{"id":21581,"date":"2025-04-08T14:19:38","date_gmt":"2025-04-08T12:19:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20396"},"modified":"2025-05-19T12:05:20","modified_gmt":"2025-05-19T10:05:20","slug":"socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2024\/","title":{"rendered":"Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava"},"content":{"rendered":"<h4><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/em><\/h4>\n<h4><\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2024\/#podrska\">Podr\u0161ka najsiroma\u0161nijima<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2024\/#beskucnici\">Besku\u0107nici<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2024\/#sustav\">Sustav socijalne skrbi<\/a><a id=\"podrska\"><\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2024\/#diskriminacija\">Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Podr\u0161ka najsiroma\u0161nijima<\/span><\/h3>\n<p>Siroma\u0161tvo je duboko povezano s ljudskim pravima jer je ono \u010desto prepreka za pristup pravima i slobodama koje su klju\u010dne za dostojanstven \u017eivot. Ono utje\u010de na pristup brojnim ljudskim pravima te\u00a0 zahtijeva fokus i suradnju brojnih resora. Siroma\u0161tvo je i pitanje socijalne isklju\u010denosti i diskriminacije.<\/p>\n<p>Cijene dobara i usluga za osobnu potro\u0161nju, u prosincu 2024. u odnosu na prosinac 2023. (na godi\u0161njoj razini) u prosjeku su vi\u0161e za\u00a03,4.%. Na godi\u0161njoj razini, porast potro\u0161a\u010dkih cijena ostvaren je u razli\u010ditim skupinama, uklju\u010duju\u0107i razna dobra i usluge (6,7%), zdravlje (5,5%), obrazovanje (5,4%), hrana i bezalkoholna pi\u0107a (5,1%).<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine Vlada RH je stoga nastavila s mjerama pomo\u0107i za ubla\u017eavanje inflatornih u\u010dinaka i porasta cijena energenata. No, dva paketa mjera (tzv. \u0161esti i sedmi paket) izostavili su korisnike ZMN-a pa za njih nije bila predvi\u0111ena isplata jednokratne nov\u010dane pomo\u0107i unato\u010d preporukama koje smo dali u Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu. Svaki pojedini paket mjera donio je novo nezadovoljstvo korisnika ZMN-a i nove pritu\u017ebe gra\u0111ana.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201eMolio bi Vas da upitate gospodina Plenkovi\u0107a da li ljudi koji su na socijalnom od 150 eura mjese\u010dno nisu ugro\u017eeni. Zna\u010di mi smo zadnji sloj dru\u0161tva i nama ne treba jednokratna pomo\u0107\u2026.Imam 60. godina, bolestan sam i podstanar. Ne znam vi\u0161e kome da se obratim. Nitko vi\u0161e ne pita za nas kako mi \u017eivimo.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica upozorila je na selektivnost u pru\u017eanju jednokratnih mjera pomo\u0107i te da se time ne uva\u017eava na\u010delo pravednosti.<\/p>\n<p>Sli\u010dno je prepoznalo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku u svojoj analizi sedmog paketa mjera pomo\u0107i, koje je zaklju\u010dilo kako se RH mora suo\u010diti sa strukturnim problemima koje paketi jednokratnih i privremenih pomo\u0107i ne mogu rije\u0161iti.<\/p>\n<p>Prema podacima DZS stopa rizika od siroma\u0161tva u 2024. godini je nastavila rasti i iznosila je 20,3%, \u0161to je porast od 1%. Stopa rizika od siroma\u0161tva prema dobi i spolu u 2024. najvi\u0161a je bila kod osoba u dobi od 65 ili vi\u0161e godina te je iznosila 37%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najve\u0107a te je stopa rizika od siroma\u0161tva u \u017eena iznosila 40,1%, a u mu\u0161karaca 32,7%.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20676\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/2-9-300x168.png\" alt=\"\" width=\"671\" height=\"376\" \/><\/p>\n<p>Nacionalnim planom borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti 2021. &#8211; 2027. godine predvi\u0111eno je smanjenje stope rizika od siroma\u0161tva na manje od 15% do 2027. godine. Njime se predvi\u0111alo da \u0107e stopa rizika od siroma\u0161tva za 2024. godinu biti 16,4%, kako bi se do 2027. godine spustila na 15%. Pri tome je po\u010detna vrijednost stope rizika od siroma\u0161tva iz 2019. godine iznosila 18,3% posto, pa je evidentno da u ovom podru\u010dju nema pozitivnih pomaka.<\/p>\n<p>Iako kontinuirano upozoravamo da je ZMN prenizak i nedovoljan za podmirenje osnovnih \u017eivotnih potreba, nema zna\u010dajnijih pove\u0107anja iznosa. Pu\u010dka pravobraniteljica obratila se Vladi RH i nakon pove\u0107anja du\u017enosni\u010dkih pla\u0107a, kako bi i u tom kontekstu, iako nije rije\u010d o usporedivim naknadama\/primanjima, ukazala na potrebu pove\u0107anja ZMN-a. Tom prilikom analizirali smo kretanje ZMN-a u razdoblju od 2014. do 2024. godine te utvrdili kako se osnovica iz Odluke o osnovici za izra\u010dun iznosa ZMN-a iz 2014. godine, koja je iznosila 800 kuna ili 106,17 eura, nije mijenjala sve do 2022. godine. Tek tada je novom Odlukom osnovica uve\u0107ana na 1.000 kuna ili 132,72 eura, odnosno rasla je za 25% u odnosu na osnovicu definiranu osam godina ranije. Na osnovi Odluke iz 2023. godine, koja se primjenjuje od 2024. godine, ova je osnovica uve\u0107ana na 150 eura, odnosno za 17 eura ili 13%. Dakle, od 2014. godine radi se o apsolutnom pove\u0107anju od 43,83 eura.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 52. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da definira kriterije koji bi se trebali uzeti u obzir pri dono\u0161enju osnovice za izra\u010dun zajam\u010dene minimalne naknade<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 53.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da pro\u0161iri opseg korisnika prava na zajam\u010denu minimalnu naknadu<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Stoga se krajem godine pu\u010dka pravobraniteljica uklju\u010dila u javno savjetovanje o Prijedlogu odluke o osnovici za izra\u010dun iznosa ZMN-a za 2025. godinu te je ponovno istaknula kako se osnovica uve\u0107ava bez uzimanja u obzir tro\u0161kova \u017eivota, bez jasnih kriterija i bez obrazlo\u017eenja. Naime, prijedlog odluke o novoj osnovici nije sadr\u017eajno obrazlo\u017een, a isti je sadr\u017eavao pove\u0107anje od samo 10,00 eura. Stoga je potrebno da se odredba ZSS-a, na temelju koje se donosi odluka o osnovici, dopuni na na\u010din da se unesu jasni kriteriji koji se moraju uzeti u obzir prilikom dono\u0161enja osnovice kako bi se za\u0161titile najosjetljivije kategorije gra\u0111ana. Kao mogu\u0107e rje\u0161enje nudi se definiranje kriterija koji bi se trebali uzeti u obzir prilikom dono\u0161enja osnovice iz \u010dl. 22. ZSS ili propisivanje minimalnog iznosa osnovice koji bi trebalo dovesti u odnos sa pragom rizika od siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>ZSS odre\u0111uje da \u0107e se pravo na ZMN priznati samcu ili ku\u0107anstvu koji nemaju sredstava za podmirenje osnovnih \u017eivotnih potreba niti ih mogu osigurati u visini propisanoj iznosima samog ZMN-a. Tako \u0107e npr. radno sposobni samac ostvariti pravo na ZMN u iznosu od 150 eura samo ako su mu mjese\u010dni prihodi manji od tog iznosa, a ukoliko i ostvaruje neki prihod, visina ZMN-a se ispla\u0107uje kao razlika. Prag rizika od siroma\u0161tva u 2024. godinu za jedno\u010dlano ku\u0107anstvo iznosio je 617,25 eura mjese\u010dno, stoga kontinuirano ukazujemo da problem siroma\u0161tva nije prepoznat i da naknade ne omogu\u0107avaju gra\u0111anima kojima je to potrebno da se izdignu iz istog.<\/p>\n<p>Posebno zabrinjava podatak iz Izvje\u0161\u0107a EK o utjecaju socijalnih transfera (osim mirovina) na smanjenje siroma\u0161tva, koji ga prepoznaje kao \u201ekriti\u010dan\u201d, jer je znatno ni\u017ei od prosjeka EU-a (20,9% u odnosu na 34,7%). EK stoga ukazuje na va\u017enost pomnog pra\u0107enja utjecaja socijalnih transfera na smanjenje siroma\u0161tva, posebno u svezi s visokim tro\u0161kovima \u017eivota.<\/p>\n<p>Godinama ukazujemo na va\u017enost izrade analize pada broja korisnika ZMN-a. Prema podacima MRMSOSP prati se i analizira broj korisnika ZMN-a kroz podatke dostupne u Informacijskom sustavu SocSkrb te se zaklju\u010duje da je zaposlenje jedan od najve\u0107ih razloga smanjenja broja korisnika ZMN-a, \u0161to se opravdava i situacijom na tr\u017ei\u0161tu rada. Kao drugi razlozi spominju se prestanak prava na vlastiti zahtjev i smrt korisnika. Me\u0111utim, smatramo da bi analiza trebala uzeti u obzir podatke DZS-a o stopama rizika od siroma\u0161tva i postotke osoba koje \u017eive u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, kako bi se pojasnilo za\u0161to broj korisnika ZMN-a iz godine u godinu pada, a sve je ve\u0107i udio osoba koje \u017eive u riziku od siroma\u0161tva.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439;\">\n<tbody>\n<tr>\n<td width=\"170\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a0<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a02020.<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>2021.<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>2022.<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a02023.<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>2024.<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"170\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Stopa rizika od siroma\u0161tva %<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a018,3<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a019,2<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a018,0<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a019,3<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a020,3<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"170\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Osobe u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti %<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a023,2<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a020,9<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a019,9<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a020,7<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a021,7<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td width=\"170\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Broj korisnika ZMN-a, ukupno prava<\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>34.004<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong><em>22.715 samaca<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>\u00a030.701<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong><em>21.833 samaca<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>29.350<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong><em>20.737 samaca<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>26.274<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong><em>18.641 samaca<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n<td width=\"85\"><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>25.599<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong><em>17.991 samaca<\/em><\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 54.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da analizira za\u0161to broj korisnika zajam\u010dene minimalne naknade iz godine u godinu pada, a sve je ve\u0107i udio osoba koje \u017eive u riziku od siroma\u0161tva<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iz prilo\u017eene tablice vidljivo je kako je stopa rizika od siroma\u0161tva vi\u0161a 2024. nego 2023. godine, ali i da se broj korisnika ZMN-a iznova smanjio.<\/p>\n<p>I u 2024. godini pu\u010dka pravobraniteljica je nastavila primati pritu\u017ebe u odnosu na rad za op\u0107e dobro. Obveznici ove mjere su radno sposobni i djelomi\u010dno radno sposobni korisnici ZMN-a kojima se u slu\u010daju neodazivanja ZMN ukida. Ovaj rad organiziraju JLP(R)S-ovi i predstavlja dodatni na\u010din radne aktivacije onih korisnika ZMN-a koji su radno te djelomi\u010dno radno sposobni. Pri tome oni ve\u0107 moraju biti upisani u evidenciju nezaposlenih osoba HZZ-a, \u0161to podrazumijeva i da moraju aktivno tra\u017eiti posao. U praksi provedbu mjere prate mnogi problemi.<\/p>\n<p>\u010cinjenica da ZSS kao iznimku nije propisao privremenu nesposobnost za rad korisnika ZMN-a predstavlja diskriminaciju svih onih koji se zbog trenutne bolesti ne mogu odazvati, odnosno diskriminaciju temeljem zdravstvenog stanja na \u0161to smo jo\u0161 2023. godine upozorili MRMSOSP. Na temelju preporuke pu\u010dke pravobraniteljice ovo je ispravljeno u izmjenama i dopunama ZSS-a s po\u010detka 2025. godine.<\/p>\n<p>U 2024. smo zavr\u0161ili postupanje po pritu\u017ebi korisnika ZMN-a kojemu je ova naknada, zajedno s NUKE-om, ukinuta jer se nije odazvao pozivu na rad za op\u0107e dobro bez naknade svoje jedinice lokalne samouprave, tako\u0111er zbog zdravstvenog stanja, pri \u010demu nije imao informaciju koga o tome treba obavijestiti. Isticao je kako je njegovo zdravstveno stanje dugogodi\u0161nje i da je o tome ranije informirao nadle\u017eni podru\u010dni ured HZSR-a, no do na\u0161eg ga upita nisu poslali na vje\u0161ta\u010denje radne sposobnosti iako je radna sposobnost va\u017ena i kod izra\u010duna ZMN-a i kod izuzimanja od obveze rada za op\u0107e dobro. Nakon \u0161to je izvje\u0161ta\u010den kao trajno radno nesposoban i to zbog kroni\u010dnih tegoba i dugogodi\u0161njih dijagnoza, pu\u010dka pravobraniteljica je upozorila podru\u010dni ured HZSR-a da nije postupio sukladno na\u010delu pravodobnosti iz ZSS-a jer nije na vrijeme uo\u010deno pritu\u017eiteljevo stanje, a zbog ovog propusta je ostao i bez naknada koje su mu bile jedina sredstva uzdr\u017eavanja.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, u 2024. smo pratili postupanje jedinice lokalne samouprave za koju smo zaprimili pritu\u017ebu na diskriminaciju temeljem etniciteta. Iako nismo potvrdili diskriminaciju, utvrdili smo da su korisnici ZMN-a bili arbitrarno i nejednako pozivani na rad za op\u0107e dobro, odnosno neki vi\u0161e puta, a neki nikada, \u0161to je suprotno ustavnom na\u010delu jednakosti pred zakonom. Temeljem preporuke pu\u010dke pravobraniteljice da sve korisnike pozivaju jednako, ova jedinica lokalne samouprave je u 2024. godini pozivala korisnike po abecednom redu, \u0161to je svakako manje arbitrarno, ali jo\u0161 uvijek ne osigurava jednakost postupanja za sve korisnike. U me\u0111uvremenu smo zaprimili jo\u0161 jednu pritu\u017ebu na diskriminaciju temeljem etniciteta kod pozivanja korisnika ZMN-a u drugoj jedinici lokalne samouprave, u vezi s \u010dime jo\u0161 provodimo postupak.<\/p>\n<p>Jo\u0161 krajem 2023. godine Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Centar za mirovne studije predlo\u017eili su Ustavnom sudu RH ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbi ZSS-a koje ure\u0111uju rad za op\u0107e dobro, no odluka jo\u0161 nije donesena. U pro\u0161loj su godini ove organizacije provele istra\u017eivanje toga kako JLP(R)S-ovi provode ovu mjeru i izradile prijedlog alternativne politike u kojoj bi se mjera ukinula, a sustav fokusirao na individualizirani rad s korisnicima ZMN-a, usmjeren na njihovo osna\u017eivanje (a ne ka\u017enjavanje), kako bi se postigla i njihova integracija na tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 55. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da pri idu\u0107im izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi predlo\u017ei ukidanje obveze rada za op\u0107e dobro za korisnike zajam\u010dene minimalne naknade<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Zaklju\u010dno, iako se rad za op\u0107e dobro ne smatra radom, on to <em>de facto<\/em> jest, pri \u010demu je rije\u010d o radu koji je prakti\u010dki besplatan, s obzirom na iznimno nisku &#8216;pla\u0107u&#8217; u vidu ZMN-a, koji je nedovoljan za zadovoljavanje osnovnih \u017eivotnih potreba. Ovu mjeru u provedbi prate mnogi problemi &#8211; od arbitrarnog pozivanja korisnika ZMN-a, tako da jedinica lokalne ili regionalne samouprave koja organizira ovaj rad neke korisnike zove vi\u0161e puta, a neke nikada, do \u010dinjenice da ju neke jedinice lokalne ili podru\u010dne samouprave uop\u0107e ne organiziraju dok druge da, \u0161to \u0107e u nejednak polo\u017eaj staviti korisnike ZMN-a na razini RH. Tako\u0111er, neke jedinice lokalne samouprave ne podmiruju tro\u0161ak prijevoza niti topli obrok, \u0161to je onda dodatni tro\u0161ak za korisnike ZMN-a.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je i na temelju preporuke pu\u010dke pravobraniteljice ukinuta zabilje\u017eba tra\u017ebine u korist RH na nekretninama u vlasni\u0161tvu korisnika ZMN-a, pu\u010dka pravobraniteljica predlo\u017eila je nadle\u017enom ministarstvu da izda upute za unaprje\u0111enje postupaka brisanja zabilje\u017ebi tra\u017ebina.<\/p>\n<p>Prema podacima HZSR-a u 2024. godini pokrenut je 2.421 postupak za brisanje zabilje\u017ebi tra\u017ebina u korist RH na nekretninama korisnika, od toga 1.723 na inicijativu korisnika, a 628 po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n<p>Podatak o broju postupaka koji jo\u0161 treba pokrenuti nismo dobili s obzirom da HZSR ne vodi evidenciju o upisanim i brisanim zabilje\u017ebama tra\u017ebine, a upisane zabilje\u017ebe tra\u017ebina postoje na nekretninama ne samo trenutnih korisnika ZMN-a, smje\u0161taja i organiziranog stanovanja, nego i velikog broja biv\u0161ih korisnika navedenih prava od kojih su neki preminuli ili otu\u0111ili nekretnine. Nadle\u017eno ministarstvo<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 56. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da u suradnji s Ministarstvom pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije iz evidencije zemlji\u0161nih knjiga pribavi podatak o svim upisanim zabilje\u017ebama u korist RH na temelju Zakona o socijalnoj skrbi (\u201eNarodne novine\u201c, broj 73\/97., 27\/01., 59\/01., 82\/01., 103\/03., 44\/06. i 79\/07.), Zakona o socijalnoj skrbi (\u201eNarodne novine\u201c, broj 33\/12., 46\/13. i 49\/13.), Zakona o socijalnoj skrbi (\u201eNarodne novine\u201c, broj 157\/13., 152\/14., 99\/15., 52\/16., 16\/17., 130\/17., 98\/19., 64\/20. i 138\/20.) i Zakona o socijalnoj skrbi (\u201eNarodne novine\u201c, broj 18\/22., 46\/22. i 119\/22.) te da samoinicijativno pokrenu postupke brisanja zabilje\u017ebi<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 57. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Hrvatskom zavodu za socijalni rad, da ubrza postupke odobravanja isplate jednokratnih naknada<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>trebalo bi utvrditi koliko je takvih zabilje\u017ebi jo\u0161 upisano te prona\u0107i na\u010din za ubrzavanje brisanje ovih zabilje\u017ebi u praksi, bez \u010dekanja da im se korisnici obrate. Protek vremena i promjene na tr\u017ei\u0161tu nekretnina mogle bi dodatno ote\u017eati provo\u0111enje postupaka brisanja u razumnom roku i bez dodatnih tro\u0161kova za gra\u0111ane.<\/p>\n<p>Podaci HZSR-a u 2024. godini pokazuju da je bilo 39.485 korisnika jednokratne naknade te 1.847 uve\u0107ane jednokratne naknade, za \u0161to je utro\u0161eno 17.044.124,94 eura. Prema podacima HZSR-a postupak od dana podno\u0161enja zahtjeva do isplate sredstava korisniku u praksi traje 15 do 30 dana. Iako ZSS postupak priznavanja prava na jednokratnu naknadu propisuje kao \u017euran te je rok za dono\u0161enje rje\u0161enja vrlo kratak i iznosi osam dana, pritu\u017ebe korisnika ukazuju kako pojedini postupci u praksi traju i nekoliko mjeseci.<\/p>\n<p>Tako smo zaprimili pritu\u017ebu korisnika koji je zahtjev za isplatu jednokratne naknade podnio 21. velja\u010de 2024. godine jer je zbog bolesti bio u te\u0161koj materijalnoj situaciji. Podru\u010dni ured je\u00a0 pozitivno rje\u0161enje donio 26. velja\u010de 2024. godine, no naknada mu nije ispla\u0107ena u razumnom roku. Naime, prvi problem je nastao s dostavom rje\u0161enja, s obzirom da pritu\u017eitelj nije bio kod ku\u0107e pri prvom poku\u0161aju dostave pa mu je rje\u0161enje uru\u010deno tek 12. o\u017eujka 2024. godine. Nakon toga je Podru\u010dni ured \u010dekao da se vrati dostavnica, kako bi rje\u0161enje proslijedio ra\u010dunovodstvu nadle\u017enom za isplatu. Uputnica za isplatu Hrvatskoj po\u0161ti je upu\u0107ena tek 25. travnja 2024. godine, dva mjeseca od dono\u0161enja rje\u0161enja. Gre\u0161kom Hrvatske po\u0161te, s obzirom da sredstva nisu mogla biti uru\u010dena pri prvom poku\u0161aju dostave, umjesto roka \u010duvanja od deset dana stavljen je rok od 100 dana. U ovome slu\u010daju socijalna radnica zadu\u017eena za korisnika, nakon obavijesti pritu\u017eitelja da mu jednokratna naknada nije ispla\u0107ena, nije kontaktirala ra\u010dunovodstvo i provjerila \u0161to se dogodilo. \u0160tovi\u0161e, voditeljica podru\u010dnog ureda navela je da nije bilo njihovog propusta u postupanju, ve\u0107 da se radi o propustu po\u0161tanske slu\u017ebe. Sektor za financije, ra\u010dunovodstvo i kontroling je tek po primitku na\u0161eg dopisa zatra\u017eio provjeru od Hrvatske po\u0161te, pri \u010demu je uo\u010dena pogre\u0161ka u njihovom sistemu.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica je godinama davala preporuku da se ve\u0107i broj korisnika obuhvati jednokratnim naknadama, \u0161to je posebno aktualno u kontekstu kontinuiranog porasta tro\u0161kova \u017eivota.<\/p>\n<p>Nedostatak vremena i administrativno preoptere\u0107enje zaposlenih u sustavu socijalne skrbi utje\u010de na kvalitetu komunikacije izme\u0111u zaposlenika i korisnika, osobito kada se pojavi nova, nesvakodnevna situacija. Pu\u010dkoj pravobraniteljici tako se obratila pritu\u017eiteljica koju je HZSR ovr\u0161io zbog tro\u0161kova sudskog postupka koje je pritu\u017eiteljica ve\u0107 dobrovoljno platila. Naime, u sudskom postupku koji je pritu\u017eiteljica vodila protiv stranke nepoznatog prebivali\u0161ta i boravi\u0161ta pa ju je stoga zastupao tada\u0161nji CZSS Zagreb, pritu\u017eiteljica je morala platiti sudske tro\u0161kove. Uplatu je izvr\u0161io njen sin putem teku\u0107eg ra\u010duna jo\u0161 2019. godine, o \u010demu je prilo\u017eila i dokaz, no u velja\u010di 2024. godine FINA ju je ovr\u0161ila. Nakon \u0161to se prema uputi FINE obratila HZSR-u s namjerom da u urud\u017ebeni odjel dostavi prigovor s dokazom o uplati i zahtjevom za povratom sredstava, to su joj odbili zaprimiti. Uputili su je na Podru\u010dni ured koji ju je pak uputio u drugi Podru\u010dni ured. S obzirom da su joj pritu\u017ebu odbili urud\u017ebirati i u tom drugom Podru\u010dnom uredu te ju ponovno uputili u prvi, obratila se pu\u010dkoj pravobraniteljici. Iz zaprimljenog o\u010ditovanja o\u010dito je da nitko od zaposlenih u Podru\u010dnim uredima nije prepoznao potrebu korisnice, saslu\u0161ao ju i dopustio joj da objasni problem, zatra\u017eio eventualne dodatne informacije i poku\u0161ao unutar HZSR prikupiti informacije<a id=\"beskucnici\"><\/a> koje bi dovele do rje\u0161enja situacije. Tek nakon na\u0161eg dopisa Sredi\u0161njoj slu\u017ebi HZSR-a do\u0161lo je do rje\u0161enja situacije. Ovakvo prebacivanje nadle\u017enosti nije u skladu s na\u010delima socijalne skrbi, pri \u010demu je pritu\u017eiteljica onkolo\u0161ki pacijent te joj je zdravstveno stanje ote\u017eavalo osobni dolazak u institucije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Besku\u0107nici<\/span><\/h3>\n<p>Besku\u0107nici se i dalje suo\u010davaju s brojnim i dugogodi\u0161njim problemima te socijalnom isklju\u010deno\u0161\u0107u. I dalje se pritu\u017euju na niske socijalne naknade koje im ne omogu\u0107avaju izlazak iz situacije u kojoj su se na\u0161li, na pote\u0161ko\u0107e s prijavom prebivali\u0161ta i isho\u0111enjem osobnih dokumenata, osobito osobnih iskaznica, kao i na ostvarivanje zdravstvene za\u0161tite. Suo\u010deni su s dugogodi\u0161njim boravkom u prihvatili\u0161tima koji bi trebao biti privremeni krizni smje\u0161taj, a pronalazak sobe ili stana im je financijski nedosti\u017ean.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><strong><span style=\"color: #ffffff;\">Preporuka 58. (ponovljena) <\/span><\/strong><\/p>\n<p><strong><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da izradi Nacionalnu strategiju za borbu protiv besku\u0107ni\u0161tva<\/span><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pritu\u017ebe i informacije pru\u017eatelja usluga pokazuju nedostatak me\u0111uresorne suradnje u podr\u0161ci i pomo\u0107i besku\u0107nicima. MRMSOSP se o\u010ditovalo kako prepoznaje besku\u0107nike kao jednu od najranjivijih skupina dru\u0161tva te su obuhva\u0107eni raznim nacionalnim planovima, poput Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga i Nacionalnog plana borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti. Me\u0111utim, kad gledamo Izvje\u0161\u0107e o provedbi Nacionalnog plana za borbu protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti za 2023. godinu, ne vidi se na koji na\u010din su provedene mjere utjecale na pobolj\u0161anje polo\u017eaja besku\u0107nika. Upravo zato godinama predla\u017eemo dono\u0161enje Nacionalne strategije za borbu protiv besku\u0107ni\u0161tva, kao i protokol kojim bi se jasno definirale obveze svih dionika i oblici njihove suradnje, no isto nije doneseno te MRMSOSP navodi da ne planira izradu Nacionalne strategije.<\/p>\n<p>I ranije smo upozoravali da je va\u017eno znati stvaran broj besku\u0107nika, odnosno imati jedinstvenu evidenciju, a \u0161to bi trebala biti podloga kako bi se kreirale odgovaraju\u0107e mjere za borbu protiv besku\u0107ni\u0161tva, ali i za razvoj (novih) mjera, usluga i aktivnosti za socijalno uklju\u010divanje besku\u0107nika.<\/p>\n<p>Prema podacima HZSR-a u 2024. godini evidentirana su 803 besku\u0107nika, \u0161to je veliki porast u odnosu na slu\u017ebene podatke koje nam je dostavilo MRMSOSP za 2022. godinu kada je evidentirano ukupno 380 besku\u0107nika, dok je u 2023. godini bilo evidentirano ukupno 635 besku\u0107nika.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20677\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4-6-300x218.png\" alt=\"\" width=\"720\" height=\"523\" \/><\/p>\n<p>Iz dostavljenih podataka ne vidi se spolna ni dobna struktura besku\u0107nika te nije jasno da li se pri dostavljanju ovih podataka vodi definicijom iz ZSS. Ipak, navedeni porast ne \u010dudi s obzirom na veliki porast tro\u0161kova zadovoljenja osnovnih \u017eivotnih potreba, uklju\u010duju\u0107i i tro\u0161kove stanovanja. Hrvatska mre\u017ea za besku\u0107nike (HMB) isti\u010de da se radi o znatno ve\u0107em broju, pa tako procjenjuju da je u RH prema zakonskoj definiciji (na smje\u0161taju u prihvatili\u0161tima i preno\u0107i\u0161tima te koji borave na javnim i drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje) broj besku\u0107nika najmanje 2.000. Procjenjuju i da najmanje 10.000 osoba \u017eivi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja (bez pristupa zdravstveno ispravnoj vodi za ljudsku potro\u0161nju, sanitarijama te elektri\u010dnoj i toplinskoj energiji).<\/p>\n<p>MRMSOSP isti\u010de da nije jednostavno utvrditi broj besku\u0107nika, a kako bi se dobila prava slika o situaciji u RH. Iako MRMSOSP isti\u010de da je potrebno prebrojati i \u201eskrivene besku\u0107nike\u201c, HMB navodi da PU HZSR u svojoj evidenciji vode samo besku\u0107nike koji na njihovoj adresi imaju prijavljeno prebivali\u0161te te besku\u0107nike za koje su izdali uputnicu\u00a0 za smje\u0161taj u prihvatili\u0161te ili preno\u0107i\u0161te.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 59. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da provede mapiranje besku\u0107ni\u0161tva, kako bi se utvrdio broj besku\u0107nika i izazovi s kojima se susre\u0107u<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Stoga ponavljamo preporuku Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da provede mapiranje besku\u0107ni\u0161tva, kako bi se utvrdio broj besku\u0107nika i izazovi s kojima se susre\u0107u.<\/p>\n<p>HMB navodi da je sve vi\u0161e radno nesposobnih besku\u0107nika te starijih osoba, osoba s psihi\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama te osoba koje se bore s ovisnostima i koji uglavnom ispunjavaju uvjete za trajni smje\u0161taj u odgovaraju\u0107i dom socijalne skrbi ili udomiteljsku obitelj, ali kako u njima nema dovoljno smje\u0161tajnih kapaciteta ili se dugo \u010deka na smje\u0161taj, zavr\u0161avaju na cesti ili u prihvatili\u0161tima.<\/p>\n<p>Iako se ne vode slu\u017ebeni podaci, po procjeni OCD-a, veliki je porast \u017eena besku\u0107nica. Prema navodima HMB-a u strukturi besku\u0107nika oko 25% su \u017eene, ali smje\u0161tajni kapaciteti za njih ispod su te potrebe. Udruga Dom Nade isti\u010de da su u poludnevnom boravku primijetili veliki porast broja \u017eena besku\u0107nica i u riziku od besku\u0107ni\u0161tva. Primjerice, u projektu koji se provodio od srpnja 2020. do srpnja 2022. sudjelovale su tek \u010detiri \u017eene, odnosno \u010dinile su 8% besku\u0107nika u njihovom projektu, dok je u evidenciji trogodi\u0161njeg projekta kojeg provode zadnje dvije godine zabilje\u017eeno sveukupno 76 \u017eena od 292 korisnika, \u0161to iznosi 26%.<\/p>\n<p>I ove godine besku\u0107nici i pru\u017eatelji usluga ukazuju na nedostatnost naknada. S jedne strane ukazuju da je ZMN prenizak, a s druge da su postupci odlu\u010divanja \u010desto dugotrajni.<\/p>\n<p>ZSS je propisivao da se besku\u0107nicima kojima je osiguran smje\u0161taj ili organizirano stanovanje u prihvatili\u0161tu priznaje pravo na ZMN u visini od 50% iznosa ZMN-a. Bez osiguravanja adekvatne naknade ova najugro\u017eenija skupina siroma\u0161nih gra\u0111ana ne mo\u017ee ste\u0107i uvjete za promjenu svojeg polo\u017eaja i izlazak iz besku\u0107ni\u0161tva. Radi se o osobama bez vlastitih prihoda, bez nekretnina u svom vlasni\u0161tvu, bez\u00a0mre\u017ee socijalne podr\u0161ke te jednom kad iza\u0111u iz privremenog smje\u0161taja, u ponovnom su riziku od besku\u0107ni\u0161tva. Financijska pomo\u0107 u vi\u0161em iznosu prijeko im je potrebna, bez obzira na okolnost da imaju osiguranu odre\u0111enu vrstu smje\u0161taja, posebno ako uzmemo u obzir da je smje\u0161taj u prihvatili\u0161tima ograni\u010denog vremenskog perioda unutar kojeg bi osobe trebale biti osna\u017eene za napustiti prihvatili\u0161te, a i da je sam iznos ZMN nizak. Istovremeno, s obzirom da je besku\u0107nicima ovo u pravilu jedini izvor financija, mnogi se odlu\u010duju ne potra\u017eiti podr\u0161ku i smje\u0161taj u prihvatili\u0161tima, kako im ona ne bi bila umanjena. Stoga smo u izmjenama i dopunama ZSS-a preporu\u010dili da se pove\u0107a iznos ZMN-a za besku\u0107nike kojima je osiguran smje\u0161taj ili organizirano stanovanje u prihvatili\u0161tu, \u0161to je usvojeno posljednjim izmjenama ZSS-a.<\/p>\n<p>Iako smo u izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu preporu\u010dili HZSR da ubrza postupke odobravanja isplate jednokratnih naknada, i dalje je prisutna dugotrajnost rje\u0161avanja zahtjeva za ostvarivanje prava na nov\u010dane naknade. HZSR navodi da, iako je u \u010dl. 132. st. 4. ZSS-a propisano da je o priznavanju na jednokratnu naknadu Zavod du\u017ean donijeti rje\u0161enje u roku od osam dana od dana podno\u0161enja urednog zahtjeva, isplata po rje\u0161enjima kojima je priznato pravo vr\u0161i se jednom tjedno.<\/p>\n<p>HZSR isto tako potvr\u0111uje da su zaprimali pritu\u017ebe na \u010desto nepravovremeno rje\u0161avanje postupaka, ali isto tako navode da su razlozi dugotrajnosti preveliki normativi, lo\u0161i prostorni uvjeti, kadrovski nedostatak, \u010desti upravni nadzori itd. Iz ovoga je vidljivo da je potrebno ja\u010dati sustav kako bi on bolje i br\u017ee mogao odgovarati na potrebe besku\u0107nika.<\/p>\n<p>Besku\u0107nici i dalje imaju pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju zdravstvene za\u0161tite zbog nemogu\u0107nosti stjecanja statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, a radi neposjedovanja osobnih dokumenata, odnosno prijave prebivali\u0161ta, a na \u0161to kontinuirano upozoravamo.<\/p>\n<p>Sve vi\u0161e pote\u0161ko\u0107a se pojavljuje i kod pronalaska smje\u0161taja besku\u0107nicima nakon otpusta s bolni\u010dkog lije\u010denja. Naime, sve je vi\u0161e besku\u0107nika s te\u017eim o\u0161te\u0107enjima zdravlja, koji nakon bolni\u010dkog lije\u010denja zahtijevaju daljnju adekvatnu skrb u trajnom obliku smje\u0161taja u sustavu socijalne skrbi, jer prihvatili\u0161ta nemaju potrebnu podr\u0161ku za njih.<\/p>\n<p>Tako na primjer Klinika za infektivne bolesti \u201eDr. Fran Mihaljevi\u0107\u201c navodi \u010deste pote\u0161ko\u0107e s pronalaskom smje\u0161taja za besku\u0107nike nakon bolni\u010dkog lije\u010denja, a posebno veliki problem su besku\u0107nici s HIV-om, s obzirom da je lije\u010denje takvih pacijenta centralizirano i lije\u010denje je samo u ovoj ustanovi. S druge strane, Klinika navodi da je HZSR odgovorio da ne postoji spremnost udomitelja za prihvat osoba oboljelih od HIV-a, zbog nedovoljne informiranosti o prijenosu takve bolesti kao i zbog stigme. Klinika za psihijatriju \u201eSveti Ivan\u201c navodi da se na mjese\u010dnoj razini javlja potreba za smje\u0161tajem oko pet besku\u0107nika te je postupak pronalaska smje\u0161taja dulji nego \u0161to traje potreba bolni\u010dkog lije\u010denja. Op\u0107a bolnica \u0160ibenik dodatno isti\u010de problem pronalaska smje\u0161taja za \u017eene besku\u0107nice budu\u0107i da na podru\u010dju \u0160ibensko-kninske \u017eupanije postoji samo 16 kreveta za smje\u0161taj mu\u0161kih besku\u0107nika.<\/p>\n<p>I u ovakvim situacijama je va\u017ena me\u0111uresorna suradnja, prvenstveno bolnica i PU HZSR i ustanova socijalne skrbi. Kako bolnice navode, u nekim situacijama ta suradnja je nedostatna da rije\u0161i probleme s kojima se besku\u0107nici susre\u0107u. I Specijalna bolnica za produ\u017eeno lije\u010denje Duga Resa navodi da se susre\u0107u s pote\u0161ko\u0107ama vezanim uz otpust besku\u0107nika.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201e\u2026nalazimo se u situaciji da kompenziramo nedostatak smje\u0161tajnih kapaciteta socijalne skrbi te produbljujemo listu \u010dekanja na bolni\u010dko lije\u010denje za pacijente koji imaju medicinsku indikaciju i potrebu za lije\u010denjem..\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 60. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da izradi Protokol o postupanju kojim bi se definirale obveze svih dionika u za\u0161titi prava besku\u0107nika<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Ovi primjeri pokazuju da je potrebno razvijati i ja\u010dati me\u0111uresornu suradnju, posebno u podru\u010dju dugotrajne skrbi, radi pru\u017eanja pomo\u0107i i podr\u0161ke besku\u0107nicama, kao i izraditi Protokol o postupanju kojim bi se jasno definirale obveze svih dionika i oblici njihove suradnje u borbi protiv besku\u0107ni\u0161tva, a \u0161to vi\u0161e godina ponavljamo. MRMSOSP se o\u010ditovalo da su \u201epostoje\u0107im normativnim aktima definirana prava i obveze svih dionika u odnosu na besku\u0107nike \u010dija se provedba u okviru nadle\u017enosti ministarstva odvija u skladu s propisanim normativnim okvirom pa nema potrebe za izradom tra\u017eenog Protokola\u201c.<\/p>\n<p>Pru\u017eatelji usluga tako\u0111er isti\u010du nedostatak smje\u0161tajnih kapaciteta op\u0107enito, a posebice za najranjivije kategorije. HMB tako navodi da je u RH ukupni kapacitet oko 450 kreveta, \u0161to je daleko ispod potrebe s obzirom na ukupni broj besku\u0107nika u RH.<\/p>\n<p>Zakonska je obveza velikih gradova i gradova sjedi\u0161ta \u017eupanija da poti\u010du i osiguravaju privremeni smje\u0161taj besku\u0107nika u prihvatili\u0161tu i\/ili preno\u0107i\u0161tu. Prema podacima nadle\u017enog ministarstva i velikih gradova i gradova u sjedi\u0161tu \u017eupanije, od kojih smo zatra\u017eili podatke imaju li na svom podru\u010dju aktivno prihvatili\u0161te ili preno\u0107i\u0161te, koliki su im smje\u0161tajni kapaciteti kao i koji su ote\u017eavaju\u0107i uvjeti za smje\u0161taj, zaprimili smo podatke od njih 17. Veliki gradovi i gradovi u sjedi\u0161tu \u017eupanija koji ovu zakonsku obvezu izvr\u0161avaju su: Dubrovnik, Split, \u0160ibenik, Zadar, Rijeka, Karlovac, Vara\u017edin, Zagreb, Osijek, Ka\u0161tela i Pula. No, i dalje velik broj njih to ne \u010dini, a to su: Vukovar, Slavonski Brod, Koprivnica, Bjelovar, Virovitica, Krapina, Sisak, Po\u017eega, Gospi\u0107, Velika Gorica i Samobor.<\/p>\n<p>Posebno se isti\u010de da na istoku RH postoji samo Caritasovo prihvatili\u0161te u Osijeku.<\/p>\n<p>Nacionalnim planom za borbu protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti, predvi\u0111eno je ulaganje u infrastrukturu JLS koja \u0107e omogu\u0107iti razvoj i pru\u017eanje inovativnih socijalnih usluga poput programa socijalnog stanovanja za razli\u010dite skupine pa tako i za besku\u0107nike, za adekvatan smje\u0161taj\/organizirano stanovanje\/socijalno stanovanje, no isto u praksi nije za\u017eivjelo.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 61. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Jedinicama lokalne samouprave, da u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike osiguraju smje\u0161taj i odgovaraju\u0107u skrb\u00a0 besku\u0107nicima s te\u017eim o\u0161te\u0107enjima zdravlja<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 62.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Hrvatskom zavodu za socijalni rad, da organizira edukacije za pru\u017eatelje socijalne usluge smje\u0161taja vezano za smje\u0161taj besku\u0107nika s te\u017eim o\u0161te\u0107enjima zdravlja<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>S tim u vezi, u zadnjem izvje\u0161\u0107u smo preporu\u010dili JLS-ima da razmotre mogu\u0107nost zbrinjavanja besku\u0107nika po modelu Stanovanje prvo, a \u0161to je prvi u RH uspje\u0161no pokrenuo i razvija Grad Pula. Me\u0111utim, iz zaprimljenih odgovora razvidno je da JLS-i uglavnom nisu razmatrale uvo\u0111enje ovog modela, uz izuzetak\u00a0 Karlovca.<\/p>\n<p>Vezano uz ote\u017eavaju\u0107e uvjete za smje\u0161taj, klju\u010dne prepreke za ulazak u prihvatili\u0161te su te\u017ea zdravstvena stanja besku\u0107nika, psihi\u010dka i fizi\u010dka, uklju\u010duju\u0107i zarazne bolesti, zbog kojih se besku\u0107nici ne mogu brinuti sami o sebi, a na koja prihvatili\u0161ta ne mogu dati adekvatan odgovor zbog nedostatka i prostornih i kadrovskih uvjeta zbog \u010dega ne mogu pru\u017eiti niti odgovaraju\u0107e usluge takvim osobama. Ako uzmemo u obzir \u010dinjenicu da su ograni\u010deni i kapaciteti socijalnih ustanova, uklju\u010duju\u0107i i u udomiteljstvu, pitanje je kakva podr\u0161ka je dostupna za najranjivije me\u0111u besku\u0107nicima.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">Caritas \u0110akova\u010dko-osje\u010dke nadbiskupije: \u201e\u2026Sve je te\u017ee pozitivno odgovoriti na pristigle zamolbe za smje\u0161taj osoba s te\u017eim psihi\u010dkim oboljenjima, lije\u010denim ovisnicima o drogama i alkoholu te osoba koje su iza\u0161le iz zatvora nakon te\u0161kih oblika zlo\u010dina. Za takve osobe, dr\u017eimo da je potrebno\u00a0 prona\u0107i u dru\u0161tvu drugi smje\u0161taj jer na\u0161e prihvatili\u0161te na mo\u017ee biti zadnja stanica u rje\u0161avanju te\u017eih oblika socijalne isklju\u010denosti pojedinca\u2026.\u201c<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201e\u2026Trebalo nam je vi\u0161e od dva mjeseca obila\u017eenja institucija (Dom, HZMO &#8211; razne slu\u017ebe i podru\u017enice, HZSR &#8211; razne slu\u017ebe i podru\u017enice&#8230;) kako bismo dokazali da gospodin, unato\u010d tom Rje\u0161enju &#8211; zapravo nije smje\u0161ten u \u2026.. ustanovu, te kako bi ponovo ostvario pravo na naknadu, \u0161to mu je od \u017eivotne va\u017enosti\u2026\u2026<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">Gospodina (72) poma\u017eem ve\u0107 gotovo godinu dana, financijski, materijalno, administrativno i moralno, u svojstvu volonterke i zainteresirane gra\u0111anke. Kroz to vrijeme svjedo\u010dim i tome \u0161to besku\u0107ni\u0161tvo \u010dini ljudima. Njegovo propadanje u svakom je smislu vidljivo iz dana u dan. \u2026.Me\u0111utim, u ovom se dopisu \u017eelim ograni\u010diti na najbitnije, a to je: Ako mu se pod hitno ne omogu\u0107i krov nad glavom u va\u0161em Domu, a na \u0161to gore navedenim Rje\u0161enjem ima pravo, on \u0107e &#8211; ne mo\u017ee se to ljep\u0161e re\u0107i &#8211; umrijeti od gladi, zime, bolesti i bezna\u0111a\u2026\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Tijekom 2024. godine postupali smo po pritu\u017ebi u vezi nemogu\u0107nosti osiguranja trajnog smje\u0161taja za 72-godi\u0161njeg besku\u0107nika koji nije imao smje\u0161taj unato\u010d izdanom rje\u0161enju HZSR-a o prioritetnom smje\u0161taju u dom za starije osobe na podru\u010dju grada Zagreba. Istovremeno, na temelju<a id=\"sustav\"><\/a> toga rje\u0161enja, besku\u0107niku je bila i ukinuta nacionalna naknada za starije osobe pa je vi\u0161e od dva mjeseca bio i bez ove nov\u010dane pomo\u0107i i bez smje\u0161taja. Pomagala mu je gra\u0111anka i volonterka, a njenim zalaganjem i nakon postupanja pu\u010dke pravobraniteljice gospodin je po\u010detkom ove godine smje\u0161ten u dom za starije te mu je omogu\u0107en dostojanstven \u017eivot u starosti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Sustav socijalne skrbi<\/span><\/h3>\n<p>Da bi prava i usluge bile dostupne svim gra\u0111anima, sustav mora biti dobro organiziran i usmjeren na korisnike, s odgovaraju\u0107im kapacitetima. I tijekom 2024. godine zaposleni u sustavu socijalne skrbi nastavili su ukazivati na administrativnu preoptere\u0107enost. Stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku, koji je objedinio \u010detiri naknade iz tri razli\u010dita sustava (osobna invalidnina, doplatak za pomo\u0107 i njegu, uve\u0107ani doplatak za djecu, naknadu do zaposlenja) u jednu naknadu &#8211; inkluzivni dodatak, novi veliki, uklju\u010duju\u0107i i administrativni, posao dobili su zaposleni u podru\u010dnim uredima, koji moraju provesti postupak, obavijestiti korisnike, prikupiti novu medicinsku dokumentaciju, kopirati ju, dostaviti u ZOSI, napisati nova rje\u0161enja, a sve uz dosada\u0161nje svakodnevne poslove.<\/p>\n<p>Zaposleni u sustavu kao jedan od klju\u010dnih problema isti\u010du i nedostatak smje\u0161taja, ne samo za djecu ve\u0107 i za starije, nemo\u0107ne te osobe s du\u0161evnim smetnjama. Ukazuju kako su suo\u010deni sa situacijama u kojima smje\u0161taj za korisnika moraju prona\u0107i odmah, primjerice iz bolnice im u 10h jave da osoba mora u 15h napustiti bolnicu.<\/p>\n<p>I dalje upozoravaju na nedostatak komunikacije, osobito dojam da osobe koje javno progovore i uka\u017eu na propuste dodatno budu izlo\u017eene inspekcijama koje utvr\u0111uju pogre\u0161ke i propuste tog djelatnika i, kako navode, nastoje ga diskreditirati. Zatra\u017eeno o\u010ditovanje resornog ministarstva zaprimili smo neposredno prije predaje ovog Izvje\u0161\u0107a te je u njemu konstatirano da je HZSR upoznat s problemima na koje je inicijativa ukazala te da sukladno mogu\u0107nostima poduzimaju aktivnosti u cilju podizanja standarda kvalitete i za zaposlenike i za korisnike sustava.<\/p>\n<p>Prema podacima HZSR-a u 2024. godini u HZSR-u je sveukupno zaposleno 468 radnika, od toga 399 stru\u010dnih te 69 ostalih radnika (voza\u010da, stru\u010dnih referenata i pomo\u0107nih radnika). Zaposleno je i 157 socijalnih mentora od ukupno 220 koliko je predvi\u0111eno Planom, a na upra\u017enjena radna mjesta nastala prelaskom radnika na radno mjesto socijalnog mentora zaposleno je 119 novih stru\u010dnih radnika. Navedeno je da nedostatak radne snage nije zaobi\u0161ao ni sustav socijalne skrbi.<\/p>\n<p>I sam HZSR zaprimio je tri pritu\u017ebe stru\u010dnih radnika. Kao razloge pritu\u017ebi navodili su prevelike normative, neadekvatne prostorne uvjete, nedostatak kadrova, preoptere\u0107enost te u\u010destale upravne nadzore.<\/p>\n<p>Kako bi osigurao ve\u0107u mobilnost, HZSR je tijekom 2024. godine nabavio 41 slu\u017ebeno vozilo za potrebe podru\u010dnih ureda, a u tijeku je pribavljanje dokumentacije za nabavu dodatna 64 slu\u017ebena vozila.<\/p>\n<p>U odnosu na pritu\u017ebe, prema podacima HZSR-a u 2024. godini evidentirano je 306 pritu\u017ebi i 221 primjedba korisnika sustava socijalne skrbi. Osnovane su bile svega dvije pritu\u017ebe, dok ih je 16 bilo djelomi\u010dno osnovano. Korisnici su naj\u010de\u0161\u0107e iskazivali nezadovoljstvo radom stru\u010dnih radnika, \u010desto zbog nepravovremenog rje\u0161avanja postupaka, neslaganje s odlukama stru\u010dnih timova te iznosima priznatih prava.<\/p>\n<p>Kvalificiranim elektronskim potpisom bile su potpisane 33 pritu\u017ebe, a ostale su stizale putem po\u0161te ili elektronskim putem sa skeniranim vlastoru\u010dnim potpisom. Posljednje navedene ipak su redovno\u00a0 rje\u0161avane i bez kvalificiranog elektronskog potpisa, budu\u0107i da je i sam HZSR prepoznao da ve\u0107ina korisnika nije informati\u010dki obrazovana.<\/p>\n<p>Prema podacima MRMSOSP-a zaprimljene su 1.183 pritu\u017ebe gra\u0111ana. Kako navode, u ve\u0107ini pritu\u017ebi nije utvr\u0111eno nezakonito postupanje ve\u0107 nerazumijevanje i nepoznavanje zakonskih odredbi od strane korisnika, kao i nezadovoljstvo korisnika visinom naknada.<\/p>\n<p>Nadalje, MRMSOSP je tijekom 2024. godine zaprimilo svega 26 pritu\u017ebi koje su se odnosile na odgovor ravnatelja ustanove socijalne skrbi sukladno \u010dl. 147. ZSS-a. U odnosu na 22 pritu\u017ebe je ispitana osnovanost, dok su \u010detiri predmeta jo\u0161 u radu. Protiv odgovora Ministarstva podneseno je osam pritu\u017ebi Povjerenstvu, u 3 slu\u010daja je Povjerenstvo odlu\u010dilo o osnovanosti pritu\u017ebe te je dostavilo pritu\u017ebe na ponovno odlu\u010divanje Ministarstvu. U jednom slu\u010daju Ministarstvo je u ponovnom postupku ispitivanja osnovanosti pritu\u017ebe istu ocijenilo kao djelomi\u010dno osnovanu, dok u dva slu\u010daja Ministarstvo nije ispitivalo pritu\u017ebu u ponovnom postupku s obzirom da su propusti ve\u0107 bili otklonjeni na neki drugi na\u010din (npr. provedeni nadzor i nalo\u017eene mjere).<\/p>\n<p>Ministarstvo je sukladno Pravilniku zaprimilo svega 3 pritu\u017ebe elektroni\u010dkim putem i sve tri su sadr\u017eavale kvalificirani elektroni\u010dki potpis.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 63. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da izmjenama Pravilnika o na\u010dinu rada i postupanja po pritu\u017ebama u sustavu socijalne skrbi omogu\u0107i podno\u0161enje pritu\u017ebe elektroni\u010dkim putem bez kvalificiranog elektroni\u010dkog potpisa<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pohvalno je da je HZSR iza\u0161ao u susret svojim korisnicima i omogu\u0107io im da podnesu pritu\u017ebu na pojednostavljeni na\u010din, no na web stranici i nadalje stoji uputa kako pritu\u017eba podnesena elektroni\u010dkim putem mora sadr\u017eavati kvalificirani elektroni\u010dki potpis sukladno posebnim propisima. Takva uputa mo\u017ee biti odvra\u0107aju\u0107a za pojedine korisnike te je nu\u017eno izmijeniti Pravilnik o na\u010dinu rada i postupanja po pritu\u017ebama u sustavu socijalne skrbi kako bi se korisnicima omogu\u0107ilo podno\u0161enje pritu\u017ebi elektroni\u010dkim putem i bez kvalificiranog elektroni\u010dkog potpisa i kako bi praksa postupanja prema svim korisnicima bila ujedna\u010dena. Isto je osobito va\u017eno kada je rije\u010d o pritu\u017ebama u sustavu socijalne skrbi, za \u010dije korisnike ne bi trebalo pretpostavljati ne samo da nisu svi informati\u010dki obrazovani, ve\u0107 i da svi nemaju potrebnu opremu, a ponekad ni struju. Slijedom navedenog preporuku ponavljamo.<\/p>\n<p>U vezi na\u0161e preporuke za unaprje\u0111enje informiranja (potencijalnih) korisnika prava u socijalnoj skrbi, HZSR je tijekom 2024. godine dodatno unaprijedio svoje web stranice te se sada tamo mogu na\u0107i kontakt podaci podru\u010dnih ustrojstvenih jedinica, kao i uredovno vrijeme za rad sa strankama. Me\u0111utim, iako je izdvojena u posebnu cjelinu i vidljivija, informacija o na\u010dinu podno\u0161enja pritu\u017ebi i dalje nije dovoljno vidljiva jer se nalazi na samom dnu web stranice te nije navedena adresa putem koje se podnosi pritu\u017eba MRMSOSP-u i Povjerenstvu.<\/p>\n<p>U 2024. godini s radom je zapo\u010dela Akademija socijalne skrbi koja bi kroz provo\u0111enje standardiziranih programa stru\u010dnog usavr\u0161avanja trebala adekvatnije odgovoriti na stvarne potrebe stru\u010dnih radnika te osigurati njihovo pravodobnije educiranje. Prikupljeni su podaci o interesu i potrebama zaposlenika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Obiteljskog centra, Centra za posebno skrbni\u0161tvo i pru\u017eatelja usluga kojima je osniva\u010d Republika Hrvatska.<\/p>\n<p>Akademija socijalne skrbi pisanim je putem upoznala sve \u017eupanije o mogu\u0107nostima suradnje s Akademijom. Pisani sporazumi o suradnji\u00a0 za sad su sklopljeni samo s Brodsko-posavskom, \u0160ibensko-kninskom i Zadarskom \u017eupanijom. S obzirom na slab odaziv \u017eupanija, trebalo bi izravnije preispitati<a id=\"diskriminacija\"><\/a> i potrebe zaposlenih kod pru\u017eatelja socijalnih usluga kojima osniva\u010d nije RH, jer zasigurno i njima treba ja\u010dati kapacitete u kontekstu pru\u017eanja usluga, posebno ukoliko je cilj osigurati isti standard prava svih korisnika sustava socijalne skrbi, neovisno gdje \u017eive, a \u0161to je bio cilj dono\u0161enja novog ZSS u 2022. godini.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #993300;\">Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/span><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #993300;\">\u201eKako ispunjavam sve ostale uvjete i zaposlenje mi je prijeko potrebno, ne znam \u0161to da mislim o dijelu koji ka\u017ee &#8220;po mogu\u0107nosti da ima vlastito vozilo na raspolaganju&#8221;, u mojoj je obitelji samo jedan automobil i njega naj\u010de\u0161\u0107e koristi sestra kako bi invalidnu majku vozila na svakodnevne terapije. Nama automobil nije luksuz nego potreba. Nisam stru\u010dnjak za diskriminaciju ali sam nai\u0161ao na va\u0161 \u010dlanak koji ka\u017ee da je to dozvoljeno da se stavi samo kao mogu\u0107nost??? Ali pitam ja vas ho\u0107e li na razgovor uop\u0107e biti pozvan ijedan kolega ili kolegica koji nemaju auto? Kolike su \u0161anse da osoba bez auta bude izabrana \u010dak i ako ima potrebno znanje? Za\u0161to se od nas u srednjim dvadesetima koji jo\u0161 \u017eivimo s roditeljima i tra\u017eimo prvi posao o\u010dekuje da imamo auto? \u010cim je to tako istaknuto i to samo u tom jednom jedinom oglasu, smatram da \u0107e taj faktor prevladati. Ja \u0107u se prijaviti ali ne nadam se pozitivnom ishodu. Ne znam mo\u017eete li ne\u0161to napraviti. \u0161aljem vam i sve ostale tekstove oglasa da vidite da se nigdje drugdje to ne tra\u017ei, molim vas anonimno.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>U 2024. godini nastavljen je rast cijena dobara i usluga za osobnu potro\u0161nju, me\u0111u kojima i osnovnih \u017eive\u017enih namirnica koje je pratio rast cijena u podru\u010dju stanovanja te cijena vode, elektri\u010dne energije, plina i ostalih goriva, \u0161to je imalo najte\u017ei u\u010dinak na gra\u0111ane slabijeg imovnog stanja.<\/p>\n<p>Diskriminacija temeljem imovnog stanja i dalje je nedovoljno prepoznata od strane gra\u0111ana, ali i pravne struke, te se gra\u0111ani na nju rijetko izrijekom pritu\u017euju. Postupke smo provodili temeljem pritu\u017ebi gra\u0111ana i na vlastitu inicijativu, a tijekom godine ukazivali smo putem razli\u010ditih aktivnosti i na mogu\u0107u strukturnu diskriminaciju temeljem imovnog stanja.<\/p>\n<p>U praksi, pojavnost diskriminacije temeljem ove osnove \u010desto karakterizira povezanost s nekom drugom diskriminacijskom osnovom, kao \u0161to su primjerice dob, etnicitet ili invaliditet, stoga se problemi s kojima se susre\u0107u gra\u0111ani slabijeg imovnog stanja obra\u0111uju i u poglavljima o diskriminaciji temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla, diskriminaciji temeljem dobi i drugima. Socioekonomski status gra\u0111anima pri tome onemogu\u0107ava ili ote\u017eava ravnopravno sudjelovanje u razli\u010ditim podru\u010djima dru\u0161tvenog \u017eivota, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavljima o pravu na adekvatno stanovanje, pravu na zdravlje, siroma\u0161tvu i ljudskim pravima, diskriminaciji pri zapo\u0161ljavanju i drugima.<\/p>\n<p>U ovom poglavlju osvr\u0107emo se specifi\u010dno na diskriminaciju temeljem imovnog stanja u pristupu obrazovanju, pri zapo\u0161ljavanju, u pristupu zdravstvenoj za\u0161titi, utjecaju klimatskih promjena na najsiroma\u0161nije te vezano uz nastojanja za pobolj\u0161anje te\u0161kog polo\u017eaja marginaliziranih skupina gra\u0111ana, posebno besku\u0107nika.<\/p>\n<p>Izme\u0111u ostalog, socioekonomski status posebno bitnu ulogu ima kod pristupa, studiranja i zavr\u0161avanja visokog obrazovanja. Na vlastitu smo inicijativu zapo\u010deli ispitni postupak zbog saznanja o visokoj cijeni prijemnog ispita jedne visokoobrazovne ustanove, povezano i s okolnosti vremena te lokacije odr\u017eavanja istog, \u0161to je u konkretnom slu\u010daju za kandidate pristupnike iz udaljenijih sredina \u010desto zna\u010dilo i ulaganje dodatnih financijskih sredstava u svrhu organizacije pravovremenog pristupanja testiranju. Detaljnijom smo analizom utvrdili da i mnogi drugi fakulteti, odnosno studijski programi unutar razli\u010ditih javnih sveu\u010dili\u0161ta u RH kao uvjet upisa pored ispita dr\u017eavne mature postavljaju naplatno testiranje odre\u0111enih znanja i vje\u0161tina.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 64. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, da u naredni Plan mjera za unaprje\u0111enje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, za socioekonomski ugro\u017eene kandidate, uvrsti mjeru oslobo\u0111enja od pla\u0107anja tro\u0161kova prijemnih ispita pri upisu na fakultete<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Nadalje, analiza dobivenih podataka pokazala je da velika ve\u0107ina visokoobrazovnih ustanova ve\u0107 primjenjuje razli\u010dite mjere u svrhu ubla\u017eavanja obrazovnih nejednakosti (npr. oslobo\u0111enje od pla\u0107anja participacije u tro\u0161kovima studija, dodjela stipendija studentima slabijeg socioekonomskog statusa, isplata jednokratne pomo\u0107i razli\u010ditim ranjivim kategorijama studenata, besplatne ud\u017ebenike, stavljanje na raspolaganje ra\u010dunalne opreme i dr.), no niti jedna institucija pritom ne nudi mogu\u0107nost djelomi\u010dnog ili potpunog osloba\u0111anja od pla\u0107anja naknade za testiranje odre\u0111enih znanja i vje\u0161tina kandidatima lo\u0161eg imovnog stanja. Plan mjera za unaprje\u0111enje socijalne dimenzije visokog obrazovanja za razdoblje 2023. &#8211; 2025. kao jedno od temeljnih na\u010dela propisuje povezivanje obrazovne vertikale \u0161to zna\u010di da politike socijalne dimenzije ne bi trebale podupirati samo sada\u0161nje studente, ve\u0107 i potencijalne studente u njihovoj pripremi i prijelazu u visoko obrazovanje. Plan prepoznaje i nu\u017enost da sustav financiranja visokog obrazovanja detektira razli\u010dite polazne pozicije kandidata te da treba pridonijeti pokrivanju kako izravnih, tako i neizravnih tro\u0161kova za studente, ali i kandidate pristupnike studentskim programima.<\/p>\n<p>Svakako pozdravljamo sva nastojanja posve\u0107ena unapre\u0111enju socijalne dimenzije visokog obrazovanja te, uva\u017eavaju\u0107i autonomiju visokih u\u010dili\u0161ta, kod utvr\u0111ivanja postupka upisa na studij, smatramo da bi kandidatima koji pristupaju dodatnim testiranjima, a socioekonomski su ugro\u017eeni, trebalo biti omogu\u0107eno oslobo\u0111enje od pla\u0107anja tro\u0161kova takvih prijemnih ispita pri upisu na fakultete.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>Postupke smo temeljem pritu\u017ebi gra\u0111ana, ali i na vlastitu inicijativu, provodili zbog oglasa za zapo\u0161ljavanje objavljenih na stranici jedne strukovne komore. Radilo se o vi\u0161e razli\u010ditih oglasa, uglavnom za vje\u017ebeni\u010dke pozicije, za koje je kao uvjet zapo\u0161ljavanja bilo vlasni\u0161tvo ili posjedovanje osobnog vozila. Sukladno dugogodi\u0161njem stavu, kod postavljanja uvjeta pri zapo\u0161ljavanju u smislu posjedovanja te vlasni\u0161tva razli\u010dite opreme ili sredstava za rad koji ne predstavljaju stvarni i odlu\u010duju\u0107i uvjet obavljanja poslova radnog mjesta, radi se o praksi koja u nepovoljni polo\u017eaj stavlja osobe koje automobil nemaju, kao i one koje nemaju mogu\u0107nost posuditi ga od tre\u0107e osobe. Spomenuti oglasi stoga imaju odvra\u0107aju\u0107i u\u010dinak na osobe u lo\u0161ijem socioekonomskom polo\u017eaju, \u010dime im se ote\u017eava ulazak na tr\u017ei\u0161te rada, a mnogima i izlazak iz za\u010daranog kruga siroma\u0161tva.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 65.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da pri idu\u0107im izmjenama Zakona o radu predlo\u017ei jasnu odredbu o obvezi poslodavca da radniku osigura sredstva za rad<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Stoga smo strukovnoj komori preporu\u010dili da takve oglase ne objavljuje te da poslodavce obavijesti o praksi koja je diskriminatorna temeljem imovnog stanja te pozdravljamo usvajanje preporuke i dobru suradnju s ovom strukovnom komorom. S obzirom na dugogodi\u0161nje pra\u0107enje pojavnosti uvjeta u oglasima za zapo\u0161ljavanje, za sustavno rje\u0161enje ovog problema, pozivamo Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da pri idu\u0107im izmjenama Zakona o radu uvrsti jasnu i nedvosmislenu odredbu o obvezi poslodavca da radniku osigura sredstva za rad, sukladno na\u0161oj preporuci tijekom posljednjih izmjena.<\/p>\n<p>Besku\u0107nici su skupina gra\u0111ana koji \u017eive u ekstremnom siroma\u0161tvu te su, ponekad u kombinaciji s drugim diskriminacijskim osnovama, izlo\u017eeni izravnoj i neizravnoj diskriminaciji, zbog \u010dega kontinuirano upozoravamo da njihov te\u017eak dru\u0161tveni polo\u017eaj ne smije biti dodatno \u201eka\u017enjavan\u201c. Odredbe Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira koje se ti\u010du prosja\u010denja, skitnje te spavanja na javnom mjestu financijski sankcioniraju siroma\u0161tvo i besku\u0107ni\u0161tvo \u010dime se osobe bez osnovnih sredstava za \u017eivot ili sigurnog mjesta za spavanje gura dublje u za\u010darani krug iz kojeg je gotovo nemogu\u0107e iza\u0107i.<\/p>\n<p>Kao \u010dlanica radne skupine za izmjenu Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira pu\u010dka pravobraniteljica MUP-u preporu\u010duje\u00a0da se ne ka\u017enjavaju\u00a0spomenuta pona\u0161anja u slu\u010dajevima u kojima za gra\u0111ane ne postoji alternativa, sukladno recentnim preporukama posebnog izvjestitelja UN-a za ekstremno siroma\u0161tvo i ljudska prava te posebnog izvjestitelja UN-a o primjerenom stanovanju, objavljenima u studiji\u00a0<em>Prekidanje za\u010daranog kruga: Okon\u010danje kriminalizacije besku\u0107ni\u0161tva i siroma\u0161tva<\/em>. UN-ovi izvjestitelji nagla\u0161avaju kako kriminalizacija prosja\u010denja ili spavanja na javnom mjestu kada osobe nemaju drugog na\u010dina za pre\u017eivljavanje niti adekvatno preno\u0107i\u0161te perpetuira stereotipe, produbljuje stigmatizaciju gra\u0111ana u ekstremnom siroma\u0161tvu te predstavlja skupu i neadekvatnu metodu rje\u0161avanja ovih dru\u0161tvenih problema.<\/p>\n<p>U kontekstu klimatskih promjena bitno je naglasiti da one imaju najve\u0107i utjecaj upravo na najsiroma\u0161nije kategorije gra\u0111ana. Pri tome, socioekonomski ugro\u017eeni gra\u0111ani imaju najmanje mogu\u0107nosti da se ovim promjenama prilagode, zbog \u010dega je pri dono\u0161enju politika i mjera za smanjivanje utjecaja klimatskih promjena i postizanja klimatske neutralnosti potrebno dodatne napore usmjeriti prema njihovom u\u010dinku na najsiroma\u0161nije. Ekstremno visoke ili niske temperature, kao i sve u\u010destalije razorne oluje mogu biti pogubne, primjerice, za besku\u0107nike koji se nemaju gdje skloniti, romske obitelji koje naj\u010de\u0161\u0107e \u017eive u neadekvatnim i prenapu\u010denim uvjetima ili pak za osobe naru\u0161enog zdravstvenog stanja koje nemaju financijskih sredstava za grijanje i hla\u0111enje stambenih jedinica te postizanje njihove vi\u0161e energetske u\u010dinkovitosti.<\/p>\n<p>Na prijedlog pu\u010dke pravobraniteljice Ministarstvo za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije je prilikom posljednjih izmjena i dopuna Zakona o klimatskim promjenama i za\u0161titi ozonskog sloja uvrstilo na\u010delo jednakosti u zakonski \u010dlanak kojim su odre\u0111eni temelji ubla\u017eavanja klimatskih promjena kako mjere proiza\u0161le iz spomenutog zakona ne bi na diskriminatoran na\u010din utjecale na neku od ZSD-om za\u0161ti\u0107enih skupina gra\u0111ana.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #993300;\"><em>\u201ePo\u0161tovana, <\/em><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #993300;\"><em>hvala na obavijesti, a prije svega od srca Vam hvala na upornosti. \u017dao mi je \u0161to se opet radi o tome kako tko tuma\u010di zakon. Voljela bih pitati g. Bero\u0161a koja je razlika u tome \u0161to se dijete u maj\u010dinu stomaku lije\u010di u trudno\u0107i, a po obrazlo\u017eenju to dijete nije osigurana osoba (ve\u0107 je osigurano preko majke) dok dijete koje premine u maj\u010dinu stomaku se ne smatra osigurano preko majke. \u017dao mi je \u0161to nisu osjetljivi na male skupine ljudi u trenucima kad je najte\u017ee. <\/em><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #993300;\"><em>Hvala Vam jo\u0161 jednom na ogromnom trudu!\u201c<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Ponovno ukazujemo na nedostatak suradnje s MZ-om i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, u odnosu na preporuku koju smo izdali jo\u0161 2020. godine povodom pritu\u017ebe \u017eene koja je u 33. tjednu trudno\u0107e rodila mrtvo dijete u zdravstvenoj ustanovi udaljenoj vi\u0161e od 50 kilometara od mjesta svog prebivali\u0161ta, odnosno mjesta sahrane djeteta, no nije mogla ishoditi naknadu tro\u0161kova prijevoza tijela izme\u0111u te dvije lokacije. MZ je na\u010delno podr\u017ealo spomenutu preporuku, podr\u017eanu u potpunosti i od strane pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja je provodila postupak u kontekstu nedostupnosti reproduktivne zdravstvene za\u0161tite \u017eena, \u010demu su pogotovo izlo\u017eene gra\u0111anke iz udaljenijih i ruralnih sredina.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 66. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da normativno urede te osiguraju sredstva u Dr\u017eavnom prora\u010dunu i tako omogu\u0107e roditeljima mrtvoro\u0111ene djece, koji podnesu zahtjev, naknadu stvarnih tro\u0161kova prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Tijekom pra\u0107enja provedbe preporuke obavije\u0161teni smo od strane MZ-a kako \u0107e ista biti razmotrena pri narednim izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju 2022. godine, \u0161to je ve\u0107 onda uklju\u010divalo vremenski odmak od dvije godine. Me\u0111utim, isto ne samo da nije provedeno, ve\u0107 iz stava HZZO-a proizlazi da takva izmjena kroz ZOZO ni u teoriji nije mogu\u0107a, budu\u0107i da bi bila suprotna osnovnim postulatima zdravstvenog osiguranja. HZZO nas za rje\u0161avanje ovog problema ponovno upu\u0107uje na nadle\u017eno ministarstvo, koje ponavlja odgovor HZZO-a, iako smo, osim analize procjene mogu\u0107ih tro\u0161kova provedbe, u recentnom ponavljanju spomenute preporuke predlo\u017eili i \u010detiri razli\u010dita konkretna na\u010dina na koji bi ista mogla biti ostvarena. S obzirom na protek vremena, kao i okolnost da smo preporuku ponavljali u izvje\u0161\u0107ima za 2020., 2022. te 2023. godinu, jo\u0161 jednom pozivamo Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, da hitno osiguraju roditeljima mrtvoro\u0111ene djece, koji podnesu zahtjev, naknadu tro\u0161kova prijevoza posmrtnih ostataka do mjesta sahrane.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>:<\/em><\/h4>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2024\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2024\/\">Prava starijih osoba<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdravlje-2024\/\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/\">Pravosu\u0111e<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-2024\/\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2024\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2024\/\">Pravo na adekvatno stanovanje <\/a>i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2024\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>.<\/h4>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Podr\u0161ka najsiroma\u0161nijima Besku\u0107nici Sustav socijalne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[582,597,1872,1892,2107,2106,1887,1870,1852],"class_list":["post-21581","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-siromastvo","tag-socijalna-skrb","tag-beskucnici","tag-imovno-stanje","tag-javno-okupljanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-socijalna-iskljucenost","tag-socijalne-usluge","tag-socijalno-ugrozeni"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21581","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21581"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21581\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21581"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21581"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21581"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}