{"id":21590,"date":"2025-04-08T16:15:54","date_gmt":"2025-04-08T14:15:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20419"},"modified":"2025-09-10T11:02:31","modified_gmt":"2025-09-10T09:02:31","slug":"nestali-sudjenja-za-ratne-zlocine-i-civilni-stradalnici-iz-domovinskog-rata-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/nestali-sudjenja-za-ratne-zlocine-i-civilni-stradalnici-iz-domovinskog-rata-2024\/","title":{"rendered":"Nestali, su\u0111enja za ratne zlo\u010dine i civilni stradalnici iz Domovinskog rata"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n
\n

Pitanje sudbine nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu i dalje je najte\u017ee otvoreno pitanje posljedica rata u RH jer obitelji nestalih, civilnih \u017ertava i hrvatskih branitelja, imaju pravo znati istinu o sudbini svojih najbli\u017eih. Prema dostavljenim podacima MHB-a za 2024. godinu, RH jo\u0161 uvijek tra\u017ei 1.393 nestale osobe te 389 posmrtnih ostataka.<\/p>\n

UN-ov Odbor za ljudska prava u svojim Zaklju\u010dnim razmatranjima iz rujna 2024. godine pozdravio je korake RH prema djelotvornijem pristupu rje\u0161avanju slu\u010dajeva nestalih osoba usmjerenome na \u017ertve, uklju\u010duju\u0107i dono\u0161enje Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu i ratifikaciju Me\u0111unarodne konvencije o za\u0161titi svih osoba od prisilnog nestanka, no i dalje je zabrinut zbog tempa potrage. Iako uva\u017eava sudjelovanje RH u relevantnim inicijativama za suradnju u vezi s nestalim osobama na regionalnoj razini, izrazio je \u017ealjenje zbog nedostatka sveobuhvatnih informacija o mjerama poduzetima za poticanje bilateralne suradnje sa susjednim dr\u017eavama u tom pogledu. Odbor je RH preporu\u010dio ja\u010danje napora za rje\u0161avanje svih preostalih slu\u010dajeva nestalih osoba, me\u0111u ostalim osiguravanjem u\u010dinkovite provedbe Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu i osiguravanjem financijskih, tehni\u010dkih i ljudskih resursa. RH je preporu\u010dio i da potakne regionalnu suradnju u potrazi za nestalim osobama i osigura da se po\u010dinitelji prisilnih nestanaka privedu pravdi i, ako budu osu\u0111eni, sankcioniraju.<\/p>\n

Tijekom 2024. godine je postignut napredak u rje\u0161avanju pitanja nestalih osoba u Domovinskom ratu. Prema podacima koje nam MHB dostavio, ulo\u017eenim naporima nadle\u017enih tijela RH prikupljena su saznanja o 44 mogu\u0107a mjesta prikrivenih masovnih i pojedina\u010dnih grobnica iz razdoblja Domovinskog rata, provedeno je cjelovito terensko istra\u017eivanje 24 lokacije, pri \u010demu su prona\u0111eni i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 22 osobe. Osobito je zna\u010dajan pronalazak tri masovne grobnice, sve na podru\u010dju Vukovarsko-srijemske \u017eupanije, s posmrtnim ostacima osoba nestalih i nasilno odvedenih u jesen 1991. godine na podru\u010dju Bogdanovaca (\u010detiri \u017ertve), Negoslavaca (pet \u017ertava) te Petrova\u010dke dole kod Vukovara (najmanje 10 \u017ertava), gdje je rije\u010d o najslo\u017eenijoj i najzahtjevnijoj lokaciji, budu\u0107i da se radi o odlagali\u0161tu otpada, a gdje se istra\u017eivanja sustavno provode jo\u0161 od travnja 2022. godine. Prona\u0111ene su, tako\u0111er, i pojedina\u010dne grobnice na podru\u010dju Negoslavaca (2 \u017ertve) i Marinaca (1 \u017ertva). Nadalje, u izvje\u0161tajnom razdoblju organizirano je \u0161est zavr\u0161nih identifikacija posmrtnih ostataka. Provedenim aktivnostima zavr\u0161no su identificirani posmrtni ostaci 23 osobe. Za identificirane osobe, sukladno \u017eeljama obitelji, organizirana je pogrebna skrb.<\/p>\n

Uz aktivnosti neposredno usmjerene na pronalazak nestalih osoba, nastavljena je suradnja s me\u0111unarodnim organizacijama, pa je tako s Me\u0111unarodnom komisijom za nestale osobe nastavljena suradnja na Zajedni\u010dkom projektu identifikacije metodom analize DNA, nastavljen je rad na provedbi multilateralnog projekta \u201eOkvirni plan za rje\u0161avanje pitanja osoba nestalih iz sukoba na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije\u201c s naglaskom na sastanke usmjerene na rje\u0161avanje slu\u010dajeva neidentificiranih osoba. Osim toga, nastavljena je suradnja s Me\u0111unarodnim odborom Crvenoga kri\u017ea u implementaciji Memoranduma o suglasnosti izme\u0111u Ministarstva hrvatskih branitelja i Me\u0111unarodnog odbora Crvenog kri\u017ea o prijenosu i uporabi informacija i dokumenata o osobama nestalim u Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj (1991-1995), pribavljenih iz me\u0111unarodnih arhiva. No, i nadalje najve\u0107u prepreku br\u017eem i u\u010dinkovitijem pronalasku nestalih osoba predstavlja izostanak suradnje Republike Srbije.<\/p>\n

Pitanje odgovornosti za kr\u0161enja ljudskih prava u pro\u0161losti je UN-ov Odbor za ljudska prava prepoznao kao jedno od tri posebno va\u017ena podru\u010dja (uz antikorupciju i govor mr\u017enje i zlo\u010dine iz mr\u017enje). Uva\u017eavaju\u0107i izazove s kojima se Hrvatska suo\u010dava u pogledu suradnje sa susjednim dr\u017eavama, Odbor je ponovno izrazio zabrinutost zbog sporog napretka u istrazi i kaznenom progonu ratnih zlo\u010dina te je preporu\u010dio da bi RH trebala nastaviti napore ja\u010danjem suradnje s uredima tu\u017eitelja u susjednim zemljama kako bi se osigurao pronalazak i su\u0111enje optu\u017eenicima te ubrzavanjem istrage, kaznenog progona i su\u0111enja u svim predmetima, na temelju strategije utemeljene na na\u010delu nediskriminacije, bez obzira na etni\u010dku pripadnost \u017ertve ili po\u010dinitelja, te osiguravanjem da se po\u010dinitelji, ako budu osu\u0111eni, sankcioniraju.<\/p>\n

Prema podacima iz zadnjeg dostupnog Izvje\u0161\u0107a glavnog dr\u017eavnog odvjetnika RH o radu dr\u017eavnih odvjetni\u0161tava u 2023. godini, \u017eupanijska dr\u017eavna odvjetni\u0161tva zaprimila su 24 kaznene prijave zbog kaznenih djela ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih za vrijeme Domovinskog rata. Iz prethodnog je razdoblja u radu u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima ostalo osam kaznenih prijava, tako da su zbog navedenih kaznenih djela u radu bile 32 prijave. 24 su rije\u0161ene dono\u0161enjem rje\u0161enja o provo\u0111enju istrage, \u0161est ih je odba\u010deno zbog smrti potencijalnog osumnji\u010denika ili nepostojanja osnovane sumnje, dok dvije nisu meritorno rije\u0161ene te je u tijeku (bilo) provo\u0111enje izvida i dokaznih radnji. Optu\u017eene su 22 osobe. Nadle\u017eni \u017eupanijski sudovi donijeli su presude u odnosu na 48 osoba, pri \u010demu su 24 osobe osu\u0111ene, 18 je oslobo\u0111eno, a u odnosu na \u0161est su donesene odbijaju\u0107e presude.<\/p>\n

Kao \u0161to DORH navodi, karakteristika ovih kaznenih predmeta je ote\u017eano prikupljanje dokaza zbog velikog proteka vremena od po\u010dinjenja kaznenih djela, pri \u010demu je vrlo te\u0161ko rekonstruirati doga\u0111aje na mjestu po\u010dinjenja, pogotovo jer ve\u0107i broj svjedoka vi\u0161e ne \u017eivi na podru\u010dju RH, dio ih je preminuo, neki se sve te\u017ee prisje\u0107aju doga\u0111aja, a neki ne \u017eele svjedo\u010diti pa su iskazi \u010desto manjkavi i nekvalitetni. Osim toga, vrlo je te\u0161ko do\u0107i i do materijalne dokumentacije.<\/p>\n

Prema navodima iz posljednjeg dostupnog Izvje\u0161\u0107a predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2023. godinu, prosje\u010dno vrijeme rje\u0161avanja predmeta ratnih zlo\u010dina je 1.108 dana, \u0161to je vi\u0161e od 450 dana manje nego 2022. godine, \u0161to jest pomak. No podaci su i dalje zabrinjavaju\u0107i, pogotovo iz perspektive \u017ertava koje godinama \u010dekaju pravdu.<\/p>\n

UN-ov Odbor za ljudska prava pozdravio je dono\u0161enje Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, ali je izrazio zabrinutost zbog izvje\u0161\u0107a u kojima se navode prestrogi zahtjevi u pogledu dokumentacije za dodjelu statusa \u017ertve, navodna etni\u010dka pristranost u njegovoj primjeni te zbog restriktivne i problemati\u010dne provedbe Zakona o pravima \u017ertava seksualnog nasilja donesenog 2015. godine. Odbor je preporu\u010dio da bi RH trebala nastaviti napore osiguravanjem da sve \u017ertve i njihove obitelji dobiju potpunu od\u0161tetu za povrede ljudskih prava, uklju\u010duju\u0107i djela seksualnog nasilja.<\/p>\n

OCD-i koji aktivno prate provedbu ZOCSDR-a, upozoravaju na probleme koje su uo\u010dili u provedbi ZOCSDR-a, prije svega na dugotrajnost u rje\u0161avanju zahtjeva, potra\u017eivanje naknadne dokumentacije, ispitivanje dodatnih svjedoka, nepriznavanje medicinske i druge dokumentacije izdane od nadle\u017enih tijela drugih dr\u017eava, te odbijanje zahtjeva temeljem \u010dl. 5. ZOCSDR-a, pri \u010demu isti\u010du kako prvostupanjsko tijelo u rje\u0161enjima samo navodi da je Povjerenstvo dalo mi\u0161ljenje da u pogledu pojedine osobe postoji zapreka iz ovoga \u010dlanka, bez dodatnih obrazlo\u017eenja.<\/p>\n

Prema praksi ESLJP-a u predmetu F.S. protiv Hrvatske iz prosinca 2023. godine (zahtjev br. 8857\/16\/20) treba dati pregled \u010dinjenica koje su poslu\u017eile kao osnova za odre\u0111eni zaklju\u010dak kako bi se podnositelju zahtjeva omogu\u0107ilo da primjereno izlo\u017ei svoje argumente tijekom eventualnog sudskog postupka u kojem osporava negativno rje\u0161enje. Uslijed navedenoga, OCD-i navode da odre\u0111eni broj podnositelja zahtjeva nakon negativne odluke u prvom ili drugom stupnju odustaje od daljnjeg postupka. Prema dostupnim podacima, Upravni sud u Zagrebu je usvojio tu\u017ebeni zahtjev i vratio predmet na ponovno odlu\u010divanje s uputom da stranka mora imati uvid u podatke na osnovu kojih je odbijena po \u010dl. 5. ZOCSDR-a. Grad Zagreb nas je izvijestio da su zatra\u017eili i zaprimili mi\u0161ljenje\/tuma\u010denje Povjerenstva za utvr\u0111ivanje postojanja zapreke iz \u010dlanka 5. ZOCSDR-a u okviru rje\u0161avanja konkretnog predmeta u izvr\u0161enju presude Upravnog suda u ponovnom postupku, no o \u010demu nemamo daljnje informacije.<\/p>\n

Prema podacima koje nam je dostavilo MHB, prema podacima upravnih odjela \u017eupanija i Grada Zagreba, koji o zahtjevima rje\u0161avaju u prvom stupnju, od po\u010detka primjene ZOCSDR-a 31. srpnja 2021. godine zaprimljen je 2.871 zahtjev za priznavanje prava i statusa, rije\u0161ena su 2.147, od \u010dega 1.529 pozitivno, 526 negativno, 24 su odba\u010dena, a 78 postupaka je obustavljeno. U 2024. godini zaprimljeno je 190 zahtjeva za priznavanje prava i statusa, a trajna prava koristilo je 2.955 korisnika.<\/p>\n

Od 2.871 zahtjeva, 1.274 odnosila su se na priznavanje statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata, od kojih su 1.082 kompletirana predmeta dostavljena Povjerenstvu za utvr\u0111ivanje zapreke iz \u010dl. 5. ZOCSDR-a. Na 26 sjednica Povjerenstva rije\u0161en je 1.021 predmet te je utvr\u0111eno da u 943 nema zapreke, dok je u 78 odnosno 7% predmeta utvr\u0111eno postojanje zapreke iz \u010dl. 5. st. 1. ZOCSDR-a. Radi utvr\u0111ivanja dodatnih \u010dinjenica i dodatnih provjera Povjerenstvo je na doradu vratilo pet predmeta.<\/p>\n

Prvostupanjska tijela donijela su 485 pozitivnih rje\u0161enja o priznavanju statusa civilnog stradalnika iz Domovinskog rata, 332 negativna, a u 52 predmeta zahtjev je odba\u010den odnosno postupak je obustavljen. Me\u0111utim, sam postupak bi trebalo ubrzati jer se i prema podacima upravnih odjela u \u017eupanijama veliki broj predmeta nalazi kod Povjerenstva za provjeru postojanja zapreke iz \u010dl. 5. ZOCSDR-a, u prosjeku 10 do 12 mjeseci.<\/p>\n

Pred upravnim sudovima podneseno je 12 tu\u017ebi za stjecanje statusa civilnog stradalnika te pripadaju\u0107ih prava (osam u Zagrebu, \u010detiri u Osijeku i dvije u Splitu), dok su na Visokom upravnom sudu u 2024. godini zaprimljene dvije \u017ealbe koje se odnose na status civilnog stradalnika iz Domovinskog rata.<\/p>\n

Iznos osnovice za izra\u010dun iznosa osobne invalidnine i drugih prava odre\u0111uje se u postotku od prora\u010dunske osnovice te za 2024. i 2025. godinu iznosi 441,44 eura.<\/p>\n

\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Pitanje sudbine nestalih i nasilno odvedenih osoba u Domovinskom ratu i dalje je najte\u017ee otvoreno pitanje posljedica rata u RH jer obitelji nestalih, civilnih \u017ertava […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[1925,2107,1927,2106],"class_list":["post-21590","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-civilne-zrtve-rata","tag-javno-okupljanje","tag-nestali","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21590","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21590"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21590\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22062,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21590\/revisions\/22062"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21590"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21590"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21590"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}