{"id":21592,"date":"2025-04-09T11:11:47","date_gmt":"2025-04-09T09:11:47","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20427"},"modified":"2025-05-19T12:04:23","modified_gmt":"2025-05-19T10:04:23","slug":"diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2024\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla"},"content":{"rendered":"<h4><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n<h4>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2024\/#romi\">Romi<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2024\/#srbi\">Srbi<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2024\/#migranti\">Migranti<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201eDuring our time in Croatia, we encountered several instances of blatant racism and discrimination. In Split, while walking to a restaurant for dinner, a group of young men shouted at us, calling us &#8220;monkeys&#8221; and making derogatory gestures. Shockingly, just 15 minutes later, as we approached the restaurant, another individual yelled at us, telling us to &#8220;go back to our country.&#8221; What was even more disheartening was that this occurred in a crowded area, and not a single person seemed to object to this offensive behaviour. Fed up with the racism we had experienced, I decided to confront the individual who had told us to leave. When I asked him why he would say such a horrible thing, he repeated his statement, using profanity. Only after I informed him that I was a tourist from Cape Town did he apologize, stating that he had assumed I was from Nepal. Deeply upset by these events, my wife and I decided to return to our hotel and wait for the next available flight out of Croatia. We couldn&#8217;t help but wonder if this is the way the people of Croatia treat all people of colour who visit their country. Croatia is undeniably a beautiful country, but our experience has left us questioning the attitudes and beliefs of some of its people. In all my travels around the world, I have never encountered such overt and vocal racism.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201cTijekom na\u0161eg boravka u Hrvatskoj susreli smo se sa nekoliko slu\u010dajeva o\u010ditog rasizma i diskriminacije. U Splitu dok smo hodali prema restoranu na ve\u010deru, grupa mladi\u0107a je vikala na nas, zvala nas \u201cmajmunima\u201d, neprimjereno gestikuliraju\u0107i. \u0160okantno, ali samo 15 minuta kasnije, kako smo se pribli\u017eili restoranu, jo\u0161 je jedna osoba vikala na nas, govore\u0107i nam \u201cda se vratimo u svoju zemlju\u201d. Jo\u0161 vi\u0161e obeshrabruju\u0107e je bilo to \u0161to se sve dogodilo u prostoru sa puno ljudi, i niti jedna osoba nije izrazila svoje neslaganje sa ovim uvredljivim pona\u0161anjem. Budu\u0107i nam je dojadio rasizam koji smo iskusili, odlu\u010dio sam suprotstaviti se osobi koja nam je rekla da odemo. kada sam ga upitao za\u0161to bi nekome rekao takvu groznu stvar, ponovio je svoju izjavu, ovaj put uz psovke. Tek nakon \u0161to sam ga obavijestio da sam turist iz Cape Towna se ispri\u010dao, rekav\u0161i da je mislio da sam iz Nepala. Duboko uznemireni ovim doga\u0111ajima, moja supruga i ja smo odlu\u010dili vratiti se u na\u0161 hotel i pri\u010dekati prvi dostupni let iz Hrvatske. Nismo mogli a da se ne upitamo je li ovo na\u010din na koji se ljudi u Hrvatskoj odnose prema svim osobama druge boje ko\u017ee koje posjete njihovu zemlju. Hrvatska je nesumnjivo prekrasna zemlja, ali na\u0161e iskustvo nam je otvorilo mnoga pitanja o stavovima i vjerovanjima nekih njenih stanovnika. Tijekom svih mojih putovanja diljem svijeta nikada se nisam susreo sa tako otvorenim i glasnim rasizmom.\u201c (prijevod UPP)<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Istra\u017eivanje <em>Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom dru\u0161tvu u 2024. godini: prijetnja, susret, su\u017eivot?<\/em> pokazalo je kako se etni\u010dka i kulturna slika hrvatskog dru\u0161tva uslo\u017enjava. Osnovni cilj bio je istra\u017eiti koji su stavovi prema strancima i odabranim kategorijama manjinskih dru\u0161tvenih skupina u hrvatskome dru\u0161tvu. Prvo ovakvo istra\u017eivanje provedeno je 2013. pa ponovljeno 2017. godine. Istra\u017eivanje iz 2024. godine pokazuje da najmanje podr\u0161ke ima useljavanje ekonomskih imigranata iz siroma\u0161nijih zemalja, tzv. stranih radnika, te tra\u017eitelja azila odnosno izbjeglica. Najve\u0107i udio ispitanika ima negativne stavove prema Arapima i muslimanima, koji \u010dine velik udio tra\u017eitelja azila i izbjeglica (najve\u0107i broj tra\u017eitelja azila u 2024. godini bio je iz Afganistana, Sirije i Pakistana). Ukrajinci, kojih je pod privremenom za\u0161titom u RH oko 29.000, su dobro prihva\u0107eni, dok Rusi izazivaju strah za sigurnost i kulturu kod vi\u0161e od tre\u0107ine ispitanika. I dalje je ra\u0161ireno mi\u0161ljenje da Romi zlorabe sustav socijalne pomo\u0107i, s kojom tvrdnjom se sla\u017ee 62% ispitanika. Istovremeno, stavovi prema pripadnicima srpske nacionalne manjine nisu se mijenjali u odnosu na posljednji krug istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>U 2024. godini nije donesen Akcijski plan suzbijanja diskriminacije za 2024. i 2025. godinu, kao ni Akcijski plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu. Oni su tek krajem 2024. godine bili u javnom savjetovanju pa se zapravo u 2024. godini mjere i aktivnosti nisu provodile.<\/p>\n<p>Nije donesen ni novi Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita, a prema informacijama ULJPPNM-a, s obzirom da njegov nacrt do po\u010detka 2025. nije upu\u0107en u javno savjetovanje, pristupit \u0107e se izradi novog dokumenta.<\/p>\n<p>Kao pozitivno se mo\u017ee istaknuti da je ULJPPNM u sklopu projekta SINERGY osnovao Savjetodavnu skupinu dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja i osoba migrantskog porijekla od deset \u010dlanova, izme\u0111u ostaloga i kako bi se uklju\u010dila njihova perspektiva u pobolj\u0161anju integracijskih politika, kroz davanje preporuka donositeljima odluka na svim razinama.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine zapo\u010delo se s provo\u0111enjem Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Povelje integriraju\u0107ih gradova za 2023. i 2024. godinu, koji je usmjeren na integraciju tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna ili privremena za\u0161tita i stranih radnika koji prebivaju na podru\u010dju Grada Zagreba. Otvoren je i Centar dobrodo\u0161lice Grada Zagreba, prvi &#8216;one-stop shop&#8217; u kojem navedene osobe mogu dobiti potrebne informacije i podr\u0161ku u uklju\u010divanju u dru\u0161tvo. U prosincu 2024. godine Grad Zagreb je donio i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Iako je pozitivno da je donesen jer je jedan od rijetkih takvih dokumenata na lokalnoj razini, neke mjere su mogle biti konkretnije i izravnije, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o Romima.<\/p>\n<p>U Zaklju\u010dnim zapa\u017eanjima UN-ovog Odbora za ljudska prava o \u010detvrtom periodi\u010dnom izvje\u0161\u0107u RH iz rujna 2024. godine, pozdravljeno je usvajanje Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma za razdoblje 2021.-2027. godine. No Odbor je izrazio i zabrinutost zbog trajne diskriminacije i marginalizacije Roma, uz preporuku da dr\u017eava poduzme dodatne mjere za pobolj\u0161anje pristupa Roma obrazovanju, zapo\u0161ljavanju, stanovanju i zdravstvenoj skrbi. Odbor je naveo i da bi RH trebala poduzeti odgovaraju\u0107e mjere za podizanje svijesti me\u0111u op\u0107om javno\u0161\u0107u o pravima Roma i borbi protiv diskriminacije. Ujedno je preporu\u010dio da dr\u017eava poduzme dodatne mjere kako bi prevenirala govor mr\u017enje i zlo\u010dine iz mr\u017enje prema Romima i pripadnicima srpske nacionalne manjine.<\/p>\n<p>Delegacija Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) posjetila je Hrvatsku u travnju 2024. godine u okviru 6. kruga posjeta dr\u017eavama \u010dlanicama, tijekom kojeg je prikupila informacije o\u00a0 diskriminaciji u RH, izme\u0111u ostalog i temeljem rasne ili etni\u010dke pripadnosti. U sklopu posjeta delegacija se sastala i s predstavnicima regionalnih i lokalnih vlasti te posjetila \u0161kole koje poha\u0111aju Romi, kao i s predstavnicima civilnog dru\u0161tva i romskim zajednicama.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica je i tijekom 2024. godine ukazivala da je prikupljanje etni\u010dki disagregiranih statisti\u010dkih podataka va\u017eno za razumijevanje i\u00a0 ispravno adresiranje problema, kao i pra\u0107enje u\u010dinka mjera koje se provode, a naravno, uz pa\u017eljivo prikupljanje, \u010duvanje i kori\u0161tenje ovih podataka, u skladu s europskim i me\u0111unarodnim standardima. No, prema dostupnim podacima javnih i dr\u017eavnih tijela, zna\u010dajan dio ih ne prikuplja takve podatke.<\/p>\n<p>Ipak, vezano uz prikupljanje ovih podataka, Hrvatski sabor raspravio je u prosincu 2024. godine kona\u010dni prijedlog Zakona o sredi\u0161njem registru stanovni\u0161tva, koji je usvojen u o\u017eujku 2025. godine. Njime \u0107e Hrvatska po prvi puta uvesti centralizirani Sredi\u0161nji registar stanovni\u0161tva, koji bi mogao dovesti do potrebnih pozitivnih promjena te smanjiti koli\u010dinu dokumenata koji \u0107e gra\u0111ani morati nabavljati i dostavljati kod postupaka ostvarivanja prava, prvenstveno, kako je najavljeno, u sustavu socijalne skrbi. No, uspostava Registra u kojemu \u0107e biti sadr\u017eani i osobni podaci o karakteristikama gra\u0111ana koje su za\u0161ti\u0107ene osnove prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, uklju\u010duju\u0107i i nacionalnost, mo\u017ee dovesti i do zloupotreba. Pri tome nepovjerenje u za\u0161titu podataka, kao i strah od njihove zlouporabe, ali i od etni\u010dke i druge diskriminacije do koje mo\u017ee do\u0107i, mo\u017ee djelovati odvra\u0107aju\u0107e na gra\u0111ane koji trebaju dati svoje podatke. Pu\u010dka pravobraniteljica je stoga ukazala da je, s obzirom da \u0107e registar sadr\u017eavati veliki broj osobnih podataka gra\u0111ana, iznimno va\u017eno precizno definirati koja je svrha prikupljanja podataka i tko \u0107e im mo\u0107i pristupiti, kao i da gra\u0111ane treba informirati za koje se potrebe izja\u0161njavaju\/daju svoje osobne podatke i kako \u0107e se ti podaci koristiti.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 89.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Vladi Republike Hrvatske, da \u017eurno usvoji migracijsku i integracijsku politiku te jasno odredi mjere i njihove nositelje<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iako je u 2024. \u010desta tema u javnosti bila dolazak i broj stranaca u RH, kako stranih radnika, tako i tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, RH i dalje nema niti migracijsku, niti integracijsku politiku. 2024. godinu obilje\u017eile su i rasprave oko izmjena i dopuna Zakona o strancima, usvojenih po\u010detkom 2025. godine. Njima su radnicima migrantima omogu\u0107eni te\u010dajevi hrvatskog jezika putem vau\u010dera HZZ-a, koji su otpo\u010deli u prolje\u0107e 2024. godine. No, ni za strane radnike, niti za ostale skupine stranaca u RH ne postoje strate\u0161ki ili nacionalni planovi integracije u dru\u0161tvu. Pri izmjenama Zakona o strancima izostavljena je odredba Zakona koja je propisivala obvezu dono\u0161enja sveobuhvatne imigracijske politike. Unutar Strategije demografske revitalizacije RH do 2033. godine, donesene u o\u017eujku 2024. godine, predvi\u0111eno je usvajanje Nacionalnog plana migracije RH, no Ministarstvo demografije i useljeni\u0161tva nije odgovorilo oko dono\u0161enja ovog strate\u0161kog dokumenata.<\/p>\n<p>Kod prikazanja stanja u pogledu pojava rasizma i rasne ili etni\u010dke diskriminacije u nastavku se posebno<a id=\"romi\"><\/a> izdvajaju dvije nacionalne manjine koje su posebno izlo\u017eene etni\u010dkoj diskriminaciji, Romi i Srbi (iako bivaju diskriminirani i pripadnici drugih nacionalnih manjina) te migranti, uklju\u010duju\u0107i tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite i azilante, kao i radnike iz tre\u0107ih zemalja s dozvolom za rad i boravak odnosno strane radnike.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Romi<\/span><\/h3>\n<p>Tijekom 2024. godine sudjelovali smo u postupku izrade Akcijskog plana Grada Zagreba za provedbu Nacionalnog plana uklju\u010divanja Roma te smo ukazali na va\u017enost osmi\u0161ljavanja dugoro\u010dnog rje\u0161enja stanovanja romskih obitelji, posebice sa Struga i Vrtnog puta. Ukazivali smo i da su u podru\u010dju stanovanja predvi\u0111ene samo dvije aktivnosti, od kojih je prva vrlo op\u0107enita i njome se predvi\u0111a \u201eutvrditi modalitete stambenog zbrinjavanja i pobolj\u0161anja uvjeta stanovanja Roma sukladno najboljim praksama RH i EU\u201c, no nije jasno koje aktivnosti \u0107e se provoditi kako bi se rije\u0161ili problemi vezani uz stanovanje Roma, poput lo\u0161ih uvjeta na lokaciji Novi Petru\u0161evec ili nerije\u0161enog pitanja stanovanja Roma preseljenih 2022. godine s lokacije III. Struge u privremeni smje\u0161taj u Velikoj Kosnici i Hostel Arena, kao niti koja su rje\u0161enja za stanovnike Vrtnog puta.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 90. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Gradu Zagrebu, da osmisli i provede konkretne aktivnosti koje \u0107e osigurati stambeno zbrinjavanje i pobolj\u0161anje uvjeta stanovanja Roma<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Jedan od zna\u010dajnijih problema na podru\u010dju ljudskih prava kojem se ve\u0107 godinama ozbiljno ne pristupa je segregacija romske djece u obrazovanju. Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije UN-a RH je dao \u017eurnu preporuku za okon\u010danje <em>de facto <\/em>segregacija u \u0161kolama i osiguravanje kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja romskoj djeci. U 2024. godini je i Odbor za ljudska prava UN-a u povodom \u010detvrtog periodi\u010dnog izvje\u0161\u0107a RH preporu\u010dio poja\u010dati napore u rje\u0161avanju <em>de facto<\/em> segregacije Roma u stanovanju i obrazovanju, smanjiti zna\u010dajne razlike u obrazovnim postignu\u0107ima i stopama zaposlenosti izme\u0111u Roma i op\u0107e populacije te jam\u010diti jednak pristup odgovaraju\u0107em stanovanju i osnovnim uslugama.<\/p>\n<p>I pu\u010dka pravobraniteljica godinama ukazuje na (<em>de facto<\/em>) segregaciju romske djece u osnovnim \u0161kolama, koja u velikom broju poha\u0111aju potpuno segregirane razrede ili takve u kojima su zna\u010dajno nadzastupljena, o \u010demu govore i OCD-i. Prema podacima MZOM-a, u \u0161kolskoj godini 2024.\/2025. takvih razreda je bilo 85.\u00a0Prema podacima za \u0161kolsku godinu 2022.\/2023. takvih razreda je bilo 80 i poha\u0111alo ih je 950 djece. S obzirom da je ESLJP jo\u0161 2010. godine utvrdio da je RH povrijedila odredbe EKLJP-a te da je problem sada i ve\u0107ih razmjera, unato\u010d tome \u0161to se u obrazovanju provodi najve\u0107i broj aktivnosti iz aktualnog Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma, u protekloj se godini zbog (<em>de facto)<\/em> segregacije romske djece u obrazovanju pu\u010dka pravobraniteljica obratila Vladi RH. Navela je da je osnovno\u0161kolsko obrazovanje klju\u010dno za nastavak obrazovanja te za uklju\u010divanje u dru\u0161tveni, gospodarski i politi\u010dki \u017eivot iz kojeg su Romi i dalje u velikoj mjeri isklju\u010deni, te smo upozorili da hitno treba poduzeti sveobuhvatne mjere koje \u0107e u najkra\u0107em roku u potpunosti ukinuti segregirane razrede, ukazuju\u0107i na va\u017enost provedbe vi\u0161e puta dane preporuke MZOM-u da izradi analizu i Akcijski plan desegregacije, \u0161to se na\u017ealost iznova prolongira.<\/p>\n<p>Ovaj plan treba biti donesen bez odga\u0111anja, lokalno orijentiran, utemeljen na realisti\u010dnoj procjeni problema te potreba djece i njihovih roditelja, izra\u0111en u suradnji sa stru\u010dnjacima\/kinjama na podru\u010dju obrazovanja i integracije te mora obuhvatiti i druga podru\u010dja \u017eivota, posebno s obzirom na to da i MZOM navodi da segregacija u obrazovanju proizlazi iz stambene segregacije. Me\u0111utim, to ne bi trebalo biti opravdanje nego\u00a0 faktor kod planiranja desegregacije u obrazovanju. Tako se primjerice segregacija uvjetovana ve\u0107im brojem romske djece koja su upisana u \u0161kolu mo\u017ee smanjiti, izme\u0111u ostaloga, druga\u010dijim definiranjem upisnih podru\u010dja osnovnih \u0161kola, a \u0161to je ovlast njihovih osniva\u010da. Dodatno, aktivnosti moraju adresirati i kvalitetu obrazovanja, kao i obrazovanje po posebnim programima, s obzirom da podaci koje smo prikupili pokazuju lo\u0161iji uspjeh djece iz segregiranih razreda i nadzastupljenost romskih u\u010denika u posebnim nastavnim programima.<\/p>\n<p>Iako nas je MZOM u srpnju 2024. godine izvijestio kako je analiza u izradi i da \u0107e nam ju skoro dostaviti, do kraja 2024. godine ju nismo zaprimili. MZOM je izvijestilo o nizu sastanaka s ravnateljima osnovnih \u0161kola oko ovog problema tijekom 2024. godine, no nije navelo konkretne rezultate istih.<\/p>\n<p>Predstavnici Ureda pu\u010dke pravobraniteljice su u 2024. godini posjetili jednu od osnovnih \u0161kola sa segregiranim razredima te potvrdili da segregaciju uzrokuju okolnosti izvan podru\u010dja obrazovanja, ali i da postoje organizacijski \u010dimbenici koje je mogu\u0107e lako promijeniti, poput druga\u010dijih definiranja upisnih podru\u010dja.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, iako je to trebala u\u010diniti do rujna 2024. godine, RH prema informacijama kojima raspola\u017eemo jo\u0161 nije izvijestila Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije UN-a o provedbi navedene \u017eurne preporuke za okon\u010danje <em>de facto<\/em> diskriminacije u \u0161kolama i osiguravanje kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja romskoj djeci.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 91. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Vladi Republike Hrvatske, da \u017eurno izradi plan desegregacije u obrazovanju za svaku \u0161kolu u kojoj postoje segregirani razredi<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 92.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Ministarstvu graditeljstva, prostornog ure\u0111enja i dr\u017eavne imovine, da u suradnji s jedinicama lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave u kojima \u017eive Romi provedu u\u010dinkovite modele unaprje\u0111enja uvjeta stanovanja romskih obitelji koje \u017eive u neuvjetnim nekretninama<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Grad Zagreb je u 2024. godini dodijelio 108 stipendija u\u010denicima i studentima Romima. Vezano za visoko obrazovanje, u akademskoj godini 2024.\/2025. pravo na stipendiju MZOM-a ostvarilo je 54 studenata Roma. Uz stipendije Ministarstva, dodatna je pogodnost Program potpore u odgoju i obrazovanju pripadnika romske nacionalne manjine, koji predvi\u0111a osiguravanje smje\u0161taja u studentskom domu za 11 studenata, dok Zdravstveno veleu\u010dili\u0161te u Zagrebu ima posebno upisno mjesto za jednog studenta ili studenticu romske nacionalnosti.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine savjetnici pu\u010dke pravobraniteljice posjetili su romske obitelji s podru\u010dja Delnica koje na\u017ealost \u017eive u jednako lo\u0161im uvjetima kao i prije osam godina kada smo ih posjetili prvi puta, a dugogodi\u0161nje pra\u0107enje uvjeta \u017eivota ovih obitelji, mo\u017ee poslu\u017eiti kao primjer koliko je te\u0161ko iza\u0107i iz za\u010daranog kruga u kojem se nalaze. \u017dive na nekoliko lokacija, neke su opremljene komunalnom infrastrukturom, a neke nisu, no uvjeti stanovanja su lo\u0161i. Objekti su ve\u0107inom barake, kontejneri ili nadogra\u0111eni kontejneri te su prenapu\u010deni. Suo\u010deni su sa te\u0161kim siroma\u0161tvom i nemogu\u0107nosti pronalaska posla, \u017eive u neadekvatnom stanovanju, a pojedinci kojima su priznata neka prava u okviru programa provo\u0111enih za pobolj\u0161anje \u017eivotnih uvjeta Roma nisu ih nikada uspjeli realizirati jer ne zadovoljavaju administrativne uvjete.<\/p>\n<p>Najte\u017ei je slu\u010daj hrvatskog branitelja koji je bio kroni\u010dno i te\u0161ko bolestan, a \u017eivio je u malenoj drvenoj baraki sa suprugom i djetetom koje je osoba s invaliditetom, u \u0161umi, bez pitke vode. Na\u017ealost po\u010detkom 2025. godine pritu\u017eitelj je preminuo, a obitelj i dalje \u017eivi u istim uvjetima. Baraka se nalazi na zemlji\u0161tu u vlasni\u0161tvu tre\u0107ih osoba pa ne bi mogli dobiti pomo\u0107 u okviru postoje\u0107eg programa pobolj\u0161anja \u017eivotnih uvjeta, niti bi ta pomo\u0107 njihov objekt u\u010dinila prikladnim za \u017eivot. Pu\u010dka pravobraniteljica ispitala je mogu\u0107nost za njegovo stambeno zbrinjavanje temeljem braniteljskog statusa, no na\u017ealost ne zadovoljava postavljene kriterije, a OCD koji pru\u017ea BPP podnio je zahtjev za stambeno zbrinjavanje ove obitelji. Me\u0111utim, postupci stambenog zbrinjavanja su dugotrajni i u njihovoj \u017eupaniji nema stambenih jedinica pa nije izgledno da \u0107e se tako stambeno zbrinuti. Generalno, zate\u010deno stanje pokazuje kako bez konkretnije pomo\u0107i lokalne samouprave i dr\u017eave ne mogu iza\u0107i iz \u017eivota u siroma\u0161tvu, koje je transgeneracijsko. Naime, djeca koju smo upoznali ranijih godina danas imaju vlastite obitelji koje \u017eive u siroma\u0161tvu. Pri tome, mnoge obitelji po\u017ealile su se i da ne mogu ostvariti prava u sustavu socijalne skrbi, koji im je naj\u010de\u0161\u0107e jedini izvor prihoda, navode\u0107i i diskriminaciju mjesno nadle\u017enog podru\u010dnog ureda HZSR-a, u vezi s \u010dime provodimo ispitni postupak.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine nastavili smo pratiti i okolnosti vezane uz pronalazak po\u010dinitelja koji su u Drnju, nakon \u0161to su Romi zbog opasnosti od izlijevanja Drage iselili iz svojih ku\u0107a, sru\u0161ili njihove ku\u0107e, u kojima su, s uredno prijavljenim prebivali\u0161tem, \u017eivjeli desetlje\u0107ima, no po\u010dinitelji jo\u0161 nisu utvr\u0111eni.<\/p>\n<p>Vezano uz unaprje\u0111enje uvjeta stanovanja i kvalitete \u017eivota Roma Ministarstvo gospodarstva i odr\u017eivog razvoja potpisalo je ugovor sa HEP \u2013 Operator distribucijskog sustava d.o.o. kojim se ure\u0111uje postupak provedbe Programa priklju\u010denja na elektroenergetsku mre\u017eu ku\u0107anstava u romskim naseljima u okviru Operativnog programa Vlade Republike Hrvatske za romsku nacionalnu manjinu 2021. \u2013 2024., kojima se planira u naredne dvije godine zavr\u0161iti ve\u0107 zapo\u010dete te inicirati i provesti nove aktivnosti elektrifikacije romskih naselja. Prvi ugovor s HEP-ODS-om potpisan je 2017. godine, a do danas je priklju\u010deno 84 korisnika. U tijeku je izgradnja niskonaponske mre\u017ee u naselju Kur\u0161anec, \u010dime \u0107e se stvoriti tehni\u010dki uvjeti za priklju\u010denje novih korisnika.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja kontinuirano pokazuju kako su negativni stavovi i predrasude o Romima duboko ukorijenjeni i trajni.\u00a0 Istra\u017eivanje Udruge za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava Sofija iz rujna 2024., iako nije provedeno na reprezentativnom uzorku, upu\u0107uju na niz izazova koji su i dalje prisutni u percepciji romske nacionalne manjine. Naime, \u010dak 47% ispitanika se slo\u017eilo s tvrdnjom &#8220;Za ne-Rome je opasno \u017eivjeti u blizini romskih naselja&#8221;, 43% smatra da bi dr\u017eava trebala smanjiti pomo\u0107 koju pru\u017ea Romima, a 39% da su Romi sami krivi za probleme koje imaju. 82% ispitanika smatra da Romi nisu dobro integrirani u hrvatsko dru\u0161tvo, a stanovnici Sjeverne Hrvatske (gdje je populacija Roma najve\u0107a) iskazuju manji stupanj tolerancije nego stanovnici Grada Zagreba. 54% ispitanika smatra da Romi \u010desto kradu, 51% da nisu prilago\u0111eni hrvatskoj kulturi, 50% smatra da Romi ne dr\u017ee do obrazovanja, a 40% vidi Rome kao neradnike.<\/p>\n<p>Unato\u010d velikoj potrebi za radnicima na tr\u017ei\u0161tu rada i dalje je visok broj registriranih nezaposlenih Roma te su krajem prosinca 2024. godine u evidenciji HZZ-a bile 3.084 nezaposlene osobe romske nacionalne manjine. Iako ih je u 2023. godini bilo 3.484, ovaj pad ne prati pad ukupnog broja registriranih nezaposlenih osoba od 114.982 u 2023. na 91.563 u 2024. godini. Pri tome je najvi\u0161e nezaposlenih Roma u dobi od 30 \u2013 49 godina (1.480), a mladih do 29 godina je 811. Osim toga, u 2024. godini 90,6% nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine bilo je bez \u0161kole i nezavr\u0161ene osnovne \u0161kole ili samo sa zavr\u0161enom osnovnom \u0161kolom, \u0161to pokazuje va\u017enost poticanja i podr\u017eavanja obrazovanja romske djece.<\/p>\n<p>Predrasude prema Romima iskazuju i zaposlenici u pojedinim dijelovima javnog sektora. 2024. godine \u010dasopis Croatian Nursing Journal objavio je \u010dlanak \u201cPredrasude medicinskih sestara prema Romima kao pacijentima u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske\u201d. Zaklju\u010dak je istra\u017eivanja da medicinske sestre u RH nisu izuzete iz op\u0107eg odnosa prema Romima obilje\u017eenog predrasudama i stereotipima, pri \u010demu ispitani s vi\u0161im stupnjem obrazovanja, stariji i oni koji \u017eive u Sjevernoj Hrvatskoj i Me\u0111imurju pokazuju negativnije stavove prema Romima. Autori predla\u017eu i mjere za smanjenje predrasuda i stereotipa prema pripadnicima romske nacionalne manjine u zdravstvenom sustavu, poput edukacija zdravstvenih radnika, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo (i preporuku dajemo) u poglavlju Pravo na zdravlje.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 93. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Akademiji socijalne skrbi, da organizira edukacije o suzbijanju diskriminacije za djelatnike sustava socijalne skrbi<a id=\"srbi\"><\/a><\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Kako smo i tijekom 2024. godini, sli\u010dno kao i ranijih godina, primali pritu\u017ebe na diskriminatorno postupanje djelatnika sustava socijalnog skrbi prema Romima, preporu\u010damo da Akademija za socijalni rad organizira edukacije o suzbijanju diskriminacije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Srbi<\/span><\/h3>\n<p>Prema Istra\u017eivanju <em>Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom dru\u0161tvu u 2024. godini: prijetnja, susret, su\u017eivot?<\/em>, od 2017. pa do 2024. godine prevladava otprilike ista razina distance i straha prema Srbima. Vidljivo je to bilo i tijekom izborne kampanje prije parlamentarnih izbora u travnju 2024. godine kada su uni\u0161tavani plakati SDSS-a sa sloganom \u201cHrvatska treba Srbe\u201d te su preko njih upisivane parole poput \u201eSrbe treba na vrbe\u201c.<\/p>\n<p>\u201eNovosti\u201c su u svibnju i lipnju 2024. godine provele kvalitativno istra\u017eivanje u Rijeci, Donjem Lapcu, Petrinji, Belom Manastiru, Pakracu i Kninu kako je biti mladi Srbin u Hrvatskoj, susre\u0107u li se s diskriminacijom i negativnim komentarima zbog svoje nacionalne pripadnosti te kako vide posljedice rata i hrvatsko-srpske odnose u mjestu u kojem \u017eive. Iako su svi ispitanici slo\u017eni da danas ima puno manje diskriminacije i negativnih komentara nego prije, kao i da rat uglavnom nije tema kojom se optere\u0107uju njihove generacije, u Pakracu, Belom Manastiru i Petrinji sudionici su spominjali vi\u0161e razli\u010ditih iskustava diskriminacije tijekom \u0161kolovanja i zapo\u0161ljavanja. Navodili su da mo\u017eda ne nailaze na probleme jer se &#8220;ne isti\u010du&#8221;, da paze kako govore u javnosti te da Srbi u Hrvatskoj zbog straha od reakcija okoline skrivaju identitet, ali uz konsenzus da je toga bilo puno vi\u0161e u starijim generacijama.\u00a0 Navodili su primjere promjene nacionalnosti na popisu stanovni\u0161tva zbog nelagode pri izlasku na izbore i pitanja \u017eele li manjinski listi\u0107, verbalnog maltretiranja u \u0161koli na nacionalnoj osnovi na koje profesori preblago reagiraju, zbog \u010dega se ono ponavlja, kao i otvorene diskriminacije na poslu. Tako je jedan sugovornik istaknuo da je pri razgovoru o promaknu\u0107u nadre\u0111eni usred sastanka ustao i usprotivio se unaprje\u0111enju pripadnika srpske nacionalne manjine jer ne pri\u010da &#8220;\u010distim hrvatskim jezikom&#8221;.<\/p>\n<p>SNV Bilten tako\u0111er navodi slu\u010dajeve diskriminacije na radnom mjestu zbog srpskog podrijetla, opisuju\u0107i kako se policijski slu\u017ebenik Policijske uprave vukovarsko-srijemske obratio svojoj kolegici iz prometne policije tijekom zajedni\u010dke intervencije rije\u010dima: <em>\u201cDe\u010dko ti je Srbin, Radovan. Ba\u0161 me zanima kako se s tim pomirio tvoj otac, veliki usta\u0161a.\u201d \u201eNisi mi vi\u0161e simpati\u010dna i draga, zavr\u0161io sam s tobom ove sekunde.\u201c<\/em> Policajka je ovaj ispad prijavila, a Bilten navodi da je PU vukovarsko-srijemska podnijela optu\u017eni prijedlog Op\u0107inskom sudu zbog prekr\u0161aja iz \u010dl. 25. st. 1. ZSD-a.<\/p>\n<p>2024. godine smo postupali po pritu\u017ebi na diskriminaciju na podru\u010dju Grada Benkovca, u kojoj je navedeno da je jedini put bez asfalta, \u010dak i bez finog \u0161ljunka, nego s o\u0161trim makadamom, u selu Popovi\u0107i, koje je naseljeno Srbima. Iako je odr\u017eavanje nerazvrstanih cesta, poput ove u Popovi\u0107ima, zna\u010dajan problem mnogih ruralnih podru\u010dja, neodr\u017eavane ceste ote\u017eavaju dolazak u naselja te je stanovnicima tih naselja time ote\u017ean pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama.<\/p>\n<p>UN-ov Odbor za ljudska prava prepoznao je kako su pripadnici srpske nacionalne manjine izlo\u017eeni govoru mr\u017enje i zlo\u010dinima iz mr\u017enje te preporu\u010dio dr\u017eavi provo\u0111enje mjera s ciljem njihova suzbijanja. Upravo je ovo jedna od preporuka, uz preporuke u podru\u010dju anti-korupcije i suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, o kojima RH treba izvijestiti do srpnja 2027. godine i pokazati \u0161to je, temeljem njih, poduzela.<\/p>\n<p>U Bilten SNV-a se navode i primjeri etni\u010dki motiviranog fizi\u010dkog nasilja u 2024. godini, a izdvojen je fizi\u010dki napad na pravoslavni Badnjak u Vukovaru na \u0161estoricu maloljetnika, pri \u010demu su dvojici nanijete te\u017ee, a jednom lak\u0161e ozljede. Kako se navodi, \u010detvorica napada\u010da su, dok su ih tukli i cipelarili, prijetili kako \u0107e ih baciti u Dunav i spominjali no\u017eeve, a ukazuje se da je motiv napada ekavica kojom su govorili neki od napadnutih. U srpnju 2024. godine po\u010dinitelji su prvostupanjskom presudom progla\u0161eni krivima, a presudom se nacionalnost \u017ertava navodi kao otegotnu okolnost pri odmjeravanju kazne, no napad nije okvalificiran kao zlo\u010din iz mr\u017enje.<\/p>\n<p>Pratimo i postupanje policije radi provale u dom paroha Srpske pravoslavne crkve u Bjelovaru koji se nalazi pored pravoslavne crkve u Bjelovaru i kra\u0111e ve\u0107e koli\u010dina novca i nakita, a dva mjeseca ranije na pro\u010delju ove crkve ispisano je usta\u0161ko znakovlje. Jo\u0161 nije poznato jesu li ova dva slu\u010daja povezana, a kako nije utvr\u0111en identitet po\u010dinitelja podnesena je kaznena prijava protiv nepoznatog po\u010dinitelja.<\/p>\n<p>Tijekom<a id=\"migranti\"><\/a> 2024. godine ispunjena ponovljena preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2023. godinu Ministarstvu financija, da poreznim upravama dostavi naputak o oslobo\u0111enju biv\u0161ih nositelja stanarskog prava od obveze pla\u0107anja poreza na promet nekretnina pri otkupu stana u kojem su stambeno zbrinuti, te je dostavljen poreznim upravama u studenom 2024. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Migranti<\/span><\/h3>\n<p>U RH ima sve vi\u0161e stranaca, uklju\u010duju\u0107i tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite i osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom i radnike iz tre\u0107ih zemalja s dozvolom za rad i boravak odnosno strane radnike, a na\u017ealost i ksenofobije kao reakcije kod dijela gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Od 2006. do kraja 2024. godine RH je priznala 1.171 status me\u0111unarodne za\u0161tite. Prema podacima MUP, u 2024. godini bilo je 26.776 izra\u017eenih namjera za tra\u017eenje me\u0111unarodne za\u0161tite, a podnesena su 1.419 zahtjeva za me\u0111unarodnu za\u0161titu. Dodatno, u 2024. godini prema podacima MUP-a 129.881 osoba te 16.443 poslodavca podnijeli su zahtjev za izdavanje dozvola za boravak i rad za deficitarna zanimanja, a izdano je 206.640 novih ili produ\u017eenih dozvola za boravak i rad, najvi\u0161e za radnike iz BiH, Nepala, Srbije, Indije i Sjeverne Makedonije. U 2024. godini u RH je registrirano oko 29.000 osoba raseljenih iz Ukrajine s odobrenom privremenom za\u0161titom. Ovi podaci pokazuju da je va\u017eno\u00a0 senzibilizirati javnost za pitanja doseljavanja stranaca u RH, u \u010demu posebno va\u017enu ulogu imaju mediji.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine napadi na strance, a osobito na strane radnike, evidentirani su u razli\u010ditim dijelovima RH. Podaci MUP-a navode da je od 1. sije\u010dnja do 31. srpnja 2024. godine evidentirano 326 kaznenih djela na \u0161tetu stranaca u RH, s 527 \u017ertava, a zabilje\u017een je porast kaznenih djela prijetnji, dovo\u0111enja u opasnost \u017eivota i imovine op\u0107e opasnom radnjom ili sredstvom, te\u0161kih kra\u0111a, razbojni\u0161tava i nasilni\u010dkih pona\u0161anja. Prema podacima MUP-a, od 527 \u017ertava, 160 su stranci iz Indije, Pakistana, Banglade\u0161a i drugih dr\u017eava iz kojih su naj\u010de\u0161\u0107e strani radnici u RH. Usporedbe radi, 2023. godine bilo ih je 83, a ranijih godina i puno manje.<\/p>\n<p>Tijekom izbornih kampanja u 2024. godini neki politi\u010dari su zazivali osnivanje seoskih stra\u017ea, izlazak Hrvatske vojske na granice radi za\u0161tite od migranata, govorili o \u0161kurim, crnim i malim radnicima kojih je sve vi\u0161e, o migrantima s ra\u010dunicom koji dolaze \u017eele\u0107i uzeti samo socijalnu pomo\u0107 i drugo. PACE Rezolucija 2525 Vije\u0107a Europe o tretmanu migracija i azila u izbornim kampanjama i njihovu utjecaju na prihvat migranata i ostvarivanje njihovih prava, naglasila je da govor mr\u017enje i diskriminatorne mjere ne mogu biti dio izbornog programa koji zadovoljava principe i standarde Vije\u0107a Europe. Dodatno je ukazala da se tema migracija i azila ne mo\u017ee ograni\u010diti samo na pitanja sigurnosti, jer takav narativ dovodi do eskalacije verbalnih i fizi\u010dkih napada na osobe migrantskog podrijetla.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine postupali smo i po nekoliko pritu\u017ebi na tzv. rasno profiliranje u zra\u010dnoj luci Zagreb, odnosno zbog navoda da policijski slu\u017ebenici pri obavljanju poslova kontrole granica postupaju prvenstveno ili isklju\u010divo prema osobama tamne boje ko\u017ee. Prema navodima pritu\u017eitelja jedan od policijskih slu\u017ebenika je rekao \u201eda je Hrvatska homogeno bjela\u010dko dru\u0161tvo, da sam ja crnac i da im to daje za pravo da zatra\u017ee moje dokumente&#8221;. S tim u svezi navodimo da je Istra\u017eivanje Agencije EU za temeljna prava, provedeno na uzorku preko 6.700 osoba afri\u010dkog porijekla koje \u017eive u EU, pokazuje kako vi\u0161e od polovice onih koje je policija zaustavila unazad pet godina smatra da se radilo o rasno motiviranom postupku. U predmetima vezanim uz postupanje policijskih slu\u017ebenika u zra\u010dnoj luci Zagreb i dalje provodimo ispitne postupke.<\/p>\n<p>Strani radnici, osim povreda prava vezanih uz rad i zapo\u0161ljavanje, o kojima vi\u0161e govorimo u poglavlju o pravu na rad, suo\u010deni su s jezi\u010dnim barijerama, osobito pri pristupu institucijama.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 94.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu zdravstva, da osmisli i u praksi u\u010dini dostupnim prevo\u0111enje radi sporazumijevanja zdravstvenog osoblja s pacijentima<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Tako primjerice u bolnicama sa strancima komuniciraju uz pomo\u0107 drugih zaposlenika na engleskom ili njema\u010dkom, uz pomo\u0107 veleposlanstava, ukoliko postoje u RH ili uz pomo\u0107 osoba iz pratnje. Koriste se i razni nepouzdani elektroni\u010dki servisi ili sli\u010dna pomagala, a nekad razgovore roditelja i lije\u010dnika prevode maloljetna djeca. Izrazito je nepovoljno za za\u0161titu privatnosti osoba i povjerljivosti podataka, kao i za za\u0161titu radni\u010dkih prava, kada kao prevoditelji nastupaju poslodavci za radnike koji ne govore hrvatski jezik. Naime, iz pristiglih pritu\u017ebi i \u010dlanaka u medijima uo\u010davamo da neki poslodavci kr\u0161e ukazano povjerenje i radnicima sa zdravstvenim pote\u0161ko\u0107ama potom okon\u010daju radni odnos, \u010dime ostaju i bez zdravstvenog osiguranja i statusa. Lije\u010dnici primarne zdravstvene za\u0161tite, koji imaju obvezu primiti radnike migrantskog podrijetla kao pacijente, navode kako problemi u sporazumijevanju mogu uvelike ugroziti anamnesti\u010dke i terapijske postupke. U rje\u0161avanju ovog problema mogao bi pomo\u0107i projekt SINERGY, kojeg provodi ULJPPNM, u okviru kojeg se uspostavlja centralizirana elektroni\u010dka baza prevoditelja za jezike kojima se naj\u010de\u0161\u0107e slu\u017ee osobe kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita i drugi dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja, korisnici koje \u0107e biti tijela dr\u017eavne i javne uprave, JLP(R)S te druge ustanove i institucije.<\/p>\n<p>Strani radnici se suo\u010davaju i s dodatnim financijskim optere\u0107enjem zbog obveze pla\u0107anja zdravstvenog osiguranja za svoju djecu, jer za razliku od dr\u017eavljana RH, nositelji su zdravstvenog osiguranja svoje djece pa im obveza pla\u0107anja iznosa osiguranja predstavlja veliki teret, posebice ukoliko se radi o obitelji s vi\u0161e djece.<\/p>\n<p>HZZ je uveo vau\u010dere kojima se djelomi\u010dno financiraju programi u\u010denja hrvatskog kao stranog jezika za strane radnike, a koji su namijenjeni sektorima gra\u0111evinarstva, turizma i ugostiteljstva, prera\u0111iva\u010dkoj te prehrambenoj industriji, u trajanju najmanje 70 sati. Visokokvalificirani i radnici reguliranih profesija mo\u0107i \u0107e stjecati znanje hrvatskoga jezika kroz formalne programe na vi\u0161im razinama (do razine C1). U pokrivanju tro\u0161kova sudjeluju i poslodavci, no prema podacima HZZ-a u 2024. godini vau\u010dere je iskoristilo tek 104 radnika. Uvo\u0111enje vau\u010dera za u\u010denje hrvatskog jezika svakako je pozitivno, no otvara se i pitanje geografske dostupnosti te\u010dajeva, kao i pitanje vremena u kojima se provode. Dodatno, temelje se na modelu englesko-hrvatskog u\u010denja, \u0161to isklju\u010duje one radnike koji ne govore engleski jezik.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 95. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje, da unaprijedi model postoje\u0107ih vau\u010dera za u\u010denje hrvatskog jezika kako bi bili dostupniji \u0161to ve\u0107em broju stranih radnika u Republici Hrvatskoj<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U provo\u0111enje te\u010dajeva uklju\u010dile su se i JLS-i, poslodavci, udruge i pojedinci pa su tijekom 2024. godine provo\u0111eni u Vara\u017edinu, \u010cakovcu, Splitu, Zagrebu, Oto\u010dcu i drugim mjestima.<\/p>\n<p>Osim sa jezi\u010dnim preprekama, strani radnici imaju pote\u0161ko\u0107a i s pristupom primjerenom i priu\u0161tivom stanovanju. Tako nam se obratila gra\u0111anka navode\u0107i da je zaposlenik agencije za najam nekretnina \u010detiri radnice s Filipina smjestio u prostor sa samo dva le\u017eaja, navode\u0107i \u201eda su &#8220;metar i pol&#8221; pa im ne treba krevet\u201c.<\/p>\n<p>Strane radnike, osobito one kojima stanovanje osigurava poslodavac, \u010desto se smje\u0161ta u neadekvatne kolektivne smje\u0161taje. Tako se u medijima pojavila informacija i da je 40 radnika smje\u0161teno u prostor sa samo jednom kupaonicom i jednom kuhinjom. Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o strancima predvi\u0111eno je dono\u0161enje pravilnika o uvjetima smje\u0161taja radnika migranata, sli\u010dno kao za sezonske radnike. Tako bi trebali biti osigurani minimalni standardi uvjeta smje\u0161taja radnika migranata, \u0161to smo pozdravili. Istovremeno, pu\u010dka pravobraniteljica je pri dono\u0161enju Zakona o upravljanju i odr\u017eavanju zgrada upozorila da \u0107e odredbe kojima \u0107e se tra\u017eiti suglasnost pri iznajmljivanju stanova za vi\u0161e od \u010detiri rodbinski nevezana stanara utjecati na stanovanje radnika migranata, a u praksi bi moglo do\u0107i i do njihove getoizacije.<\/p>\n<p>Strani radnici prema rezultatima istra\u017eivanja Instituta za istra\u017eivanje migracija, provedenog sa 400 radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, zadovoljni su \u017eivotom u RH i namjeravaju ostati ovdje barem neko vrijeme. 32,8% ih namjerava ostati u RH do pet godina, 23,5% \u017eeli ostati izme\u0111u \u0161est i deset godina, 20,5% do mirovine, a 19,5% izjavilo je da \u017eeli ostati u RH do kraja \u017eivota. 43,5% izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim \u017eivotnim standardom, dok 24% uop\u0107e nije zadovoljno. 49,3% ispitanih vrlo je zadovoljno svojim osje\u0107ajem sigurnosti, dok je 2% vrlo nezadovoljno. S druge strane, oko 28% radnika migranata izjavilo je da su vrlo nezadovoljni osje\u0107ajem sigurnosti u budu\u0107nosti. Nadalje, 55% ih planira preseliti obitelj u RH, 28% je neodlu\u010dno po tom pitanju, samo 10% ih je izjavilo da ne\u0107e preseliti obitelj, dok je 5% navelo kako nemaju obitelj.<\/p>\n<p>Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o tr\u017ei\u0161tu rada kojima se unapre\u0111uju prava nezaposlenih osoba pa \u0107e se strani radnici imati pravo prijaviti na HZZ te primati nov\u010danu naknadu ako im je prestao radni odnos u RH bez njihove krivnje.<\/p>\n<p>Prema podacima Koordinacije za integraciju, neformalne mre\u017ee OCD-a koje pru\u017eaju podr\u0161ku izbjeglicama i tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite, tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite suo\u010deni su s jezi\u010dnom barijerom i pote\u0161ko\u0107ama kod pristupa zdravstvenim i socijalnim uslugama, obrazovanju te ostalim javnim uslugama koje, prema navodima OCD-a, ote\u017eava i postupanje slu\u017ebenika na \u0161alterima. Te\u0161ko se sporazumijevaju s lije\u010dnicima i ostalim zdravstvenim osobljem. Prema navodima OCD-a, lije\u010dnicima je u odnosu na tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite, koji imaju ograni\u010den pristup zdravstvenoj za\u0161titi, ponekad lak\u0161e u potpunosti uskratiti uslugu nego se, bez adekvatne podr\u0161ke sustava, poku\u0161ati sporazumjeti s njima oko osjetljivih medicinskih stanja. Ve\u0107ini OCD-a od 2020. godine onemogu\u0107eno je djelovanje unutar samih prihvatili\u0161ta za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite.<\/p>\n<p>Istovremeno, OCD-i navode da se djecu tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite starije od 15 godina, koja nisu zavr\u0161ila osnovnu \u0161kolu, upu\u0107uje u obrazovanje odraslih, \u0161to je neprikladno za adolescente. U pote\u0161ko\u0107ama su i tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite u dobi od 17 i 18 godina koje se ne uklju\u010duje u srednju \u0161kolu, ve\u0107 ih se tako\u0111er upu\u0107uje na obrazovanje odraslih \u0161to, osim \u0161to nije prikladno za njihovu dob, se i pla\u0107a.<\/p>\n<p>OCD-i navode i da rje\u0161avanje zahtjeva za me\u0111unarodnom za\u0161titom traje oko 500 dana te da tijekom postupka nedostaje prevoditelja za pojedine jezike, \u010dime im se ote\u017eava polo\u017eaj u postupku.<\/p>\n<p>Nadalje, tijekom godine tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite smje\u0161teni u Prihvatnim centrima prijavljivali su OCD-ima neadekvatne higijenske i smje\u0161tajne uvjete, \u017eohare i stjenice u sobama, nepravilnu distribuciju osnovnih higijenskih potrep\u0161tina, odje\u0107e, obu\u0107e i posteljine, kao i nedostatak informacija o dostupnim uslugama i organizacijama koje pru\u017eaju podr\u0161ku tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite izvan Prihvatnog centra. Dodatno, ukazivali su i da nisu upoznati s mehanizmima za prijavu potencijalnih kaznenih djela, kako unutar samog centra, tako i izvan njega.<\/p>\n<p>I dalje je problemati\u010dan na\u010din evidentiranja nezaposlenih osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom u zdravstvenom sustavu, jer iako imaju pravo na zdravstvenu za\u0161titu u istom opsegu kao svi obvezni osiguranici, nisu uvedeni u sustav obveznih osiguranika te ne posjeduju mati\u010dni broj osiguranika (MBO) zbog \u010dega je i njihovo administrativno vo\u0111enje u zdravstvenom sustavu uvelike ote\u017eano. Posljedi\u010dno ih lije\u010dnici op\u0107e prakse nerijetko odbijaju primiti, a posebno zabrinjava \u0161to pedijatri odbijaju primiti djecu. Nadalje, prema \u010dl. 13. st. 2. Zakona o dobrovoljnom osiguranju samo osobe koje imaju utvr\u0111en status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju mogu imati i dobrovoljno zdravstveno osiguranje, zbog \u010dega tro\u0161ak participacije i dodatnih usluga (dentalna, ortopedska pomagala, lijekovi s B liste itd.) moraju snositi sami bez mogu\u0107nosti ugovaranja dopunskog osiguranja. Tek pri zapo\u0161ljavanju postaju obvezni osiguranici HZZO-a i tek tada su uvedeni u sustav obveznih osiguranika te dobiju pripadaju\u0107i MBO. No, djeca pod me\u0111unarodnom za\u0161titom to pravo ne mogu ostvariti nikako, \u0161to osobito zabrinjava s obzirom na ni\u017eu plate\u017enu mo\u0107 nezaposlenih osoba ili obitelji pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, koje si ne mogu priu\u0161titi kompleksnije oblike lije\u010denja kakve pokriva dopunsko zdravstveno osiguranje.<\/p>\n<p>Osim toga, osobe koje nisu osiguranici HZZO-a i nemaju svoj MBO, ne mogu imati svoj digitalni karton, nemaju mogu\u0107nost usluga eRecept i eNaru\u010divanje te nemaju izabranog lije\u010dnika, ve\u0107 se pri svakoj posjeti iznova upisuju u sustav, a radi povrata tro\u0161kova obrade tih pacijenata, lije\u010dnici\/ljekarne primorani su svaki mjesec slati ra\u010dune u MZ, s \u010dime lije\u010dnici \u010desto nisu upoznati.<\/p>\n<p>Vezano uz preporuku MZ-u, da pravilnikom uredi na\u010din ostvarivanja prava na zdravstvenu za\u0161titu kojim \u0107e se jasno propisati na\u010dini pru\u017eanja usluga osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom te njihova naplata, pozitivno je da je imenovana je radna skupina koja radi na izradi pravilnika. Radna skupina se sastoji od predstavnika MZ-a, MUP-a, MROSP-a i HZZO-a, no ne ohrabruje da je ista osnovana jo\u0161 2022. godine, a pravilnik jo\u0161 nije izra\u0111en, a problemi su i dalje prisutni.<\/p>\n<p>OCD-i navode i da proces produljenja privremenog boravka tako\u0111er traje vi\u0161e od godinu dana, dok se na stalno i dugotrajno boravi\u0161te \u010deka jo\u0161 dulje. Ovakva ka\u0161njenja dovode do toga da osobe ostaju bez va\u017ee\u0107ih dokumenata, \u0161to uzrokuje probleme poput nemogu\u0107nosti rada, gubitka stana ili blokade bankovnih ra\u010duna te je potrebno pove\u0107ati kapacitete nadle\u017enih tijela za izdavanje dokumenata, ubrzati postupke te uvesti privremene dokumente koji bi vrijedili dok se \u010deka na izdavanje stalnih isprava.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff; font-size: 16px;\"><strong>Preporuka 96. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff; font-size: 16px;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da u postoje\u0107i model vau\u010dera za u\u010denje hrvatskog jezika uklju\u010di i osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom u Republici Hrvatskoj<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Kao i ranijih godina, i dalje postoje pote\u0161ko\u0107e u organizaciji te\u010dajeva hrvatskog jezika, koje nadle\u017eno ministarstvo, unato\u010d zakonskoj obvezi, jo\u0161 uvijek ne provodi. Osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom nije omogu\u0107en ni pristup osnovnom te\u010daju hrvatskog jezika koji se nudi u okviru vau\u010dera HZZ-a, dok je, iz nejasnih razloga, osobama pod privremenom za\u0161titom i stranim radnicima to omogu\u0107eno.<\/p>\n<p>U 2024. godini zabilje\u017eili smo i pozitivne integracijske inicijative, kao \u0161to su ve\u0107 spomenuti novoosnovani Centar dobrodo\u0161lice Grada Zagreba, Program u\u010denja hrvatskog jezika, povijesti i kulture za azilante i strance, koji propisuje preporu\u010denu formu i strukturu programa, koji je izdalo MZOM te redoviti javni pozivi za dodjelu nov\u010dane potpore obrazovanju u\u010denika srednjih \u0161kola i studenata s odobrenom me\u0111unarodnom ili privremenom za\u0161titom Grada Zagreba.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Povezane teme u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\"><em>Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/em><\/a><em>:<\/em><\/h4>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2024\/\"><em>Prava starijih osoba<\/em><\/a><em>, <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdravlje-2024\/\"><em>Pravo na zdravlje<\/em><\/a><em>,\u00a0<\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siroma-tvo-i-ljudska-prava\/\"><em>Socijalna skrb: siroma\u0161tvo i ljudska prava, <\/em><\/a><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2024\/\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/radna-prava-stranih-radnika-drzavljana-trecih-zemalja-2024\/\">Radna prava stranih radnika dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-2024\/\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2024\/\">Prava nacionalnih manjina<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\"><em>PDF formatu<\/em><\/a><em> ili u <\/em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\"><em>interaktivnoj verziji<\/em><\/a><em>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Romi Srbi Migranti \u201eDuring our [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[629,2107,1865,2106,1932,2112],"class_list":["post-21592","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-javno-okupljanje","tag-migranti","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-romi","tag-zakljucak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21592","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21592"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21592\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}