{"id":21580,"date":"2025-04-08T14:14:44","date_gmt":"2025-04-08T12:14:44","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20394"},"modified":"2025-05-19T12:05:31","modified_gmt":"2025-05-19T10:05:31","slug":"pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2024\/","title":{"rendered":"Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja"},"content":{"rendered":"<h4><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Vi\u0161e o problemima vezanima uz obrazovanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n<hr \/>\n<p>Kvalitetan i uklju\u010div sustav odgoja i obrazovanja, koji podrazumijeva njegovu dostupnost, pristupa\u010dnost, kvalitetu i prilago\u0111enost potrebama svim dru\u0161tvenim skupinama, uz uspje\u0161nost polaznika na svim razinama obrazovanja, preduvjet je op\u0107eg dru\u0161tvenog napretka.<\/p>\n<p>Prema podacima iz Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine opada broj osoba koje upisuju tercijarno obrazovanje. U 2023. godini fakultete je upisalo 38,7% u\u010denika koji su zavr\u0161ili srednju \u0161kolu, \u0161to je ispod prosjeka EU-a od 43,1% i cilja EU od 45%. Pri tome se u visoko obrazovanje vi\u0161e uklju\u010duju mladi koji \u017eive u gradovima, pa je stopa mladih izme\u0111u 25 i 34 godine sa zavr\u0161enim tercijarnim obrazovanjem koji \u017eive u gradovima vi\u0161a za 20,7 postotnih bodova od stope onih iz ruralnih podru\u010dja. Najvi\u0161a stopa visokoobrazovanih mladih \u017eivi u Gradu Zagrebu i iznosi 54,6% \u0161to je primjerice dvostruko od one u Panonskoj regiji (26,1%).<\/p>\n<p>Prema podacima Nacionalne skupine za unaprje\u0111enje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, me\u0111u podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata se, uz one slabijeg imovnog stanja, nalaze i skupine studenata \u010diji su roditelji ni\u017ee obrazovani, oni s dodatnim obiteljskim obvezama, studenti bez roditeljske podr\u0161ke i iz alternativne skrbi, oni koji moraju raditi za vrijeme studija i koji moraju dalje putovati na fakultet. Me\u0111utim, prijava na studijske programe kroz sustav \u201ePostani student\u201c ne prepoznaje pripadnost kandidata nekoj od ovih skupina.<\/p>\n<p>Sustav stipendija koje, osim dr\u017eave, u\u010denicima i studentima dodjeljuju i brojne JLP(R)S, do odre\u0111ene mjere doprinosi rje\u0161avanju problema obrazovnih nejednakosti. Iako su u pravilu relativno niske, ove stipendije pove\u0107avaju \u0161anse za obrazovanje socijalno osjetljivim skupinama. Neke mjere provode i sveu\u010dili\u0161ta, uglavnom kroz podr\u0161ku studentima slabijeg imovnog stanja, s invaliditetom ili kroz mjere postizanja rodne ravnopravnosti. No osim financijske potpore, studenti koji rade, studenti roditelji, oni koji \u017eive na otocima i u prometno nepovezanim podru\u010djima RH, koji moraju odseliti iz roditeljske obitelji ili svakodnevno dalje putuju na fakultete trebaju i druge vrste podr\u0161ke poput dostupnog smje\u0161taja u studentskim domovima, prilagodbe studentskih obveza, bolje organizacije kvalitetnog, studentima priu\u0161tivog javnog prijevoza, podr\u0161ke u obiteljskim obvezama i sl., pa ih je va\u017eno predvidjeti Planom mjera za unapre\u0111enje socijalne dimenzije visokog obrazovanja.<\/p>\n<p>Mobilnost u svrhu studiranja u RH je niska, primjerice 2022. godine je samo 7,9 % osoba s diplomom iz RH ostvarilo mobilnost. To je jedna od najni\u017eih stopa mobilnosti u EU-u (prosjek EU-a iznosi 10,9%) te je znatno ni\u017ea od zacrtanog cilja EU-a za 2030. godinu koji iznosi 23%. Mobilnost je pri tome dodatan izazov za studente slabijeg imovnog stanja.<\/p>\n<p>3,3% studenata je oti\u0161lo u inozemstvo na kra\u0107a razdoblja studiranja od kojih je 90,4% to u\u010dinilo putem studijskih programa EU-a poput ERASMUSA. Iako ne dovodi do smanjenja rashoda roditelja kao poreznih obveznika, nacionalnim su se zakonodavstvom stipendije koje su namijenjene olak\u0161avanju mobilnosti te koje su se ispla\u0107ivale za pokrivanje dodatnih tro\u0161kova (koji bez mobilnosti ne bi niti postojali), ura\u010dunavale u izra\u010dun ukupnog osobnog odbitka roditelja studenta kao poreznog obveznika. Zbog takvog ura\u010dunavanja potpore za mobilnost u okviru programa Erasmus+ u izra\u010dun odbitka primjenjivog na porez na dohodak pokrenut je i postupak pred Ustavnim sudom RH, koji je uputio Sudu EU zahtjev za prethodnu odluku o tome je li nacionalno porezno zakonodavstvo u skladu s \u010dl. 18., 20. i 21. te \u010dl. 165. st. 2. UFEU. Prema tuma\u010denju Suda EU u Odluci koja \u00a0je donesena u sije\u010dnju 2025. godine, oporezivanje potpore za poticanje studentske mobilnosti odvra\u0107a gra\u0111ane od kori\u0161tenja navedene pogodnosti i mo\u017ee \u0161tetiti mobilnosti studenata unutar EU u okviru programa Erasmus+. Nacionalni propis koji pri odre\u0111ivanju iznosa osnovnog osobnog odbitka roditelja na kojeg ima pravo za svoje uzdr\u017eavano dijete ura\u010dunava i potporu za mobilnost u svrhu obrazovanja koju je to dijete primilo u okviru programa Erasmus+ se, prema tuma\u010denju Suda EU, treba tuma\u010diti kao protivan navedenim odredbama UFEU-a. Pu\u010dka pravobraniteljica jo\u0161 je u Izvje\u0161\u0107u za 2017. godinu ukazivala kako je Erasmus+ financijska potpora, neoporeziva za studenta kao krajnjeg korisnika, ali se istovremeno uplata koju student prima na \u017eiro-ra\u010dun tretira kao njegov primitak\/prihod, \u010dime ulazi u izra\u010dun primitaka kojima se utvr\u0111uje mo\u017ee li fizi\u010dka osoba biti uzdr\u017eavani \u010dlan, odnosno kao porezna olak\u0161ica roditelja ili skrbnika, a \u0161to je predstavljalo ograni\u010denje koje utje\u010de na odluku studenata o prijavi na ovaj program te da sveu\u010dili\u0161ta zbog toga bilje\u017ee pad interesa te da su bili u\u010destali slu\u010dajevi odustanaka izabranih studenata nakon \u0161to ih se informira o poreznom tretmanu.<\/p>\n<p>\u010cl. 77. ZVOZD-a kao jedno od studentskih prava propisano je i pravo na podno\u0161enje pritu\u017ebe zbog povrede prava. No Zakonom nije propisano kome se pritu\u017eba podnosi, postupanje po pritu\u017ebi ili rok za o\u010ditovanje pritu\u017eitelju, tijelo koje \u0107e dalje odlu\u010divati ukoliko student koji je podnio pritu\u017ebu nije zadovoljan poduzetim mjerama i odgovorom, a niti visoka u\u010dili\u0161ta nisu zakonski obvezna internim aktima propisati na\u010din podno\u0161enja pritu\u017ebe. Stoga ih ve\u0107ina niti nema razra\u0111en sustav podno\u0161enja pritu\u017ebi, a kao tijela kojima student mo\u017ee podnijeti pritu\u017ebu navode se studentski pravobranitelji, dekan, studentski zbor, eti\u010dko povjerenstvo i sl. Stoga ne \u010dudi \u0161to se studenti u pravilu ne pritu\u017euju pa tako ve\u0107ina visokih u\u010dili\u0161ta tijekom 2024. godine nije zaprimila niti jednu pritu\u017ebu studenata ili drugih dionika u visokom obrazovanju zbog povrede prava ili drugih razloga.<\/p>\n<p>Razmatraju\u0107i stupanj obrazovanja, stopa zaposlenosti nedavno diplomiranih osoba u dobi od 20 do 34 godine je 2023. godine iznosila 84,4%. Iako je porasla, jo\u0161 je ispod prosjeka EU koji iznosi 87,7 %. Prema podacima HZZ-a najvi\u0161e nezaposlenih tijekom 2024. bilo je s trogodi\u0161njom srednjom \u0161kolom, dok su osobe s fakultetom, magisterijem ili doktoratom u ukupnom broju nezaposlenih sudjelovale s 8,6%.<\/p>\n<p>Udio odraslog stanovni\u0161tva uklju\u010denog u cjelo\u017eivotno u\u010denje u RH trenutno je me\u0111u najni\u017eima u EU. Zastupljenost nisko kvalificiranih, starijih i dugotrajno nezaposlenih te osoba iz ruralnih krajeva u sustavu obrazovanja odraslih je ni\u017ea od prosjeka EU-a. Prema podacima iz 2022. godine u RH je 23,3% odraslih u dobi od 25 do 64 godine u prethodnih 12 mjeseci sudjelovalo u nekom obliku obrazovanja ili osposobljavanja, \u0161to je ni\u017ee od prosjeka EU (39,5%). Posebno su podzastupljene osobe starije od 55 godina, kojih je u sustavu obrazovanja odraslih bilo 13,2%. Prema podacima HZZ-a, u obrazovanje putem vau\u010dera je tijekom 2024. godine od ukupnog broja uklju\u010denih 6% bilo starije od 55 godina.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe upu\u0107ene pu\u010dkoj pravobraniteljici ukazuju i na neuskla\u0111enost sustava obrazovanja s drugim sustavima. Ovo potvr\u0111uje i\u00a0 istra\u017eivanje Grada Karlovca o klju\u010dnim potrebama i problemima mladih, prema kojem obrazovni sustav ne prati potrebe na tr\u017ei\u0161tu rada, \u0161to smanjuje mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201e\u0160aljemo Vam ovaj dopis koji se odnosi na nerije\u0161enu zakonsku regulaciju magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike (MLD). Situacija je iznimno ozbiljna jer se dovodi pod upit svrha i kvaliteta obrazovanja, sposobnost i interes ministarstava za me\u0111usobnom suradnjom te\u00a0 upravljanje i unaprje\u0111enje konkurentnost tr\u017ei\u0161ta rada RH sukladno tr\u017ei\u0161tu rada u EU. Posljedi\u010dno opstrukciji zakonske regulative medicinsko-laboratorijske djelatnosti od Ministarstva zdravstva, naru\u0161ava se razvoj i kvaliteta zdravstvene za\u0161tite u podru\u010dju laboratorijske dijagnostike i to s potpunim zaobila\u017eenjem smjernica i preporuka krovnih europskih organizacija za laboratorijsku dijagnostiku te praksom u zemljama \u010dlanicama EU bez argumenata.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Sveu\u010dili\u0161ni diplomski studij kojim se stje\u010de kvalifikacija magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike na Sveu\u010dili\u0161tu u Osijeku izvodi se od 2013. godine, no diplomanti se od tada ne mogu zapo\u0161ljavati jer kvalifikacija i dalje nije uvr\u0161tena u popis reguliranih profesija Vlade RH. Prema navodima Medicinskog fakulteta kompetencije magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike uklju\u010duju samostalan rad u medicinsko-laboratorijskoj djelatnosti u ustanovama u sustavu zdravstvene za\u0161tite, u klini\u010dkim dijagnosti\u010dkim laboratorijima za klini\u010dku biokemiju, laboratorijsku hematologiju, humanu genetiku, medicinsku mikrobiologiju, imunologiju, citologiju, histopatologiju, toksikologiju, transfuzijsku medicinu, medicinsku genetiku, nuklearnu medicinu i molekularnu dijagnostiku, kao i znanja potrebna za aktivno uklju\u010divanje u znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad te preno\u0161enje znanja i vje\u0161tina radom na sveu\u010dili\u0161tima i znanstvenim institutima. Unato\u010d tome, oni ve\u0107 desetak godina nemaju mogu\u0107nost rada na radnim mjestima za koja su se \u0161kolovali. Iako MZOM isti\u010de da o tome odlu\u010duje MZ, od njega nismo dobili poja\u0161njenje za\u0161to magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike nisu uvr\u0161teni na popis reguliranih profesija.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 51.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, da ulo\u017ee dodatne napore kako bi se omogu\u0107ilo zapo\u0161ljavanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike u sustavu zdravstva u skladu s njihovim kompetencijama i ste\u010denim zvanjem<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Potpuno je neprihvatljivo da se na javnim visokim u\u010dili\u0161tima izvode studijski programi \u010dijim se zavr\u0161etkom stje\u010du kvalifikacije koje ne omogu\u0107avaju pristup tr\u017ei\u0161tu rada. Isto ukazuje na nedovoljnu povezanost sustava visokog obrazovanja i sustava rada odnosno rada u struci.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine zaprimili smo ve\u0107i broj pritu\u017ebi kojima se ukazuje na postupanje Hrvatske komore fizioterapeuta (HKF) koja odbija izdati licence za rad prvostupnicima fizioterapije, koji su kao fizioterapeutski tehni\u010dari odradili pripravni\u010dki sta\u017e i polo\u017eili stru\u010dni ispit, tra\u017ee\u0107i od njih ponovno pripravni\u0161tvo i polaganje stru\u010dnog ispita. U postupcima ocjene ustavnosti presuda upravnih sudova donesenih po tu\u017ebama protiv HKF-a zbog (ne)izdavanja odobrenja za samostalni rad prvostupnicima fizioterapije Ustavni sud je u odlukama U-III-4985\/2019 od 23. svibnja 2023. i U-III-3478\/2021 od 12. srpnja 2023. utvrdio povredu prava na pravi\u010dno su\u0111enje, navode\u0107i da upravni sudovi nisu ispitali ima li uop\u0107e HKF pravo preispitivati akte MZ-a, uklju\u010duju\u0107i i uvjerenje o polo\u017eenom stru\u010dnom ispitu. Unato\u010d tome te nalozima MZ-a, HKF i dalje odbija dati odobrenje za samostalan rad prvostupnicima fizioterapije koji su ve\u0107 kao tehni\u010dari odradili pripravni\u010dki sta\u017e i polo\u017eili stru\u010dni ispit. Broj pritu\u017ebi koje zbog toga zaprimamo ukazuju na postojanje ozbiljnog problema zbog kojih, u kona\u010dnici, ispa\u0161taju fizioterapeuti, za \u010dijim uslugama postoji potreba.<\/p>\n<p>Na tr\u017ei\u0161tu rada je dalje prisutno neprepoznavanje visoko\u0161kolskih kvalifikacija ste\u010denih na stru\u010dnim studijima. Primjerice, u natje\u010daju za zapo\u0161ljavanje vi\u0161eg stru\u010dnog sa suradnika za plan, analizu, statistiku i poslovno informiranje kao uvjet je postavljen zavr\u0161en sveu\u010dili\u0161ni studij ekonomije. S obzirom da naziv radnog mjesta i opis poslova upu\u0107uju na uobi\u010dajene poslove ekonomsko financijskog poslovanja koji ne uklju\u010duju i razvoj ili primjenu znanstvenih dostignu\u0107a, poslodavac je trebao pojasniti koje su to specifi\u010dnosti ogla\u0161enog radnog mjesta zbog kojih bi sveu\u010dili\u0161no obrazovanje bilo odlu\u010duju\u0107e za njegovo obavljanje. Ukoliko takvo obrazlo\u017eenje ne postoji, isklju\u010divanje magistara ekonomije koji su zavr\u0161etkom stru\u010dnog diplomskog studija stekli kompetencije potrebne za obavljanje zanimanja i neposredno uklju\u010divanje u radni proces, \u010dini se nerazmjerno otegotno. Njihovo isklju\u010divanje iz mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja na odre\u0111enim radnim mjestima na tr\u017ei\u0161tu rada, bez valjanog obrazlo\u017eenja koje bi potkrijepilo tvrdnje da je akademsko obrazovanje stvarni i odlu\u010duju\u0107i uvjet za obavljanje poslova navedenog radnog mjesta, ukazuje na osnovanost sumnje na diskriminaciju.<\/p>\n<p>I dalje zaprimamo pritu\u017ebe kojima se ukazuje na visinu tro\u0161kova priznavanja inozemnih visoko\u0161kolskih kvalifikacija u reguliranim profesijama. Dok Pravilnik o visini naknade za tro\u0161kove postupaka priznavanja i vrednovanja, na\u010dinu raspodjele naknade, oslobo\u0111enja od pla\u0107anja naknade te drugim pitanjima tro\u0161kova postupka koji se odnose na op\u0107e priznavanje i vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija izvan reguliranih profesija, odre\u0111uje \u0161iri krug osoba oslobo\u0111enih od pla\u0107anja naknade tro\u0161kova za postupak njihovog priznavanja, u slu\u010daju priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u reguliranim profesijama takva mogu\u0107nost ne postoji.<\/p>\n<p>Komore kao tijela nadle\u017ena za priznavanje inozemnih visoko\u0161kolskih kvalifikacija u reguliranim profesijama napla\u0107uju naknadu za zaprimanje zahtjeva u iznosima od 53,09 do 212,36 eura. Provedba dopunske mjere tako\u0111er se dodatno napla\u0107uje, \u0161to posebno te\u0161ko poga\u0111a osobe slabijeg imovnog stanja koje ne mogu pokriti navedeni tro\u0161ak, poput tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom za\u0161titom, \u010dlanova obitelji azilanta i stranaca pod supsidijarnom za\u0161titom koji zakonito borave u RH te stranaca pod privremenom za\u0161titom i \u010dlanova obitelji stranaca pod privremenom za\u0161titom.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>:<\/em><\/h4>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2024\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-2024\/\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi-2024\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-imovog-stanja-2024\/\">Diskriminacija temeljem imovnog stanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2024\/\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2024\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/umjetna-inteligencija-2024\/\">Umjetna inteligencija.<\/a><\/em><\/h4>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz obrazovanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. Kvalitetan i uklju\u010div sustav odgoja i obrazovanja, koji podrazumijeva [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[2107,1836,2106],"class_list":["post-21580","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-javno-okupljanje","tag-obrazovanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21580","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21580"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21580\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}