{"id":21593,"date":"2025-04-09T11:14:31","date_gmt":"2025-04-09T09:14:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20429"},"modified":"2025-05-19T12:04:11","modified_gmt":"2025-05-19T10:04:11","slug":"zlocini-iz-mrznje-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zlocini-iz-mrznje-2024\/","title":{"rendered":"Zlo\u010dini iz mr\u017enje"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n
\n

Zlo\u010dini iz mr\u017enje su kaznena djela po\u010dinjena zbog rasne pripadnosti, boje ko\u017ee, vjeroispovijedi, nacionalnog ili etni\u010dkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta osobe. Ova kaznena djela su va\u017ean pokazatelj predrasuda, diskriminacije i mr\u017enje prema manjinskim skupinama u dru\u0161tvu, zbog \u010dega ih je va\u017eno pratiti.<\/p>\n

Prethodnih smo godina analizirali pojavnost zlo\u010dina iz mr\u017enje na temelju statisti\u010dkih podataka MUP-a, DORH-a, MPUDT-a i ULJPPNM-a, kao i podataka koje smo prikupili pra\u0107enjem postupanja policije i pravosudnih tijela u pojedina\u010dnim predmetima. Uobi\u010dajeno smo u izvje\u0161\u0107ima obra\u0111ivali podatke za godinu za koju podnosimo izvje\u0161\u0107e, no posljednjih godina to nismo mogli u\u010diniti. Naime, 2021. godine je donesen Protokol o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje koji je uveo novine u pogledu rokova i vremenskih intervala u kojima tijela prikupljaju i dostavljaju ULJPPNM-u podatke o ovim kaznenim djelima. Tako pri pripremi Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu nismo raspolagali svim podacima za tu godinu ve\u0107 je Izvje\u0161\u0107e za 2023. godinu sadr\u017eavalo dopunu podataka za 2022. godinu te analizu djelomi\u010dnih podataka za 2023. godinu. Za 2024. godinu raspola\u017eemo jedino s podacima MUP-a.<\/p>\n

Stoga u nastavku obra\u0111ujemo objedinjene podatke o zlo\u010dinima iz mr\u017enje u 2023. godini, dostavljene od ULJPPNM-a, koje sukladno Protokolu objedinjava statisti\u010dke podatke i objavljuje ih na svojoj mre\u017enoj stranici.<\/p>\n

Prema podacima ULJPPNM-a, MUP je 2023. godine postupao povodom 62 mogu\u0107a kaznena djela zlo\u010dina iz mr\u017enje. Taj se podatak razlikuje od broja predmeta o kojem nas je obavijestio MUP i koji smo naveli u Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu, jer je taj podatak uklju\u010divao i kazneno djelo javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju (pa je ukupan broj bio 85), koje je ULJPPNM izdvojio u objavljenoj statistici. Naj\u010de\u0161\u0107e se radilo o kaznenom djelu prijetnje (35), zatim o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari (17), nasilni\u010dkog pona\u0161anja (8), tjelesne ozljede (6), povrede djetetovih prava (5), te\u0161ke tjelesne ozljede (3), te\u0161ke kra\u0111e (3), povrede ugleda Republike Hrvatske (3), nasilja u obitelji (2), te je zabilje\u017eeno po jedno kazneno djelo iznude, dovo\u0111enja u opasnost \u017eivota i imovine op\u0107eopasnom radnjom ili sredstvom te terorizma. U pogledu vrste po\u010dinjenih kaznenih djela nema odstupanja u odnosu na prethodne godine.<\/p>\n

Prema podacima ULJPPNM-a, po\u010dinitelji ovih kaznenih djela su, kao i prethodnih godina, naj\u010de\u0161\u0107e bili motivirani nacionalnim\/etni\u010dkim podrijetlom \u017ertve (61 predmet), zatim spolnom orijentacijom (13), vjeroispovijedi (6) te rasnom\/etni\u010dkom pripadnosti (5). U slu\u010dajevima kaznenih djela motiviranih nacionalnim podrijetlom odnosno etni\u010dkom pripadno\u0161\u0107u, 27 kaznenih djela bilo je motivirano mr\u017enjom prema Srbima, 12 prema Hrvatima, sedam prema Ukrajincima, \u0161est prema Bo\u0161njacima, \u010detiri prema Romima, tri prema Albancima te po jedan prema Slovencima i Turcima.<\/p>\n

Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo je u 2023. godini postupalo u 22 predmeta, u kojima su mogu\u0107e po\u010dinjena 33 kaznena djela, \u0161to je porast u odnosu na 2022. godinu, kada je postupalo povodom sumnje na po\u010dinjenje 17 kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje. Kao i ranijih godina, naj\u010de\u0161\u0107e kazneno djelo bilo je prijetnja (13), a potom slijede tjelesna ozljeda (4), povreda djetetovih prava (3), po dva kaznena djela o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari, nasilni\u010dkog pona\u0161anja, nasilja u obitelji i te\u0161ke kra\u0111e, te po jedno iznude, sudjelovanja u tu\u010dnjavi, dovo\u0111enja u opasnost \u017eivota i imovine op\u0107eopasnom radnjom ili sredstvom te sudjelovanja u tu\u010dnjavi. Nacionalno podrijetlo je bilo naj\u010de\u0161\u0107i motiv po\u010diniteljima ovih kaznenih djela (25 predmeta), dok je spolna orijentacija bila motiv u \u0161est predmeta, a vjeroispovijed te rasna pripadnost odnosno boja ko\u017ee u po jednom predmetu.<\/p>\n

Prema podacima MPUDT-a dostavljenim ULJPPNM-u, u 2023. godini doneseno je devet pravomo\u0107nih presuda, od kojih se sedam odnosi na kazneno djelo prijetnje te po jedna na o\u0161te\u0107enje tu\u0111e stvari i tjelesnu ozljedu. Nacionalno podrijetlo bilo je motiv u pet presuda, a vjeroispovijed i rasna pripadnost odnosno boja ko\u017ee u po dvije presude.<\/p>\n

Kao \u0161to smo naveli, u odnosu na 2024. godinu raspola\u017eemo samo podacima MUP-a. Prema istima, MUP je u 2024. godini evidentirao 75 mogu\u0107ih kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje.<\/p>\n

Radi se o 26 kaznenih djela prijetnji, 12 kaznenih djela o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari, 11 kaznenih djela te\u0161ke tjelesne ozljede, 11 kaznenih djela nasilni\u010dkog pona\u0161anja, pet kaznenih djela tjelesne ozljede, tri kaznena djela razbojni\u0161tva, dva kaznena djela povrede ugleda RH te po jedno kazneno djelo protupravnog oduzimanja slobode, nametljivog pona\u0161anja, nasilja u obitelji, te\u0161ke kra\u0111e i kra\u0111e.<\/p>\n

Najvi\u0161e je mogu\u0107ih kaznenih djela bilo motivirano nacionalnim podrijetlom (32), zatim rasnom pripadno\u0161\u0107u odnosno bojom ko\u017ee (22), spolnom orijentacijom (13), vjeroispovijedi (6) te rodnim identitetom \u017ertve (2).<\/p>\n

Postupanje nadle\u017enih tijela kaznenog progona u slu\u010dajevima mogu\u0107ih zlo\u010dina iz mr\u017enje pratili smo i u pojedina\u010dnim predmetima za koje smo saznali iz medija. U 2024. godini \u010desto se u medijima pisalo o fizi\u010dkim napadima na strane dr\u017eavljane, naro\u010dito strane radnike u RH. U nekim slu\u010dajevima radilo se o verbalnim ili fizi\u010dkim napadima na javnom mjestu, pri \u010demu se po\u010dinitelj i \u017ertva nisu poznavali, \u0161to ukazuje da je izgledno da je \u017ertva napadnuta jer je odre\u0111ene boje ko\u017ee odnosno rase. U nekim slu\u010dajevima su bili prisutni elementi i imovinskih kaznenih djela i nasilja, pa su tako po\u010dinitelji, naj\u010de\u0161\u0107e osna\u017eeni brojno\u0161\u0107u i predno\u0161\u0107u \u201edoma\u0107eg terena\u201c, napadali strane radnike, ponekad radi stjecanja protupravne imovinske koristi. Ukoliko je ocijenjeno da se radilo o imovinskom kaznenom djelu, ono se u pravilu nije procesuiralo kao zlo\u010din iz mr\u017enje, budu\u0107i da se smatralo da je imovinska korist primarni motiv napada. Me\u0111utim, valjalo bi u svakom slu\u010daju utvrditi koji su sve motivi po\u010dinitelja, te je li otimanje novca ili drugih materijalnih dobara, mogu\u0107e jo\u0161 jedan na\u010din na koji po\u010dinitelji nastoje poniziti osobu koju su odabrali kao \u017ertvu zbog rasne pripadnosti odnosno boje ko\u017ee. Prema informacijama MUP-a, u ve\u0107ini slu\u010dajeva napada\u010di su ostali neidentificirani pa je neizvjesno ho\u0107e li ova djela biti sudski procesuirana.<\/p>\n

Tijekom godina ukazujemo na potrebu kontinuirane edukacije du\u017enosnika i slu\u017ebenika tijela koja se bave procesuiranjem ovih kaznenih djela te prikupljamo podatke o edukacijama i polaznicima. U 2024. godini ULJPPNM je u suradnji s Pravosudnom akademijom u Osijeku odr\u017eao jednodnevnu edukaciju \u201eZlo\u010din iz mr\u017enje i govor mr\u017enje\u201c namijenjenu du\u017enosnicima i slu\u017ebenicima u sudovima i dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima te policijskim slu\u017ebenicima, na kojoj je sudjelovalo 20 polaznika iz triju \u017eupanija. ULJPPNM planira daljnje edukacije za ovu skupinu polaznika kroz projekt \u201ePodr\u0161ka jednakosti \u2013 sna\u017eniji sustav i u\u010dinkovito planiranje i uklju\u010divanje nacionalnih manjina\u201c, kroz \u010detverogodi\u0161nje razdoblje. Sukladno preporuci pu\u010dke pravobraniteljice, Pravosudna akademija je nastavila edukacije o zlo\u010dinu iz mr\u017enje te je odr\u017eala i tri jednodnevne radionice o zlo\u010dinima iz mr\u017enje i govoru mr\u017enje s temama antisemitizma, odnosno motivima vjeroispovijedi i etni\u010dkog podrijetla te odobravanja holokausta kao pojavnog oblika kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju. Odr\u017eana je i jednodnevna radionica \u201eZlo\u010din iz mr\u017enje, istrage kaznenih djela i kvaliteta obrazlo\u017eenja sudskih odluka\u201c na kojoj je sudjelovao 21 polaznik iz redova sudaca, savjetnika i zamjenika dr\u017eavnih odvjetnika. Nastavak edukacija o zlo\u010dinima iz mr\u017enje planira se u 2025. godini.<\/p>\n

U 2024. godini je Vije\u0107e ministara dr\u017eava \u010dlanica VE usvojilo Preporuku o borbi protiv zlo\u010dina iz mr\u017enje od 7. svibnja 2024. godine koja nagla\u0161ava va\u017enost adekvatne podr\u0161ke \u017ertvama te pobolj\u0161anje u\u010dinkovitosti tijela kaznenog progona kroz specijalizirane istra\u017eitelje i tu\u017eitelje, uspostavljanje u\u010dinkovitih platformi za prijavljivanje zlo\u010dina iz mr\u017enje, kao i va\u017enost izvje\u0161tavanja, monitoringa i prikupljanja podataka od strane tijela koja ne sudjeluju u kaznenom progonu. Prikupljeni podaci trebaju biti osnova politika, zakonodavstva, strategija i akcijskih planova za suzbijanje zlo\u010dina iz mr\u017enje, zbog \u010dega je analiza tih kaznenih djela od klju\u010dne va\u017enosti.<\/p>\n

Tako\u0111er, valja razmotriti potrebu revidiranja i pro\u0161irivanja popisa za\u0161ti\u0107enih osnova, budu\u0107i da definicija zlo\u010dina iz mr\u017enje iz \u010dl. 87. KZ-a ne obuhva\u0107a sve za\u0161ti\u0107ene osnove navedene u ovoj Preporuci, uklju\u010duju\u0107i osnovu dobi, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji temeljem dobi.<\/p>\n

\n

Povezane teme u <\/em>Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/em><\/a>:<\/em><\/h4>\n

Pravosu\u0111e<\/em><\/a>, <\/em>Branitelji ljudskih prava<\/em><\/a>, Prava nacionalnih manjina<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Prava stranih radnika dr\u017eavaljana tre\u0107ih zemalja<\/a>, Diskriminacija temeljem dobi.<\/a><\/em><\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <\/em>PDF formatu<\/em><\/a> ili u <\/em>interaktivnoj verziji<\/em><\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama pro\u010ditajte i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, navedenima na dnu ove stranice. Zlo\u010dini iz mr\u017enje su kaznena djela po\u010dinjena zbog rasne pripadnosti, […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[2107,2106,1850],"class_list":["post-21593","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-javno-okupljanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-zlocini-iz-mrznje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21593","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21593"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21593\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21593"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21593"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21593"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}