{"id":21579,"date":"2025-04-08T14:11:25","date_gmt":"2025-04-08T12:11:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20392"},"modified":"2025-05-19T12:05:37","modified_gmt":"2025-05-19T10:05:37","slug":"mladi-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi-2024\/","title":{"rendered":"Mladi"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Vi\u0161e o problemima vezanima uz mlade prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n
\n

Nakon parlamentarnih izbora u travnju 2024. godine Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za mlade (SDUDM)\u00a0 prestao je biti tijelo dr\u017eavne uprave primarno odgovorno za mlade, a ova je zada\u0107a pre\u0161la u okrilje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.<\/p>\n

Iako je Nacionalni program za mlade do 2025. godine usvojen, mediji su izvje\u0161tavali da tijekom 2024. godine nije bio raspisan niti jedan natje\u010daj za mlade predvi\u0111en njime, kojim bi se dodjeljivala sredstva udrugama koje rade s mladima u lokalnim sredinama.<\/p>\n

Podaci iz prethodnih godina, o kojima smo pisali u nekoliko ranijih izvje\u0161\u0107a, ukazuju na nizak stupanj interesa i sudjelovanja mladih u odlu\u010divanju, \u0161to je trend koji se nije promijenio.<\/p>\n

Jedan od izazova je informiranost mladih o dru\u0161tveno-politi\u010dkim i ekonomskim temama, o mogu\u0107nostima koje im stoje na raspolaganju za aktivno uklju\u010divanje te volja za participacijom. Kao \u0161to smo ve\u0107 navodili, istra\u017eivanja politi\u010dke pismenosti mladih godinama pokazuju nepovoljne rezultate. Tako i prema nalazima Studije o mladima Zaklade Friedrich Ebert Stiftung i Instituta za dru\u0161tvena istra\u017eivanja u Zagrebu iz studenog 2024. godine, ne\u0161to vi\u0161e od 38% mladih svoje znanje o politici procjenjuje nikakvim ili slabim, a malo vi\u0161e od 36% osrednjim. Gotovo 60% ih sa sigurno\u0161\u0107u izjavljuje da nisu spremni preuzeti nikakve politi\u010dke funkcije, a premda je znatno porasla njihova aktivacija u razli\u010ditim oblicima neformalne participacije, primjerice volontiranju, potpisivanju peticija i sli\u010dno, polovica ih nije sudjelovala niti u jednoj od njih.<\/p>\n

Pritom, Gra\u0111anski se odgoj i obrazovanje (GOO) u RH od \u0161kolske godine 2019.\/2020. izvodi kao me\u0111upredmetna tema, no slu\u017ebena evaluacija njegove provedbe do sada nije provedena. Iako MZOM planira dono\u0161enje preporuka za provedbu me\u0111upredmetnih tema radi njihova boljeg povezivanja s predmetnim kurikulumima i obrazovnim podru\u010djima vezano uz provedbu eksperimentalnog programa cjelodnevne \u0161kole, ne planira provesti evaluaciju provedbe ove me\u0111upredmetne teme niti, po potrebi, prilagoditi model i na\u010din provedbe. Kao \u0161to smo ranije pisali, neke analize, me\u0111utim, pokazuju kako kvaliteta provedbe varira i ovisi o spremnosti i pripremljenosti ravnatelja i nastavnika, a isti imaju potrebu za konkretnijom izobrazbom i usavr\u0161avanjem u ovome podru\u010dju.<\/p>\n

Tijekom 2024. u javno savjetovanje upu\u0107en je prijedlog uvo\u0111enja modularne nastave u strukovno obrazovanje uz najavu izmjene statusa nastavnoga predmeta Politika i gospodarstvo (PiG) iz nastavnoga predmeta u modul. U rasprave vezane uz ovu temu te u javno savjetovanje uklju\u010dila se i pu\u010dka pravobraniteljica, istaknuv\u0161i da strukovne \u0161kole u RH poha\u0111a 70% srednjo\u0161kolaca\/ki te da\u00a0 bi uklanjanje sadr\u017eaja koje pokriva PiG ili njegova obaveznoga statusa u \u0161kolskome rasporedu u bitnome umanjilo mogu\u0107nost da ove u\u010denice i u\u010denici steknu niz znanja, stavova i vje\u0161tina klju\u010dnih za njihov osobni, gra\u0111anski i dru\u0161tveni razvoj, kvalitetno i informirano sudjelovanje u dru\u0161tvenome \u017eivotu, suo\u010davanje s dru\u0161tvenim promjenama i razumijevanje ljudskih prava i dru\u0161tvene raznolikosti. S obzirom da se dru\u0161tvene nejednakosti reproduciraju kroz \u010ditavo obrazovanje, podcrtala je i kako bi posljedica ovakve intervencije mogla biti i poja\u010davanje ili odr\u017eavanje postoje\u0107ih nejednakosti. Nastavno na komentare zaprimljene u javnome savjetovanju, krajem srpnja 2024. godine MZOM je raspisalo javni poziv za \u010dlanove radnih skupina za doradu Nacrta prijedloga kurikuluma PiG-a na razini 4.2., a isti je pu\u0161ten u javno savjetovanje krajem studenoga. U kona\u010dnici, PiG je na razini 4.2. ostao obvezan op\u0107eobrazovni predmet s jednom godinom nastave po jedan sat tjedno u \u010detvrtome razredu strukovnih \u0161kola u trajanju od \u010detiri ili vi\u0161e godina. Ipak, takav status ne\u0107e imati u trogodi\u0161njim strukovnim \u0161kolama, ve\u0107 \u0107e biti izborni modul, kojem \u0107e\u00a0 kurikulumima samih \u0161kola mo\u0107i biti dodijeljen izborni ili fakultativni status.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 50. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, da gra\u0111anski odgoj i obrazovanje uvede kao zaseban i obavezan predmet na svim razinama osnovnog i srednjo\u0161kolskog obrazovanja<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

U protekloj godini u RH je odr\u017eano nekoliko izbora, koji su (ponovno) otvorili pitanje politi\u010dkoga sudjelovanja mladih.\u00a0 Istra\u017eivanje MMH, o kojem vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju Izbori, pokazuje kako je kao po\u010detnu to\u010dku va\u017eno oja\u010dati obrazovanje mladih o, izme\u0111u ostaloga, gra\u0111anskim procesima i institucijama, demokratskom sudjelovanju i gra\u0111anskom aktivizmu. Jednako va\u017eno je i da politi\u010dki akteri prepoznaju potrebe mladih i otvore puteve za njihovo aktivno sudjelovanje u odlu\u010divanju i politi\u010dkim procesima. Tome bi moglo doprinijeti spu\u0161tanje dobne granice za prakticiranje aktivnog bira\u010dkoga prava na 16 godina, u \u010demu praksu ve\u0107 imaju pojedine europske dr\u017eave, a o ovoj temi i o mladima u kontekstu izbora vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o izborima.<\/p>\n

Kao \u0161to ve\u0107 kontinuirano ukazujemo, situacijom na tr\u017ei\u0161tu nekretnina me\u0111u najpogo\u0111enijima su mladi\/mlade obitelji. Jedan od na\u010dina na koji dr\u017eava to poku\u0161ava adresirati je i dono\u0161enjem Nacionalne strategije stambene politike, koja je prepoznala i potrebe mladih. Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana stambene politike za razdoblje 2025.-2027. kao mjere usmjerene na mlade predvi\u0111a uvo\u0111enje povrata pla\u0107enog poreza na promet nekretninama te povrat 50% PDV-a za kupnju prve nekretnine za mlade, uz definiranje kriterija za povrat (dono\u0161enjem odgovaraju\u0107eg pravilnika), kao i dono\u0161enje Programa za stambeno zbrinjavanje mladih u prigradskim i ruralnim naseljima te provedbu Programa izgradnje i obnove stambenih jedinica na potpomognutim podru\u010djima RH za stambeno zbrinjavanje mladih osoba i mladih obitelji.<\/p>\n

Premda je u posljednjih \u0161est godina ne\u0161to porastao udio mladih s ugovorima o radu na neodre\u0111eno vrijeme, prema podacima \u201eStudije o mladima\u201c, preko dvije petine ih zara\u0111uje pla\u0107u ni\u017eu od prosje\u010dne, a tek 3,8% ih prima pla\u0107u vi\u0161u od 1.600 eura mjese\u010dno, dok je ne\u0161to manje od \u010detvrtine onih koji pripadaju dobnoj skupini 19-24 godine, koja je, sukladno rezultatima studije, najvi\u0161e pogo\u0111ena prekarno\u0161\u0107u, zaposleno na odre\u0111eno vrijeme. Autori studije primje\u0107uju da se dana\u0161nji mladi, za razliku od ranijih generacija, \u010de\u0161\u0107e suo\u010davaju s nedostatno pla\u0107enim kratkoro\u010dnim zaposlenjem i \u010de\u0161\u0107im promjenama posla, \u0161to im ote\u017eava zapo\u0161ljavanje na neodre\u0111eno vrijeme i osamostaljivanje, pa tako dugoro\u010dno pove\u0107ava i njihov rizik od siroma\u0161tva. Ote\u017eana situacija mladih kada se radi o mogu\u0107nostima osiguranja vlastitog krova nad glavom ogleda se i u statistikama, pa tako prema podacima Eurostata mladi u RH roditeljski dom u prosjeku napu\u0161taju u dobi od 31,8 godina, po \u010demu je RH najlo\u0161ija u EU. \u0160tovi\u0161e, 43,3% mladih u RH \u017eivi u prenapu\u010denim ku\u0107anstvima, u odnosu na 31,3% op\u0107e populacije u RH i na EU prosjek od 26%. Vi\u0161e o problemima gra\u0111ana u podru\u010dju stanovanja pi\u0161emo u poglavlju na adekvatno stanovanje.<\/p>\n

Pandemija i potresi koji su se istodobno odvijali 2020. i 2021. godine u prvi su plan stavili mentalno zdravlje mladih, nezadovoljene potrebe i jo\u0161 nedostatne resurse u ovome podru\u010dju, a pa\u017enja op\u0107e i stru\u010dne javnosti dodatno je na ovu problematiku skrenuta krajem 2024. godine tragedijom u O\u0160 Pre\u010dko u Zagrebu. U Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu osvrnuli smo se na rezultate nekolicine relevantnih istra\u017eivanja na ovu temu. Tako je ono Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta u Zagrebu provedeno na uzorku u\u010denika\/ca srednjih \u0161kola iz Osijeka, Vinkovaca, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Vara\u017edina, Velike Gorice i Zagreba, njihovih roditelja i nastavnika izvedeno u tri vala, pa omogu\u0107uje longitudinalno pra\u0107enje i usporedbu podataka. Tre\u0107i krug, proveden na uzorku od 3.308 adolescenata, u\u010denika\/ca sada ve\u0107 tre\u0107ih razreda srednjih \u0161kola, 944 roditelja i 864 nastavnika tijekom \u0161kolske godine 2023.\/2024. pokazuje kako se incidencija najte\u017eih smetnji pone\u0161to smanjila u odnosu na prethodna dva kruga provedena neposredno nakon spomenutih velikih stresnih doga\u0111aja. No, i dalje 26% mladih iz uzorka pokazuje umjereno ili prili\u010dno izra\u017eene simptome depresivnosti, 27% umjereno ili prili\u010dno izra\u017eene simptome anksioznosti, a 23% umjereno ili prili\u010dno izra\u017eene simptome stresa. Udio u\u010denica\/ka koje\/i se samoranjavaju nije se smanjio pa si tako 20% namjerno nanosi bol. 15% ih razmatra mogu\u0107nosti suicida, a 11% radi planove za suicid. Ove podatke nu\u017eno je shvatiti ozbiljno unato\u010d odre\u0111enome silaznome trendu incidencije suicida u mla\u0111im dobnim skupinama u periodu 2019.-2023. prema podacima HZJZ-a.<\/p>\n

Na III. Zagreba\u010dkom simpoziju mentalnog zdravlja u listopadu 2024. ukazano je kako je, kada je rije\u010d o djeci i mladima, prevalencija psihi\u010dkih poreme\u0107aja najve\u0107a u dobi 12-25 godina, suicid vode\u0107i uzrok smrti u dobi 15-24 godine, a incidencija poku\u0161aja suicida vrhunac dosi\u017ee u razdoblju srednje i kasne adolescencije. U izra\u017eenijem su riziku djevoj\u010dice i djevojke, mladi iz obitelji lo\u0161ijeg socioekonomskog statusa, kao i mladi iz obitelji u kojima su prisutni obiteljsko nasilje, psihi\u010dke tegobe, koje su stradale u razli\u010ditim kriznim situacijama, kao i mladi koji imaju pote\u0161ko\u0107a sa samopo\u0161tovanjem, ja\u010de percipiraju stres i upoznati su s manje konstruktivnih strategija suo\u010davanja sa stresom. Ovo su ujedno i smjernice za djelovanje, koje treba biti rodno osjetljivo, rano prepoznavati rizike i u tretman uklju\u010divati mlade koji ve\u0107 pokazuju te\u0161ko\u0107e, ja\u010dati otpornost mladih, ali i razvijati kvalitetne politike u relevantnim podru\u010djima te poja\u010dati suradnju me\u0111u svim relevantnim sektorima (obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb itd.).<\/p>\n

Pritom se, sukladno podacima HZJZ-a, provode odre\u0111ene preventivne mjere te se uspostavlja suradnja izme\u0111u obrazovnog i zdravstvenog sustava. Tako od 2020. godine lije\u010dnici\/e \u0161kolske medicine provode rani probir rizika za mentalno zdravlje u\u010denika\/ca u sklopu sistematskih pregleda, a ukoliko rizik bude utvr\u0111en, u\u010denike\/ce upu\u0107uju na daljnju obradu i lije\u010denje. Nastavlja se i provedba nacionalnog programa PomoziDa, usmjerenog na edukaciju odgojno-obrazovnih radnica\/ka za prepoznavanje i pru\u017eanje podr\u0161ke u\u010denicama\/cima s problemima mentalnog zdravlja.<\/p>\n

Naro\u010dito pozdravljamo pokretanje Programa osna\u017eivanja mentalnoga zdravlja, koji podrazumijeva ja\u010danje ranih intervencija putem primarne zdravstvene za\u0161tite vra\u0107anjem psiholo\u0161kih usluga u domove zdravlja, osiguranje stru\u010dne podr\u0161ke bez uputnice, otvaranje specijaliziranih dispanzera i uspostavljanje mobilnih timova, a kao primjer dobre prakse navodimo djelovanje Centra za zdravlje mladih Zagreb, koji mladima i njihovim roditeljima pru\u017ea usluge u podru\u010dju prevencije i suo\u010davanja s te\u0161ko\u0107ama mentalnog zdravlja bez uputnice. Ovakve usluge itekako su potrebne u sustavu prevencije, rane intervencije, ali i pra\u0107enja nakon bolni\u010dkoga tretmana.<\/p>\n

Zdravstveni sustav i dalje se suo\u010dava s kroni\u010dnim manjkom zdravstvenih stru\u010dnjaka iz podru\u010dja mentalnoga zdravlja, \u0161to name\u0107e pitanje dostupnosti i pravovremenosti tretmana mladih upu\u0107enih u zdravstveni sustav, osobito bolni\u010dki, pa smo u Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu preporu\u010dili MZ-u da pove\u0107a broj predvi\u0111enih specijalizacija iz dje\u010dje i adolescentne psihijatrije na godi\u0161njoj razini. Stoga pozdravljamo informaciju da je Dopunom Nacionalnog plana specijalisti\u010dkog usavr\u0161avanja zdravstvenih radnika za petogodi\u0161nje razdoblje od 12. srpnja 2023. utvr\u0111eno dodatnih 26 potrebnih specijalizacija iz dje\u010dje i adolescentne psihijatrije, a Odlukom o dopuni Odluke o planu specijalizacija i u\u017eih specijalizacija za 2024. godinu jo\u0161 dvije takve specijalizacije, kao i najavu kako \u0107e MZ i dalje uzimati u\u00a0 obzir preporuku o pove\u0107anju broja predvi\u0111enih specijalizacija iz dje\u010dje i adolescentne psihijatrije na godi\u0161njoj razini pri dono\u0161enju Nacionalnog plana specijalisti\u010dkog usavr\u0161avanja zdravstvenih radnika za razdoblje 2025.-2029. godine.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>:<\/em><\/h4>\n

Izb<\/a>ori u 2024. godini<\/a>, Pravo na zdravlje<\/a>, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, Pravo na rad<\/a>, Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a> i Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz mlade prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. Nakon parlamentarnih izbora u travnju 2024. godine Sredi\u0161nji dr\u017eavni […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[2107,1873,2106],"class_list":["post-21579","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-javno-okupljanje","tag-mladi","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21579","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21579"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21579\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}