{"id":21594,"date":"2025-04-09T11:17:10","date_gmt":"2025-04-09T09:17:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20431"},"modified":"2025-05-19T12:02:05","modified_gmt":"2025-05-19T10:02:05","slug":"sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/sudska-praksa-u-predmetima-vezanim-uz-diskriminaciju-2024\/","title":{"rendered":"Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n
\n

Pri analizi sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju koristili smo statisti\u010dke podatke MPUDT-a za gra\u0111anske, prekr\u0161ajne i kaznene predmete, koje prema \u010dl. 14. ZSD-a treba dostaviti pu\u010dkoj pravobraniteljici do 1. velja\u010de za prethodnu kalendarsku godinu; preliminarne podatke MUP-a, kao i raspolo\u017eive odluke iz gra\u0111anskih i radnih, prekr\u0161ajnih i kaznenih te upravnih predmeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gra\u0111anski predmeti<\/span><\/h3>\n

Prema podacima MPUDT-a, u 2024. godini zaprimljeno je 70 novih gra\u0111anskih predmeta vezanih uz diskriminaciju, \u0161to je oko 105% vi\u0161e nego 2023. godine, kada su zaprimljena 34. Tu\u017eitelji su se naj\u010de\u0161\u0107e u tu\u017ebama pozivali na diskriminacijsku osnovu dru\u0161tvenog polo\u017eaja (19), zatim obrazovanja i politi\u010dkog uvjerenja, koje su isticane u po sedam predmeta; spola, \u010dlanstva u sindikatu, zdravstvenog stanja i invaliditeta, koje su isticane u po \u010detiri predmeta; dok je u 13 predmeta diskriminacijska osnova iskazana kao \u201costalo\u201d, iz \u010dega se mo\u017ee zaklju\u010diti da nije rije\u010d o osnovi iz \u010dl. 1. ZSD-a. U predmetima prenesenima iz prethodnih godina (158), tu\u017eitelji su naj\u010de\u0161\u0107e isticali diskriminacijske osnove obrazovanja (39), invaliditeta (21), dru\u0161tvenog polo\u017eaja (17), \u010dlanstva u sindikatu i spola (po 14 predmeta), zdravstvenog stanja i dobi (po 11 predmeta), dok su ostale diskriminacijske osnove isticane u manjem broju predmeta.<\/p>\n

Unato\u010d zna\u010dajnom pove\u0107anju broja ove vrste predmeta, tek 31 predmet ili 44% pravomo\u0107no je okon\u010dan, od \u010dega je u \u0161est donesena usvajaju\u0107a presuda, u sedam odbijaju\u0107a, a 18 ih je rije\u0161eno na drugi na\u010din (npr. povla\u010denjem tu\u017ebe ili mirenjem).<\/p>\n

U tu\u017ebama se naj\u010de\u0161\u0107e zahtijevalo utvr\u0111enje diskriminacije (61 predmet) i naknada \u0161tete (62), a u ne\u0161to manjem broju predmeta i zabrana ili otklanjanje diskriminatornog postupanja (34). Niti jednim tu\u017ebenim zahtjevom nije tra\u017eena objava presude u medijima. Takav se zahtjev mo\u017ee postaviti ukoliko je do povrede na jednako postupanje do\u0161lo putem medija ili je informacija o tome bila objavljena u medijima, a objavljivanje presude je potrebno radi potpune naknade \u0161tete ili prevencije takvih postupanja. Stoga su objave presuda prilika da se \u0161iru javnost upozna s utvr\u0111enom povredom prava na jednakost, pozitivnim pravnim epilogom te gra\u0111ane senzibilizira o u\u010dincima diskriminatornog postupanja.<\/p>\n

Kao i ranijih godina, niti u 2024. godini nije podnesena niti jedna udru\u017ena tu\u017eba. O mogu\u0107im razlozima izostanka ove vrste tu\u017ebi pisali smo u ranijim izvje\u0161\u0107ima te se uglavnom odnose na dugotrajnost sudskih postupka, neizvjesnost ishoda s kojim je povezan i nepredvidivi kona\u010dni tro\u0161ak sudskog postupka. Negativnom trendu u prilog ide i \u010dinjenica da je \u010dak 80% postupaka okon\u010danih u 2024. godini trajalo dulje od 12 mjeseci.<\/p>\n

U 2024. godini Ustavni sud je u Odluci U-III\/1107\/2014 od 5. o\u017eujka 2024. godine zauzeo stav kojim je OCD-u negirao locus standi<\/em> u antidiskriminacijskom postupku pokrenutom temeljem udru\u017ene tu\u017ebe, obrazla\u017eu\u0107i da nije rije\u010d o pravnoj osobi koja je osobno pogo\u0111ena diskriminacijom odnosno ne predstavlja konkretnu \u017ertvu ili vi\u0161e njih. Troje sudaca je u izdvojenom mi\u0161ljenju ukazalo da se navedenom Odlukom slabi u\u010dinkovitost ovog oblika antidiskriminacijske za\u0161tite jer odvra\u0107a OCD-e od aktivne sudske borbe u suzbijanju diskriminacije, kao i nezavisna dr\u017eavna tijela s antidiskriminacijskim ovlastima, poput pravobraniteljica.<\/p>\n

Jedno od bitnih na\u010dela gra\u0111anskih antidiskriminacijskih postupaka jest prebacivanje tereta dokazivanja na tu\u017eenika nakon \u0161to tu\u017eitelj doka\u017ee vjerojatnost diskriminacije. Njegova pravilna primjena je jedan od preduvjeta bolje uspje\u0161nosti tu\u017eitelja u ovim sudskim postupcima. Uvidom u dostupne presude iz 2024. godine, razvidno je da sudovi u sve ve\u0107oj mjeri ispravno primjenjuju ovaj procesni instrument te u trenutku kada tu\u017eitelj u\u010dini vjerojatnim postojanje diskriminacije, teret dokazivanja da diskriminacije nema prenose na tu\u017eenika. U prilog navedenome govori i ne\u0161to ve\u0107a uspje\u0161nost tu\u017eitelja u ovim postupcima, iako je jo\u0161 uvijek mali broj usvajaju\u0107ih presuda. Tako ih je u 2024. godini doneseno \u0161est, odnosno 19% svih donesenih presuda u ovim antidiskriminacijskim postupcima, \u0161to je blagi porast u odnosu na 2023. godinu kada ih bilo pet, odnosno 14%, ili tri u 2022. godini, odnosno 6% svih tada donesenih presuda.<\/p>\n

Tu\u017eitelji koji tra\u017ee sudsku za\u0161titu od diskriminacije \u010desto isti\u010du u istome predmetu vi\u0161e tu\u017ebenih zahtjeva. Osim kumuliranih antidiskriminacijskih tu\u017ebenih zahtjeva, neki tu\u017eitelji uz druge vrste zahtjeva u kojima se odlu\u010duje u parnici isti\u010du i antidiskriminacijski zahtjev, pod uvjetom da su u me\u0111usobnoj vezi i da je isti sud stvarno nadle\u017ean.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 97. <\/span><\/strong><\/p>\n

Hrvatskoj odvjetni\u010dkoj komori, da provodi edukacije odvjetnika o antidiskriminacijskom pravu<\/span><\/strong><\/p>\n

Preporuka 98. <\/span><\/strong><\/p>\n

Pravosudnoj akademiji, da u okviru programa cjelo\u017eivotnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja pravosudnih du\u017enosnika nastavi s provedbom edukacije sudaca i sudskih savjetnika o antidiskriminacijskom pravu<\/span><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

U jednom takvom slu\u010daju, tu\u017eitelj je tra\u017eio utvr\u0111enje i otklanjanje diskriminacije, kao i utvr\u0111enje ni\u0161tetnosti odluke tu\u017eenika (poslodavca) o prestanku ugovora o radu s tu\u017eiteljem. Tijekom postupka tu\u017eenik je negirao da je razlog prestanka ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme \u010dlanstvo tu\u017eitelja u sindikatu. Sud je nakon saslu\u0161anja svjedoka ocijenio da su vjerojatni tu\u017eiteljevi navodi da je tu\u017eenik produljivao radni odnos zaposlenicima koji nisu u sindikatu, te da je \u010dlanovima uvjetovao produljenje radnog odnosa istupanjem iz sindikata. Pravomo\u0107nom presudom utvr\u0111eno je postojanje diskriminacije, nalo\u017eeno je tu\u017eeniku njezino uklanjanje sklapanjem uzastopnog ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme s tu\u017eiteljem, te je utvr\u0111ena ni\u0161tetnom odluka o prestanku ugovora o radu. U radnim sporovima je izazov dokazati diskriminaciju jer \u010desto poslodavci\/tu\u017eenici raspola\u017eu dokumentacijom koju tu\u017eitelji ne posjeduju, a neki svjedoci se te\u0161ko odlu\u010duju iskazom podr\u017eati tu\u017eitelja zbog straha od viktimizacije. Navedene nejednakosti mogu\u0107e je otkloniti upravo primjenom pravila o prebacivanju tereta dokazivanja, kao \u0161to je to bilo u naprijed opisanom sudskom postupku.<\/p>\n

U nekim tu\u017ebenim zahtjevima i dalje se navode diskriminacijske osnove koje nisu navedene u ZSD-u, poput \u201cakademskog statusa\u201d, \u201cjavnog djelovanja\u201d, \u201cprava na rad i zaradu\u201d i sli\u010dno, \u0161to\u00a0 upu\u0107uje da je potrebno nastaviti provoditi edukacije o antidiskriminacijskom pravu.<\/p>\n

Pozitivno je \u0161to je Pravosudna akademija u 2024. godini za kaznene i prekr\u0161ajne suce op\u0107inskih i \u017eupanijskih sudova organizirala radionicu \u201cPromicanje prava na razli\u010ditost i borba protiv netrpeljivosti i mr\u017enje\u201d. Me\u0111utim, kako bi se stvorili preduvjeti za kvalitetniju i sveobuhvatniju primjenu svih antidiskriminacijskih mehanizama i alata, potrebno je pravne stru\u010dnjake educirati i o njihovoj primjeni u gra\u0111anskim predmetima, \u0161to je u 2024. godini izostalo.<\/p>\n

Sankcija za diskriminatorno postupanje treba biti u\u010dinkovita, razmjerna i odvra\u0107aju\u0107a. U gra\u0111anskim sudskim postupcima naknada dosu\u0111ene nematerijalne \u0161tete treba djelovati odvra\u0107aju\u0107e prema diskriminatoru (tu\u017eeniku) kako ubudu\u0107e ne bi tako postupao te djelovati preventivno i prema svima ostalima.<\/p>\n

Iz analiziranih sudskih odluka proizlaze razli\u010dite okolnosti zbog kojih su tu\u017eitelji tra\u017eili sudsku za\u0161titu te ih je ve\u0107ina na ime neimovinske \u0161tete potra\u017eivala iznose izme\u0111u 5.000 i 10.000 eura. U nekim je slu\u010dajevima visina tu\u017ebenog zahtjeva vjerojatno uvjetovana i strahom od gubitka spora te pla\u0107anja sudskih tro\u0161kova, koji mogu predstavljati znatan financijski teret ukoliko je tu\u017ebeni zahtjev (pre)visoko postavljen. Stoga je prije podno\u0161enja tu\u017ebi va\u017eno ispravno identificirati nepovoljno postupanje, diskriminacijsku osnovu kojom je ono uvjetovano te adekvatno postaviti visinu tu\u017ebenog zahtjeva kod tra\u017eenja naknade \u0161tete. Time \u0107e se prevenirati odbijanje tu\u017ebenog zahtjeva radi nepravilne primjene zakona, a ujedno omogu\u0107iti dono\u0161enje presude kojom se nala\u017ee isplata neimovinske naknade \u0161tete koja je u\u010dinkovita, razmjerna i odvra\u0107aju\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prekr\u0161ajni i kazneni predmeti<\/span><\/h3>\n

Statisti\u010dki podaci MPUDT-a o prekr\u0161ajima vezanim za diskriminaciju odnose se na prekr\u0161aje propisane Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova, \u010dl. 5. Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira te \u010dl. 39. st. 1. to\u010d. 2. i 5. Zakona o sprje\u010davanju nereda na sportskim natjecanjima.<\/p>\n

Prema podacima MPUDT-a u 2024. godini je 379 predmeta preneseno iz prethodnih godina te su zaprimljena 222 nova predmeta, \u0161to je podjednako 2023. godini kada su 337 predmeta prenesena iz prethodnih godina te ih je zaprimljeno 216.<\/p>\n

U 2024. godini rije\u0161eno je 238 prekr\u0161ajnih predmeta, od kojih ih je 185 dovr\u0161eno osu\u0111uju\u0107im presudama, kojima je izre\u010deno 217 sankcija. Izre\u010dene su 162 nov\u010dane kazne, 16 kazni zatvora te 39 ostalih sankcija. Preostali predmeti rije\u0161eni su osloba\u0111aju\u0107im presudama (64) i na drugi na\u010din (24).<\/p>\n

Za razliku od prethodnih godina kada se najve\u0107i broj predmeta odnosio na prekr\u0161aje propisane ZSD-om, u 2024. godini najvi\u0161e ih je vo\u0111eno zbog prekr\u0161aja iz ostalih propisa – ukupno 152. Zbog prekr\u0161aja iz ZSD-a vo\u0111eno je 140 postupaka, od toga 128 zbog uznemiravanja iz\u00a0 \u010dl. 25. ZSD-a, 11 zbog spolnog uznemiravanja iz \u010dl. 26. te jedan radi nedostavljanja podataka iz \u010dl. 27.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e diskriminacijske osnove u novo zaprimljenim predmetima bile su, kao i 2023. godine, nacionalno podrijetlo (79) i spol (45). Zatim slijede rasna ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee (36), politi\u010dko ili drugo uvjerenje (13), spolna orijentacija (8), vjera (7), u po dva predmeta invaliditet i dob, te u po jednom predmetu jezik, rodni identitet odnosno rodno izra\u017eavanje i zdravstveno stanje. U 27 predmeta navode se \u201eostale osnove\u201c.<\/p>\n

U osu\u0111uju\u0107im presudama tako\u0111er su naj\u010de\u0161\u0107e diskriminacijske osnove bile nacionalno porijeklo (58) i spol (56), zatim rasna ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee (26), politi\u010dko ili drugo uvjerenje (8), spolna orijentacija (7), vjera (5), invaliditet (1), dok u jednom predmetu osnova nije navedena. U 23 predmeta se navode \u201eostale osnove\u201c, \u0161to ukazuje da se u znatnom broju predmeta i dalje navode diskriminacijske osnove koje nisu propisane zakonima.<\/p>\n

146 prekr\u0161ajnih postupaka trajalo je dulje od 12 mjeseci, dok ih je 92 dovr\u0161eno unutar tog perioda. Na kraju 2024. godine ostala su nerije\u0161ena 363 prekr\u0161ajna predmeta.<\/p>\n

Analiza raspolo\u017eivih presuda pokazuje da su okolnosti i na\u010dini po\u010dinjena ovih prekr\u0161aja sli\u010dni kao i proteklih godina. \u010cesto je prekr\u0161aj po\u010dinjen tijekom verbalnih sukoba izme\u0111u poznanika ili susjeda, a ponekad i osoba povezanih rodbinskim vezama. Niz prekr\u0161aja po\u010dinjeno je u alkoholiziranom stanju, naj\u010de\u0161\u0107e u javnosti, i to u ugostiteljskim objektima.<\/p>\n

Po\u010dinitelju su \u010desto poznate osobne karakteristike o\u0161te\u0107ene osobe koje koristi pri verbalnom napadu kako bi ju uznemirio, ponizio ili prestra\u0161io. \u010cesto po\u010dinitelj u alkoholiziranom stanju vrije\u0111a i omalova\u017eava prisutne, naj\u010de\u0161\u0107e u javnosti, pa su prekr\u0161aji u svezi diskriminacije naj\u010de\u0161\u0107e u stjecaju s prekr\u0161ajima iz podru\u010dja za\u0161tite javnog reda i mira. Ne\u0161to su rje\u0111i stjecaji s prekr\u0161ajima vezanima uz za\u0161titu od nasilja u obitelji. Nekolicina prekr\u0161aja po\u010dinjena je objavom fotografija, video zapisa ili komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama (Facebook, Instagram, Tik-tok) na kojima su po\u010dinitelji objavili neprimjereni sadr\u017eaj. Tako je primjerice objavljena fotografija na kojoj po\u010dinitelj veli\u010da \u010detni\u010dki pokret nose\u0107i kapu s \u010detni\u010dkim znakovljem, zatim video zapis kojim se ismijava osobu s invaliditetom, kao i komentar uvredljivog sadr\u017eaja ispod najave doga\u0111aja (\u201e\u0161uga Cigan \u2026\u201c). Osobito zabrinjava \u0161to su neke od ovih prekr\u0161aja po\u010dinili maloljetnici.<\/p>\n

Neprimjereni govor koji poti\u010de na mr\u017enju naj\u010de\u0161\u0107i je na internetu, no bilje\u017ee se i pojedina\u010dni slu\u010dajevi neposrednog izra\u017eavanja mr\u017enje. Tako je zbog prekr\u0161aja iz podru\u010dja za\u0161tite javnog reda i mira osu\u0111en po\u010dinitelj koji je u alkoholiziranom stanju uzvikivao \u201eza dom spremni, poglavni\u010de\u201c i pjevao usta\u0161ku budnicu. O neprimjerenom govoru pi\u0161emo u poglavlju o izra\u017eavanju u javnom prostoru.<\/p>\n

U 2024. godini po\u010dinjeno je i nekoliko prekr\u0161aja prema stranim dr\u017eavljanima \u2013 radnicima iz primjerice Indije, Nepala i Turske. \u017drtve su izabrane zbog druga\u010dijeg izgleda, poglavito boje ko\u017ee, a neki su napadnuti na radnom mjestu, o \u010demu pi\u0161emo u poglavljima o zlo\u010dinima iz mr\u017enje te stranim radnicima.<\/p>\n

Presude zbog prekr\u0161aja iz ZRS-a ili iz \u010dl. 26. ZSD-a, odnosno zbog spolne diskriminacije ili spolnog uznemiravanja, naj\u010de\u0161\u0107e se odnose na slu\u010dajeve ne\u017eeljenog fizi\u010dkog kontakta. Prekr\u0161ajne sankcije su izricane i zbog nedovoljne zastupljenosti kandidatkinja na izbornim kandidacijskim listama.<\/p>\n

Kao \u0161to smo istaknuli, najvi\u0161e je izre\u010deno nov\u010danih kazni. Sudovi su \u010desto primjenjivali institut ubla\u017eavanja kazne te su izricali nov\u010dane kazne ispod zakonskog minimuma. Takve odluke su u nekim predmetima obrazlo\u017eene okolno\u0161\u0107u da po\u010dinitelj ranije nije prekr\u0161ajno neka\u017enjavan ili nije ka\u017enjavan za istovrsni prekr\u0161aj ili prekr\u0161aj po istome propisu, dok je u neki slu\u010dajevima izostalo adekvatno obrazlo\u017eenje. Kazne koje nisu ubla\u017eene uglavnom su blizu donje granice raspona nov\u010dane kazne, \u0161to u nekim slu\u010dajevima mo\u017ee otvoriti pitanje da li se blagom penalnom politikom ostvaruje generalna i specijalna prevencija.<\/p>\n

Sudovi rijetko izri\u010du za\u0161titnu mjeru lije\u010denja od ovisnosti o alkoholu, iako je po\u010dinjenje u alkoholiziranom stanju kod ovih prekr\u0161aja vrlo \u010desto te je utjecaj alkohola obuhva\u0107en \u010dinjeni\u010dnim opisom djela pa bi bilo korisno \u010de\u0161\u0107e razmatranje primjene ove za\u0161titne mjere.<\/p>\n

Maloljetnim po\u010diniteljima prekr\u0161aja naj\u010de\u0161\u0107e je izricana odgojna mjera \u2013 sudski ukor.<\/p>\n

U 2024. godini, kao i godinu ranije, sudovi su donijeli niz osloba\u0111aju\u0107ih presuda, naj\u010de\u0161\u0107e za prekr\u0161aj propisan \u010dl. 25. ZSD-a, zbog nedostatka dokaza ili izostanka namjere po\u010dinitelja da ponizi, uznemiri odnosno povrijedi dostojanstvo druge osobe. Pri tome je u 2024. godini \u010de\u0161\u0107e dono\u0161enje osloba\u0111aju\u0107ih presuda zbog manjkavosti \u010dinjeni\u010dnog opisa djela, odnosno propusta tu\u017eitelja da opi\u0161e namjeru po\u010dinitelja sukladno navedenoj zakonskoj odredbi.<\/p>\n

Stoga smo i Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu preporu\u010dili dodatne edukacije ovla\u0161tenih tu\u017eitelja. Policijskoj akademiji smo preporu\u010dili da u sklopu edukacija za policijske slu\u017ebenike koji rade na predmetima vezanim uz diskriminaciju, dodatno razradi edukativne materijale koji se odnose na prekr\u0161aje propisane ZSD-om. Prema Vladinom Izvje\u0161\u0107u o provedbi preporuka pu\u010dke pravobraniteljice iz Izvje\u0161\u0107a za 2023. godinu, u kurikulumu Policijske \u0161kole \u201eJosip Jovi\u0107\u201c teme vezane uz za\u0161titu ljudskih prava, zabranu diskriminacije, zlo\u010dine iz mr\u017enje te prihva\u0107anje razli\u010ditosti i toleranciju sastavni su dio nekolicine stru\u010dnih predmeta. Navodi se da su u akademskoj godini 2023.\/2024. u okviru dva studijska programa na Veleu\u010dili\u0161tu kriminalistike i javne sigurnosti stavljeni naglasci na prepoznavanje bitnih elemenata prekr\u0161aja iz \u010dl. 25. i 26. ZSD-a.<\/p>\n

Kazneni predmeti vezani uz diskriminaciju odnose se na kaznena djela: mu\u010denje i drugo okrutno, neljudsko ili poni\u017eavaju\u0107e postupanje ili ka\u017enjavanje iz \u010dl. 104. KZ-a, povreda ravnopravnosti iz \u010dl. 125. KZ-a, povreda slobode izra\u017eavanja nacionalne pripadnosti iz \u010dl. 126. KZ-a, spolno uznemiravanje iz\u00a0\u010dl. 156. KZ-a i javno poticanje na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. KZ-a. Rije\u010d je o zasebno propisanim kaznenim djelima koja uklju\u010duju odre\u0111eni oblik povrede osobnih prava i sloboda, odnosno nejednakog postupanja prema pripadnicima odre\u0111enih ranjivih skupina.<\/p>\n

Iako se 2024. godine bilje\u017ei blagi porast, i dalje se radi o malobrojnim predmetima. Prema statistici MPUDT-a u 2024. godini je na sudovima zaprimljeno 15 novih predmeta vezanih uz ova kaznena djela, \u0161to je ne\u0161to vi\u0161e nego 2023. godine, kada ih je zaprimljeno 11. Na po\u010detku 2024. godine 23 predmeta su bila nerije\u0161ena, \u0161to je ne\u0161to vi\u0161e nego 2023. godine kada je iz ranijih godina preneseno 16 predmeta. Na kraju 2024. godine bilo je 27 nerije\u0161enih predmeta.<\/p>\n

Najvi\u0161e postupaka vo\u0111eno je zbog spolnog uznemiravanja (10) i javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju (7), \u0161to je promjena u odnosu na ranije godine kada je javno poticanje na nasilje i mr\u017enju bilo naj\u010de\u0161\u0107e kazneno djelo. Po\u010dinitelji su naj\u010de\u0161\u0107e bili motivirani spolom (10) i nacionalnim podrijetlom (6) o\u0161te\u0107ene osobe.<\/p>\n

U 2024. godini sudovi su pravomo\u0107no rije\u0161ili 11 predmeta, od kojih je osam okon\u010dano osu\u0111uju\u0107om presudom, tri na drugi na\u010din, a osloba\u0111aju\u0107ih presuda nije bilo. Osu\u0111eno je 13 okrivljenika, dakle izre\u010deno je 13 sankcija, od \u010dega \u010dak 12 uvjetnih osuda i jedna zamjena kazne zatvora radom za op\u0107e dobro. \u0160est postupaka je okon\u010dano unutar godine dana, dok ih je pet trajalo dulje od 12 mjeseci.<\/p>\n

Javno su objavljene i dostupne dvije pravomo\u0107ne presude op\u0107inskih sudova donesene 2024. godine koje se odnose na po\u010dinjenje kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju te koje ukazuju na mogu\u0107nosti po\u010dinjenja ovog kaznenog djela kako na internetu tako i u fizi\u010dkom svijetu. U jednom predmetu po\u010dinitelj je kazneno djelo po\u010dinio putem dru\u0161tvene mre\u017ee Facebook, dok je u drugom po\u010dinitelj na skulpturi koja predstavlja spomenik u \u010dast \u017ertava holokausta, sprejem nacrtao zabranjeno znakovlje, \u010dime je ovo djelo po\u010dinio u stjecaju s kaznenim djelom o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari. Obje su presude osu\u0111uju\u0107e te je jednom okrivljeniku izre\u010dena uvjetna osuda, s obzirom da je ranije neosu\u0111ivan, a drugom rad za op\u0107e dobro.<\/p>\n

 <\/p>\n

Upravni sporovi<\/span><\/h3>\n

U nadle\u017enosti op\u0107inskih gra\u0111anskih i radnih sudova je postupanje po tu\u017ebama radi utvr\u0111enja diskriminacije, njezinog otklanjanja ili naknade \u0161tete, dok je u nadle\u017enosti upravnih sudova ocjena zakonitosti postupanja javnopravnih tijela, njihovih pojedina\u010dnih odluka te sklapanja, raskidanja i izvr\u0161avanja upravnih ugovora. No i upravni sudovi pri odlu\u010divanju primjenjuju ZSD i druge izvore antidiskriminacijskog prava ocjenjuju\u0107i navode stranaka koje se pozivaju na diskriminaciju i time\u00a0 doprinose ekonomi\u010dnosti i efikasnosti sudskog postupanja.<\/p>\n

Iako se u upravnim sporovima neki tu\u017eitelji pozivaju na diskriminaciju, MPUDT o tome ne vodi posebne statisti\u010dke podatke. Stoga podatke o predmetima u kojima su se tu\u017eitelji pozvali na diskriminaciju te sudske odluke pribavljamo izravno od sudova.<\/p>\n

Kao i ranije, Visoki upravni sud nas je obavijestio da u sustavu eSpis ne vodi posebnu evidenciju o predmetima u kojima se stranka pozvala na diskriminaciju i ne raspola\u017ee to\u010dnim podatkom o broju ovakvih predmeta. Za razliku od 2023. godine kada nam je dostavio sedam odluka u predmetima u kojima su se tu\u017eitelji pozivali (i) na diskriminaciju, za 2024. godinu dostavio nam je jednu odluku.<\/p>\n

Upravni sud u Rijeci tijekom 2024. godine zaprimio je i dovr\u0161io postupanje u pet predmeta u kojima su se tu\u017eitelji pozvali na diskriminaciju, te nam je\u00a0 dostavio navedene odluke. Kao i ranijih godina, upravni sudovi u Zagrebu i Osijeku naveli su da tijekom godine nisu imali takvih predmeta, dok se Upravni sud u Splitu nije o\u010ditovao na molbu za dostavom odluka u predmetima u kojima su se tu\u017eitelji pozvali na diskriminaciju.<\/p>\n

Iz uvida u dostavljene odluke, razvidno je da diskriminaciju kao razlog pobijanja upravnog akta tu\u017eitelji u pravilu isti\u010du uz druge razloge, no \u010desto su njihovi navodi o diskriminaciji pau\u0161alni i bez isticanja diskriminacijske osnove iz ZSD-a.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

ODLUKE UPRAVNIH SUDOVA U PREDMETIMA U KOJIMA SU SE TU\u017dITELJI\u00a0 POZVALI NA DISKRIMINACIJU (2024.) <\/strong><\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

<\/td>\nbroj dostavljenih sudskih odluka<\/strong><\/span><\/td>\nbroj predmeta u kojima je navedena osnova iz ZSD-a<\/strong><\/span><\/td>\nbroj predmeta u kojima je navedena neka druga D osnova<\/strong><\/span><\/td>\nbroj predmeta u kojima nije navedena nikakva D osnova<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Visoki upravni sud <\/strong><\/span><\/td>\n1<\/span><\/td>\n1<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Upravni sud u Zagrebu<\/strong><\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Upravni sud u Splitu<\/strong><\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Upravni sud\u00a0 u Rijeci<\/strong><\/span><\/td>\n5<\/span><\/td>\n2<\/span><\/td>\n1<\/span><\/td>\n3<\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Upravni sud u Osijeku<\/strong><\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n–<\/span><\/td>\n<\/tr>\n
UKUPNO<\/strong><\/span><\/td>\n6<\/strong><\/span><\/td>\n3<\/strong><\/span><\/td>\n1<\/strong><\/span><\/td>\n3<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Od \u0161est zaprimljenih odluka u kojima su se pozvali na diskriminaciju, tu\u017eitelji su u tri propustili navesti diskriminacijsku osnovu iz ZSD-a na temelju koje bi bili diskriminirani pa sud nije niti ispitao osnovanost takvih navoda.<\/p>\n

U tri predmeta tu\u017eitelji su naveli diskriminacijske osnove iz ZSD-a. U dva su tu\u017ebeni zahtjevi odbijeni: u slu\u010daju tu\u017eitelja kojemu je nalo\u017eeno uklanjanje gra\u0111evine izgra\u0111ene bez gra\u0111evinske dozvole koji se pozvao na diskriminaciju na osnovi nacionalnog podrijetla; te u slu\u010daju tu\u017eitelja koji se smatrao diskriminiranim na temelju obrazovanja (osnova iz ZSD-a) te radnog iskustva i ustavnog prava na rad (nisu osnove iz ZSD-a), koji je osporavao pravilnost provedenog natje\u010daja za zapo\u0161ljavanje, pozivaju\u0107i se i na prednost pri zapo\u0161ljavanju na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima i \u010dlanova njihovih obitelji, u kojemu je primljeni kandidat ostvario bolje rezultate od njega i na testiranju i na intervjuu za posao.<\/p>\n

Treba izdvojiti presudu kojom je poni\u0161teno drugostupanjsko rje\u0161enje gradona\u010delnika i prvostupanjsko gradskog upravnog odjela kojima je slu\u017ebenik u slu\u017ebi na neodre\u0111eno vrijeme stavljen na raspolaganje nakon provedenog preustroja gradskih upravnih tijela, a predmet vra\u0107en prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U tom je predmetu slu\u017ebenik kao tu\u017eitelj tvrdio da su navedene odluke nezakonite i da se prema njemu postupalo diskriminatorno (zbog politi\u010dkog uvjerenja, obrazovanja te nacionalne pripadnosti), da je i prije dono\u0161enja novog ustroja odlu\u010deno da se njega i jo\u0161 dva slu\u017ebenika udalji iz slu\u017ebe, da im je to gradona\u010delnik priop\u0107io odmah po primopredaji vlasti nakon lokalnih izbora, zbog sudjelovanja u predizbornoj kampanji njegova protukandidata, da se poslovi koje je slu\u017ebenik dotad obavljao obavljaju i prema novom ustroju, bez obzira na naziv radnoga mjesta, a da su novi uvjeti za raspored odre\u0111eni ciljano i diskriminatorno kako se njega ne bi moglo rasporediti. Sud u ovome sporu nije morao (dodatno) utvr\u0111ivati (ne)postojanje diskriminiraju\u0107eg postupanja, jer je iz vi\u0161e drugih razloga usvojio tu\u017ebeni zahtjev. No sud je naveo da je slu\u017ebenik\u00a0 ovla\u0161ten za\u0161titu od diskriminacije tra\u017eiti pred redovnim sudom, ali i da je ovaj prigovor ovla\u0161ten istaknuti, argumentirati i dokazivati u nastavku upravnog postupka, do kojeg \u0107e do\u0107i u izvr\u0161enju ove presude. Sud je naveo i da \u0107e, istakne li slu\u017ebenik prigovor diskriminacije, pri odlu\u010divanju tijelo voditi ra\u010duna o pravilu o teretu dokazivanja iz ZSD-a.<\/p>\n

Radi lak\u0161eg uvida u odluke i njihovog pra\u0107enja te ujedna\u010davanja sudske prakse, potrebno je voditi evidencije o predmetima upravnih sudova u kojima su se stranke pozvale na diskriminaciju, \u0161to je pu\u010dka pravobraniteljica navodila i u ranijim izvje\u0161\u0107ima. Potrebno je definirati to\u010dan sadr\u017eaj evidencije i obrazaca za statisti\u010dko pra\u0107enje i to zapo\u010deti provoditi u praksi.<\/p>\n

\n

Povezane teme u <\/em>Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/em><\/a>:<\/em><\/h4>\n

Pravosu\u0111e<\/em><\/a>, <\/em>Branitelji ljudskih prava<\/em><\/a>, Prava nacionalnih manjina<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <\/em>Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu,<\/a> Radna prava stranih radnika dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja<\/a>, Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a>, Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>.<\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/em><\/a> ili u <\/em>interaktivnoj verziji<\/em><\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice. Pri analizi sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju koristili […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[629,2107,2106],"class_list":["post-21594","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-javno-okupljanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21594","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21594"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21594\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21594"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21594"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21594"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}