{"id":21598,"date":"2025-04-09T11:27:25","date_gmt":"2025-04-09T09:27:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20439"},"modified":"2025-05-19T12:01:45","modified_gmt":"2025-05-19T10:01:45","slug":"izrazavanje-u-javnom-prostoru-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2024\/","title":{"rendered":"Izra\u017eavanje u javnom prostoru"},"content":{"rendered":"<h4><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a><em>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\"><em>PDF formatu<\/em><\/a><em> ili u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\"><em>interaktivnoj verziji<\/em><\/a><em>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n<h4>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<a id=\"slobodaizrazavanjaigovormrznje\"><\/a><\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2024\/#slobodaizrazavanjaigovormrznje\">Sloboda izra\u017eavanja i govor mr\u017enje<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2024\/#novinarskeslobode\">Novinarske slobode<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Sloboda izra\u017eavanja i govor mr\u017enje<\/span><\/h3>\n<p>Govor mr\u017enje je i u 2024. godini bio prisutan u fizi\u010dkom i <em>online<\/em> svijetu, osobito na dru\u0161tvenim mre\u017eama i platformama. Takvom stanju doprinio je dojam da su dru\u0161tvene mre\u017ee neregulirane ili manje regulirane od elektroni\u010dkih medija, tj. portala. Me\u0111utim, i do sada je postojala i prekr\u0161ajna i kaznena odgovornost za objavljivanje nezakonitog sadr\u017eaja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, primjerice tekstom, snimkom ili slikom. No, u 2024. godini je do\u0161lo do promjena glede regulacije dru\u0161tvenih mre\u017ea, uklju\u010duju\u0107i vezano za govor mr\u017enje. Naime, od dono\u0161enja posebnog nacionalnog zakona koji bi uredio nezakoniti govor na dru\u0161tvenim mre\u017eama odustalo se i\u0161\u010dekuju\u0107i europski pravni okvir za sve dr\u017eave \u010dlanice EU te je stoga va\u017eno da je 2024. godine donesena europska uredba, tzv. Akt o digitalnim uslugama (DSA). DSA-em se po prvi puta uvodi obligatoran i sustavan na\u010din regulacije nezakonitog sadr\u017eaja na internetu, uklju\u010duju\u0107i govor mr\u017enje, a \u0161to uklju\u010duje i\u00a0 moderiranje kako bi se za\u0161titili pojedinci i demokratske vrijednosti, uva\u017eavaju\u0107i pritom pravo na slobodu izra\u017eavanja i pristup informacijama. DSA obvezuje vrlo velike internetske platforme (VLOP) da komercijalne interese usklade sa za\u0161titom korisni\u010dkih prava i sigurnosti te ima za cilj da platforme poput Facebooka, YouTubea, TikToka, Twittera i drugih u\u010dine vi\u0161e u pogledu \u0161irenja nezakonitog sadr\u017eaja.<\/p>\n<p>U postupcima otkrivanja i procesuiranja \u0161tetnog sadr\u017eaja, DSA dodjeljuje zna\u010dajnu ulogu nacionalnim koordinatorima digitalnih usluga (koja je u RH povjerena HAKOM-u), nacionalnim\u00a0 tijelima nadle\u017enim za provedbu akta te pouzdanim prijaviteljima, koji za dodjelu ovoga statusa moraju ispuniti odre\u0111ene uvjete (stru\u010dno znanje i sposobnost za otkrivanje, identificiranje i prijavljivanje, neovisnost od VLOP-ova i savjestan, objektivan i to\u010dan rad).<\/p>\n<p>No ve\u0107 u 2024. godini bili su vidljivi izazovi vezani uz DSA, kako na EU tako i na nacionalnoj razini. Uz izazove u odre\u0111ivanju nadle\u017enih nacionalnih tijela, posebice nacionalnih tijela nadle\u017enih za provedbu akta, izazovnim se pokazalo i pronala\u017eenje pouzdanih prijavitelja koji imaju stru\u010dna znanja i interes za obavljanje tog posla. Naime, rije\u010d je o potencijalno obimnom poslu pri \u010demu za eventualnu krivu procjenu o nezakonitosti nekog sadr\u017eaja mogu odgovarati, a do sada nije osigurano financiranje ovih poslova, \u0161to mo\u017ee odvra\u0107ati OCD-e od prijave za pouzdane prijavitelje, uklju\u010duju\u0107i one s iskustvom u primjeni Kodeksa postupanja u suzbijanju nezakonitog govora mr\u017enje na internetu.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 107. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mre\u017ene djelatnosti, da osmisli i provede medijsku kampanju osvje\u0161tavanja javnosti o utjecaju Akta o digitalnim uslugama na ostvarivanje njihovih prava<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U RH do 17. velja\u010de 2024. godine nije bio donesen provedbeni propis koji bi uredio tko su tijela nadle\u017ena za obavljanje zada\u0107a propisanih DSA-om, zbog \u010dega je u lipnju 2024. godine EK uputila opomenu RH zbog povrede, uz dvomjese\u010dni rok za uklanjanje nedostataka. S obzirom da je nacionalni provedbeni propis donesen tek u o\u017eujku 2025. godine, izostala je provedba medijske kampanje koja bi javnost upoznala s Uredbom te pravima i obvezama koja iz nje proizlaze, koju smo dali u Izvje\u0161\u0107u za 2023., pa ponavljamo preporuku radi njene provedbe u 2025. godini.<\/p>\n<p>O mogu\u0107im nezakonitostima po\u010dinjenima sadr\u017eajem u elektroni\u010dkim medijima, osobito onima koje generiraju korisnici u komentarima, izvje\u0161tavali smo i ranije ukazuju\u0107i na odre\u0111ene probleme u nadzoru nad primjenom Zakona o elektroni\u010dkim medijima (ZEM). Naime, \u010dl. 94. st. 3. propisana je odgovornost pru\u017eatelja elektroni\u010dke publikacije i za sadr\u017eaj kojeg generiraju korisnici, dok je \u010dl. 77. st. 1. t. 12. propisano da je u nadle\u017enosti Agencije za elektroni\u010dke medije (AEM) provo\u0111enje postupka radi utvr\u0111ivanja nepo\u0161tivanja ili kr\u0161enja odredbi ZEM-a. Iz podataka AEM-a proizlazi da je 2024. godine bilo 13 pritu\u017ebi na takav sadr\u017eaj te da nije izre\u010dena niti jedna sankcija, iako je utvr\u0111eno da postoje komentari koje je potrebno ukloniti. Portal je sporne komentare uklonio u zakonskom roku od 48 sati od primitka zahtjeva za uklanjanjem koji im je uputio AEM. No nejasno je kada \u0107e se pru\u017eatelju elektroni\u010dke publikacije izre\u0107i sankcija, odnosno da li samo ako ne postupi u roku za uklanjanje sadr\u017eaja ili \u0107e odgovarati i zbog neadekvatnog administriranja sadr\u017eaja kojeg generiraju korisnici (npr. kada nezakoniti komentar egzistira na portalu nekoliko mjeseci od objave).<\/p>\n<p>Dodatno, iz o\u010ditovanja AEM-a proizlazi da \u0107e samo u slu\u010dajevima izricanja neke sankcije (upozorenja, opomene, prekr\u0161ajnog naloga\/optu\u017enog prijedloga ili oduzimanja koncesije) biti izra\u0111eno i obrazlo\u017eenje odluke, dok u slu\u010dajevima u kojima nije utvr\u0111eno kr\u0161enje odredbi ZEM-a odluka ne sadr\u017ei obrazlo\u017eenje. Kako tek u manjem broju slu\u010dajeva Vije\u0107e za elektroni\u010dke medije (kao upravno tijelo Agencije) utvr\u0111uje povredu ZEM-a, izostaje argumentacija za\u0161to neko pona\u0161anje nije nezakonito. Poslovnik o radu VEM-a propisuje minimalni sadr\u017eaj zapisnika sa sjednica te ne postoji prepreka da se u njima obrazla\u017eu razlozi zbog kojih VEM neki sadr\u017eaj ne smatra protivnim ZEM-u. Objava zapisnika sjednica s obrazlo\u017eenjem svih odluka bio bi dobrodo\u0161ao iskorak prema ja\u010danju pravne sigurnosti.<\/p>\n<p>I u 2024. godini u javnom prostoru je bilo razli\u010ditih modaliteta neprihvatljivog govora koji je varirao od neprimjerenog, ali dopu\u0161tenog, preko govora koji je trebao biti sankcioniran, ali je to izostalo, pa do nezakonitog govora koji je prekr\u0161ajno ili kazneno sankcioniran.<\/p>\n<p>Pri tome \u201eJavnim poticanjem na nasilje i mr\u017enju\u201c, a \u0161to je kazneno djelo, nazivao se i ponekad i sadr\u017eaj koji eventualno predstavlja neko drugo kazneno djelo, primjerice uvredu ili klevetu, ali i sadr\u017eaj koji nema elemente kaznenog djela ili prekr\u0161aja.<\/p>\n<p>Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru predstavljeno je \u201cIzvje\u0161\u0107e o kr\u0161enju prava na slobodu vjeroispovijesti mu\u0161karaca okupljenih u javnoj molitvi krunice u 2023. godini\u201c udruge U ime obitelji (UIO), u kojemu je ukazano na 57 slu\u010dajeva okarakteriziranih napadima na mu\u0161karce-vjernike i ozna\u010denima kao \u201cpredrasuda ili stereotipi\u201d, \u201cneistina i kleveta\u201d, \u201cdiskriminacija\u201d, \u201cjavno poticanje na nasilje i mr\u017enju ili zlo\u010din iz mr\u017enje zbog vjeroispovijesti\u201d i dr. Me\u0111utim, radi se o pravno neutemeljenom sustavu klasifikacije doga\u0111aja pa je, primjerice, kuhanje kotli\u0107a glumaca privatnog kazali\u0161ta ispred molitelja, uz izjavu \u201eMus\u030ckarci klec\u030cali na Trgu Sv. Vinograda i molili da gulas\u030c uspije. Da nije ni preretki ni prevec\u030c s\u030carf. Z\u030cene danas ne trebaju kuhati, nosimo im gulas\u030c jer ih volimo takve kakve jesu\u201c, ozna\u010deno diskriminacijom, dok je proglas feministi\u010dkog kolektiva \u201cmizoginistima, kle\u010dateljima, obitelja\u0161ima i transfobima poru\u010dujemo: ne\u0107ete nas prestra\u0161iti, ne\u0107ete nas u\u0161utkati. Va\u0161e prijetnje motivacija su nam da budemo jo\u0161 glasnije, solidarnije i odva\u017enije\u201d ozna\u010den \u201ejavnim poticanjem na nasilje i mr\u017enju\u201c, \u0161to je kazneno djelo. Bitno je ukazati da \u010dak i nehoti\u010dna javna pogre\u0161na upotreba pravnih termina mo\u017ee stvoriti pogre\u0161nu predod\u017ebu \u0161to je (ne)dozvoljeno te me\u0111u dijelom gra\u0111ana stvoriti nesigurnost \u0161to bi bio nezakoniti govor mr\u017enje, primjerice kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju. Navedeno ukazuje na potrebu da sve grane vlasti intenzivnije javno djeluju radi boljeg informiranja gra\u0111ana \u0161to obuhva\u0107a sloboda izra\u017eavanja, a kada prelazi u govor mr\u017enje ili druge oblike nezakonitog postupanja.<\/p>\n<p>Demokracija omogu\u0107ava gra\u0111anima da izraze razli\u010dite stavove, pod uvjetom da se ne pona\u0161aju protupravno. Sloboda izra\u017eavanja iznimno je va\u017ena i omogu\u0107uje funkcioniranje demokracije, me\u0111u ostalim i propitkivanjem djelovanja vlasti, poticanjem rasprave i negiranjem jednoumlja.<\/p>\n<p>Ograni\u010denje slobode izra\u017eavanja, napose u umjetnosti i kulturi, jo\u0161 je jedno pitanje koje je do\u0161lo do izra\u017eaja u 2024. godini. Umjetni\u010dko izra\u017eavanje je ljudsko pravo odnosno sloboda za\u0161ti\u0107ena razli\u010ditim me\u0111unarodnim ugovorima, no ono nije apsolutno, ve\u0107 podlije\u017ee ograni\u010denjima koja moraju zadovoljiti kriterije proporcionalnosti i nu\u017enosti.<\/p>\n<p>Doga\u0111anja na splitskom Peristilu 3. velja\u010de 2024. godine ukazala su na potrebu boljeg razumijevanja umjetni\u010dkih sloboda i balansiranja ljudskih prava i sloboda koja mogu biti u koliziji. Naime, na Peristilu su se istodobno odr\u017eavala dva doga\u0111aja &#8211; javno okupljanje molitvenog karaktera \u201cMolitelji krunice\u201d te umjetni\u010dka izvedba Arijane Leki\u0107-Fridrih kojom je me\u0111u sudionike molitve planirala postaviti crvenu vunu kao posvetu \u017eenama koje se bore protiv zlostavlja\u010da. Iz dostupnih medijskih snimki razvidno je da je redar molitvenog skupa prije po\u010detka oba doga\u0111aja policijskim slu\u017ebenicima rekao da \u0107e reagirati ukoliko umjetnica u\u0111e u \u201cprostor molitelja\u201d, a nakon \u0161to je zakora\u010dila na dio trga na kojem su oni kle\u010dali, nastojao ju je fizi\u010dki udaljiti uz povike \u201covo je privatno\u201d. I policijski slu\u017ebenici su je nastojali odvratiti od ulaska me\u0111u molitelje, \u010dime je onemogu\u0107ena u umjetni\u010dkoj izvedbi.<\/p>\n<p>Uva\u017eavaju\u0107i da se ograni\u010denja mogu nametnuti ukoliko je umjetni\u010dko djelo rizik za javni red, u ovom se slu\u010daju radilo umjetni\u010dkoj izvedbi koja se jedino mogla ostvariti na mjestu i u vrijeme odr\u017eavanja molitvenog skupa, koja bi bila tiha, dakle, bez ugro\u017eavanja \u010dujnosti mise na otvorenom. Prema o\u010ditovanju MUP-a, umjetnici je prije izvedbe sugerirano da djelo izvede na drugom mjestu jer je procijenjeno da bi moglo do\u0107i do konfliktne situacije, no nije razmotreno je li mjera primjerena cilju koji se \u017eeli posti\u0107i, je li nu\u017ena za postizanje tog cilja te da li se cilj mogao posti\u0107i manje restriktivnom mjerom. Policijski slu\u017ebenici su prije po\u010detka doga\u0111aja propustili ukazati redaru molitvenog skupa na pravo umjetnice, koja je policiji najavila svoju umjetni\u010dku izvedbu, da koristi trg na kojem se odr\u017eavao i skup molitelja, a nakon redarevog neprimjerenog postupanja prema umjetnici, nisu poduzeli manje ograni\u010davaju\u0107e mjere koje bi joj ipak omogu\u0107ile umjetni\u010dku izvedbu. Propustom poduzimanja mjera kojima se na najmanje restriktivan na\u010din odr\u017eava sigurnost na javnom okupljanju, nije za\u0161ti\u0107eno njeno pravo na umjetni\u010dko izra\u017eavanje. Stoga smo preporu\u010dili MUP-u da se u sli\u010dnim situacijama policijski slu\u017ebenici trebaju voditi potrebnim kriterijima za\u0161tite svih ustavom zajam\u010denih prava, u konkretnom slu\u010daju prava na mirno okupljanje i umjetni\u010dko izra\u017eavanje.<\/p>\n<p>Sloboda izra\u017eavanja bila je ograni\u010dena i onemogu\u0107avanjem kori\u0161tenja Doma kulture u Benkovcu radi odr\u017eavanja tribine o javnom interesu pod nazivom \u201cJavno je bitno\u201d. Kao razlog je navedeno da se novosagra\u0111eni Dom kulture nalazi uz spomenik vojnim i civilnim \u017ertvama Domovinskog rata te da je tema skupa \u201cmije\u0161ani brakovi Srba i Hrvata\u201d (\u0161to nije bila to\u010dna informacija), na \u0161to je navodno negodovao manji broj mje\u0161tana. Utvrdili smo da je odbijanje zahtjeva za odr\u017eavanje tribine temeljeno na pogre\u0161nim informacijama o temi skupa te na subjektivnom vrednovanju rada jedne \u010dlanice udruge koja je trebala organizirati tribinu te je do\u0161lo do povrede prava na slobodu izra\u017eavanja i javnog okupljanja te diskriminacije. Stoga odlu\u010divanje o zahtjevima gra\u0111ana ne smije biti diskrecijsko ve\u0107 temeljeno na unaprijed odre\u0111enim i jasnim kriterijima u skladu s pozitivnim propisima.<\/p>\n<p>U 2024. godini su \u010de\u0161\u0107e nego prethodnih godina kori\u0161teni usta\u0161ki simboli i pozdravi, \u010demu je, izme\u0111u ostaloga, doprinijelo dugogodi\u0161nje izbjegavanje jasnijeg odre\u0111enja prema ovim simbolima, izostanak adekvatnijeg normiranja, konzistentnog procesuiranja, ali i poruke koje su u javnosti slali pojedini politi\u010dari.<\/p>\n<p>Prema javno dostupnim podacima i video zapisima, prije koncerta odr\u017eanog 6. kolovoza u Imotskom na ulicama je zabilje\u017eeno javno i otvoreno reproduciranje i pjevanje usta\u0161kih pjesama te isticanje simbola povezanih s usta\u0161kim pokretom. Na snimkama su se primjerice mogli vidjeti gra\u0111ani, me\u0111u kojima i mnogi mladi, u majicama s natpisom \u201eKroz Imotski kamioni \u017eure\u201c, \u0161to je stih iz usta\u0161ke pjesme \u201eJasenovac i Gradi\u0161ka Stara\u201c, a mediji su prenijeli i da se na gradskom trgu pjevala usta\u0161ka pjesma \u201eEvo zore, evo dana\/Jure i Boban\u201c. S obzirom na ovo, pu\u010dka pravobraniteljica je izdala priop\u0107enje vezano za isticanje poruka i simbola povezanih s usta\u0161kim pokretom i NDH.<\/p>\n<p>Pregledom videomaterijala policija je identificirala po\u010dinitelja koji se prije po\u010detka koncerta 6. kolovoza spomenik Tina Ujevi\u0107a ogrnuo u zastavu HOS-a te je ga procesuirala zbog prekr\u0161aja iz \u010dl. 5. ZPPJRM, kao i po\u010dinitelja koji je putem vanjskog zvu\u010dnika reproducirao usta\u0161ku pjesmu \u201cEvo zore, evo dana\u201d te ga je kazneno prijavila zbog kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. KZ-a. Policija je navela da je stoga na dan koncerta 8. kolovoza posebnu pozornost obratila na kori\u0161tenje zabranjenih simbola, pozdrava i reproduciranje glazbe kojom se poti\u010de na mr\u017enju. Iako je utvrdila 39 prekr\u0161aja iz domene Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oru\u017eja te ukupno 21 prekr\u0161aj iz ZPPJRM, od njih se tek jedan odnosio na \u010dl. 5. ZPPJRM-a.<\/p>\n<p>Pri tome, iako je iz medijskih fotografija i javno dostupnih videa vidljivo da je vi\u0161e posjetitelja javno isticalo usta\u0161ko znakovlje i\/ili javno pjevalo usta\u0161ke pjesme, policijski slu\u017ebenici su u oba dana identificirali i procesuirali tri po\u010dinitelja prekr\u0161aja i kaznenih djela.<\/p>\n<p>Unato\u010d odluci Ustavnog suda, koji je i u priop\u0107enju od 5. lipnja 2020. godine jasno naveo da pozdrav \u201cZa dom spremni\u201d nije u skladu s Ustavom RH, zbunjenosti u javnosti oko toga \u0161to je zakonito, a \u0161to nije, doprinijela je i ranija odluka VPS-a glede autora pjesme koja sadr\u017ei usta\u0161ki pozdrav, kojom se autora pjesme ne ka\u017enjava, dok se interpretatora iste pjesme ka\u017enjava (drugom odlukom istog suda). Ka\u017enjavaju se i oni koji koriste taj pozdrav, primjerice uzvikuju\u0107i ga u javnom prostoru, isti\u010du\u0107i ga primjerice na majicama, kapama i \u0161alovima ili u komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama. No, ne ka\u017enjava se sve, \u0161to je vidljivo iz postupanja povodom naprijed spomenutih koncerata u kolovozu 2024. godine, pa nije izvjesno kada za isto postupanje gra\u0111anima slijedi sankcija, a kada ne. Nerazumijevanju doprinose i pojedini politi\u010dari koji javno isti\u010du usta\u0161ki pozdrav, \u010dime \u0161alju gra\u0111anima poruku da je on zakonit, neizravno ih poti\u010du\u0107i da \u010dine isto, odnosno da se izla\u017eu sudskoj osudi, za razliku od njih koji u\u017eivaju imunitet.<\/p>\n<p>Tako je VPS u Odluci Pp\u017e-1387\/2024 od 21. velja\u010de 2024. godine, navode okrivljenika da je pozdravom \u201cZDS\u201d na transparentu postavljenom na Mostu branitelja u Rijeci iskazivao po\u0161tovanje i zahvalnost pripadnicima HOS-a te da nema veze s usta\u0161tvom, ocijenio neprihvatljivima i naveo da je skra\u0107enicom pozdrava \u201cZa dom spremni\u201d, \u0161to je simbol mr\u017enje, prijetnje, straha i netrpeljivosti prema drugim narodima, uznemirena javnost, \u010dime su ispunjena obilje\u017eja prekr\u0161aja iz \u010dl. 5. ZPPJRM.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a0Preporuka 108. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da osmisli i provede medijsku kampanju usmjerenu na podizanje svijesti o nezakonitom govoru u javnom prostoru, osobito na dru\u0161tvenim mre\u017eama<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Prilika za pove\u0107anje pravne sigurnosti je osnivanje radne skupine za izradu zakona koji bi zamijenio zastarjeli ZPPJRM, koji je uz minimalne izmjene na snazi od 1977. godine. Cilj radne skupine, u kojoj sudjelujemo, jest urediti ovu pravnu problematiku na osuvremenjeni na\u010din, uzimaju\u0107i u obzir potrebe<a id=\"novinarskeslobode\"><\/a> dru\u0161tva, pravnu ste\u010devinu EU te sudsku praksu i pravne standarde. Nakon dono\u0161enja novog zakona bilo\u00a0 bi osobito va\u017eno provesti medijsku kampanju kojom \u0107e se gra\u0111anima pojasniti \u0161to je nezakonit govor u javnom prostoru.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Novinarske slobode<\/span><\/h3>\n<p>U 2024. godini je na EU razini bilo vi\u0161e zakonodavnih aktivnosti usmjerenih osna\u017eivanju novinarske profesije i medija, ja\u010doj afirmaciji na \u010dinjenicama utemeljenih informacija naspram la\u017enih vijesti, dezinformacija te za\u0161tite medija od politi\u010dkog uplitanja.<\/p>\n<p>U tom smislu, osim ve\u0107 ranije spomenutog DSA-a kojemu je uz borbu protiv nezakonitog govora mr\u017enje cilj i smanjenje rizika od plasiranja dezinformacija, manipulacija, la\u017enih i obmanjuju\u0107ih informacija na dru\u0161tvenim mre\u017eama, va\u017enu ulogu ima i Akt o slobodi medija (ASM), sa snagom europske uredbe, kojim se nastoje za\u0161tititi i oja\u010dati medijske slobode i pluralizam u EU. ASM, koji se po\u010dinje primjenjivat od 8. kolovoza 2025. godine, je odgovor na rizik od politizacije medija te nedovoljne razine transparentnosti njihovog vlasni\u0161tva. Njime se uspostavljaju pravila za\u0161tite neovisnosti medija, posebice od ekonomskog, politi\u010dkog i privatnog utjecaja, \u0161to je dobrodo\u0161ao iskorak u izbornim godinama i kampanjama.<\/p>\n<p>Osna\u017eivanju neovisnosti novinara i medija trebalo bi doprinijeti i dono\u0161enje Direktive za za\u0161titu novinara i aktivista od SLAPP tu\u017ebi (Anti-SLAPP direktiva), a dr\u017eave \u010dlanice su du\u017ene do 7. svibnja 2026. godine donijeti pravne akte radi uskla\u0111ivanja s Direktivom. Svrha Anti-SLAPP direktive je za\u0161tititi od sudskih postupaka osobe koje javno djeluju u pitanjima od javnog interesa, kojima ih se odvra\u0107a od tog djelovanja. Za\u0161tita obuhva\u0107a novinare i izdava\u010de, odnosno medije, kao i zvi\u017eda\u010de, borce za ljudska prava, OCD-e, sindikate, istra\u017eiva\u010de i druge.<\/p>\n<p>Uz ve\u0107 ranije aktivnosti Stru\u010dne radne skupine za oblikovanje politike suzbijanja SLAPP tu\u017ebi pri MKIM-u, \u010diji smo \u010dlan, od 2024. godine \u010dlan smo i Nacionalnog koordinacijskog odbora za provedbu mjera Akcijskog plana razvoja kulture i medija te kampanja Vije\u0107a Europe i OSCE-a za sigurnost novinara. Cilj ovog odbora je osmisliti i realizirati aktivnosti za provedbu nacionalnih mjera usmjerenih pobolj\u0161anju sigurnosti novinara i medijskih djelatnika.<\/p>\n<p>U 2024. godini prijepori su se vodili u vezi dono\u0161enja \u010dl. 307. a KZ-a, kojim se uvodi novo kazneno djelo Neovla\u0161tenog otkrivanja sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje. Najve\u0107e dileme ticale su se balansiranja za\u0161tite tajnosti dijela kaznenog postupka s jedne, te dru\u0161tvene va\u017enosti javnog razotkrivanja nepravilnosti do kojih mo\u017ee do\u0107i u ovoj fazi kaznenog postupka u predmetima od javnog interesa, s druge strane. U me\u0111uvremenu je odredba dora\u0111ena pa, izme\u0111u ostaloga, oni koji obavljaju novinarski posao ne mogu biti po\u010dinitelji, pomagatelji ili poticatelji ovog djela. Ipak, i dalje postoji bojazan novinara da se ovakvim normiranjem djeluje odvra\u0107aju\u0107e na istra\u017eiva\u010dke novinare i njihove izvore, a \u0161to mo\u017ee utjecati na slobodu primanja informacija gra\u0111ana. Iako ne postoje podaci da bi se navedena odredba primjenjivala prema medijskim djelatnicima, DORH je javno ukazao na pokretanje izvida radi neovla\u0161tenog otkrivanja sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje u predmetu u kojem je postojao pozitivan sukob nadle\u017enosti s EPPO-om, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o pravosu\u0111u.<\/p>\n<p>Zbog pove\u0107anih napada na novinare tijekom izvje\u0161tavanja o korona-mjerama, novelom KZ-a iz 2019. godine uvedeno je novo kazneno djelo Prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj slu\u017ebi. Uvedeno je radi bolje za\u0161tite novinara pri obavljanju radnih zadataka pa je tako, primjerice, presudom Op\u0107inskog suda u \u0160ibeniku K-32\/2024 od 27. rujna 2024. godine, na kaznu zatvora od pet mjeseci (godinu dana uvjetno) osu\u0111en okrivljenik koji je novinarku HRT-a sprije\u010dio u obavljanju poslova od javnog interesa. Naime, okrivljenik je na javnom putu prvo odgurnuo kamermana i kameru, potom se novinarki unio u lice, vrije\u0111ao je i vikao, a pri poku\u0161aju da nazove policiju ju je udario te joj je ispao mobitel.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 109.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Pravosudnoj akademiji, da osmisli i provede edukaciju o kaznenim djelima po\u010dinjenim na \u0161tetu novinara i drugih medijskih djelatnika u obavljanju radnih zadataka<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>No i dalje se neujedna\u010deno primjenjuju pravni mehanizmi za\u0161tite novinara. Tako je ODO zaklju\u010dilo da nema\u00a0 kaznene odgovornosti napada\u010da koji je u Nadinu, na javnoj povr\u0161ini fizi\u010dki napao novinarku na radnom zadatku, koja se kao takva identificirala napada\u010du te je bila u pratnji kamermana. Iako je napada\u010d naveo da je napao novinarku zbog toga \u0161to je s javne povr\u0161ine snimala njegove nekretnine, protiv napada\u010da kao i \u017ertve je izdan nepravomo\u0107ni prekr\u0161ajni nalog te zabrana pribli\u017eavanja, uspostavljanja i odr\u017eavanja veze jedno prema drugome na udaljenosti ne manjoj od 50m. Isto ukazuje da se novinari i dalje nose s neizvjesnosti da li \u0107e pri obavljanju radnih zadataka dobiti adekvatnu kazneno-pravnu za\u0161titu ukoliko budu fizi\u010dki napadnuti.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Povezane teme u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\"><em>Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/em><\/a><em>:<\/em><\/h4>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/javno-okupljanje-2024\/\">Javno okupljanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-2024\/\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2024\/\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/\">Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-2024\/\">Policijski sustav<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sloboda-vjeroispovijedi-i-diskriminacija-temeljem-vjere-2024\/\">Sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija temeljem vjere<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\"><em>PDF formatu<\/em><\/a><em> ili u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\"><em>interaktivnoj verziji<\/em><\/a><em>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Sloboda izra\u017eavanja i govor [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[398,1829,2003,2107,2106,1844,2114],"class_list":["post-21598","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-mediji","tag-govor-mrznje","tag-izrazavanje-u-javnom-prostoru","tag-javno-okupljanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-sloboda-izrazavanja","tag-uslug"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21598","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21598"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21598\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21598"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21598"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21598"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}