{"id":21596,"date":"2025-04-09T11:21:55","date_gmt":"2025-04-09T09:21:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20435"},"modified":"2025-05-19T12:01:54","modified_gmt":"2025-05-19T10:01:54","slug":"pravosudje-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/","title":{"rendered":"Pravosu\u0111e"},"content":{"rendered":"<h4><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n<h4>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/#ucinkovitost\">Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/#prituzbe\">Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/#digitalizacija\">Digitalizacija pravosu\u0111a<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/#ovrhastecaj\">Ovrha i ste\u010daj potro\u0161a\u010da<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/#besplatnapravnapomoc\">Besplatna pravna pomo\u0107<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/#podrskazrtvamaisvjedocima\">Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>U ovom<a id=\"ucinkovitost\"><\/a> poglavlju daje se pregled razli\u010ditih aspekata u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a, kao i izazova vezanih uz njegovu digitalizaciju u 2024. godini, prikaz postupanja po pritu\u017ebama gra\u0111ana na rad pravosu\u0111a, stanje u svezi ovrha, ste\u010daja potro\u0161a\u010da te besplatne pravne pomo\u0107i, kao i sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"color: #990000; font-size: 18px;\">Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a<\/span><\/h3>\n<p>Tijekom 2024. godine izmijenjeno je i dopunjeno vi\u0161e razli\u010ditih zakona, uklju\u010duju\u0107i bitne za funkcioniranje pravosu\u0111a: Zakon o sudovima, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o za\u0161titi od nasilja u obitelji i Zakon o zemlji\u0161nim knjigama te su doneseni Zakon o dostavi sudskih pismena i novi Zakon o upravnim sporovima.<\/p>\n<p>Presudom Suda EU u spojenim predmetima C-554\/21, C-622\/21 i C-727\/21 Hann-Invest od 11. srpnja 2024. godine, suprotnim pravu EU progla\u0161en je mehanizam ujedna\u010davanja sudske prakse putem sudaca evidenti\u010dara te obvezuju\u0107ih pravnih stajali\u0161ta sjednica sudskih odjela. Sud EU smatra da se djelotvorna sudska za\u0161tita ne ostvaruje omogu\u0107avanjem izmjene sudske odluke koja je suprotna pravnom shva\u0107anju donesenom na sjednici odjela suda, s obzirom da su u dono\u0161enju shva\u0107anja sudjelovali i suci koji nisu donijeli prvotnu sudsku odluku, a ponekad i osobe izvan suda, jer stranke pred njima ne mogu iznijeti svoje argumente. Povodom navedene odluke o\u010dekuju se izmjene zakona radi usugla\u0161avanja hrvatskog procesnopravnog okvira sa standardima Suda EU.<\/p>\n<p>EK je Izvje\u0161\u0107u o vladavini prava za 2024. godinu navela odre\u0111ene pozitivne pomake u pravosudnom sustavu RH, izme\u0111u staloga, da se nastavlja rad na digitalizaciji sustava, kao i na o\u010duvanju i pobolj\u0161anju integriteta sudaca i dr\u017eavnih odvjetnika te da je u\u010dinjen napredak po pitanju pla\u0107a sudaca, dr\u017eavnih odvjetnika i sudskog osoblja. Vrhovni sud je donio smjernice za komunikaciju pravosu\u0111a s javno\u0161\u0107u, \u0161to je bila preporuka pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n<p>U pogledu u\u010dinkovitosti, iako je uveden niz mjera kako bi se skratilo trajanje sudskih postupaka, u Izvje\u0161\u0107u se ukazuje da su trajanje pojedina\u010dnih predmeta i velik broj nerije\u0161enih predmeta (gra\u0111anskih i trgova\u010dkih parni\u010dnih predmeta)\u00a0 i dalje ozbiljan problem.<\/p>\n<p>UN Odbor za ljudska prava je u Zaklju\u010dnim primjedbama o \u010detvrtom periodi\u010dnom izvje\u0161\u0107u Hrvatske o primjeni Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima u rujnu 2024. godine dao preporuke koje se odnose i na pravosu\u0111e te po\u0161teno su\u0111enje. Izme\u0111u ostaloga, preporu\u010duje se pove\u0107ati transparentnost odabira \u010dlanova DSV-a i DOV-a te sprije\u010diti svako neopravdano uplitanje drugih grana vlasti u imenovanje, napredovanje, stegovnu odgovornost i razrje\u0161enje sudaca i dr\u017eavnih odvjetnika. Preporu\u010duje se i sustavno objavljivanje\u00a0 sudskih odluka koje trebaju biti lako dostupne i pretra\u017eive, te nastavak i pro\u0161irenje mjera za skra\u0107ivanje sudskih postupaka. Preporu\u010duje se i ja\u010danje sustava besplatne pravne pomo\u0107i, izme\u0111u ostalog dostatnim i odr\u017eivim financiranjem organizacija koje pru\u017eaju ovu uslugu, osiguravanjem dostupnosti kvalitete ove pravne pomo\u0107i u svim dijelovima RH te informiranjem javnosti o pru\u017eateljima i uvjetima za ostvarivanje prava na BPP.<\/p>\n<p>Zbog dugogodi\u0161njeg nezadovoljstva uvjetima rada i pla\u0107om, od 22. sije\u010dnja do 2. velja\u010de 2024. godine odr\u017ean je \u201cbijeli \u0161trajk\u201d, jer do kraja 2023. godine pla\u0107e i druga materijalna prava pravosudnih du\u017enosnika nisu bila regulirana u skladu s prethodnim dogovorom s Vladom RH.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je u velja\u010di 2024. godine postignut dogovor Vlade RH, Udruge hrvatskih sudaca i Udruge dr\u017eavnoodvjetni\u010dkih du\u017enosnika o pove\u0107anju osnovice za obra\u010dun pla\u0107a pravosudnih du\u017enosnika, koeficijenata sudaca \u017eupanijskih sudova i predsjednika prvostupanjskih i drugostupanjskih sudaca, kao i o materijalnim pravima sudaca i dr\u017eavnih odvjetnika, donesen je Zakon o izmjenama Zakona o pla\u0107i i drugim materijalnim pravima pravosudnih du\u017enosnika, koji je stupio na snagu 1. travnja 2024. godine.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine Vrhovni sud RH vi\u0161e je puta reagirao priop\u0107enjima povodom medijskog izvje\u0161tavanja o sudskim postupcima. Tako je povodom reakcija \u010dlanova HND-a na presudu Vrhovnog suda RH u sporu izme\u0111u predsjednika HND-a i HRT-a, ukazano da se presuda ne bi trebala dovoditi u vezu s izmjenama Kaznenog zakona, rezultatima parlamentarnih izbora, tu\u017ebama protiv novinara, izborom Glavnog dr\u017eavnog odvjetnika i drugim sudskim postupcima koji nisu bili predmet odlu\u010divanja Vrhovnog suda RH, kao i da se time omalova\u017eava rad suda.<\/p>\n<p>Povodom izvje\u0161tavanja medija o ka\u017enjavanju po\u010dinitelja kaznenih djela ubojstva \u017eena, te kaznene politike sudova prema prekr\u0161iteljima prometnih pravila, ukazano je da senzacionalisti\u010dko pisanje kojim se dezinformira javnost i potkopava povjerenje u pravni sustav, uznemiruje potencijalne \u017ertve te ohrabruje potencijalne po\u010dinitelje, koji stje\u010du pogre\u0161an dojam da \u0107e biti neka\u017enjeni ili blago ka\u017enjeni, te da se time ote\u017eava generalna prevencija izre\u010denih kazni.<\/p>\n<p>Navedeno ukazuje na potrebu bolje suradnje medija i pravosudnog sustava Tome bi doprinijela otvorenija komunikacija pravosudnog sustava s medijima o temama od javnog interesa, kao i edukacija novinara i urednika koji izvje\u0161tavaju o pravosudnim temama. U 2024. godini odr\u017eano je pet jednodnevnih radionica za pravosudne du\u017enosnike na temu \u201eNa\u010din komunikacije s medijima i dru\u0161tvene mre\u017ee\u201c, na kojima je sudjelovalo 75 polaznika. Na\u017ealost, zbog slabog interesa u 2023. godini, u 2024. godini Pravosudna akademija nije nastavila s edukacijom za novinare i urednike na temu \u201eMedijsko pra\u0107enje i izvje\u0161tavanje o radu pravosu\u0111a\u201c.<\/p>\n<p>Prema rezultatima Eurobarometra iz velja\u010de 2024. godine, 37% anketiranih gra\u0111ana u RH neovisnost sudova i sudaca smatra lo\u0161om, a 32% vrlo lo\u0161om. Rije\u010d je o malom pobolj\u0161anju u odnosu na 2023. godinu, no RH je i nadalje na za\u010delju u EU u pogledu percepcije gra\u0111ana o neovisnosti sudova i sudaca. To ukazuje na potrebu daljnjeg ulaganja napora radi ja\u010danja u\u010dinkovitosti rada pravosu\u0111a, posebno vezano za dugotrajnost sudskih postupaka, kao i otvorenosti komunikacije s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Prema podacima DSV-a u 2024. godini razrije\u0161eno je 60 sudaca, od kojih 38 na vlastiti zahtjev, 17 zbog navr\u0161enih 70 godina \u017eivota, troje sudaca je preminulo, jedan je razrije\u0161en zbog odlaska u drugo pravosudno tijelo, a jedan radi trajnog gubitka sposobnosti za obna\u0161anje suda\u010dke du\u017enosti. Imenovano je 69 sudaca: 36 sudaca \u017eupanijskih sudova, osam trgova\u010dkih sudova, po tri suca Visokog prekr\u0161ajnog sud i Visokog kaznenog suda, te po dva suca upravnih sudova, Visokog upravnog suda, Visokog trgova\u010dkog suda i Vrhovnog suda. Iako je za 2024. godinu bilo predvi\u0111eno popunjavanje 105 suda\u010dkih mjesta, ostalo je nepopunjeno 36 mjesta. Zabrinjava podatak da od predvi\u0111enih 65 slobodnih suda\u010dkih mjesta na op\u0107inskim sudovima u 2024. godini nije popunjeno niti jedno. No, prema podacima DSV-a u tijeku su postupci imenovanja na 54 upra\u017enjena suda\u010dka mjesta, od \u010dega 33 na op\u0107inskim sudovima. Stoga predstoji pratiti popunjavanje upra\u017enjenih suda\u010dkih mjesta te ho\u0107e li se nastaviti trend smanjivanja broja sudaca, osobito onih mla\u0111e \u017eivotne dobi, na \u0161to je upozoravao predsjednik Vrhovnog suda RH u izvje\u0161\u0107ima o stanju sudbene vlasti.<\/p>\n<p>Po\u010detkom 2024. godine proveden je postupak izbora novog glavnog dr\u017eavnog odvjetnika, \u0161to je izazvalo brojne javne, medijski popra\u0107ene polemike, izme\u0111u ostaloga i uklju\u010duje li postupak odabira dostatne za\u0161titne mjere kako bi se osigurala autonomija te funkcije. Nakon izglasavanja izbora u Hrvatskom saboru, organiziran je prosvjed, a izabrani kandidat je stupio na du\u017enost nakon isteka mandata njegove prethodnice u svibnju 2024. godine.<\/p>\n<p>Glavni dr\u017eavni odvjetnik du\u017ean je Hrvatskom saboru do kraja travnja podnijeti godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e o radu dr\u017eavnih odvjetni\u0161tava za prethodnu godinu, stoga su nam u vrijeme pripreme ovoga Izvje\u0161\u0107a bili dostupni podaci iz Izvje\u0161\u0107a o radu dr\u017eavnih odvjetni\u0161tava u 2023., ne i u 2024. godini.<\/p>\n<p>Tako je prema posljednjim dostupnim podacima na kraju 2023. godine u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima bilo 1.902 zaposlene osobe, 31 vi\u0161e nego 2022. godine, od toga 650 dr\u017eavnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Sistematizacijom je predvi\u0111eno 778 zamjenika dr\u017eavnih odvjetnika, no bilo ih je 607 (78%), ne\u0161to vi\u0161e nego 2022. godine kada ih je bilo 597 (76,7%).<\/p>\n<p>U dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima bilo je 1.252 slu\u017ebenika i namje\u0161tenika, 21 vi\u0161e nego 2022. godine. Za razliku od 2022. godine kada nije bilo zapo\u0161ljavanja novih vje\u017ebenika, u 2023. godini ih je zaposleno 18, \u0161to se ukazuje da jo\u0161 uvijek nije dostatno, osobito uzme li se u obzir dobna struktura zaposlenih du\u017enosnika u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima.<\/p>\n<p>DOV nas je obavijestio da je u 2024. godini objavio oglase za 123 slobodna mjesta zamjenika dr\u017eavnih odvjetnika, od \u010dega se \u010detiri odnose na mjesta zamjenika glavnog dr\u017eavnog odvjetnika, 19 mjesta zamjenika \u017eupanijskih dr\u017eavnih odvjetnika i 100 mjesta zamjenika op\u0107inskih dr\u017eavnih odvjetnika. U istom je razdoblju DOV donio odluke o imenovanju ukupno 32 zamjenika dr\u017eavnih odvjetnika, 12 zamjenika \u017eupanijskih dr\u017eavnih odvjetnika i 20 zamjenika op\u0107inskih dr\u017eavnih odvjetnika.<\/p>\n<p>U velja\u010di 2024. godine donesena je Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima<a id=\"prituzbe\"><\/a> za obra\u010dun pla\u0107e u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, koja predvi\u0111a pove\u0107anje koeficijenata slu\u017ebenika i namje\u0161tenika na sudovima i u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima. Nastavit \u0107emo pratiti ho\u0107e li pove\u0107anja pla\u0107a promijeniti negativne trendove glede zapo\u0161ljavanja dr\u017eavnih slu\u017ebenika u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/span><\/h3>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica nije ovla\u0161tena postupati po pritu\u017ebama u slu\u010dajevima o kojima se vodi sudski postupak, osim ako se radi o nepotrebnom odugovla\u010denju postupka ili o\u010ditoj zlouporabi ovlasti, povodom \u010dega mo\u017ee zatra\u017eiti o\u010ditovanje predsjednika suda. U 2024. godini zaprimili smo 220 pritu\u017ebi iz podru\u010dja pravosu\u0111a, 16% manje nego prethodne godine, kada ih je bilo 262. Na rad sudova odnosila se 81 pritu\u017eba, 37,21% manje nego 2023. godine, od \u010dega ih se 29 odnosilo na nezadovoljstvo ishodom sudskog postupka, 25 na nepotrebno odugovla\u010denje postupka, 24 na zlouporabu polo\u017eaja te tri na obavljanje poslova sudske uprave.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani su tra\u017eili pravnu pomo\u0107 zbog nezadovoljstva ishodom sudskog spora, radi dokazivanja nevinosti u kaznenom postupku te sumnji u pravilnost i zakonitost rada suda, nepristranost i po\u0161teno su\u0111enje. Ukazivali smo im na ustavno na\u010delo samostalnosti i neovisnosti sudova u postupanju i dono\u0161enju meritornih i procesnih odluka te na raspolo\u017eiva redovna i izvanredna pravna sredstva.<\/p>\n<p>Iz pritu\u017ebi na rad i pona\u0161anje sudaca te na\u010din vo\u0111enja sudskih postupaka i odlu\u010divanja, razvidno je i nepovjerenje u pravilnost i zakonitost rada sudova, koje nije uvijek utemeljeno. Tako smo zaprimili zahtjev za izuze\u0107e i sankcioniranje sutkinje jer pripremno ro\u010di\u0161te nije odr\u017eano zbog njenih zdravstvenih problema, no pritu\u017eitelj je tra\u017eio i preispitivanje odgovora predsjednika suda koji je predstavku na rad sutkinje ocijenio neosnovanom, dok je na sudu zbog na\u010dina na koji je iskazao nezadovoljstvo odgodom ro\u010di\u0161ta intervenirala pravosudna policija.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe zbog dugotrajnosti sudskih postupaka odnosile su se na radne, ovr\u0161ne, ostavinske, zemlji\u0161noknji\u017ene i kaznene postupke, kao i na nepostupanje sudskog registra. Gra\u0111anima smo pru\u017eili op\u0107e pravne informacije o mogu\u0107nostima obra\u0107anja sudu po\u017eurnicama, predstavkom predsjedniku suda ili MPUDT-u, kao i na mogu\u0107nost podno\u0161enja zahtjeva za za\u0161titu prava na su\u0111enje u razumnom roku. Prema podacima MPUDT-a, tijekom 2024. godine podnijet je 101 zahtjev za naknadom radi povrede prava na su\u0111enje u razumnom roku te je dosu\u0111eno 52.564,00 eura naknada, od \u010dega je 44.914,00 eura pravomo\u0107no.<\/p>\n<p>Zaprimili smo i pritu\u017ebu zbog odlaganja sudskih spisa na javnoj povr\u0161ini ispred sudske zgrade, \u010dime je bilo ugro\u017eeno pravo na privatnost gra\u0111ana \u010diji su podaci bili sadr\u017eani u sudskoj dokumentaciji, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o pravu na privatnost.<\/p>\n<p>Prema podacima DSV-a, u 2024. godini je protiv sudaca pokrenuto devet stegovnih postupka. Doneseno je 15 odluka kojima je izre\u010den jedan ukor, tri nov\u010dane kazne, tri razrje\u0161enja od obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti, u dva predmeta suci su oslobo\u0111eni sumnje na po\u010dinjenje stegovnog djela, a \u0161est stegovnih postupaka je obustavljeno. Stegovni postupci su vo\u0111eni zbog neurednog obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti, nepostupanja po odluci donesenoj u postupku za za\u0161titu prava na su\u0111enje u razumnom roku, te drugog nano\u0161enja \u0161tete ugledu suda ili suda\u010dke du\u017enosti. Od DSV-a je u 47 predmeta zatra\u017eeno odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca, od \u010dega je 37 zahtjeva odbijeno, a deset postupaka je u tijeku. Svi zahtjevi zaprimljeni su od stranaka nezadovoljnih tijekom i ishodom sudskog postupka, koje su tra\u017eile i odobrenje za pokretanje kaznenog postupka protiv sudaca nakon \u0161to ih je dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo po odbacivanju kaznene prijave uputilo na preuzimanje kaznenog progona.<\/p>\n<p>U 2024. godini jedan sudac je udaljen od obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti zbog pokrenutog kaznenog postupka radi kaznenog djela zlouporabe polo\u017eaja i ovlasti i drugih kaznenih djela, dok je \u0161estorici sudaca svaka tri mjeseca produljivano udaljenje od obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti jer je u tijeku kazneni postupak zbog kaznenih djela primanja mita, zlouporabe polo\u017eaja i ovlasti, zlo\u010dina\u010dkog udru\u017eenja i kaznenog djela u sustavu zlo\u010dina\u010dkog udru\u017eenja, te kra\u0111e.<\/p>\n<p>MPUDT je u 2024. godini postupalo po 1.018 predstavki i pritu\u017ebi gra\u0111ana, od kojih se 763 odnosilo na rad sudova, 94 na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, 63 su bile kaznene prijave koje su dostavljene DORH-u, a 98 predstavki je bilo nerazumljivog ili uvredljivog sadr\u017eaja. Od 763 predstavke, u 579 stranke su izrazile nezadovoljstvo meritumom sudskih odluka, u 182 zbog odugovla\u010denja postupka, a dvije su ukazale na neprimjereno pona\u0161anje suca, radi \u010dega je zatra\u017eeno izvje\u0161\u0107e predsjednika suda. Rije\u0161eno je 987 predmeta, dok se u preostalih 31 \u010deka izvje\u0161\u0107e \u010delnika pravosudnih tijela.<\/p>\n<p>U 2024. godini gra\u0111ani su nam uputili 45 pritu\u017ebi na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, 36% vi\u0161e nego 2023. godine, kada smo ih zaprimili 33. Naj\u010de\u0161\u0107e su ukazivali na dugotrajnost postupanja po kaznenoj prijavi, izostanak odgovora ili nezadovoljstvo odgovornom na predstavke na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, nezadovoljstvo odlukom dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva te na izostanak zadovoljavaju\u0107e informacije o postupanju u predmetima. Dostavljali su nam i kaznene prijave, povodom \u010dega smo ih upu\u0107ivali na dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo.<\/p>\n<p>U 2024. godini pravnu i javnu polemiku izazvao je sukob nadle\u017enosti izme\u0111u Ureda europskog javnog tu\u017eitelja (EPPO) i DORH-a vezano za kazneno procesuiranje vi\u0161e osoba, uklju\u010duju\u0107i biv\u0161eg ministra, povodom sumnji na nezakonite prodaje medicinskih ure\u0111aja bolnicama. Glavni dr\u017eavni odvjetnik (GDO) je na temelju \u010dl. 8. Zakona o provedbi Uredbe Vije\u0107a (EU) 2017\/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi poja\u010dane suradnje u vezi s osnivanjem ureda Europskog javnog tu\u017eitelja (EPPO) donio odluku prema kojoj je Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta nadle\u017ean za postupanje u konkretnom predmetu. Glavna europska tu\u017eiteljica se povodom toga obratila EK, smatraju\u0107i da je nacionalni zakon temeljem kojega je GDO donio navedenu odluku protivan europskom pravu. Prema javno dostupnim informacijama u vrijeme pripreme ovog izvje\u0161\u0107a, EK analizira informacije koje im je dostavio EPPO.<\/p>\n<p>U 2024. godini zaprimili smo 12 pritu\u017ebi na rad odvjetnika i Hrvatske odvjetni\u010dke komore, osam vi\u0161e nego 2023. godine. Odnosile su se na pravilnost zastupanja odvjetnika, neeti\u010dko pona\u0161anje, nezadovoljstvo braniteljem po slu\u017ebenoj du\u017enosti, postupanje odvjetnika koji je sudske odluke donesene u jednom koristio u drugom sudskom postupku bez anonimizacije osobnih podataka, te nepostupanje HOK-a protiv prijavljenog odvjetnika. Pritu\u017eitelji su obavije\u0161teni da su disciplinska tijela Hrvatske odvjetni\u010dke komore nadle\u017ena ispitivati povrede du\u017enosti i ugleda odvjetni\u0161tva povodom disciplinskih prijava.<\/p>\n<p>Na vlastitu inicijativu postupamo povodom medijskog izvje\u0161tavanja da djelatnici zdravstvene ustanove otkrivaju podatke pacijenata odvjetnicima, koji potom pacijentima nude odvjetni\u010dke usluge. HOK je tim povodom provela izvide te nije utvrdila osnovu za pokretanje disciplinskog postupka zbog po\u010dinjenja te\u017ee povrede du\u017enosti i ugleda odvjetni\u0161tva. No nastavljamo pratiti postupanje nadle\u017enih tijela budu\u0107i da se u medijskim objavama navodi da je dojavljivanje podataka o pacijentima odvjetnicima koji se bave naknadom \u0161teta uobi\u010dajena praksa u vi\u0161e bolni\u010dkih ustanova. O tome vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o pravu na privatnost.<\/p>\n<p>Disciplinsko tu\u017eiteljstvo HOK-a je u 2024. godini zaprimilo 702 disciplinske prijave, 23,37% vi\u0161e nego godinu ranije, \u0161to ukazuje da su gra\u0111ani uglavnom upoznati s nadle\u017enosti HOK-a u predmetima disciplinske odgovornosti odvjetnika. U 467 predmeta pokrenut je disciplinski postupak, 185 prijava je odba\u010deno, dok su za 61 prijavu izvidi u tijeku. U 61 predmetu utvr\u0111ena je disciplinska odgovornost za te\u017ee povrede du\u017enosti i ugleda odvjetni\u0161tva, od \u010dega je u 39 predmeta izre\u010dena nov\u010dana kazna, u 13 ukor, a u devet disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetni\u0161tva.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine u Imenik stranih odvjetnika koji u RH mogu obavljati odvjetni\u010dku slu\u017ebu pod nazivom zanimanja iz svoje mati\u010dne dr\u017eave bilo je upisano 16 odvjetnika iz dr\u017eava \u010dlanica EU, s poslovnim nastanom u RH. Me\u0111utim, HOK i nadalje ukazuje na problemati\u010dnost \u010dl. 36. e. Zakona o odvjetni\u0161tvu prema kojem se odvjetnici iz dr\u017eava \u010dlanica EU koji povremeno i privremeno pru\u017eaju odvjetni\u010dke usluge ne moraju upisati u odgovaraju\u0107e registre.\u00a0 Upozorava da je mogu\u0107e da ti odvjetnici pru\u017eaju pravne usluge iako su im mati\u010dna tijela zabranila obavljanje odvjetni\u0161tva ili nisu osigurani od profesionalne odgovornosti, o \u010demu HOK nema informacije.<\/p>\n<p>U 2024. godini zaprimili smo pet pritu\u017ebi na rad javnih bilje\u017enika i Hrvatske javnobilje\u017eni\u010dke komore (HJK). Njima se tra\u017eio kazneni progon javne bilje\u017enice, ukazivalo se na nepotrebno odugovla\u010denje postupanja, tra\u017eio se pravni savjet radi nemogu\u0107nosti pla\u0107anja javnobilje\u017eni\u010dke naknade, te je ukazano na prijavu Eti\u010dkom povjerenstvu HJK radi susjedskih razmirica s javnim bilje\u017enikom. U jednom predmetu se stranka pritu\u017eila da nije potpisala darovni ugovor s k\u0107erkom kod javnog bilje\u017enika, ve\u0107 da se radi o falsifikatu, no HJK je utvrdila je da su tvrdnje neosnovane. Podnositeljima smo dali op\u0107e pravne informacije o raspolo\u017eivim pravnim sredstvima ili smo pritu\u017ebe ustupali na postupanje HJK-u i MPUDT-u.<\/p>\n<p>Nastavili smo pratiti postupanje nadle\u017enih tijela povodom pritu\u017ebe iz 2022. godine na rad javnog bilje\u017enika\/prisjednika pri solemnizaciji ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju. Pred javnobilje\u017eni\u010dkim stegovnim vije\u0107em u tijeku je postupak zbog stegovnog prijestupa iz \u010dl. 145. st. 3. Zakona o javnom bilje\u017eni\u0161tvu, koji se odnosi na nepridr\u017eavanje zakonskih odredbi o kojima ovisi valjanost javnobilje\u017eni\u010dke isprave.<\/p>\n<p>U 2024. godini HJK je zaprimila 29 pritu\u017ebi na rad javnih bilje\u017enika, manje nego u 2023. godini, kada ih je bilo 40. Pritu\u017ebe su se naj\u010de\u0161\u0107e odnosile na postupanje u ostavinskim (13) i ovr\u0161nim predmetima (6), jedna se odnosila na ugovor o dosmrtnom uzdr\u017eavanju, a ostale na druge nepravilnosti u postupanju poput ovjere potpisa i naplate ra\u010duna. Stegovno tu\u017eiteljstvo HJK donijelo je prvostupanjsku odluku u 20 predmeta, a niti jednu pritu\u017ebu nije ocijenilo osnovanom.<\/p>\n<p>Bitno je ukazati da u pojedinim dijelovima RH gra\u0111ani nemaju mogu\u0107nost kori\u0161tenja javnobilje\u017eni\u010dkih usluga. Tako su upra\u017enjena javnobilje\u017eni\u010dka sjedi\u0161ta u Iloku, Visu, Kor\u010duli i Glini te nije bilo interesa za njihovim popunjavanjem. Molbe gradona\u010delnika Gline i Kor\u010dule za raspisivanjem natje\u010daja za javnog bilje\u017enika HJK je proslijedila MPUDT-u na nadle\u017eno postupanje.<\/p>\n<p>HJK je istaknula i da se javnobilje\u017eni\u010dka tarifa 30 godina nije pove\u0107avala, ve\u0107 samo smanjivala, zbog \u010dega nije bilo mogu\u0107e pove\u0107ati pla\u0107e prisjednicima i djelatnicima, \u0161to je dovelo do odljeva kadra. No 12. prosinca 2024. godine stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama Pravilnika o privremenoj javnobilje\u017eni\u010dkoj tarifi, kojim se ure\u0111uje tarifa za sastavljanje javnobilje\u017eni\u010dkog akta te iznos boda. Slijedi vidjeti ho\u0107e li navedene izmjene tarife dovesti i do pove\u0107anja pla\u0107a javnobilje\u017eni\u010dkih<a id=\"digitalizacija\"><\/a> prisjednika i djelatnika.<\/p>\n<p>MPUDT je u 2024. godini zaprimilo 21 predstavku na rad javnih bilje\u017enika i jednu na rad HJK.\u00a0 Proveden je jedan neposredni nadzor nad radom javnog bilje\u017enika, u kojem nisu utvr\u0111ene posebne nepravilnosti u radu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"color: #990000; font-size: 18px;\">Digitalizacija pravosu\u0111a<\/span><\/h3>\n<p>Cilj digitalizacije pravosu\u0111a je transparentno i u\u010dinkovito upravljanje pravosudnim sustavom koja doprinosi smanjenju broja nerije\u0161enih sudskih predmeta i njihovom skra\u0107ivanju, olak\u0161ava komunikaciju te osigurava bolju i br\u017eu dostupnost pravosudnih usluga i informacija.<\/p>\n<p>Javne e-usluge (e-Komunikacija, e-Predmet, e-Oglasna plo\u010da, e-Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak itd.) gra\u0111anima omogu\u0107avaju br\u017ee i efikasnije dobivanje informacija i rje\u0161avanja problema, bez fizi\u010dkih odlazaka na \u0161alter.<\/p>\n<p>U okviru NPOO projekta \u201eUnaprje\u0111enje sustava za upravljanje sudskim predmetima (eSpis)\u201c, tehni\u010dki je unaprije\u0111ena i funkcionalno nadogra\u0111ena usluga e-Komunikacija, koja je od 11. travnja 2024. godine prilago\u0111ena za uslugu e-Gra\u0111ani. Integrirana je sa sustavom e-Ovla\u0161tenja koji omogu\u0107ava npr. roditeljima kori\u0161tenje e-usluga za maloljetnu djecu, ovla\u0161tenim osobama pravnih osoba kori\u0161tenje e-usluga za poslovne subjekte te zakonskim zastupnicima delegiranje svojih prava putem e-Punomo\u0107i. Prema podatcima MPUDT-a, u interni registar upisano je 90.009 korisnika e-Komunikacije.<\/p>\n<p>U prosincu 2024. godine je preko portala e-Gra\u0111ani i e-Ovla\u0161tenja omogu\u0107eno izdavanje Uvjerenja da se ne vodi prekr\u0161ajni postupak i Uvjerenja da osoba nije li\u0161ena prava na roditeljsku skrb. Uvedeni su i virtualni asistenti za \u0161est e-usluga pravosu\u0111a (e-Komunikacija, e-Predmet, e-Oglasna plo\u010da, e-Ovrha, Registar nesolventnosti, Uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak) te za zemlji\u0161ne knjige i katastar. U tijeku je i projekt \u201eTrgova\u010dki sudovi bez papira\u201c, kojim bi se uveo potpuno digitalni spis, s ciljem pove\u0107anja u\u010dinkovitosti rada suda. Radi ubrzanja sudskih postupaka planirano je uvo\u0111enje tonskog snimanja u sudnice te su u tijeku evaluacije pristiglih ponuda.<\/p>\n<p>Od 1. sije\u010dnja 2025. godine javno su dostupne anonimizirane sudske odluke, \u0161to omogu\u0107ava uvid u sudsku praksu te je va\u017eno radi transparentnosti sudskih odluka, za ujedna\u010davanje sudske prakse i pove\u0107anje pravne sigurnosti.<\/p>\n<p>Iako su nesporne prednosti digitalizacije pravosudnog sustava, istovremeno je potrebno voditi ra\u010duna o mogu\u0107im rizicima i negativnim utjecajima na prava i slobode pojedinih skupina gra\u0111ana. Vezano za preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2023. godinu, MPUDT je navelo da razmatra provesti analizu utjecaja digitalizacije i modernizacije pravosu\u0111a, s ciljem otklanjanja eventualnih nedostataka u pristupu pravosu\u0111u pripadnika ranjivih skupina. Naime, digitalizacija ne smije nikoga onemogu\u0107iti u u\u010dinkovitom pristupu sudu te je nu\u017eno osigurati da svi gra\u0111ani, uklju\u010duju\u0107i one lo\u0161ijeg socio-ekonomskog polo\u017eaja, imaju pristup sudu neovisno o tome mogu li koristiti e-Komunikaciju i e-usluge.<\/p>\n<p>Prema izvje\u0161\u0107u MPUDT-a tijekom 2024. godine u elektroni\u010dkoj razmjeni pismena gra\u0111ana sa sudovima putem usluge e-Komunikacija (slanje podnesaka na sud, zaprimanje pismena od suda elektroni\u010dkim putem<a id=\"ovrhastecaj\"><\/a> te uvid u stanje spisa) nije uo\u010den problem, te nije zaprimljena ni jedna predstavka vezana uz provo\u0111enje digitalizacije pravosu\u0111a. Iako MPUDT dosada\u0161nju provedbu digitalizacije i informatizacije pravosudnog sustava ocjenjuje uspje\u0161nom, nastavit \u0107emo pratiti imaju li neki gra\u0111ani pote\u0161ko\u0107a u pristupu sudu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Ovrha i ste\u010daj potro\u0161a\u010da<\/span><\/h3>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Ovrha<\/span><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u00a0\u201eNakon 10 god. u blokadi i nakon 4 g. bez blokade spomenuta agencija mi ponovo blokira ra\u010dun. Problem je \u0161to se blokada temelji na zadu\u017enici iz 2008 g. Nastupila je apsolutna zastara i oni provode nezakonitu ovrhu. Ja za tu\u017ebu nemam sredstava pa vas molim da mi odgovorite tko mi mo\u017ee pomo\u0107i.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>U 2024. godini zaprimili smo 57 pritu\u017ebi zbog ovrha, jednu manje nego godinu ranije. Iako po ovim pritu\u017ebama naj\u010de\u0161\u0107e nismo ovla\u0161teni postupati, va\u017ene su zbog pra\u0107enja primjene ovr\u0161nih propisa te preporuka za njihovo unapre\u0111enje.<\/p>\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107e su nam se obra\u0107ali du\u017enici tra\u017ee\u0107i pravnu pomo\u0107 zbog ovrha koje su u tijeku ili im prijete, a nerijetko i nakon \u0161to su ve\u0107 dovr\u0161ene. Dio ovr\u0161enika, priznaju\u0107i svoju obvezu, isticao je da ju ne mo\u017ee podmiriti. Budu\u0107i da je bilo razvidno da se ne snalaze u propisima, informirali smo ih o sredstvima pravne za\u0161tite te mogu\u0107nosti ostvarenja prava na besplatnu pravnu pomo\u0107. Ukazivali smo i na mogu\u0107nost pokretanja postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, a ovr\u0161enicima kojima je prijetilo iseljenje iz nekretnine u kojoj stanuju na pravo na stambeno zbrinjavanje ovr\u0161enika propisano Ovr\u0161nim zakonom. U 2024. godini podneseno je tek 13 zahtjeva za naknadu tro\u0161kova stambenog zbrinjavanja ovr\u0161enika, \u0161to ukazuje da je ovr\u0161enike potrebno bolje informirati o ovoj pravnoj mogu\u0107nosti.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u00a0\u201eProvo\u0111enjem nezakonite i nedopu\u0161tene ovrhe nastati \u0107e nenadoknadiva \u0161teta meni i mojim sestrama koja \u0107e se mjeriti u vi\u0161e stotina tisu\u0107a eura, a za koju \u0107e netko morati odgovarati. Jo\u0161 uvijek vjeruju\u0107i u na\u0161 pravosudni sustav iskreno se nadam da \u0107e se zaustaviti ovo provo\u0111enje sramotne nezakonite i nedopu\u0161tene ovrhe nad nekretninom.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Prema podacima FINA-e, u O\u010devidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovr\u0161nom postupku u 2024. godini bilo je upisano 577 ku\u0107a i 221 stan te je provedeno 797 elektroni\u010dkih javnih dra\u017ebi, od \u010dega su za 326 predmeta prodaje zavr\u0161ile valjanim ponudama.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201ePo\u0161tovani, ljubazno Vas molim odgovor na ni\u017ee opisanu problematiku. Naime, imam zaposlenog djelatnika sa ovrhom. \u2026 mi prijeti ovrhom na poslovnom ra\u010dunu, jer po njima bih trebao mijenjati na\u010din isplate pla\u0107e (sada se ispla\u0107uje 1\/4 na neza\u0161ti\u0107eni ra\u010dun, a 3\/4 na za\u0161ti\u0107eni ra\u010dun). Molim Vas hitno odgovor, jer \u0107u u protivnom djelatniku uru\u010diti otkaz ugovora o radu kako bi sprije\u010dio ovrhu i blokadu mojeg poslovnog ra\u010duna.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Poslodavci su nam se nastavili obra\u0107ati zbog ovrhe na pla\u0107i njihovih zaposlenika, navode\u0107i da im provo\u0111enje ove obveze predstavlja prevelik teret, ne samo zbog dodatnog posla, nego i zbog nedoumica u primjeni propisa te odgovornosti koju pri tome imaju. Dodatno, na \u0161to smo ve\u0107 ukazivali, neki poslodavci u takvim situacijama pribjegavaju otkazivanju ugovora o radu radniku &#8211; du\u017eniku, kako bi izbjegli odgovornost u slu\u010daju gre\u0161ke pri provedbi ovrhe. U takvim slu\u010dajevima poslodavce smo upozorili da neznanje ili nesigurnost pri provo\u0111enju ovrhe na pla\u0107i nije opravdan razlog za otkaz ugovora o radu te da time mogu diskriminirati radnike na temelju imovnog stanja.<\/p>\n<p>U sije\u010dnju 2024. godine u Narodnim novinama su objavljeni Odluka i Rje\u0161enje Ustavnog suda RH broj: U-I-331\/2021 i dr. od 19. prosinca 2023. godine, \u010dime je prestala va\u017eiti odredba \u010dl. 46. st. 3. Ovr\u0161nog zakona, kojom je bilo propisano da se ovrha radi ispra\u017enjenja i predaje nekretnine ne\u0107e provoditi prema fizi\u010dkoj osobi koja ne obavlja odre\u0111enu upisanu djelatnost te fizi\u010dkoj osobi koja obavlja odre\u0111enu upisanu djelatnost (ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatno\u0161\u0107u) od 1. studenoga do 1. travnja, osim ako za to postoji opravdan razlog. Prestala je va\u017eiti i odredba \u010dl. 72. st. 3. Ovr\u0161nog zakona, kojom je bila predvi\u0111ena obustava ovrhe po slu\u017ebenoj du\u017enosti ako ovrhovoditelj u roku od jedne godine nije poduzeo niti jednu radnju u postupku.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 99. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da izradi sveobuhvatnu analizu ovr\u0161nog sustava i na temelju nje izradi prijedlog novog Ovr\u0161nog zakona<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iako je Vlada RH jo\u0161 u mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022. godinu navela da je u tijeku analiza ovr\u0161nog sustava te da \u0107e se po njenom zavr\u0161etku pristupiti izradi prijedloga novog Ovr\u0161nog zakona, nemamo saznanja \u0161to je po tome poduzeto tijekom 2024. godine, no novi Ovr\u0161ni zakon nije u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu. MPUDT navodi da prikuplja podatke kako se Ovr\u0161ni zakon provodi u praksi te da \u0107e izradu novog zakona predlo\u017eiti kada se na temelju prikupljenog poka\u017ee potreba, odnosno ukoliko se pojave okolnosti koje bi egzistencijalno ugrozile najizlo\u017eenije kategorije gra\u0111ana ili ote\u017eale gospodarsko poslovanje. MPUDT navodi i da je za izradu novog Ovr\u0161nog zakona potrebno analizirati odluke Suda EU koje mogu utjecati na efikasnost hrvatskog ovr\u0161nog sustava, pravnu sigurnost i za\u0161titu dostojanstva ovr\u0161enika. S obzirom da MPUDT ne navodi koje konkretne aktivnosti je poduzelo i u kojoj fazi je analiza, preporuku ponavljamo, uva\u017eavaju\u0107i aspekte na koje upire MPUDT, kako bi se stvorila podloga za izradu prijedloga novog Ovr\u0161nog zakona.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani su nam se pritu\u017eivali i na postupanje agencija za naplatu potra\u017eivanja. Naj\u010de\u0161\u0107e su osporavali iznos potra\u017eivanja, ukazivali na nepotpune informacije o iznosu dugovanja te na\u00a0 potrebu za pravnom pomo\u0107i, a u manjoj mjeri i na neprimjerenu komunikaciju agencija. Gra\u0111ane smo sukladno Zakonu o na\u010dinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potra\u017eivanja (ZNUPSKP) upu\u0107ivali na mogu\u0107nost pritu\u017eivanja Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ukoliko se pritu\u017eba odnosila na postupanje u naplati potra\u017eivanja po osnovi kredita, te Financijskom inspektoratu, u slu\u010daju pritu\u017ebi na postupanje u naplati drugih potra\u017eivanja.<\/p>\n<p>Financijski inspektorat je u 2024. godini zaprimio 16 pritu\u017ebi na postupanje kupca ili pru\u017eatelja usluge servisiranja drugog potra\u017eivanja, a osnovanima je ocijenio dvije pritu\u017ebe, pri \u010demu je istaknuo da se gra\u0111ani ve\u0107inom pritu\u017euju na nepostojanje dugovanja prema vjerovnicima.<\/p>\n<p>Prema podacima HNB-a o primjeni ZNUPSKP-a, zaprimljeno je devet zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad kao pru\u017eatelj usluge servisiranja kredita, a izdano ih je osam. Registar ovla\u0161tenih pru\u017eatelja usluga servisiranja kredita javno je dostupan te uklju\u010duje i kontakt podatke za slanje prigovora gra\u0111ana. HNB je u 2024. godini zaprimila 110 pritu\u017ebi na postupanje kupca kredita ili pru\u017eatelja usluge servisiranja kredita, od kojih je \u0161est bilo osnovano, a utvr\u0111ene nepravilnosti odnosile su se na zahtjeve za naplatu ve\u0107 podmirenih dugovanja, zadr\u017eavanje instrumenata osiguranja nakon podmirenja duga, naplatu duga od nasljednika u iznosu ve\u0107em od vrijednosti naslije\u0111ene imovine te na utu\u017eenje ve\u0107eg iznosa dugovanja od onog evidentiranog u poslovnim knjigama kupca kredita. HNB je istaknula da se u zna\u010dajnom broju pritu\u017ebi navodi uznemiravanje, no da provedbom nadzora nije utvr\u0111ena osnovanost ovih navoda, jer su kontakti s du\u017enikom uspostavljani najvi\u0161e jednom mjese\u010dno, \u0161to je u skladu sa ZNUPSKP-om.<\/p>\n<p>Naime, odredbom \u010dl. 16. st. 3.\u00a0 ZNUPSKP-a propisano je da se du\u017enika ne smije kontaktirati vi\u0161e od jednom tijekom istog mjeseca za isti ugovor o kreditu, osim kada ga se obavje\u0161tava o pokretanju postupka radi prisilne naplate ili o odustajanju od naplate, odnosno ako ga se kontaktira s obvezuju\u0107om ponudom\/nagodbom kojom se nudi umanjenje duga i\/ili obro\u010dna otplata ili ako du\u017enik na to da izri\u010diti pisani pristanak.<\/p>\n<p>Prema Hrvatskoj udruzi agencija za naplatu potra\u017eivanja sva su dru\u0161tva prilagodila komunikaciju s du\u017enicima. Me\u0111utim, smatraju da je upravo komunikacija klju\u010d rje\u0161avanja problema zadu\u017eenosti te da se njezinim ograni\u010davanjem na jedan kontakt mjese\u010dno du\u017enika stavlja u nepovoljniji polo\u017eaj nego \u0161to ga je imao kod inicijalnog vjerovnika, zbog \u010dega se zala\u017eu za izmjenu ZNUPSKP-a. S druge strane, HNB smatra pozitivnim \u0161to je komunikacija s du\u017enicima uskla\u0111ena s ograni\u010denjima i zabranama iz ZNUPSKP-a. Smatraju pozitivnom i uspostavu internih procedura kojima ova dru\u0161tva ure\u0111uju svoje poslovanje, uklju\u010duju\u0107i pravedno i razborito postupanje prema du\u017enicima s obzirom na njihovo financijsko stanje, kao i eventualno upu\u0107ivanje du\u017enika na savjetovanje o dugu.<\/p>\n<p>HNB je krajem 2024. godine svim ovla\u0161tenim pru\u017eateljima usluga servisiranja kredita uputila smjernice o dobroj praksi u odnosu s du\u017enikom, kako bi du\u017enik dobio sve relevantne informacije na primjeren i razumljiv na\u010din. U narednom periodu bitno je informirati du\u017enike o njihovim pravima i obvezama iz ZNUPSKP-a, \u010diju primjenu \u0107emo nastaviti pratiti.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20663\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4-5-300x178.png\" alt=\"\" width=\"694\" height=\"412\" \/><\/p>\n<p>Prema podacima o provedbi ovrhe na nov\u010danim sredstvima, smanjuje se broj gra\u0111ana s blokiranim ra\u010dunima, no njihov ukupan dug raste. Na dan 31. prosinca 2024. godine bilo ih je 199.165, s dugom od 2,93 milijarde eura, \u0161to je 11.616 potro\u0161a\u010da manje te 0,22 milijarde eura vi\u0161e nego 2023. godine. Koliko je te\u0161ko iza\u0107i iz za\u010daranog kruga ovrha govori podatak da i dalje prevladavaju dugotrajne blokade te je dulje od godinu dana bilo blokirano 77% (153.284) potro\u0161a\u010da s 88,4% ukupnog duga. Na njihov te\u017eak socioekonomski polo\u017eaj ukazuje i podatak da je 79.327 gra\u0111ana bilo blokirano jer nisu mogli podmiriti dug \u010diji iznos ne prelazi 1.327 eura (10.000 kuna).<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20664\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/5-4-300x121.png\" alt=\"\" width=\"769\" height=\"310\" \/><\/p>\n<p>Blokirani gra\u0111anin, pod uvjetom da mu je stalno nov\u010dano primanje bilo jednako ili ve\u0107e od 1.131,00 eura, \u0161to je bio iznos prosje\u010dne neto pla\u0107e za provedbu ovrhe u 2024. godini, u najboljem je slu\u010daju mjese\u010dno raspolagao sa 754 eura, koliki je bio najvi\u0161i iznos za\u0161ti\u0107en od ovrhe.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Ste\u010daj potro\u0161a\u010da<\/span><\/h3>\n<p>U 2024. godini zaprimljeno je 185 prijedloga za otvaranje postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, kojih je godinu ranije bilo 30 manje. \u010cetvrtu godinu zaredom bilje\u017ei se blagi rast broja ovih prijedloga, iako su i dalje u nerazmjeru s brojem blokiranih gra\u0111ana. Doneseno je 26 rje\u0161enja o otvaranju i zaklju\u010denju postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, \u010detiri rje\u0161enja o zaklju\u010denju postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da te 24 o oslobo\u0111enju od preostalih obveza. Provedbom redovnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da deblokirano je \u0161est osoba, od kojih je jedna ponovno blokirana.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20665\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/6-3-300x118.png\" alt=\"\" width=\"661\" height=\"260\" \/><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20666\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7-3-300x136.png\" alt=\"\" width=\"663\" height=\"301\" \/><\/p>\n<p>Podnijeto je 29.190 prijedloga za otvaranje jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, \u010dijom provedbom je deblokirano 7.897 potro\u0161a\u010da, od kojih ih je 2.608 ponovno blokirano.<\/p>\n<p>Prema navodima FINA-e broj potro\u0161a\u010da koji su u 2024. godini tra\u017eili informacije o ovim postupcima sve je manji, a MPUDT je navelo da je zaprimilo nekoliko desetaka upita vezanih uz ove postupke. Pu\u010dka pravobraniteljica je zaprimila tek dvije zamolbe za pravnu pomo\u0107 u svezi postupaka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, sukladno kojima smo gra\u0111anima pru\u017eili op\u0107u pravnu informaciju.<\/p>\n<p>S obzirom da su pokazatelji prezadu\u017eenosti gra\u0111ana i dalje visoki, i dalje smatramo da je va\u017eno identificirati uzroke malog interesa gra\u0111ana za ove postupke te osmisliti mjere koje \u0107e doprinijeti da se ve\u0107em broju prezadu\u017eenih gra\u0111ana omogu\u0107i novi po\u010detak. MPUDT nas je obavijestilo da su 2021. godine obrascem naknadne procjene u\u010dinaka propisa analizirani u\u010dinci Zakona o ste\u010daju potro\u0161a\u010da iz 2018. godine te da \u0107e daljnje analize uslijediti u dogledno vrijeme, kada se za to ispune uvjeti. Me\u0111utim, nemamo informaciju da je daljnja analiza uslijedila.<\/p>\n<p>Sveobuhvatna<a id=\"besplatnapravnapomoc\"><\/a> analiza strukture du\u017enika i uzroka prezadu\u017eenosti trebala bi biti polazi\u0161te za kreiranje diferenciranih i ciljanih mjera za prevenciju i izlaz iz prezadu\u017eenosti, \u0161to bi gra\u0111anima omogu\u0107ilo dugoro\u010dno rje\u0161avanje situacije i financijsku stabilnost, a time i odgovaraju\u0107i \u017eivotni standard te za\u0161titu od socijalne isklju\u010denosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Besplatna pravna pomo\u0107<\/span><\/h3>\n<p>Prema Povelji o temeljnim pravima EU pravno savjetovanje i zastupanje potrebno je omogu\u0107iti svakoj osobi, a prema praksi ESLJP-a pravo na pristup sudu ne odnosi se isklju\u010divo na mogu\u0107nost pokretanja sudskih postupaka, ve\u0107 i na informiranje i savjetovanje gra\u0111ana o pravnim mehanizmima za\u0161tite i ostvarivanja njihovih prava. Zakon o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i odre\u0111uje dva oblika besplatne pravne pomo\u0107i: primarnu, koju pru\u017eaju ovla\u0161teni pru\u017eatelji (OCD-i, pravne klinike i upravni odjeli u \u017eupanijama) te sekundarnu, koja uz odvjetni\u010dko zastupanje u zakonom definiranim pravnim podru\u010djima obuhva\u0107a i oslobo\u0111enje od pla\u0107anja tro\u0161kova sudskog postupka i vje\u0161ta\u010denja te oslobo\u0111enje od pla\u0107anja sudskih pristojbi.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani se kontinuirano obra\u0107aju pu\u010dkoj pravobraniteljici radi pravnog savjetovanja i zastupanja te sastavljanja podnesaka. S obzirom da pu\u010dka pravobraniteljica nije ovla\u0161tena pravno savjetovati i zastupati gra\u0111ane u postupcima pred javnopravnim tijelima i sudovima, upu\u0107ujemo ih na pru\u017eatelje pravne pomo\u0107i. To ukazuje da je potrebno nastaviti informirati\u00a0 gra\u0111ane o sustavu besplatne pravne pomo\u0107i, primjerice promotivnim aktivnostima putem sredstava javnog informiranja. Pozdravljamo aktivnost MPUDT-a u 2024. godini, koje je letke i plakate s osnovnim informacijama o sustavu BPP-a distribuiralo UO\u017d-ima, ovla\u0161tenim udrugama i pravnim klinikama, \u0161to je i bila preporuka pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n<p>U rujnu 2024. godine UN-ov Odbor za ljudska prava koji nadzire izvr\u0161enje obveza dr\u017eava prema Me\u0111unarodnom paktu o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima preporu\u010dio je RH poduzimanje prikladnih mjera za ja\u010danje sustava BPP-a u cilju njene dostupnosti osobama lo\u0161ijeg imovnog stanja, osiguravanja odr\u017eivosti sustava adekvatnim financiranjem pru\u017eatelja, osiguravanje dostupnosti BPP-a u svim dijelovima RH te podizanja svijesti javnosti o pru\u017eateljima i uvjetima za ostvarenje BPP-a.<\/p>\n<p>Primarna pravna pomo\u0107 je osobito zna\u010dajna u postupcima pred upravnim tijelima u kojima gra\u0111ani ostvaruju statusna prava te prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ili iz sustava socijalne skrbi. Pravovremenim savjetovanjem o raspolo\u017eivim pravnim sredstvima mogu\u0107e je prevenirati dugotrajne sudske postupke koji mogu generirati visoke tro\u0161kove. Me\u0111utim, i dalje je prisutan problem zna\u010dajne teritorijalne fragmentiranosti djelovanja pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i, \u0161to dovodi do nedovoljne dostupnosti BPP-a, o \u010demu smo pisali i u prethodnim izvje\u0161\u0107ima. U Registru pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i upisana su 53 ovla\u0161tena pru\u017eatelja, no ve\u0107ina ih djeluje na podru\u010dju Grada Zagreba, dok u nekim \u017eupanijama, primjerice Zadarskoj, \u0160ibensko-kninskoj, Dubrova\u010dko-neretvanskoj, Karlova\u010dkoj, Vara\u017edinskoj, Po\u017ee\u0161ko-slavonskoj, Me\u0111imurskoj i Krapinsko-zagorskoj, izuzev UO\u017d-a, nije registriran niti jedan pru\u017eatelj primarne pravne pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Stoga je korisno da su tijekom 2024. godine pojedine udruge i pravne klinike terenskim obilascima osiguravale dostupnost primarne pravne pomo\u0107i stanovnicima ruralnih i prometno izoliranih podru\u010dja, prosje\u010dno jednom do dva puta mjese\u010dno. Pravna klinika Pravnog fakulteta u Zagrebu provodila je projekt \u201eUdaljenost nije problem: decentralizacija pristupa pravosu\u0111a\u201c, studenti Pravne klinike Pravnog fakulteta u Splitu su u nekoliko navrata pru\u017eali pravnu pomo\u0107 u Zadru, a studenti Pravnog fakulteta u Rijeci, u Pazinu i \u010cabru.<\/p>\n<p>U 2024. godini osigurano je 711.280,76 eura za financiranje projekata primarne pravne pomo\u0107i, \u0161to je unato\u010d pove\u0107anju od 30% u odnosu na 2023. godinu, kako neki pru\u017eatelji navode, nedostatno za kontinuirano pru\u017eanje pravne pomo\u0107i. Maksimalan iznos dodijeljen pru\u017eateljima u 2024. godini iznosio je 40.560 eura, koji podijeljen na jednogodi\u0161nje razdoblje mjese\u010dno iznosi 3.380 eura za sve tro\u0161kove OCD-a (pla\u0107a diplomiranog pravnika s polo\u017eenim pravosudnim ili dr\u017eavnim ispitom, uredski i re\u017eijski tro\u0161kovi, putni tro\u0161kovi u slu\u010daju terenskih obilazaka i dr.). Radi toga se \u201eInicijativa za unaprje\u0111enje funkcioniranja sustava besplatne pravne pomo\u0107i\u201c, koja okuplja 22 OCD-a i pravne klinike, u studenom 2024. godine obratila MPUDT-u sa zamolbom za pove\u0107anjem najvi\u0161eg iznosa financiranja koji se mo\u017ee zatra\u017eiti u 2025. godini.<\/p>\n<p>U cilju osiguravanja odr\u017eivosti sustava BPP-a potrebno je da MPUDT, u suradnji s pru\u017eateljima, izradi sveobuhvatnu analizu realnih tro\u0161kova potrebnih za kontinuirano osiguranje dostupnosti besplatne pravne pomo\u0107i. Kako je istaknuto u publikaciji \u201ePravna podr\u0161ka \u017ertvama kr\u0161enja ljudskih prava\u201c Ku\u0107e ljudskih prava, analizom bi trebalo obuhvatiti zna\u010dajan broj pru\u017eatelja jer ne pru\u017eaju svi BPP u istom obujmu i iz istih sredstava. Analiza bi poslu\u017eila i kao podloga za daljnju alokaciju financijskih sredstava, uzimaju\u0107i u obzir kretanje tro\u0161kova rada te cijena roba i usluga u RH.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 100. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da izradi analizu tro\u0161kova potrebnih za pru\u017eanje primarne pravne pomo\u0107i<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 101.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da pravovremeno ispla\u0107uje sredstva pru\u017eateljima primarne pravne pomo\u0107i<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 102. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da imenuje \u010dlanove Povjerenstva za besplatnu pravnu pomo\u0107 i da u 2025. godini saziva sjednice<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>MPUDT je tek krajem svibnja 2024. godine donijelo odluku o isplati sredstava pru\u017eateljima za projekte primarne pravne pomo\u0107i za drugu godinu provedbe projekta. Pru\u017eateljima je prva rata ispla\u0107ena u srpnju, a druga u prosincu 2024. godine, \u0161to nije u skladu s ugovorom definiranim rokovima. Stoga smo zatra\u017eili o\u010ditovanje MPUDT-a te je postupak u tijeku. U odgovoru na preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2023. godinu, da se pravovremeno raspisuje i u primjerenom roku provede natje\u010daj za financiranje pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i, MPUDT je ukazalo da je u ugovorima za tre\u0107u godinu financiranja projekata (2025. godinu) isplata sredstava predvi\u0111ena u tri rate, s isplatom prvog dijela u prvom kvartalu godine, nakon dostave godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a o provedbi projekata. MPUDT je tako\u0111er ukazalo da je raspisivanje novog natje\u010daja u planu u I. kvartalu 2026. godine. Budu\u0107i je pravovremena isplata financijskih sredstava neophodna za kontinuirano pru\u017eanje BPP-a, nastaviti \u0107emo pratiti provedbu financiranja pru\u017eatelja primarne besplatne pravne pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Povjerenstvo za BPP, kojeg \u010dine predstavnici dr\u017eavnih tijela, HOK-a, pravnih fakulteta i udruga pru\u017eateljica BPP-a, daje mi\u0161ljenja na projekte ovla\u0161tenih udruga i pravnih klinika te prijedloge za unaprje\u0111enje sustava BPP-a. Me\u0111utim, Povjerenstvo se nije sastajalo u 2024. godini. \u010clanovima je u kolovozu 2024. istekao dvogodi\u0161nji mandat te je MPUDT postupak izbora novih \u010dlanova pokrenulo tek u prosincu 2024. godine.<\/p>\n<p>Prema podacima UO\u017d-a, primarna pravna pomo\u0107 u obliku op\u0107e pravne informacije i pravnog savjeta gra\u0111anima je pru\u017eana iz obiteljskog, ovr\u0161nog, radnog te prava iz mirovinskog i socijalnog osiguranja.<\/p>\n<p>Pojedini UO\u017d-i su ukazivali na potrebu edukacije slu\u017ebenika koji rade na poslovima BPP-a o pravnim podru\u010djima povodom kojih im se gra\u0111ani obra\u0107aju te u kojima se nerijetko mijenjaju propisi i razvija sudska praksa. Stoga smo u Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu D\u0160JU-u preporu\u010dili da za slu\u017ebenike UO\u017d-a organizira specijalizirane edukacije iz pravnih podru\u010dja zbog kojih im se gra\u0111ani naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju. Obavije\u0161teni smo da se provedba edukacija planira u tre\u0107em kvartalu 2025. godine.<\/p>\n<p>Pri tome UO\u017d-i isti\u010du problem utvr\u0111ivanja ispunjenosti uvjeta iz \u010dl. 10. t. d. ZBPP-a, kojim je propisano da se primarna pravna pomo\u0107 mo\u017ee pru\u017eiti u svakoj pravnoj stvari ako su materijalne prilike podnositelja zahtjeva takve da bi pla\u0107anje stru\u010dne pravne pomo\u0107i moglo ugroziti uzdr\u017eavanje podnositelja zahtjeva i \u010dlanova ku\u0107anstva. S obzirom da se primarna pravna pomo\u0107 ostvaruje direktnim obra\u0107anjem UO\u017d-u, bez podno\u0161enja formalnog zahtjeva i dokumentacije iz koje bi bilo razvidno imovno stanje podnositelja, neki UO\u017d-i su ukazali da pravnu pomo\u0107 tra\u017ee i korisnici \u010dije materijalne prilike nisu takve da im je neophodna BPP. Potrebno je stoga razraditi postupak utvr\u0111ivanja imovnog stanja tra\u017eitelja primarne pravne pomo\u0107i koji se obra\u0107aju UO\u017d-ima.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 103. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da definira kriterije\u00a0 za pru\u017eanje primarne pravne pomo\u0107i od strane upravnih odjela u \u017eupanijama, u skladu s \u010dl. 10. t. d. Zakona o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 104.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da definira kriterije za procjenu \u201ckonkretnih \u017eivotnih okolnosti\u201d pri odlu\u010divanju o zahtjevima za sekundarnu pravnu pomo\u0107 u skladu s \u010dl. 13. st. 2. t. f. Zakona o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 105. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Hrvatskoj odvjetni\u010dkoj komori, da nastavi a\u017eurirati liste odvjetnika za pru\u017eanje sekundarne besplatne pravne pomo\u0107i<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Imovinski uvjeti za ostvarivanje sekundarne pravne pomo\u0107i podrazumijevaju da ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i \u010dlanova njegovog ku\u0107anstva mjese\u010dno ne prelaze po \u010dlanu ku\u0107anstva iznos prora\u010dunske osnovice (441,44 eura), te da ukupna vrijednost imovine podnositelja zahtjeva ne prelazi iznos od 60 prora\u010dunskih osnovica (26.486,40 eura). BPP se mo\u017ee odobriti u taksativno navedenim podru\u010djima poput postupaka radi ostvarivanja prava djeteta na uzdr\u017eavanje ili postupaka radi naknade \u0161tete \u017ertvama kaznenog djela nasilja. Sekundarna pravna pomo\u0107 mo\u017ee se odobriti i izvan taksativno navedenih podru\u010dja, u svim ostalim upravnim i gra\u0111anskim sudskim postupcima kada takva potreba proizlazi iz konkretnih \u017eivotnih okolnosti podnositelja zahtjeva i \u010dlanova ku\u0107anstva. Kako su nas obavijestili neki UO\u017d-i, problem pri odlu\u010divanju o navedenim zahtjevima jest nepostojanje kriterija po kojima bi se procjenjivao pojam \u201ekonkretnih \u017eivotnih okolnosti\u201c podnositelja.<\/p>\n<p>Prema obavijesti HOK-a, provedena je preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu te je osigurana dostupnost odvjetnika za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i na podru\u010djima svih sudova i kontinuirano se a\u017euriraju liste odvjetnika za pru\u017eanje BPP-a na cijelom podru\u010dju RH. Me\u0111utim, pojedini UO\u017d-i su nas informirali o nezainteresiranosti nekih odvjetnika s lista za pru\u017eanje BPP-a na nekim podru\u010djima RH, uklju\u010duju\u0107i i neke otoke. Stoga preporu\u010damo HOK-u da nastavi a\u017eurirati liste odvjetnika za pru\u017eanje sekundarne besplatne pravne pomo\u0107i i time doprinese dostupnosti odvjetnika na podru\u010djima na kojima nema odvjetni\u010dkih ureda.<\/p>\n<p>Prevenciji ponekad nedovoljnog interesa za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i doprinijelo bi pove\u0107anje iznosa vrijednosti boda na temelju kojeg se utvr\u0111uje naknada za pru\u017eenu BPP. U javnom savjetovanju o Prijedlogu uredbe o vrijednosti iznosa za utvr\u0111ivanje naknade za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i za 2024. godinu, predlo\u017eili smo da se vrijednost boda za izra\u010dun naknade za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i maksimalno pribli\u017ei ili odredi u visini vrijednosti boda koja odvjetniku pripada po Tarifi o nagradama i naknadi tro\u0161kova za rad odvjetnika (\u0161to iznosi 2,00 eura). Prijedlog nije usvojen te je za 2024. godinu vrijednost boda utvr\u0111ena u visini od 1,25 eura bruto bez PDV-a.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica tako\u0111er sudjeluje u aktivnostima usmjerenima unaprje\u0111enju sustava BPP-a. U listopadu 2024. godine sudjelovali smo na okruglom stolu \u201eIzazovi sustava besplatne pravne pomo\u0107i i klini\u010dkog pravnog obrazovanja\u201c u organizaciji pravnih klinika pravnih fakulteta u Splitu i Rijeci. U prosincu smo na sjednici Koordinacije za ljudska prava Splitsko-dalmatinske \u017eupanije predstavili preporuke UN-ovog Odbora za ljudska prava prema Me\u0111unarodnom paktu o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima vezane uz sustav BPP-a. U prosincu smo u Splitu odr\u017eali\u00a0 konzultacije s pru\u017eateljima BPP-a s podru\u010dja \u0160ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije<a id=\"podrskazrtvamaisvjedocima\"><\/a>, a u o\u017eujku 2025. godine u Rijeci s pru\u017eateljima u Primorsko-goranskoj i Istarskoj \u017eupaniji. Uz predstavnike OCD-a i pravnih klinika na konzultacijama su sudjelovali i predstavnici UO \u0160ibensko-kninske, Dubrova\u010dko-neretvanske i Primorsko-goranske \u017eupanije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/span><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201e&#8230; nevjerojatno mi je da se \u017ertvu na ovakav na\u010din 5 godina razapinje na Sudu, a da okrivljenik prolazi neokrznuto te da premet u svibnju ide u zastaru nakon dugih 5 godina bez odluke, zanima me postoji li pravda, mo\u017ee li se ne\u0161to u\u010diniti&#8230;\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>U 2024. godini napravljen je daljnji iskorak u razvoju sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima osnivanjem novih odjela za podr\u0161ku te izmjenama KZ-a i ZKP-a kojima su pobolj\u0161ani polo\u017eaj i za\u0161tita \u017ertava kaznenih djela. Posebno treba istaknuti pro\u0161irenje prava na obavje\u0161tavanje \u017ertve o pu\u0161tanju iz istra\u017enog zatvora okrivljenika, na \u0161to smo ukazivali u ranijim izvje\u0161\u0107ima. Naime, do dono\u0161enja ovih izmjena \u017ertva je obavje\u0161tavana o izlasku okrivljenika iz istra\u017enog zatvora samo ako je to izri\u010dito zahtijevala, a sada se to pravo ostvaruje bez prethodnog podno\u0161enja zahtjeva za slanje obavijesti.<\/p>\n<p>Osnovani su odjeli za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima na \u017eupanijskim sudovima u Puli, Vara\u017edinu i Velikoj Gorici te Op\u0107inskom sudu u Splitu tako da me\u0111u \u017eupanijskim sudovima odjel za podr\u0161ku nema samo \u017dupanijski sud u Dubrovniku. Prema navodima MPUDT-a u 2025. godini trebao bi biti osnovan i na tom sudu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, odjeli i dalje nemaju na svim sudovima zasebne \u010dekaonice pa svjedoci i \u017ertve na hodnicima \u010dekaju raspravu zajedno s okrivljenicima, \u0161to je za neke \u017ertve iznimno traumati\u010dno. To nije u skladu s Direktivom 2012\/29\/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i za\u0161titu \u017ertava kaznenih djela, jer nedovoljno uva\u017eava prava \u017ertava i njihove potrebe. Cilj je Direktive osigurati da se sa \u017ertvama kaznenih djela postupa s po\u0161tovanjem, na primjeren, stru\u010dan, nediskriminiraju\u0107i, ali i osje\u0107ajan na\u010din, te da dobiju odgovaraju\u0107e informacije, potporu i za\u0161titu.<\/p>\n<p>Nedovoljna je i tehni\u010dka i prostorna opremljenost sudova audio-video ure\u0111ajima, zbog \u010dega je onemogu\u0107eno svjedo\u010denje i davanje iskaza bez boravka u istoj prostoriji s okrivljenikom, a na \u0161to ukazuju i OCD-i koji pru\u017eaju podr\u0161ku na sudovima. Osim toga, ukazuju i na potrebu osiguranja tajnosti \u017ertvine adrese nakon podno\u0161enja kaznene prijave, radi prevencije daljnje viktimizacije. Stoga je problemati\u010dno i \u0161to se obrazac pojedina\u010dne procjene potreba \u017ertava nalazi u spisu pa okrivljenik uvidom u isti mo\u017ee saznati osobne zna\u010dajke i podatke \u017ertve.<\/p>\n<p>\u017drtvi treba pru\u017eati pomo\u0107 i podr\u0161ku od trenutka po\u010dinjenja kaznenog djela pa i nakon zavr\u0161etka kaznenog postupka, pri \u010demu ju treba informirati o njezinim pravima na njoj razumljiv na\u010din, pisano i usmeno, po potrebi i vi\u0161e puta tijekom postupka, kao i na\u010dinu na koji mo\u017ee ostvariti svoja prava. Primjer dobre prakse je besplatna linija Nacionalnog pozivnog centra za \u017ertve kaznenih djela (NPC) \u2013 116 006, koju provodi Udruga za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima u suradnji s MPUDT-om. Linija je dostupna svaki dan 24 sata te je tijekom 2024. godine usluge NPC-a koristilo 2.369 korisnika, kojima je pru\u017eana emocionalna, pravna ili prakti\u010dna pomo\u0107, te su upu\u0107eni na relevantne institucije ili OCD-e.<\/p>\n<p>Odjeli za podr\u0161ku pru\u017eili su podr\u0161ku za vi\u0161e od 5.500 osoba te su na tra\u017eenje tijela koja provode pojedina\u010dnu procjenu aktivno sudjelovali u pribavljanju podataka za potrebe provo\u0111enja postupka i izradu odgovaraju\u0107ih preporuka. Sukladno podacima MPUDT-a tijekom 2024. godine provedena je pojedina\u010dna procjena za 4.274 \u017ertve te je odre\u0111eno vi\u0161e od 6.000 mjera, \u0161to je pozitivno jer je pojedina\u010dna procjena klju\u010dan alat utvr\u0111ivanja stvarnih potreba i interesa \u017ertve. Pri tome je bitno \u017ertve aktivno uklju\u010diti u proces kako bi se pri dono\u0161enju odluka i procjeni rizika uzele u obzir njihove osobne karakteristike, \u017eivotne okolnosti, posljedice kaznenog djela koje trpe i ostale va\u017ene okolnosti. Individualni pristup osobito je va\u017ean kod posebno ranjivih skupina te kod \u017ertava pojedinih kaznenih djela, kao \u0161to su \u017ertve nasilja u obitelji, seksualnog nasilja, trgovine ljudima, terorizma, organiziranog kriminala te zlo\u010dina iz mr\u017enje.<\/p>\n<p>Na podru\u010djima 17 \u017eupanija u RH poslove podr\u0161ke obavljaju OCD-i kroz program MPUDT-a \u201eMre\u017ea podr\u0161ke i suradnje za \u017ertve i svjedoke kaznenih djela\u201c, a njihov rad je posebno va\u017ean na podru\u010djima sudova u kojima nisu osnovani odjeli za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima. U Mre\u017eu podr\u0161ke i suradnje nisu uklju\u010dene Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Zagreba\u010dka \u017eupanija te Grad Zagreb. Prema podacima OCD-a \u017denska soba, koja koordinira deset partnerskih organizacija (Udruga za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima, Centar za gra\u0111anske inicijative Pore\u010d, Centar za podr\u0161ku i razvoj civilnog dru\u0161tva Delfin, Udruga HERA Kri\u017eevci, DE\u0160A-Dubrovnik-Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog dru\u0161tva, Informativno pravni centar, Udruga ZvoniMir, \u017denska grupa Karlovac KORAK, S.O.S. Virovitica \u2013 savjetovanje, osna\u017eivanje, suradnja te CESI \u2013 SOS telefon i savjetovali\u0161te) pru\u017eili su podr\u0161ku za 1.344 korisnika te 11.084 razli\u010dite usluge. Od toga treba izdvojiti 254 pratnje na sudove u ulozi osobe od povjerenja te 125 pratnji na policiju, dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo i\/ili podru\u010dne urede HZSR-a, 120 usluga savjetovanja socijalnih radnica te 39 terenskih posjeta.<\/p>\n<p>Prema Zakonu o nov\u010danoj naknadi \u017ertvama kaznenih djela, pravo na nov\u010danu naknadu iz sredstava dr\u017eavnog prora\u010duna ima \u017ertva kaznenog djela nasilja po\u010dinjenog s namjerom. Obradu predmeta nov\u010danih naknada provodi Slu\u017eba za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima MPUDT-a, a o zahtjevima odlu\u010duje Odbor za nov\u010dane naknade \u017ertvama kaznenih djela. U 2024. godini od 47 u potpunosti ili djelomi\u010dno je usvojeno 12 zahtjeva, u iznosu od 22.566,09 eura, \u0161to je vi\u0161e nego prethodne godine kada je od 27 potpuno ili djelomi\u010dno usvojeno sedam zahtjeva, u iznosu od 7.336,08 eura.<\/p>\n<p>Proteklih smo godina redovito ukazivali na potrebu kontinuiranog usavr\u0161avanja pravosudnih du\u017enosnika te policijskih slu\u017ebenika o pravima \u017ertava i svjedoka te senzibiliziranju za njihove potrebe, osobito onih koji sudjeluju u pojedina\u010dnoj procjeni potreba \u017ertava te odlu\u010duju o njihovim pravima i interesima.<\/p>\n<p>Stoga pozdravljamo radionice koje je Pravosudna akademija odr\u017eavala tijekom 2024. godine na teme Za\u0161tita djece \u017ertava seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskori\u0161tavanja (3 radionice, 65 polaznika), Izricanje istra\u017enog zatvora i mjera opreza radi za\u0161tite \u017ertve (4 radionice, 73 polaznika), Uzimanje iskaza<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 106.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Pravosudnoj akademiji, da nastavi s edukacijama sudaca, dr\u017eavnih odvjetnika i policijskih slu\u017ebenika o pravima \u017ertava i pojedina\u010dnoj procjeni \u017ertava<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>\u017ertve i ispitivanje \u017ertve s posebnim naglaskom na ranjive skupine, posebno \u017ertve nasilja u obitelji, nasilja nad djecom i \u017eenama i seksualnog nasilja (5 radionica, 91 polaznik), Sudjelovanje \u017ertve prilikom odlu\u010divanja o primjeni mjere opreza (5 radionica, 116 polaznika), Prava \u017ertve kaznenih djela i prekr\u0161aja iz podru\u010dja nasilja u obitelji (3 radionice, 41 polaznik), Edukacija o suzbijanju seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja te o standardima za\u0161tite prava djece \u017ertava spolnog zlostavljanja i zanemarivanja u doma\u0107em i europskom zakonodavstvu (2 radionice, 25 polaznika), Unos podataka o \u017ertvama i pojedina\u010dnih procjena \u017ertava u eSpis (3 radionice, 43 polaznika slu\u017ebenika).<\/p>\n<p>Osim u\u010dinkovite individualne procjene \u017ertve te prevencije sekundarne viktimizacije, bitno je i okon\u010danje sudskog postupka u razumnom roku. Uva\u017eavaju\u0107i optere\u0107enost sudaca brojem predmeta te okolnost da neke stranke zlouporabljuju\u0107i procesna sredstva produljuju sudske postupke, njihova dugotrajnost mo\u017ee biti naro\u010dito otegotna za \u017ertve, ali i svjedoke koji tako\u0111er mogu biti traumatizirani vi\u0111enim i do\u017eivljenim.<\/p>\n<p>Prema Izvje\u0161\u0107u predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu, prosje\u010dno trajanje op\u0107inskih kaznenih prvostupanjskih predmeta bilo je 716 dana, \u0161to je vi\u0161e nego 2022. godine, kada je iznosilo 645 dana.<\/p>\n<p>\u017dupanijski kazneni predmeti u prvom stupnju prosje\u010dno su trajali 290 dana, 13 dana kra\u0107e nego u 2022. godini. Postupanje \u017eupanijskih sudova pri odlu\u010divanju po \u017ealbama na odluke op\u0107inskih sudova produljeno je s 154 u 2022. na 190 dana u 2023. godini.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Povezane teme u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\"><em>Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/em><\/a><em>:<\/em><\/h4>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2024\/\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zlocini-iz-mrznje-2024\/\">Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2024\/\">Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/postupanje-europskog-suda-za-ljudska-prava-2024\/\">Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-2024\/\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti, <\/a><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2024\/\">Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2024\/\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\"><em>PDF formatu<\/em><\/a><em> ili u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\"><em>interaktivnoj verziji<\/em><\/a><em>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a Pritu\u017ebe [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[246,518,2107,475,2106],"class_list":["post-21596","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-besplatna-pravna-pomoc","tag-pravosude","tag-javno-okupljanje","tag-ovrhe","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21596"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21596\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}