{"id":21597,"date":"2025-04-09T11:23:56","date_gmt":"2025-04-09T09:23:56","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20437"},"modified":"2025-05-19T12:01:49","modified_gmt":"2025-05-19T10:01:49","slug":"postupanje-europskog-suda-za-ljudska-prava-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/postupanje-europskog-suda-za-ljudska-prava-2024\/","title":{"rendered":"Postupanje Europskog suda za ljudska prava"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n
\n

U 2024. godini ESLJP je donio novi Poslovnik Suda kojim je izmijenjeno Pravilo 28. kojim se ja\u010da procesni okvir za izuze\u0107e sudaca i Pravilo 39. kojim se detaljno propisuju uvjeti za izricanje privremene mjere. Tako\u0111er, ESLJP je revidirao Upute za postupanje za izricanje privremenih mjera koje sadr\u017ee detaljne smjernice vezane uz materijalne i proceduralne aspekte postupanja Suda u svrhu postizanja ve\u0107e jasno\u0107e i transparentnosti vo\u0111enja postupka za izricanje privremenih mjera.<\/p>\n

U listopadu 2024. godine stupio je na snagu Zakon o izmjeni Zakona o potvr\u0111ivanju Konvencije za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola br. 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvenciju za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojim je u cijelosti povu\u010dena rezerva koju je RH, sukladno \u010dl. 64. Konvencije, stavila pri polaganju isprave o ratifikaciji glede odr\u017eavanja javne rasprave zajam\u010dene \u010dl. 6. st. 1. Konvencije. Rezerva je stavljena radi odredbe tada\u0161njeg Zakona o upravnim sporovima po kojoj je sud rje\u0161avao na nejavnoj sjednici. U postupku uskla\u0111ivanja s pravnom ste\u010devinom EU, 2012. godine je stupio na snagu Zakon o upravnim sporovima kojim je uvedena javna rasprava u upravnom sporu, \u010dime su uklonjeni razlozi stavljanja rezerve.<\/p>\n

U cilju ja\u010danja suradnje i razmjene iskustava izme\u0111u dr\u017eava \u010dlanica te unaprje\u0111enja dijaloga s tijelima VE nadle\u017enima za postupke izvr\u0161enja presuda ESLJP-a, VE je u lipnju 2024. godine osnovalo Mre\u017eu nacionalnih koordinatora koja djeluje kao online<\/em> platforma. Time se doprinosi ostvarenju ciljeva iz Deklaracije iz Reykjavika, kojom su dr\u017eave \u010dlanice VE potvrdile predanost Konvenciji za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, nagla\u0161avaju\u0107i da su izvr\u0161na nacionalna i lokalna tijela, nacionalni sudovi i nacionalni parlamenti odgovorni za provedbu Konvencije i po\u0161tivanje presuda ESLJP-a. Osnivanjem Mre\u017ee nacionalnih koordinatora ispunjena je Preporuka Odbora ministara dr\u017eavama \u010dlanicama o u\u010dinkovitoj doma\u0107oj sposobnosti za brzo izvr\u0161enje presuda CM\/ Rec(2008)2.<\/p>\n

U izvje\u0161\u0107u \u201eJustice Delayed and Justice Denied: Non-Implementation of European Courts\u2019 Judgments and the Rule of Law<\/a>\u201d kojeg je u rujnu 2024. godine objavila Europska mre\u017ea za provedbu presuda (EIN), RH je svrstana u kategoriju \u201eumjereno\u201c, s obzirom na prosje\u010dno izvr\u0161enje presuda od tri godine i \u010detiri mjeseca. Za usporedbu, najbolje ocijenjena \u0160vedska ima prosje\u010dno trajanje izvr\u0161enja od dvije godine i sedam mjeseci, dok je najlo\u0161ije pozicionirana Rumunjska s pet godina i pet mjeseci.<\/p>\n

U postupku izvr\u0161enja presude M.H. i dr. br. 15670\/18 koja je pod poja\u010danim nadzorom izvr\u0161enja, pu\u010dka pravobraniteljica je 2023. godine uputila komunikaciju – Pravilo 9.2. Nastavili smo sudjelovati u postupku izvr\u0161enja te smo u lipnju 2024. godine Uredu zastupnice RH pred ESLJP-om dostavili komentare na revidirani akcijski plan.<\/p>\n

Iako izvan izvje\u0161tajnog razdoblja, navodimo i da smo u velja\u010di 2025. godine dostavili mi\u0161ljenje na nacrt akcijskog plana za izvr\u0161enje grupe presuda Statileo br. 12027\/10 vezano uz problematiku za\u0161ti\u0107enih najamnina, a u o\u017eujku 2025. godine uputili smo mi\u0161ljenje na nacrt akcijskog plana za izvr\u0161enje presude T.V. br. 47909\/19, koja se odnosi na povredu prava na \u017eivot zbog neodgovaraju\u0107eg postupanja policije i medicinskog osoblja prema osobi s du\u0161evnim smetnjama te istragu koja je uslijedila.<\/p>\n

 <\/p>\n

Postupanje Europskog suda za ljudska prava po zahtjevima protiv RH<\/span><\/h3>\n

Iz podataka ESLJP-a za 2024. godinu proizlazi da je 878 zahtjeva protiv RH raspore\u0111eno sudskom odjelu na odlu\u010divanje, \u0161to je 13% manje nego u 2023. godini.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Od ukupnog broja zahtjeva protiv RH o kojima je ESLJP odlu\u010divao u 2024. godini, 1.084 ih je progla\u0161eno nedopu\u0161tenima ili su izbrisani s liste predmeta, u 23 je odlu\u010deno presudom, tri su odluke o prihva\u0107anju jednostrane izjave Vlade RH o priznanju povreda (unilateralne deklaracije) iz \u010dl. 6. Konvencije (pravo na po\u0161teno su\u0111enje), dok je 18 predmeta zaklju\u010deno prijateljskom nagodbom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Presude protiv RH u 2024. godini<\/span><\/h3>\n

Od 23 presude koje je ESLJP u 2024. godini donio u odnosu na RH, u 22 je utvr\u0111ena barem jedna povreda, dok u jednoj nije utvr\u0111ena povreda konvencijskog prava.<\/p>\n

Od 27 povreda konvencijskih prava utvr\u0111enih u 22 presude, najvi\u0161e ih se odnosi (14) na povredu \u010dl. 6. (pravo na po\u0161teno su\u0111enje), po \u010detiri na povrede \u010dl. 3. (zabrana mu\u010denja) i Protokola 1. \u010dl. 1. (za\u0161tita vlasni\u0161tva), tri su povrede \u010dl. 2. (pravo na \u017eivot) te po jedna povreda \u010dl. 8. (pravo na po\u0161tovanje privatnog i obiteljskog \u017eivota) i \u010dl. 10. (sloboda izra\u017eavanja).<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Povrede koje ESLJP utvr\u0111uje presudom mogu biti procesnog ili materijalnog karaktera. Procesne povrede obuhva\u0107aju one kojima je konvencijsko pravo povrije\u0111eno u postupku dono\u0161enja odluke i nemaju utjecaj na kona\u010dni ishod postupka, dok kod materijalnih ishod postupka ujedno predstavlja povredu Konvencije.<\/p>\n

U nastavku dajemo kratki pregled sadr\u017eaja presuda po \u010dlancima Konvencije koje je ESLJP donio u 2024. godini u odnosu na RH, a u kojima je utvr\u0111ena povreda:<\/p>\n

U predmetu Miljak br. 15681\/18<\/em> ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 3. Konvencije (zabrana mu\u010denja) zbog neu\u010dinkovite istrage doga\u0111aja u kojem je podnositelj zadobio te\u0161ke tjelesne ozljede tijekom intervencije pravosudnih policajaca. ESLJP je konstatirao da je istraga pokrenuta tek \u0161est mjeseci nakon doga\u0111aja, na temelju kaznene prijave podnositelja koju je dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo odbacilo bez detaljnog ispitivanja svih relevantnih \u010dinjenica i bez ispitivanja podnositelja i osumnji\u010denih zatvorskih \u010duvara. Iako podnositelj nije preuzeo kazneni progon i nije podnio ustavnu tu\u017ebu, ESLJP je njegov zahtjev ocijenio dopu\u0161tenim jer je ustavna tu\u017eba tek 2019. postala u\u010dinkovito doma\u0107e pravno sredstvo za pritu\u017ebe zbog neu\u010dinkovitosti istrage.<\/p>\n

U predmetu Vugdelija br. 14692\/18<\/em> ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 6. Konvencije (pravo na po\u0161teno su\u0111enje). Podnositelj je pred op\u0107inskim sudom tu\u017eio osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo radi naknade \u0161tete zbog ozljeda iz prometne nesre\u0107e. Naknadno je povisio tu\u017ebeni zahtjev, kojeg je \u017eupanijski sud odbacio preko po\u010detno tra\u017eenog iznosa, smatraju\u0107i da je o istim \u010dinjenicama pravomo\u0107no presu\u0111eno prethodnom presudom, \u0161to je potvrdio i Vrhovni sud. ESLJP je naveo da se iznos nematerijalne \u0161tete te\u0161ko mo\u017ee procijeniti ve\u0107 u po\u010detnom stadiju postupka te da se podnositelju ne mo\u017ee zamjeriti \u0161to nije odmah u tu\u017ebi nazna\u010dio vi\u0161i iznos naknade \u0161tete. Stoga je pristup doma\u0107ih sudova ocijenio pretjerano formalisti\u010dkim.<\/p>\n

U predmetu Mafalani br. 3646\/17<\/em> ESLJP je u utvrdio povredu \u010dl. 8. Konvencije (pravo na po\u0161tovanje privatnog i obiteljskog \u017eivota) zbog neopravdanog mije\u0161anja u pravo podnositelja na po\u0161tivanje povjerljivosti dopisivanja s braniteljem, koje je nezakonito nadzirano otvaranjem pisma. ESLJP je primijetio da se prema ZKP-u dopisivanje izme\u0111u optu\u017eenika i njegovog odvjetnika ne smije nadzirati, osim ako sudac ne odlu\u010di druga\u010dije i samo u vezi s odre\u0111enim kaznenim djelima.<\/p>\n

U predmetu Pisanski br. 28794\/18<\/em> utvr\u0111ena je povreda \u010dl. 10. Konvencije (pravo na slobodu izra\u017eavanja). Op\u0107inski sud je nov\u010dano kaznio podnositelja zbog nepo\u0161tivanja suda jer je kao odvjetnik svoje nezadovoljstvo odlukom suda iznio na neprimjeren i uvredljiv na\u010din. ESLJP je konstatirao da je nov\u010dano ka\u017enjavanje zbog nepo\u0161tivanja suda predstavljalo mije\u0161anje u podnositeljevo pravo na slobodu izra\u017eavanja te da doma\u0107i sudovi nisu uzeli u obzir kontekst u kojem su primjedbe iznesene. ESLJP je primjenom relevantnih na\u010dela iz predmeta Radobuljac protiv RH <\/em>ispitao je li mije\u0161anje bilo “nu\u017eno u demokratskom dru\u0161tvu”, te je ponovio da treba jasno razlikovati uvredu i kritiku, da se primjedbe moraju promatrati u svjetlu predmeta u cjelini, uklju\u010duju\u0107i njihov sadr\u017eaj i kontekst u kojem su iznesene te da sudovi podlije\u017eu \u0161irim granicama prihvatljive kritike od obi\u010dnih gra\u0111ana.<\/p>\n

U predmetu Biagini br. 25308\/18,<\/em> ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju (pravo na mirno u\u017eivanje vlasni\u0161tva) jer je podnositelju nalo\u017eeno pla\u0107anje carinskog duga iako jahtu nije uvezao u RH te je istaknuo da je carina dug mogla naplatiti izravno od vlasnika jahte po \u010dijim je uputama podnositelj postupao ili od sredstava dobivenih njezinom prodajom. ESLJP je zaklju\u010dio da su doma\u0107a tijela prekora\u010dila \u0161iroku slobodu procjene jer njihov nadzor nije zadovoljio uvjet \u201epravedne ravnote\u017ee\u201c izme\u0111u suprotstavljenih interesa (naplate carinskog duga i za\u0161tite prava vlasni\u0161tva podnositelja), te je carinskim rje\u0161enjem stavljen prekomjeran teret na podnositelja.<\/p>\n

U predmetu Tvrtka Polji\u010danin-Ra\u0161ica d.o.o. br. 39761\/18<\/em>, zahtjev se odnosio na odbijanje dr\u017eavnih tijela da dopuste uvoz mesa za koje je trgova\u010dko dru\u0161tvo podnositelj zahtjeva imalo valjanu uvoznu dozvolu. Zbog zabrane uvoza i kasnijih odluka doma\u0107ih sudova o odbijanju zahtjeva za naknadu \u0161tete podnositelju zahtjeva zbog izmakle koristi, ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju (pravo na mirno u\u017eivanje vlasni\u0161tva).<\/p>\n

U predmetu T.V. br. 47909\/19<\/em> ESLJP je utvrdio povredu materijalnog i procesnog aspekta \u010dl. 2. Konvencije (pravo na \u017eivot). Izvanbra\u010dni suprug podnositeljice, koji je bio osoba s du\u0161evnim smetnjama, preminuo je prilikom privo\u0111enja od strane policije pri \u010demu sila koja je prema njemu primijenjena nije bila \u201eapsolutno neophodna\u201c u danim okolnostima. Podnositeljica je tvrdila da je dr\u017eava propustila ispuniti pozitivnu obvezu da za\u0161titi njegov \u017eivot pru\u017eaju\u0107i mu odgovaraju\u0107u hitnu medicinsku pomo\u0107, te da istraga njegove smrti nije bila u\u010dinkovita. Naime, policijski su slu\u017ebenici, iako su znali da se radi o osobi s du\u0161evnim smetnjama, propustili primijeniti Naputak o postupanju policije u dovo\u0111enju osobe s du\u0161evnim smetnjama u psihijatrijsku ustanovu. Tako\u0111er, ESLJP je zaklju\u010dio da istraga nije bila brza i temeljita. O ovom predmetu pi\u0161emo i u poglavlju o za\u0161titi osoba s du\u0161evnim smetnjama.<\/p>\n

U predmetima Vla\u0161i\u0107 i Lastri\u0107 br. 7687\/22 i Romi\u0107 i dr., br. 24501\/19,<\/em> \u00a0<\/strong>ESLJP je utvrdio da su podnositeljima povrije\u0111ena prava iz \u010dl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju (pravo na mirno u\u017eivanje vlasni\u0161tva) te pravo na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije. Prigovori podnositelja odnosili su se na Odluku Vlade RH iz 1999. kojom su povu\u010dene i poni\u0161tene dionice podnositelja ili njihovih prednika. ESLJP se pozvao na svoju raniju presudu Project-Trade d.o.o. <\/em>i utvrdio da mije\u0161anje u vlasni\u0161tvo podnositelja nije bilo pra\u0107eno dostatnim procesnim jamstvima protiv proizvoljnosti, da podnositelji nisu imali mogu\u0107nost u\u010dinkovito osporiti Odluku Vlade RH pred sudovima, te da su postupci pred doma\u0107im sudovima predugo trajali.<\/p>\n

U predmetu \u0160plajt br. 963\/18<\/em> ESLJP je utvrdio da je podnositelju povrije\u0111eno pravo na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije. Podnositelju je otkazan ugovor o radu zbog osobito te\u0161ke povrede iz radnog odnosa, jer da je medijima prenosio neistinite podatke o stanju u trgova\u010dkom dru\u0161tvu, iako je znao da time nanosi \u0161tetu ugledu poslodavca. ESLJP je utvrdio da doma\u0107i sudovi nisu proveli test razmjernosti kako bi utvrdili je li mije\u0161anje u pravo na slobodu izra\u017eavanja bilo \u201enu\u017eno u demokratskom dru\u0161tvu\u201c. Stoga je samostalno proveo test i zaklju\u010dio da je mije\u0161anje u podnositeljevu slobodu izra\u017eavanja bilo \u201enu\u017eno u demokratskom dru\u0161tvu\u201c te nije bilo nerazmjerno legitimnom cilju za\u0161tite prava i ugleda drugih (poslodavca), pa je prigovor radi povrede \u010dl. 10. (pravo na slobodu izra\u017eavanja) odbacio kao neosnovan. S obzirom da je postupak pred Ustavnim sudom trajao tri godine i deset i pol mjeseci, utvrdio je povredu prava na su\u0111enje u razumnom roku.<\/p>\n

U predmetu Hrvatin br. 15655\/19<\/em> ESLJP je utvrdio da je podnositeljici povrije\u0111eno pravo na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije, u upravnom sporu kojeg je pokrenula protiv odluke o razrje\u0161enju du\u017enosti ravnateljice doma za psihi\u010dki bolesne odrasle osobe. Podnositeljica je prigovarala da joj je onemogu\u0107eno u\u010dinkovito sudsko preispitivanje upravne odluke, da sud nije po\u0161tovao na\u010delo jednakosti oru\u017eja pri predlaganju dokaza, da nije bila saslu\u0161ana pred sudom te da je odluka suda nedovoljno obrazlo\u017eena. ESLJP je utvrdio povredu jer je podnositeljica bila onemogu\u0107ena u\u010dinkovito osporiti odluku o razrje\u0161enju pred doma\u0107im sudom.<\/p>\n

U predmetu Kal\u010di\u0107ek br. 22458\/18<\/em> ESLJP je utvrdio da sastav vije\u0107a Ustavnog suda nije jam\u010dio njegovu nepristranost jer je sudjelovanjem istog suca u \u017ealbenom vije\u0107u Vrhovnog suda i vije\u0107u Ustavnog suda povrije\u0111eno pravo na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije. ESLJP je zaklju\u010dio da su vije\u0107a Vrhovnog i Ustavnog suda u kojima je sudjelovao isti sudac ispitivali meritum predmeta, stoga su postupci pred tim sudovima neraskidivo povezani. Iako navedeni sudac nije odlu\u010divao samostalno ve\u0107 u vije\u0107ima, ESLJP je smatrao da to nije odlu\u010dno pri ocjenjivanju nepristranosti Ustavnog suda.<\/p>\n

U predmetu Hyett Perger Cvitanovi\u0107 br. 57743\/19<\/em> ESLJP je utvrdio povredu prava na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije. Podnositeljica je prigovorila da je zbog nepravilnosti pri dostavi tu\u017ebe bila sprije\u010dena u\u010dinkovito sudjelovati u parni\u010dnom postupku pred doma\u0107im sudom, zbog nezakonitog imenovanja privremenog zastupnika te okolnosti \u0161to isti nije zamijenjen unato\u010d lo\u0161em zastupanju. ESLJP je istaknuo da po\u0161teno su\u0111enje zahtijeva da osoba protiv koje je pokrenut sudski postupak mora biti s time upoznata te je zaklju\u010dio da doma\u0107i sud nije ulo\u017eio razumne napore kako bi podnositeljicu elektroni\u010dkom po\u0161tom obavijestio o postupku protiv nje (iako prema tada\u0161njem zakonodavstvu to nije bio slu\u017ebeni na\u010din dostave sudskih pismena) ili je trebao privremenom zastupniku ukazati da to u\u010dini.<\/p>\n

U predmetu Moskalj br. 60272\/21<\/em> ESLJP je utvrdio povredu prava na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije, jer podnositeljici nisu dosu\u0111eni tro\u0161kovi izvanparni\u010dnog postupka za za\u0161titu prava na su\u0111enje u razumnom roku i ustavnosudskog postupka koji je uslijedio. Podnositeljica je potra\u017eivala naknadu tro\u0161kova za sastavljanje zahtjeva za za\u0161titu prava na su\u0111enje u razumnom roku, \u017ealbe i ustavne tu\u017ebe. Ustavni sud je utvrdio da je do\u0161lo do povrede prava na su\u0111enje u razumnom roku, ali je odbio zahtjev za naknadu tro\u0161kova sastavljanja ustavne tu\u017ebe i tro\u0161kova ostalih pravnih sredstava zbog duljine postupka. ESLJP je naglasio da postoji oboriva presumpcija povrede prava na pristup sudu ukoliko tro\u0161kovi postupka prema\u0161uju dosu\u0111eni iznos naknade \u0161tete.<\/p>\n

U predmetu Zdjelar br. 58566\/19<\/em> ESLJP je utvrdio povredu prava na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije, jer su sudovi odbili tu\u017ebu podnositelja zbog pogre\u0161ne pasivne legitimacije, iako je u vrijeme njenog podno\u0161enja zakonski okvir bio nedovoljno jasan te je relevantna sudska praksa bila neujedna\u010dena. Podnositeljima je JSL isplatila naknadu \u0161tete zbog nezakonitog raspolaganja njihovim stanom u vrijeme ratnih zbivanja, no nakon \u0161to je Vrhovni sud po reviziji ukinuo presudu zbog proma\u0161ene pasivne legitimacije, JLS je tra\u017eila povrat ispla\u0107enih sredstava. Naime, prema tada\u0161njem Zakonu o privremenom preuzimanju i upravljanju odre\u0111enom imovinom, imovinom je upravljala dr\u017eava, ali je bila dana u posjed JLS. ESLJP je utvrdio da je u spornom razdoblju relevantna doma\u0107a sudska praksa bila neujedna\u010dena te da je Vrhovni sud tek u rujnu 2005. godine utvrdio isklju\u010divu odgovornost dr\u017eave za nezakonita oduzimanja imovine i od strane JLS. Budu\u0107i je u tom trenutku proteklo vi\u0161e od tri godine od kada su podnositelji podnijeli tu\u017ebu, zbog zastare oni nisu mogli podnijeti novu tu\u017ebu niti je pro\u0161iriti na novog tu\u017eenika.<\/p>\n

U predmetu Hrabar br. 61680\/19<\/em> ESLJP je utvrdio povredu pravo na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije podnositeljice koja je nakon prometne nesre\u0107e pokrenula postupak radi naknade \u0161tete protiv dr\u017eavne tvrtke zbog neodr\u017eavanja lokalne ceste. Podnositeljici je dosu\u0111ena naknada \u0161tete i trajna renta zbog invaliditeta, ali je Vrhovni sud preina\u010dio presude ni\u017eih sudova i u cijelosti odbio tu\u017ebu zbog pogre\u0161ne pasivne legitimacije. ESLJP je zaklju\u010dio da je Vrhovni sud odbio tu\u017ebu podnositeljice iz procesnih razloga, ne ulaze\u0107i u razmatranje stvarne osnove njezinog zahtjeva za naknadu \u0161tete, \u0161to je dovelo do “uskra\u0107ivanja pravde” podnositeljici jer je nakon 20 godina sudovanja odbijena iz formalnih razloga. Radi zastare vi\u0161e nije mogla podnijeti novu tu\u017ebu protiv JLS niti je mogla preina\u010diti postoje\u0107u radi uklju\u010divanja novog tu\u017eenika.<\/p>\n

U predmet Svrtan br. 57507\/19<\/em> ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 2. Konvencije (pravo na \u017eivot), jer dr\u017eavna tijela nisu poduzela potrebne radnje da za\u0161tite javnu sigurnost i \u017eivot djeteta podnositelja zahtjeva koje je u blizini ku\u0107e po\u010dinitelja usmr\u0107eno rafalnom paljbom. ESLJP je primijetio da je prije nesretnog doga\u0111aja policija posjedovala brojne dokaze da je po\u010dinitelj bio nasilan te je zaprimila nekoliko prijava da je nezakonito posjedovao oru\u017eje, stoga je nejasno za\u0161to nije o tome ispitan. ESLJP je tako\u0111er utvrdio da je tu\u017eba podnositelja odbijena jer nisu dokazali da je tijekom prethodne pretrage po\u010diniteljeve ku\u0107e bilo nepravilnosti ili propusta, \u0161to je za posljedicu imalo smrt njihovog djeteta, te je istaknuo da je takav zahtjev doma\u0107eg suda predstavljao nemogu\u0107 teret dokazivanja na strani podnositelja.<\/p>\n

U predmetu Zobec br. 25930\/20<\/em> ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 6. Konvencije (pravo na po\u0161teno su\u0111enje) jer je podnositelj zahtjeva osu\u0111en na osnovu dokaza u pogledu kojih mu je pravo na obranu bilo neopravdano ograni\u010deno. Podnositelj je isticao da prekr\u0161ajni postupak protiv njega nije bio po\u0161ten jer nije mogao ispitati svjedoka na \u010dijem se iskazu temeljila presuda, te da je sud bez obrazlo\u017eenja odbacio njegov prijedlog za ispitivanje drugog svjedoka. ESLJP je konstatirao da je iskaz svjedoka bio odlu\u010duju\u0107i dokaz na temelju kojeg je osu\u0111en, a da sud nije obrazlo\u017eio za\u0161to je odbio ispitati predlo\u017eenog svjedoka koji je eventualno mogao osporiti iskaz saslu\u0161anog svjedoka.<\/p>\n

U predmetu Pavlovi\u0107 br. 62744\/19<\/em> ESLJP je utvrdio povredu prava na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije. Naime, FINA je odbacila kao nepotpunu prijavu podnositeljeve tra\u017ebine u predste\u010dajnom postupku te ga je pozvala da naknadno dostavi dokaz o postojanju tra\u017ebine i njenoj visini, \u0161to je on u\u010dinio. Unato\u010d tome, FINA je odbacila njegovu prijavu tra\u017ebine kao nepotpunu, a Ministarstvo financija je odbilo \u017ealbu. ESLJP je ukazao da u relevantno vrijeme nisu postojali sudska praksa ili dokumenti (primjerice upute FINE ili obrasci) iz kojih bi podnositelj mogao zaklju\u010diti \u010dime mora potkrijepiti prijavu potra\u017eivanja, zbog \u010dega nije mogao predvidjeti koje dokaze o postojanju i visini tra\u017ebine treba dostaviti FINA-i.<\/p>\n

U predmetu \u0160atvar br. 20497\/19<\/em> ESLJP je utvrdio povredu prava na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. Konvencije. Naime, podnositelj je odluku o otkazu pobijao pred op\u0107inskim sudom, ali je poslodavac kasnijom odlukom privremenog upravitelja otkaz stavio izvan snage, radi \u010dega je podnositelj povukao tu\u017ebu. Naknadno je poslodavac podnositelju onemogu\u0107io povratak na posao, pa je isti pokrenuo radni spor za sudski raskid ugovora o radu i naknadu \u0161tete. Op\u0107inski sud je odbio podnositeljevu tu\u017ebu i utvrdio da je odluka privremenog upravitelja nezakonita jer on nije bio ovla\u0161ten zastupati poslodavca navode\u0107i da je njegov upis u registar bio deklaratorne naravi, slijedom \u010dega je prethodna odluka o otkazu ostala na snazi. Podnositelj je u \u017ealbi tvrdio da je odluka privremenog upravitelja valjana jer je isti u relevantno vrijeme bio jedina osoba upisana u sudski registar i ovla\u0161tena za zastupanje poslodavca te da on ili bilo koja tre\u0107a osoba nisu imali saznanja o imenovanju drugih \u010dlanova uprave. ESLJP je zaklju\u010dio da su doma\u0107i sudovi trebali odgovoriti na podnositeljev argument da se on, postupaju\u0107i u dobroj vjeri, mogao pouzdati u upis u sudskom registru jer je taj argument bio presudan za ishod postupka.<\/p>\n

U predmetu \u0106ehi\u0107 br. 14043\/19<\/em> ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 3. Konvencije (zabrana mu\u010denja) zbog zlostavljanja podnositelja tijekom uhi\u0107enja i zbog neu\u010dinkovite istrage. Podnositelj je tek u ustavnoj tu\u017ebi ukazao na zlostavljanje od strane policije i neprovo\u0111enje u\u010dinkovite istrage, pri \u010demu Ustavni sud nije utvrdio povredu prava. ESLJP je naglasio da je unato\u010d nepostojanju pritu\u017ebe podnositelja trebalo provesti istragu ako je bilo drugih pokazatelja da je moglo do\u0107i do zlostavljanja. Ukazao je i na ozbiljne sumnje u \u201enepristranost\u201c policijskih slu\u017ebenika ispitanih kao svjedoka. Stoga je zaklju\u010dio da doma\u0107e vlasti nisu utvrdile sve relevantne \u010dinjenice pa je samostalno utvrdio da se zlostavljanje prema podnositelju dogodilo, a da upotrijebljena fizi\u010dka sila nije bila nu\u017ena.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvr\u0161enje presuda Europskog suda za ljudska prava protiv RH<\/span><\/h3>\n

Prema podacima Ureda zastupnice, tre\u0107ina teku\u0107ih predmeta izvr\u0161enja odnosi se na neki oblik povrede prava na po\u0161teno su\u0111enje, ve\u0107inom prekomjernog trajanja sudskih postupaka i nepristranosti sudaca. Prema podacima iz prosinca 2024. godine, iznesenima na sastanku Stru\u010dnog savjeta za izvr\u0161enje presuda i odluka ESLJP-a, u postupku izvr\u0161enja nalazi se 80 predmeta (73 presude i sedam odluka o prijateljskim rje\u0161enjima), od \u010dega je 33 vode\u0107ih, a sedam predmeta je u izvr\u0161enju preko pet godina. Od 2022. godine ponovno su u izvr\u0161enju predmeti neodgovaraju\u0107ih uvjeta u zatvorima.<\/p>\n

Pod poja\u010danim nadzorom Odbora ministara VE je osam predmeta (M.H. br. 15670\/18 te sedam presuda iz Statileo grupe: Aramba\u0161in br. 48981\/17, Hegedi\u0161 br. 41306\/18, Skelin-Hrvoj i Duri\u010di\u0107 br. 23414\/15, Go\u0161ovi\u0107 br. 37006\/13, Bego br. 35444\/12, Statileo br. 12027\/10 i Miro\u0161evi\u0107-Anzulovi\u0107 br. 25815\/14). U travnju 2024. godine stupio je na snagu Zakon o na\u010dinu izvr\u0161enja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (12027\/10 i dr.) i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242\/2018, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o pravu na adekvatno stanovanje.<\/p>\n

Ured zastupnice ukazuje na dugotrajno izvr\u0161enje presuda zbog duljeg vremena potrebnog za izvr\u0161enje individualnih mjera usmjerenih na otklanjanje povreda prema konkretnim podnositeljima. Naime, u tre\u0107ini teku\u0107ih predmeta izvr\u0161enja \u010deka se na izvr\u0161enje individualnih mjera okon\u010danjem ponovljenih\/obnovljenih postupaka pred doma\u0107im sudovima po presudama ESLJP-a. Ovo se isti\u010de problemati\u010dnim jer su u ve\u0107ini tih predmeta op\u0107e mjere kojima se ubudu\u0107e sprje\u010davaju sli\u010dne povrede ve\u0107 poduzete i od strane Odbora ministara VE ocijenjene u\u010dinkovitima.<\/p>\n

U 2024. godini Odbor ministara VE je donio zavr\u0161ne rezolucije u 36 predmeta, \u010dime je zatvoren nadzor nad izvr\u0161enjem 28 presuda:<\/p>\n