{"id":21577,"date":"2025-04-08T14:02:06","date_gmt":"2025-04-08T12:02:06","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20388"},"modified":"2025-05-19T12:06:22","modified_gmt":"2025-05-19T10:06:22","slug":"prava-starijih-osoba-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2024\/","title":{"rendered":"Prava starijih osoba"},"content":{"rendered":"<h4><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Vi\u0161e o problemima vezanima uz starije osobe prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. <\/em><\/h4>\n<h4><em><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/em><\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2024\/#socijalnasigurnost\">Socijalna sigurnost starijih osoba<\/a><\/em><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2023\/#mirovinskoosiguranje\">Mirovinsko<\/a><\/em><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2024\/#mirovinsko\"> osiguranje<\/a><\/em><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2023\/#domovizastarijeinemocne\">Domovi<\/a><a id=\"socijalnasigurnost\"><\/a><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2024\/#domovi\"> za starije i nemo\u0107ne<\/a><\/em><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2024\/#nasilje\">Nasilje nad starijim osobama<\/a><\/em><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><em><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2024\/#ugovori\">Ugovori o uzdr\u017eavanju<\/a><\/em><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<h3><\/h3>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Socijalna sigurnost starijih osoba<\/span><\/h3>\n<p>Prema posljednjoj dostupnoj Procjeni stanovni\u0161tva (za 2023. godinu) 22,87% stanovni\u0161tva RH bilo je starije od 65 godina. U \u0160ibensko-kninskoj \u017eupaniji \u017eivjelo je najvi\u0161e stanovnika starijih od 65 godina (27,9%), a preko \u010detvrtine stanovni\u0161tva starijeg od 65 godina imale su jo\u0161 i Primorsko-goranska (26,2%), Li\u010dko-senjska (26%), Sisa\u010dko-moslava\u010dka (25,3%) i Karlova\u010dka \u017eupanija (25,1%).<\/p>\n<p>Stopa rizika od siroma\u0161tva za osobe starije od 65 godina u 2024. godini ponovno je nastavila rasti i iznosila je 37%, pri \u010demu za \u017eene 40,1 %. Za starije osobe u jedno\u010dlanom ku\u0107anstvu, koje su kontinuirano u najve\u0107em riziku od siroma\u0161tva od svih dru\u0161tvenih skupina, iznosila je \u010dak 61,4%.<\/p>\n<p>Zbog toga smo u Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu preporu\u010dili MRMSOSP-u da provede detaljnu analizu stanja u cilju razvijanja mjera radi zaustavljanja rasta siroma\u0161tva starijih osoba. Ministarstvo navodi kako provodi projekt &#8220;Dijagnoza siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti utemeljena na dokazima na regionalnoj\/lokalnoj razini&#8221;, koji obuhva\u0107a niz pitanja, od siroma\u0161tva djece do osiguravanja pristupa kvalitetnim uslugama za djecu u ranjivim situacijama, kao i rje\u0161avanje problema besku\u0107ni\u0161tva, prostorne segregacije i potreba ranjivih pojedinaca svih dobnih skupina, \u0161to uklju\u010duje i starije osobe. Unutar projekta Svjetska banka je izradila Izvje\u0161\u0107e \u201ePredlo\u017eena metodologija za sustav administrativne baze podataka za pra\u0107enje siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti na podnacionalnim razinama\u201c, u kojemu su predlo\u017eene aktivnosti i metodologija za sustav administrativne baze podataka za pra\u0107enje siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti na razini \u017eupanija. Me\u0111utim, iz ovakvog odgovora MRMSOSP-a nije jasno u kojoj se mjeri analiza bavi starijim osobama i njihovim siroma\u0161tvom, koji su nalazi analize koja je provedena u odnosu na siroma\u0161tvo starijih niti da li i koje mjere ministarstvo planira poduzeti kako bi se zapravo zaustavio rast stope rizika od siroma\u0161tva za starije.<\/p>\n<p>Veliki faktor siroma\u0161tva starijih su niske mirovine. Ve\u0107ina umirovljenika i\u00a0 starijih osoba zbog niskih mirovina te\u0161ko podnosi rast tro\u0161kova \u017eivota, pogotovo ubrzani rast cijena hrane, a \u017eivotni standard koji zadovoljava osnovne \u017eivotne potrebe odr\u017eavaju uz pomo\u0107 \u010dlanova obitelji koji rade ili iz vlastite imovine, ako njome raspola\u017eu. Pozdravljamo da je planom zakonodavnih aktivnosti za 2025. godinu predvi\u0111eno dono\u0161enje novog Zakona o mirovinskom osiguranju kojim se, izme\u0111u ostaloga, planira izmijeniti i formulu za uskla\u0111ivanje mirovina tako da se osigura primjerenija uskla\u0111enost mirovina prema povoljnijem indeksu rasta potro\u0161a\u010dkih cijena i prosje\u010dne bruto pla\u0107e u omjeru 85:15, umjesto sada\u0161njeg omjera 70:30. I pu\u010dka je pravobraniteljica u Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu MRMSOSP-u preporu\u010dila da se izmjeni formulu za uskla\u0111ivanje mirovina.<\/p>\n<p>U 2024. godini mirovine su uskla\u0111ivane kroz dva redovna uskla\u0111enja od 4,19% i 7,46%. Ipak,\u00a0 mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) u prosjeku su i dalje ostale niske \u2013 mirovina za prosinac 2024. za 1.131.542 korisnika starosne, prijevremene starosne, obiteljske i invalidske mirovine ostvarene prema ZOMO-u iznosila je 508,01 eura, a \u010dak 415.835 korisnika starosnih, prijevremenih starosnih, obiteljskih i invalidskih mirovina ostvarenih prema ZOMO-u primalo je neto mirovinu do 400 eura.<\/p>\n<p>Odlukama Vlade RH iz o\u017eujka i rujna 2024. ve\u0107ini umirovljenika ispla\u0107ena su jednokratna nov\u010dana primanja od 50 eura, odnosno 60 pa do maksimalno 160 eura, a navedenim isplatama obuhva\u0107eni su i umirovljenici koji rade uz mirovinu, ali ukupnim primanjima ne prelaze postavljeni cenzus. Odlukom Vlade RH iz prosinca 2024. godine svim je umirovljenicima jednokratno ispla\u0107eno 80 eura te su ovom isplatom obuhva\u0107eni i korisnici nacionalne naknade za starije osobe (osobe starije od 65 godina koje nisu korisnici mirovine).<\/p>\n<p>Nakon \u0161to su s po\u010detkom 2024. godine stupile na snagu izmjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe zna\u010dajno je porastao broj njenih korisnika. Navedenim izmjenama, koje smo preporu\u010dali, ubla\u017eeni su uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu &#8211; smanjen je uvjet prebivali\u0161ta s 20 na 10 godina, pove\u0107an je prihodovni cenzus po osobi u ku\u0107anstvu te je ostvarivanje ovog prava omogu\u0107eno i u slu\u010dajevima kada je pokrenut postupak za raskid, utvr\u0111enje ni\u0161tetnosti ili poni\u0161tenje ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20680\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/1-10-300x143.png\" alt=\"\" width=\"762\" height=\"363\" \/><\/p>\n<p>Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe u iznosu od 150 eura u prosincu 2024. godine ostvarilo je 17.849 starijih osoba &#8211; najvi\u0161e u Osje\u010dko-baranjskoj \u017eupaniji (1.779), Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji (1.746) i u Gradu Zagrebu (1.400 korisnika) te u Brodsko-posavskoj \u017eupaniji (1.370). Dodatno je porastao udio \u017eena u broju korisnika pa tako sada \u010dine \u010detiri petine (80,25%) svih korisnika nacionalne naknade, dok su do 2024. godine (prije stupanja na snagu izmjena Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe) \u010dinile otprilike dvije tre\u0107ine korisnika nacionalne naknade (64,48%).<\/p>\n<p>Izmjenama Zakona uvedena je i mogu\u0107nost dostave naknade korisnicima po\u0161tom, \u010dime je ispunjena jo\u0161 jedna preporuka pu\u010dke pravobraniteljice te je, prema podacima HZMO-a, u prosincu 2024. 6.221 korisnik nacionalne naknade istu primio putem po\u0161te.<\/p>\n<p>Ipak, pri ovim izmjenama predlagali smo da se i dodatno podigne iznos nacionalne naknade za starije, \u0161to nije u\u010dinjeno. Naime, ovim izmjenama naknada je povi\u0161ena sa 120,71 eura na 150 eura, \u0161to je ne samo nedovoljan iznos za podmirenje osnovnih \u017eivotnih potreba, ve\u0107 je i jo\u0161 uvijek ni\u017ei od ZMN-a (za starije samce), koja je u 2024. godini iznosila 195 eura. Tako\u0111er, kako bi adekvatnije pratila rast cijena i inflaciju, bilo bi dobro da se nacionalna naknada za starije uskla\u0111uje dva puta godi\u0161nje, kao i mirovine.<\/p>\n<p>Prema podacima HZMO-a, 2024. godine je podneseno 16.239 zahtjeva za nacionalnu naknadu za starije osobe, od \u010dega je 72,45% pozitivno rije\u0161eno. Naj\u010de\u0161\u0107i razlozi negativnih rje\u0161enja su prihodi ku\u0107anstva koji prelaze propisani cenzus, neispunjavanje propisanih godina \u017eivota (65 godina \u017eivota) te neispunjavanje 10-godi\u0161njeg uvjeta prebivali\u0161ta u RH.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u00a0\u201eVi\u0161e puta sam se obra\u0107ao socijalnoj slu\u017ebi\u2026 do sada bez rje\u0161enja. Kao \u0161to vidite meni je 83 godine \u017eivotne starosti i u R. Hrvatskoj nema rije\u0161ena nikakva primanja, \u010dak ni minimalnu zagarantovanu mirovinu koju dr\u017eava daje ovoj stara\u010dkoj populaciji. Tako\u0111er nemam rije\u0161eno ni zdravstveno osiguranje, nisam osiguran i u slu\u010daju neke zdravstvene potrebe ne mogu se nigdje javiti\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Korisnici nacionalne naknade za starije osobe ujedno stje\u010du status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju te mogu ostvariti pravo na naknadu za ugro\u017eenog kupca energenata, no prema podacima MRMSOSP-a na dan 31. prosinca 2024. samo je 3.144 starijih osoba koristilo naknadu za ugro\u017eenog kupca energenata temeljem statusa korisnika nacionalne naknade za starije osobe. Ovisno o mjestu prebivali\u0161ta, mogu biti obuhva\u0107eni i socijalnim programima koje provode pojedine JLS. Ipak, korisnici nacionalne naknade i dalje ostaju daleko ispod praga siroma\u0161tva.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 33. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Hrvatskom zavodu za socijalni rad, da ulo\u017ei dodatne napore radi informiranja starijih osoba o pravima u sustavu socijalne skrbi te radi olak\u0161avanja komunikacije starijih osoba sa Zavodom<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iz zaprimljenih pritu\u017ebi vidljivo je da starije osobe nisu informirane o pravima koja bi mogle ostvariti u sustavu socijalne skrbi, da zbog naru\u0161enog zdravlja i ote\u017eane pokretljivosti ne mogu osobno do\u0107i u podru\u010dne urede HZSR-a, a i da im je komunikacija s HZSR-om ote\u017eana jer djelatnike HZSR-a te\u0161ko dobivaju na telefon. Poseban problem je dugotrajnost u postupanju HZSR-a i ZOSI-a pri odlu\u010divanju o pravu na inkluzivni dodatak.<\/p>\n<p>Vezano za starije korisnike ZMN-a, u 2024. godini su 3.174 osobe starije od 65 godina koristile pravo na ZMN, pri \u010demu se u odnosu na prethodne dvije godine uo\u010dava kontinuirani pad broja korisnika ZMN-a. Iako je generalno u odnosu na sve korisnike ZMN-a zabilje\u017een pad broja korisnika, specifi\u010dno u odnosu na starije pad broja je mogu\u0107e povezan i s rastom broja\u00a0 korisnika nacionalne naknade za starije osobe, s obzirom da se radi o pravima koja se me\u0111usobno isklju\u010duju.<\/p>\n<p>Prema podacima HZSR-a tijekom 2024. godine starijim je osobama ispla\u0107eno 35.803 jednokratnih naknada koje se priznaju samcu ili ku\u0107anstvu koje zbog podmirenja izvanrednih tro\u0161kova nastalih zbog trenuta\u010dnih \u017eivotnih okolnosti nije u mogu\u0107nosti podmiriti osnovne \u017eivotne potrebe.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20681\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/3-6-300x221.png\" alt=\"\" width=\"698\" height=\"514\" \/><\/p>\n<p>Pod geslom &#8220;Protiv siroma\u0161tva&#8221; na Me\u0111unarodni dan starijih osoba (1. listopada) odr\u017ean je u Zagrebu i Rijeci prosvjed umirovljenika na kojemu je iznesen zahtjev Vladi RH da prosje\u010dna mirovina bude 60% prosje\u010dne pla\u0107e. MRMSOP je najavilo novu formulu za uskla\u0111ivanje, uvo\u0111enje jednogodi\u0161njeg dodatka za umirovljenike (tzv. 13. mirovina), pove\u0107anje dodanog sta\u017ea sa 6 na 12 mjeseci za svako ro\u0111eno\/posvojeno dijete i redefiniranje bonifikacije za kasnije umirovljenje.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 34.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osmisli i provede mjere radi zaustavljanja rasta siroma\u0161tva starijih osoba<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><a id=\"mirovinsko\"><\/a>Ipak, i uz sve navedeno, problem siroma\u0161tva starijih \u2013 kako umirovljenika, tako i korisnika prava u sustavu socijalne skrbi te korisnika nacionalne naknade \u2013 zahtijeva dodatne analize te dugoro\u010dne i sustavne, ciljane mjere usmjerene na za\u0161titu standarda starijih osoba.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Mirovinsko osiguranje<\/span><\/h3>\n<p>S po\u010detkom 2024. godine stupile su na snagu izmjene i dopune vi\u0161e zakona s ciljem ja\u010danja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane \u0161tednje (2. mirovinski stup), tzv. mini mirovinska reforma, a radi se o Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakonu o mirovinskim osiguravaju\u0107im dru\u0161tvima te Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima.<\/p>\n<p>Me\u0111u va\u017enijim promjenama koje se odnose na 2. mirovinski stup su: pove\u0107anje iznosa isplate jednokratnog iznosa kapitaliziranih sredstava do 20% (ranije je bilo do 15%), izjedna\u010davanje dodatka na mirovine u oba mirovinska stupa u visini od 27% (do tada je u 2. mirovinskom stupu dodatak iznosio 20,25%), ukidanje ulazne mjese\u010dne naknade koja se pla\u0107ala za svaku mjese\u010dnu uplatu u 2. mirovinski stup, smanjenje iznosa godi\u0161nje naknade za upravljanje na ukupnu svotu kapitalizirane \u0161tednje, \u0161to \u0107e rezultirati i smanjenim oporezivanjem kapitalizirane \u0161tednje gra\u0111ana, mogu\u0107nost prebacivanja gra\u0111ana iz jedne u drugu kategoriju mirovinskog fonda tijekom cijele godine, a ne samo jednom godi\u0161nje, kao i \u0161iru mogu\u0107nost ulaganja mirovinskih fondova s ciljem ostvarivanja ve\u0107ih prinosa gra\u0111anima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja<\/span><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201ePo\u0161tovani, obra\u0107am se jer vi\u0161e ne znam na koji na\u010din da ubrzam postupak u mirovinskom osiguranju. Zbog nerje\u0161avanja mog statusa u mirovinskom osiguranju ugro\u017eena mi je egzistencija od 4. mjeseca 2024., nemam prihoda, osim za rad od 1 sata dnevno (150,00 EUR-a) te mi je isto onemogu\u0107eno daljnje lije\u010denje, jer dio terapija nakon infarkta le\u0111ne mo\u017edine moram pla\u0107ati\/nisu mi odobrene toplice.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Prema podacima HZMO-a tijekom 2024. godine 63% zahtjeva rije\u0161eno je u roku od 60 dana (dok je za 37% zahtjeva prosje\u010dno trajanje postupka za priznavanje prava na tuzemnu mirovinu bilo od 61 do 68,6 dana).<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 35. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da nastavi s poduzimanjem dodatnih napora radi smanjenja dugotrajnosti u postupanju<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>HZMO napominje da je u pojedinim predmetima trajanje postupka dulje od 60 dana vezano uz provo\u0111enje posebnog ispitnog postupka prema odredbi \u010dl. 51. ZUP-a u kojem se ovisno o okolnostima i slo\u017eenosti svakog predmeta pribavljaju dokazi. Stoga HZMO ne mo\u017ee donijeti niti rje\u0161enje o isplati predujma mirovine ako prema dokazima raspolo\u017eivima u trenutku podno\u0161enja zahtjeva ne mo\u017ee utvrditi da osiguranik ispunjava uvjete mirovinskog sta\u017ea za priznavanje prava na mirovinu, jer u tom slu\u010daju postoji rizik od nepripadne isplate mirovine na \u0161tetu prora\u010duna RH.<\/p>\n<p>S tim u svezi, ukazujemo kako je \u010dl. 101. st. 2. ZUP-a propisano da je slu\u017ebena osoba du\u017ena u slu\u010dajevima vo\u0111enja ispitnog postupka na zahtjev stranke rje\u0161enje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podno\u0161enja zahtjeva. To zna\u010di da se i u slu\u010dajevima posebnog ispitnog postupka ne bi smjelo prekora\u010diti rok od 60 dana od dana podno\u0161enja zahtjeva.<\/p>\n<p>U pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici tzv. novih umirovljenika ukazuje se da dugotrajnost postupanja HZMO-a, \u0161to umnogome ote\u017eava \u017eivot starijima. Posebice je problemati\u010dno ako zbog dugotrajnosti postupka ostvarivanja prava na mirovinu osoba u me\u0111uvremenu ostane i bez prava na zdravstveno osiguranje temeljem statusa osiguranika (temeljem zaposlenja), a nije ga uspjela ostvariti temeljem statusa umirovljenika.<\/p>\n<p>HZMO navodi da nije nadle\u017ean za vo\u0111enje postupaka prijave i odjave na zdravstveno osiguranje, ve\u0107 je to u nadle\u017enosti HZZO-a. No, HZMO napominje da je Sporazumom o sadr\u017eaju i na\u010dinu dostave podataka o statusu osiguranika u mirovinskom osiguranju iz 2013. godine, uvedeno povezivanje sustava HZMO-a i HZZO-a. Uz to je istaknuto da se u slu\u010daju nedono\u0161enja rje\u0161enja o priznavanju prava na mirovinu u roku od 30 dana od prestanka osiguranja, podnositelj zahtjeva mo\u017ee obratiti HZZO-u radi reguliranja statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, \u010dime se teret reguliranja predmetnog statusa prebacuje na korisnika mirovine umjesto da se rije\u0161i po slu\u017ebenoj du\u017enosti.<\/p>\n<p>Postupali smo po pritu\u017ebi na dugotrajnost postupka ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu. Pritu\u017eiteljica je navela da je njezina izabrana doktorica primarne zdravstvene za\u0161tite u studenom 2023. godine podnijela prijedlog za ocjenu njezine radne sposobnosti. Navela je i da joj je re\u010deno da mo\u017ee birati izme\u0111u invalidske i starosne mirovine za dugogodi\u0161njeg osiguranika, no i da joj je egzistencija ugro\u017eena jer je jo\u0161 od travnja 2024. godine, kada je prekinula bolovanje, bez prihoda, kao i da joj je onemogu\u0107eno daljnje lije\u010denje, jer dio terapija nakon infarkta mora pla\u0107ati. HZMO dugotrajnost postupanja opravdava dugotrajno\u0161\u0107u vje\u0161ta\u010denja ZOSI-a, a dodatno i da je tijekom postupka od pritu\u017eiteljice zaprimio i zahtjev za priznavanje prava na starosnu mirovinu za dugogodi\u0161njeg osiguranika. Nakon nalaza i mi\u0161ljenja ZOSI-a HZMO joj je u listopadu 2024. priznao pravo na invalidsku mirovinu, a potom je odbio zahtjev za priznavanje prava na starosnu mirovinu za dugogodi\u0161njeg osiguranika.<\/p>\n<p>Iako je jasno da se rje\u0161enje o pravu na invalidsku mirovinu ne mo\u017ee donijeti bez prethodno provedenog vje\u0161ta\u010denja ZOSI-a, isti\u010demo da je ZMO-om propisano da se rje\u0161enje na temelju nalaza i mi\u0161ljenja ZOSI-a donosi najkasnije \u0161est mjeseci od dana podno\u0161enja prijedloga doktora medicine, odnosno zahtjeva osiguranika.<\/p>\n<p>S po\u010detkom 2023. godine korisnicima starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine omogu\u0107eno je kori\u0161tenje dijela obiteljske mirovine uz vlastitu mirovinu, a tijekom 2024. godine HZMO-u je podneseno 18.919 zahtjeva, od \u010dega je 17.686 rije\u0161eno, s prosje\u010dnim trajanjem postupaka od 33,8 dana. U HZMO-u je zaprimljeno i 4.657 zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine primjenom Uredbi EU o koordinaciji socijalne sigurnosti i me\u0111unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju, od kojih je 4.019 rije\u0161eno, uz prosje\u010dno trajanje postupka od 52,7 dana.<\/p>\n<p>S obzirom na smanjeni priljev zahtjeva za priznavanje prava na dio obiteljske mirovine u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu, smanjeno je i prosje\u010dno trajanje navedenog postupka, no pojavljuju se neki novi problemi.<\/p>\n<p>Tako smo zaprimili pritu\u017ebu gospo\u0111e koja je u trenutku podno\u0161enja zahtjeva za obiteljsku mirovinu imala preko 65 godina \u017eivota, ali joj je odbijen zahtjev jer u trenutku smrti supruga nije ispunjavala uvjet dobi odnosno nije imala 50, a niti 45 godina \u017eivota. Navedeno onemogu\u0107uje udovicama i udovcima ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine uz svoju osobnu mirovinu, iako su stekli uvjet dobi i mirovinskog sta\u017ea za priznavanje prava na neku od osobnih mirovina.<\/p>\n<p>Cilj drugog mirovinskog stupa, u koji se upla\u0107uju doprinosi osiguranika koji se vode na njihovim osobnim ra\u010dunima i koji se ula\u017eu u imovinu koja ostvaruje prinos, je pro\u0161irenje izvora financiranja mirovina i postizanje ve\u0107e odgovornosti pojedinca za vlastitu sigurnost u starijoj dobi. U 2024. godini se za mirovinu iz oba mirovinska stupa odlu\u010dilo 5.077 korisnika, \u0161to je pove\u0107anje od 100,35% u odnosu na 2023. godinu, kada ih se odlu\u010dilo 2.530. Istovremeno, gotovo je isti broj korisnika mirovine samo iz 1. mirovinskog stupa \u2013 u 2023. godini 9.301 korisnika izabralo je mirovinu iz 1. mirovinskog stupa, a u 2024. godini to ih je u\u010dinilo 9.293.<\/p>\n<p>Usprkos informacijama koje su o mirovini iz oba mirovinska stupa dostupne na internetskim stranicama REGOS-a i HZMO-a, iz pritu\u017ebi je vidljivo da je proces odabira mirovine iz prvog, odnosno prvog i drugog mirovinskog stupa za budu\u0107e umirovljenike i dalje konfuzan i stresan te da su im \u010desto potrebna dodatna razja\u0161njenja i pomo\u0107.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"font-size: 16px; color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 36. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 16px; color: #ffffff;\"><strong>Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Registru osiguranika, da nastave s poduzimanjem aktivnosti kako bi se budu\u0107e umirovljenike na lako dostupan i razumljiv na\u010din informiralo o njihovim pravima, koracima u postupku i u\u010dincima odabira mirovine iz prvog ili oba mirovinska stupa<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Ve\u0107 navedenim izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima propisana je obveza REGOS-a da za potrebe dono\u0161enja odluke o izboru mirovine \u010dlanu fonda obvezno dostavi obavijest o informativnom izra\u010dunu. Propisano je i da \u0107e HANFA pravilnikom urediti minimalni sadr\u017eaj o informativnom izra\u010dunu mirovine. Budu\u0107i je HANFA tek krajem prosinca 2024. godine donijela Pravilnik o minimalnom sadr\u017eaju obavijesti o informativnom izra\u010dunu mirovine, njegovi stvarni u\u010dinci vidjet \u0107e se tek u narednom razdoblju. Slijedom toga ponavljamo preporuku HZMO-u i REGOS-u da budu\u0107e umirovljenike na lako dostupan i razumljiv na\u010din informiraju o njihovim pravima i koracima u postupku odabira mirovine iz prvog ili oba mirovinska stupa.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica je tijekom 2024. zaprimila vi\u0161e pritu\u017ebi gra\u0111ana kojima ukazuju da im nije bilo na vrijeme ukazano da, ukoliko izaberu mirovinu samo iz 1. mirovinskog stupa, jer je to za njih povoljnije, ne\u0107e mo\u0107i povu\u0107i dio kapitalizirane \u0161tednje iz 2. mirovinskog stupa i obrnuto, ukoliko se odlu\u010de na mirovinu iz oba mirovinska stupa radi povla\u010denja kapitalizirane \u0161tednje iz 2. mirovinskog stupa, time su prinu\u0111eni prihvatiti mirovinu koja je za njih u iznosu mogu\u0107e i nepovoljnija, nego mirovina iz samo 1. mirovinskog stupa.<\/p>\n<p>Iako je \u010dl. 99. ZMO-a omogu\u0107eno svim umirovljenicima, koji to mogu i \u017eele, pravo na rad do polovice punog radnog vremena i zadr\u017eavanje prava na isplatu punog iznosa mirovine, ipak je jednoj skupini umirovljenika ovo pravo onemogu\u0107eno.<\/p>\n<p>Tako nam se pritu\u017eio umirovljenik kojemu je za vrijeme trajanja radnog odnosa do polovice punog radnog vremena obustavljena isplata mirovine. Prema obrazlo\u017eenju i podru\u010dne i sredi\u0161nje slu\u017ebe HZMO-a, navodi se da je \u010dl. 52. st. 1. ZOHBDR-a propisano da korisnici najni\u017ee starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodi\u0161njeg osiguranika, prijevremene starosne mirovine ili obiteljske mirovine na temelju ZOHBDR-a ili ZMO-a imaju pravo na najni\u017eu mirovinu i u slu\u010daju zaposlenja do polovice punog radnog vremena. Budu\u0107i je pritu\u017eitelj bio korisnik prava na mirovinu u visini najni\u017ee mirovine pravilno mu je obustavljena isplata mirovine, jer se odredba \u010dl. 52. st. 1. ZOHBDR-a odnosi na korisnike kojima je u isplati najni\u017ea mirovina, a priznato im je pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodi\u0161njeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu ili obiteljsku mirovinu. Budu\u0107i da pritu\u017eitelj nije imao dovoljno mirovinskog sta\u017ea za ostvarivanje prava na najni\u017eu mirovinu, a ispunjavao je uvjete godina \u017eivota (65 godina) te vi\u0161e od 100<a id=\"domovi\"><\/a> dana u borbenom sektoru, priznato mu je pravo iz \u010dl. 49. st. 3. ZOHBDR-a.<\/p>\n<p>Slijedom navedenog, nije jasno zbog \u010dega su korisnici prava na mirovinu u visini najni\u017ee mirovine izuzeti iz mogu\u0107nosti rada do polovice punog radnog vremena i zadr\u017eavanja prava na isplatu punog iznosa mirovine, pa pu\u010dka pravobraniteljica nastavlja postupanje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Domovi za starije i nemo\u0107ne<\/span><\/h3>\n<p>U RH djeluje 45 decentraliziranih domova za starije i nemo\u0107ne osobe, dva dr\u017eavna doma te 322 pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja drugih osniva\u010da. Uz njih djeluje i 300 obiteljskih domova, koji u postoje\u0107em obliku mogu djelovati samo do 31. prosinca 2026. godine.<\/p>\n<p>MRMSOSP navodi da ne raspola\u017ee s podatkom o broju obiteljskih domova koji su uskladili svoj organizacijski oblik s odredbama ZSS-a. Udruga StarKA, koja okuplja pru\u017eatelje socijalnih usluga za starije u privatnom sektoru, procjenjuje da se oko 60% obiteljskih domova jo\u0161 nije uskladilo. Navode da je, uz skupo\u0107u i dugotrajnost postupka transformacije, poseban problem \u0161to povjerenstva (koja pri JRS donose rje\u0161enja o ispunjenosti mjerila za pru\u017eanje socijalnih usluga) nejednako tuma\u010de odredbe Pravilnika o mjerilima za pru\u017eanje socijalnih usluga te u nekim \u017eupanijama obiteljskim domovima koji su u procesu transformacije postavljaju uvjete koje je, kako navode, gotovo nemogu\u0107e ispuniti.<\/p>\n<p>U svibnju 2024. godine izmijenjen je Pravilnik o mjerilima za pru\u017eanje socijalnih usluga iz 2022. godine, no nigdje nije dostupan u pro\u010di\u0161\u0107enom tekstu, \u0161to pru\u017eateljima socijalnih usluga koji bi se Pravilnika trebali pridr\u017eavati ote\u017eava njegovo pra\u0107enje, pa bi ga bilo dobro objaviti u pro\u010di\u0161\u0107enom tekstu.<\/p>\n<p>U odnosu na izmjene Pravilnika, posebno je problemati\u010dna odredba koja propisuje da je pru\u017eatelj usluge smje\u0161taja du\u017ean korisnicima 24 sata dnevno sve dane u tjednu osigurati odgovaraju\u0107u skrb i nadzor od strane stru\u010dnih, po novom, \u201eili drugih radnika\u201c, a \u010dime se <em>de facto<\/em> dozvoljava da svi domovi za starije i nemo\u0107ne rade bez medicinske sestre u smjeni, \u0161to je neprihvatljivo s obzirom na zdravstveno stanje i potrebe korisnika 3. i 4. stupnja usluge. \u201eDrugi radnici\u201c (njegovatelji, socijalni radnici i dr.) naime nisu osposobljeni uo\u010diti promjene u zdravstvenom stanju korisnika, prepoznati vitalno ugro\u017eena stanja niti pru\u017eiti adekvatnu pomo\u0107.<\/p>\n<p>Posljedica je to \u010dinjenice da u domovima i dalje kroni\u010dno nedostaje medicinskih sestara, a na raspisane natje\u010daje rijetko se\u00a0 javljaju. Zbog te\u0161kih uvjeta rada nedostaje i njegovatelja\/ica, a one koje rade su preoptere\u0107ene te se ne mogu posvetiti korisnicima u dovoljnoj mjeri. Problem manjka osoblja vidljiv je i iz pritu\u017ebi \u010dlanova obitelji korisnika koji navode da se njihovim \u010dlanovima obitelji ne pru\u017ea adekvatna skrb i da nisu pod kontinuiranim nadzorom, a na manjak osoblja ukazuju i sami zaposlenici domova za starije.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201eOvako vi\u0161e ne mo\u017eemo raditi jer na nas 9, koji se moramo izmjenjivati u 3 do 4 smjene, imamo previ\u0161e korisnika za koje moramo skrbiti 24 sata dnevno. Svaki mjesec, ve\u0107 unatrag tri godine, svatko od nas radnika ima jako puno prekovremenog rada, di mi vi\u0161e fizi\u010dki i psihi\u010dki ne mo\u017eemo podnijeti taj tempo rada i pritisak i stres, jer se osje\u0107amo jako podcijenjeno, umorno, iscrpljeno i na rubu svih snaga\u2026<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">Humani posao radimo na nehumani na\u010din, jer mi po korisniku za njegu imamo svega 4 minute. Zamislite da se ujutro probudite i u 4 minute morate se istu\u0161irati, oprati kosu, osu\u0161iti kosu, oprati zube, obu\u0107i, promijeniti posteljinu na krevetu, skuhati si kavu, popiti tu kavu, napraviti si doru\u010dak, pojesti taj doru\u010dak i progovorit koju rije\u010d sa svojom obitelji i tek onda krenuti na posao. I to ne samo jedan dan, nego svaki dan. Nemogu\u0107e jel da. Sad si zamislite kako je to kad mi do\u0111emo kod nepokretnog korisnika i moramo napraviti svu njegu, zadovoljiti sve higijenske potrebe jedne osobe u roku od 4 minute. Svaki dan, kod svakog korisnika, njih 76 plus. Tim korisnicima uz svu njegu, potrebno je progovoriti i koju rije\u010d jer ti korisnici nisu stvari, oni su \u017eiva bi\u0107a koja zaslu\u017euju po\u0161tovanje i razumijevanje svakoga od nas i za njihovo mentalno zdravlje je potrebno da imamo vi\u0161e vremena baviti se s njima individualno na na\u010din na kojem je njima najpotrebnije. A sa ovakvim na\u010dinom rada to je nemogu\u0107e ostvariti bez obzira na to kako se organiziramo jer je veliki manjak radne snage.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">Korisnici ne dobiju adekvatnu skrb jer mi vi\u0161e to nismo u mogu\u0107nosti pru\u017eiti jer nas ima premalo, iscrpljeni smo i umorni, a trudimo se i dalje, dok je nama radnicima, sa ovakvim na\u010dinom rada i smjenama, uskra\u0107eno vrijeme za odmor, oduzeto vrijeme za obitelj i hobije i slobodno vrijeme, a znate i sami da je radniku, pogotovo u takvoj ustanovi, i prijeko potreban fizi\u010dki i psihi\u010dki odmor.&#8221;<\/span><\/p><\/blockquote>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 37. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osmisli dugoro\u010dnu politiku zapo\u0161ljavanja kvalificiranog kadra u domove za starije i nemo\u0107ne<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iako se domovi snalaze sklapanjem ugovora o dodatnom radu sa stru\u010dnim osobljem, zapo\u0161ljavanjem studenata, umirovljenika i stranih radnika kao njegovatelja, problem manjka djelatnika u domovima za starije i nemo\u0107ne goru\u0107i je problem koji je potrebno \u017eurno rje\u0161avati. Va\u017enost ovog problema prepoznalo je i MRMSOSP, koje navodi da je kroz Operativni plan dugotrajne skrbi planirano mapiranje stanja i utvr\u0111enje potreba te rad na unapre\u0111enju kompetencija zaposlenih. No, s obzirom na kroni\u010dni nedostatak stru\u010dnog osoblja u domovima za starije, s ovom mjerom se zna\u010dajno kasni.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201c \u017divim u jednom domu (osniva\u010d \u2026 \u017eupanija)\u2026Nas umirovljenike nitko ne do\u017eivljava, samo su puna usta tre\u0107e \u017eivotne dobi (kako je to zlatno doba) i ostale nebuloze\u2026ako se po\u017ealimo dobijemo odgovor \u201eako vam se ne svi\u0111a znate gdje su vrata\u201c. Obitelji poma\u017eu da platimo, ali i oni imaju djecu koju treba \u0161kolovati. Nama mirovine ne mogu podnijeti ta nemogu\u0107a poskupljenja&#8230;\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>U 2024. godini nastavljen je rast cijena smje\u0161taja u domovima za starije i nemo\u0107ne osobe. Mediji su izvje\u0161tavali o velikim poskupljenjima u decentraliziranim domovima te o zabrinutim korisnicima \u010dije mirovine ne pokrivaju poskupljenje. Cijene smje\u0161taja u jedinom decentraliziranom domu za starije i nemo\u0107ne u Karlovcu porasle su u 2024. godini 40%, dok su prethodno u 2023. godini porasle 20%. Cijena jednokrevetne sobe u Domu za starije i nemo\u0107ne osobe u Koprivnici porasla je 40%, smje\u0161taj u Domu za starije i nemo\u0107ne osobe u Splitu poskupio je u 2023. godini 30%, a u 2024. godini 40%, pri \u010demu Splitsko-dalmatinska \u017eupanija kao osniva\u010d navodi da su tro\u0161kovi poslovanja rasli br\u017ee od cijena smje\u0161taja.<\/p>\n<p>Vi\u0161e JRS-a osniva\u010da decentraliziranih domova ukazalo je da je do porasta cijena do\u0161lo zbog porasta tro\u0161kova energenata, hrane i pla\u0107a, no i da postoje\u0107i sustav financiranja, a posebno iznosi pomo\u0107i izravnanja iz dr\u017eavnog prora\u010duna ne prate novonastale i pove\u0107ane tro\u0161kove usluga, da ote\u017eava redovno poslovanje te onemogu\u0107ava daljnja ulaganja u pove\u0107anje kapaciteta i podizanje kvalitete usluge. Nadalje navode da MRMSOSP nije povisilo iznos kojim podmiruje tro\u0161kove korisnika smje\u0161tenih prema rje\u0161enjima HZSR-a. Zbog toga neke JRS iz vlastitih sredstava podmiruju razliku u cijeni koja je nastala poskupljenjem, poput Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije za Dom u Sisku.<\/p>\n<p>Iako se cijene smje\u0161taja u decentraliziranim domovima diljem RH zna\u010dajno razlikuju, i dalje su neusporedivo povoljnije od cijena koje se najavljuju u novoizgra\u0111enim domovima u Pazinu i Dubrovniku, koji \u0107e se tek otvoriti, a koje \u0107e i uz subvenciju \u017eupanija kao osniva\u010da prema\u0161ivati 1.000 eura po korisniku, \u0161to je velikoj ve\u0107ini umirovljenika preskupo.<\/p>\n<p>Iako cijene privatnih domova uglavnom nisu javno objavljene, i one su porasle. Prema procjeni udruge StarKA cijene smje\u0161taja u obiteljskim i privatnim domovima za starije i nemo\u0107ne tijekom 2024. godine su porasle 10-15%, zbog porasta tro\u0161kova radne snage i cijena hrane.<\/p>\n<p>Iz medijskih napisa i zaprimljenih pritu\u017ebi vidljivo je da i dalje postoji ilegalni smje\u0161taj za starije, bez izdanih rje\u0161enja o ispunjenosti mjerila za pru\u017eanje socijalnih usluga, gdje vlasnici motivirani zaradom starije i nemo\u0107ne primaju na smje\u0161taj ne obaziru\u0107i se na propisane uvjete, bez vo\u0111enja evidencija o korisnicima i njihovim zdravstvenom stanju, bez sklapanja ugovora o radu s djelatnicima i protupo\u017earne za\u0161tite. MRMSOSP je u 2024. godini provelo 35 inspekcijskih nadzora kod pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja koji rade bez licence, u kojima je utvr\u0111eno da i dalje radi barem 13 pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja kojima je prethodno zabranjen rad. Isti\u010demo slu\u010daj doma u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji, u kojem su 2020. godine u po\u017earu smrtno stradale dvije korisnice, koji je nastavio ilegalno raditi tijekom 2024. godine. U posljednjem inspekcijskom nadzoru je u domu zate\u010deno 18 korisnika, uz mjese\u010dnu cijenu smje\u0161taja od 1.100 eura.<\/p>\n<p>S obzirom na domove koji ilegalno rade i po nekoliko godina, usprkos vi\u0161estrukim zabranama rada i nizu nov\u010danih kazni u prekr\u0161ajnim postupcima, ovakve je slu\u010dajeve nu\u017eno stro\u017ee ka\u017enjavati, mogu\u0107e i kroz uvo\u0111enje novog kaznenog djela ilegalnog pru\u017eanja usluge smje\u0161taja starijim i nemo\u0107nim osobama sa zaprije\u010denom kaznom zatvora. Naime, pokazuje se da prekr\u0161ajno sankcioniranje, kod kojeg pru\u017eatelj ilegalne usluge smje\u0161taja pla\u0107a nov\u010dane kazne nije dovoljno. Dapa\u010de, s obzirom na visoke mjese\u010dne cijene smje\u0161taja koje napla\u0107uje, pla\u0107anje prekr\u0161ajnih nov\u010danih kazni predstavlja &#8216;poslovni model&#8217; i ne destimulira daljnji ilegalni rad, pri \u010demu su ugro\u017eene starije osobe smje\u0161tene u takve ilegalne domove. Dr\u017eava mora u\u010diniti vi\u0161e da se ovakvoj praksi stane na kraj.<\/p>\n<p>Pri tome, u takve ilegalne domove obitelji smje\u0161tavaju svoje starije i nemo\u0107ne, posebno kada im je on \u017eurno potreban, a pri tome ne mogu ni provjeriti radi li dom legalno, odnosno ima li rje\u0161enje o ispunjenosti mjerila za pru\u017eanje socijalnih usluga. Naime, javno dostupna stranica na kojoj se nalazi pregled pru\u017eatelja socijalnih usluga, uklju\u010duju\u0107i usluge smje\u0161taja (<a href=\"https:\/\/mrosp.gov.hr\/registar-pruzatelja\/13416\">https:\/\/mrosp.gov.hr\/registar-pruzatelja\/13416<\/a>) te\u0161ko je pregledna, zahtjevna je za kori\u0161tenje i ne nudi jednostavan na\u010din pretra\u017eivanja domova za starije i nemo\u0107ne osobe.<\/p>\n<p>Vezano za kontrole svih pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja za starije, temeljem \u010dl. 169. ZSS-a JRS su du\u017ene jednom godi\u0161nje provoditi kontrole kod pru\u017eatelja socijalnih usluga kojima su ranije izdali licencu, a u slu\u010daju osnovane sumnje na nepravilnosti bez odgode obavijestiti MRMSOSP.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 38.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da smjernicama detaljnije razradi na\u010din obavljanja kontrola koje \u017eupanije i Grad Zagreb provode nad pru\u017eateljima socijalnih usluga<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Prema podacima koje su nam JRS dostavile sredinom 2024. godine, ve\u0107ina ih provodi kontrole u domovima za starije kojima su prethodno izdale licencu, no velike su razlike u postupanju \u2013 neke kontrole unaprijed najavljuju, druge ih provode bez najave, pojedine JRS navode da su provele desetke nadzora te da nisu uo\u010dile nikakve nepravilnosti, dok su druge nepravilnosti uo\u010dile kod barem polovice pru\u017eatelja usluge smje\u0161taja. Pojedine JRS obavijestile su MRMSOSP o svim uo\u010denim nepravilnostima, dok su neke pru\u017eateljima usluge smje\u0161taja davale rokove za otklanjanje uo\u010denih nepravilnosti, a koji nisu posebno propisani ZSS-om.<\/p>\n<p>Iz navedenog je vidljivo da slu\u017ebenici koji provode kontrole razli\u010dito tuma\u010de \u010dl. 169. ZSS-a. Na na\u0161 izri\u010diti upit, ve\u0107ina JRS je navela smatra da je potrebno donijeti pravilnik koji bi jasnije definirao na\u010din provo\u0111enja kontrola i daljnjeg postupanja. S obzirom ZSS-om nije predvi\u0111eno da MRMSOSP donese ovakav podzakonski akt, preporu\u010damo MRMSOSP-u da barem izradi smjernice kojim bi dale detaljnije upute JRS-ima.<\/p>\n<p>U odnosu na obvezu JRS-a i Grada Zagreba da najmanje jednom godi\u0161nje organiziraju edukacije stru\u010dnih radnika pru\u017eatelja usluga za koje su donijeli rje\u0161enje o ispunjavanju mjerila za pru\u017eanje socijalnih usluga, vidljivo je da se u nekim \u017eupanijama edukacije uop\u0107e ne provode te da u tom smislu o\u010dekuju pomo\u0107 novoosnovane Akademije socijalne skrbi.<\/p>\n<p>S tim u vezi, Akademija socijalne skrbi navodi da je sve JRS-e obavijestila o mogu\u0107nosti me\u0111usobne suradnje te da je potpisala sporazume o suradnji s Brodsko-posavskom, Zadarskom i \u0160ibensko-kninskom \u017eupanijom.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 39. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Akademiji socijalne skrbi, da educira slu\u017ebenike jedinica regionalne samouprave koji provode kontrolu o ispunjavanju mjerila za pru\u017eatelje socijalnih usluga<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 40. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osmisli dugoro\u010dnu politiku razvoja smje\u0161tajnih kapaciteta za osobe koje boluju od Alzheimera i drugih demencija<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 41. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da pri idu\u0107im izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi predlo\u017ei pritu\u017ebeni put za korisnike domova za starije i nemo\u0107ne osobe kojima osniva\u010d nije Republika Hrvatska<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Uz provo\u0111enje edukacija za stru\u010dne radnike pru\u017eatelja socijalnih usluga, isti\u010demo va\u017enost educiranja i slu\u017ebenika koji provode kontrole, a radi dodatnog ujedna\u010davanja postupanja. Iako Akademija navodi da slu\u017ebenici koji provode kontrole nisu ciljana skupina programa usavr\u0161avanja koji je propisan u djelatnosti Akademije te da ZSS-om nije propisano provo\u0111enje edukacija za slu\u017ebenike \u017eupanija koji provode kontrole, s obzirom na va\u017enost osiguravanja jednake razine prava starijih osoba, ponavljamo preporuku Akademiji socijalne skrbi da educira i slu\u017ebenike jedinica regionalne samouprave koji provode kontrolu o ispunjavanju mjerila za pru\u017eatelje socijalnih usluga, temeljem sklopljenih ugovora sa \u017eupanijama.<\/p>\n<p>Smje\u0161taj se posebno te\u0161ko pronalazi za oboljele od Alzheimera i drugih oblika demencije, jer smje\u0161tajnih kapaciteta za ovu skupinu korisnika kroni\u010dno nedostaje te ih ve\u0107ina domova ni nema. Pravilnikom o mjerilima za pru\u017eanje socijalnih usluga propisani su posebni uvjeti prostora i opreme i ve\u0107i broj zaposlenika. Privatnim domovima je ovakav smje\u0161taj neisplativ jer zbog visokih tro\u0161kova obiteljima korisnika ne bi mogli naplatiti stvarnu cijenu usluge. U pritu\u017ebama koje zaprimamo se navodi i da decentralizirani domovi svojim korisnicima, kod kojih se Alzheimerova demencija pojavila na smje\u0161taju, otkazuju ugovore o smje\u0161taju, a pritom nije vidljivo da JRS ula\u017eu dodatne napore radi osiguranja kapaciteta za ovu rastu\u0107u skupinu korisnika unutar decentraliziranih domova.<\/p>\n<p>S obzirom da ZSS-om nije propisan jasan pritu\u017ebeni put za korisnike decentraliziranih domova, ve\u0107 ZSS to propisuje samo za ustanove kojima je osniva\u010d RH, a takva su svega dva doma, radi sna\u017enije za\u0161tite prava korisnika isto je potrebno dodatno regulirati.<\/p>\n<p>Nadalje, isti\u010demo i da korisnici decentraliziranih i privatnih domova naj\u010de\u0161\u0107e nisu upoznati s internim procedurama za podno\u0161enje pritu\u017ebe. Tako smo pri obilasku Doma za starije i nemo\u0107ne osobe Li\u010dko-senjske \u017eupanije u Gospi\u0107u, Domu preporu\u010dili da korisnike na odgovaraju\u0107i na\u010din informira o mogu\u0107nosti i na\u010dinu podno\u0161enja pritu\u017ebe, a u slu\u010daju potpisanih pritu\u017ebi podnositelju izravno dostavi pisani odgovor.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"wp-image-20682 alignleft\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/7-4-263x300.png\" alt=\"\" width=\"392\" height=\"447\" \/><\/p>\n<p>Iako o obilascima domova za starije i nemo\u0107ne detaljnije pi\u0161emo u posebnom poglavlju ovog Izvje\u0161\u0107a, ukazujemo na dio problema uo\u010denih pri obilascima koji se ti\u010du i pokretnih korisnika. Tijekom 2024. godine obi\u0161li smo domove u Gospi\u0107u, Splitu i Sisku, u kojima se uvjeti smje\u0161taja bitno razlikuju. Zabrinjavaju uvjeti u domu u Gospi\u0107u u kojem su sobe pokretnih korisnika u starom objektu veoma sku\u010dene i sumorne, inventar je dotrajao, a korisnici i korisnice koriste zajedni\u010dke WC-e. Vrlo mali broj korisnika je uklju\u010den u aktivnosti.<\/p>\n<p>Nasuprot tome, prostor doma u Sisku, unato\u010d o\u0161te\u0107enjima od potresa, lijepo je ure\u0111en, sobe su funkcionalne i primjereno opremljene, zajedni\u010dki prostori ure\u0111enjem podsje\u0107aju na ku\u0107nu atmosferu, \u0161to korisnicima osigurava primjerene uvjete smje\u0161taja. Gradski park u neposrednoj blizini dodatno podi\u017ee kvalitetu \u017eivota. Dodatno, korisnicima se nude brojne aktivnosti poput pjeva\u010dkog zbora, tjelovje\u017ebe, izrade ru\u010dnih radova, literarno-dramske\u00a0 i vrtlarske grupe i molitvene skupine, a korisnici sudjeluju i u izradi ilustriranog glasila Doma \u201eZlatna fabula\u201c. U Domu se organiziraju i priredbe, odlasci na koncerte, izlo\u017ebe, predavanja i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Dom za starije i nemo\u0107ne osobe Split, koji raspola\u017ee smje\u0161tajem apartmanskog tipa za samce i parove te pokretnim korisnicima omogu\u0107ava gotovo posve samostalan \u017eivot. No, s obzirom na potrebe, Dom na smje\u0161taj u apartmane ne prima nove korisnike te se apartmani, nakon \u0161to se oslobode, pretvaraju u kapacitete stacionara.<\/p>\n<p>S obzirom na uvjete smje\u0161taja u brojnim decentraliziranim domovima, va\u017eno je da\u00a0 osniva\u010di\u00a0 dodatno ula\u017eu u uvjete smje\u0161taja u domovima za starije i nemo\u0107ne. Istovremeno, s obzirom na razli\u010dite kapacitete \u017eupanija bilo bi dobro i da se na nacionalnoj razini razmotri podizanje iznosa minimalnih financijskih standarda za decentralizirano financiranje domova za starije.<\/p>\n<p>Korisnicima Doma u Sisku osigurana je primarna zdravstvena za\u0161tita kroz usluge lije\u010dnika koji dva puta tjedno dolazi u Dom, no navedena dinamika nije dovoljna. Kao i u ve\u0107ini drugih domova koje smo obi\u0161li, puni opseg stomatolo\u0161ke za\u0161tite u Domu nije osiguran jer stomatolog dolazi radi va\u0111enja zuba, sanacije i popravaka, no ne i protetike. Nepokretnim korisnicama nije osigurana niti ginekolo\u0161ka za\u0161tita, osim u hitnim slu\u010dajevima, kada se odvoze u sisa\u010dku bolnicu.<\/p>\n<p>U Domu u Splitu zdravstvena za\u0161tita organizirana je u ambulanti obiteljske medicine, no ve\u0107inu vremena lije\u010dnica je na lokaciji \u201eZenta\u201c, a manje na lokaciji \u201eVukovarska\u201c (usprkos velikoj potrebi), radi \u010dega smo preporu\u010dili da se zdravstvena za\u0161tita organizira u jednakom trajanju na obje lokacije. U Dom u Gospi\u0107u lije\u010dnik koji je u mirovini dolazi svega dva puta tjedno po dva sata, \u0161to je nedovoljno. Korisnici nemaju pristup psihijatru, iako neki uzimaju psihijatrijsku terapiju. U oba doma nedostaje ginekolo\u0161ka i stomatolo\u0161ka za\u0161tita za nepokretne korisnike, \u0161to smo preporu\u010dili organizirati.<a id=\"nasilje\"><\/a><\/p>\n<p>U nekim od posje\u0107enih domova problem je i kvaliteta prehrane. Stoga smo ukazali na va\u017enost pridr\u017eavanja trenutno va\u017ee\u0107ih javnozdravstvenih smjernica, kao i Prehrambeno-gerontolo\u0161kih normi MZ-a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Nasilje nad starijim osobama<\/span><\/h3>\n<p>Starije su osobe nerijetko izlo\u017eene razli\u010ditim oblicima nasilja. Unato\u010d tome, malo je istra\u017eivanja o nasilju nad starijim osobama. U provedenim istra\u017eivanjima se ukazuje da se radi o va\u017enom dru\u0161tvenom problemu koji je ra\u0161ireniji nego \u0161to se pretpostavljalo. Malen je i broj prijava, izme\u0111u ostalog, jer se \u017ertve boje prijaviti nasilje, sram ih je, a nerijetko i \u0161tite nasilnika koji je \u010desto \u010dlan obitelji.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica kontinuirano ukazuje kako iz na\u010dina prikazivanja podataka koje prikuplja Povjerenstvo za pra\u0107enje i unaprje\u0111enje rada tijela kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka te izvr\u0161avanje sankcija za za\u0161titu od nasilja u obitelji, nije jasno kada se radi o rodno uvjetovanom nasilju, kada o nasilju nad starijim osobama, a kada o kombinaciji. Pri tome prikupljanje ovih podataka nije metodolo\u0161ki jednostavno te je potrebno uzeti u obzir obje perspektive, odnosno prikupljati podatke i za rodno uvjetovano nasilje i za nasilje nad starijim osobama. Pri tome dakako mo\u017ee do\u0107i i do preklapanja, pa starije \u017eene mogu biti izlo\u017eene intersekcijskoj diskriminaciji i nasilju i temeljem roda i temeljem dobi. Stoga je dobro da smo izmjenama Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji uklju\u010deni u ovo Povjerenstvo, kako bismo kao institucija koja \u0161titi prava starijih osoba, nastavili zagovarati aktivnije uklju\u010divanje dobne dimenzije u pra\u0107enje i unapre\u0111enje rada tijela kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka te izvr\u0161avanje sankcija za za\u0161titu od nasilja u obitelji.<\/p>\n<p>I Grupa stru\u010dnjaka VE za djelovanje protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji (GREVIO) ukazala je da je potrebno razvrstavati podatke koje prikupljaju svi relevantni dionici, uklju\u010duju\u0107i tijela zadu\u017eena za provedbu zakona i pravosudna tijela, s obzirom na spol i dob \u017ertve i po\u010dinitelja, njihov odnos, zemljopisni polo\u017eaj i razli\u010dite oblike nasilja. Ukazali su i da je potrebno uklju\u010diti i kaznene i prekr\u0161ajne postupke,\u00a0 te\u00a0 kategorije podataka koje bi omogu\u0107ile razlikovanje me\u0111ugeneracijskog nasilja od nasilja me\u0111u intimnim partnerima. Neovisna stru\u010dnjakinja UN-a za ljudska prava starijih osoba ukazuje kako nedostatak podataka o prevalenciji nasilja nad starijima stvara znatne praznine u sprje\u010davanju kr\u0161enja njihovih ljudskih prava. Prikupljanje ra\u0161\u010dlanjenih disagregiranih podataka pru\u017ea vrijedne informacije o obrascima i na\u010dinima prijave nasilja, postoje\u0107im podr\u0161kama i izazovima u pristupu pravosu\u0111u. Takvi podaci trebali bi biti temelj preventivnih programa i posljedi\u010dno doprinijeti u\u010dinkovitijim i djelotvornijim odgovorima na nasilje nad starijima. Stoga neovisna stru\u010dnjakinja navodi da prikupljanje ovih podataka dr\u017eavama treba biti prioritet koji \u0107e doprinijeti u\u010dinkovitoj prevenciji nasilja nad starijim osobama.<\/p>\n<p>Prema podacima Povjerenstva MUP je tijekom 2023. godine zabilje\u017eilo 1.059 starijih osoba kao \u017ertava obiteljskog nasilja, dok su sudovi evidentirali 854 \u017ertve starije \u017eivotne dobi &#8211; 567 \u017eena i 287 mu\u0161karaca. MRMSOSP je evidentiralo 602 slu\u010daja zanemarivanja potreba starije osobe.<\/p>\n<p>Stoga ponovno ukazujemo kako navedeni podaci, koji se sastoje od brojeva i statistike, a koji se prikupljaju temeljem Pravilnika o na\u010dinu prikupljanja, obrade i dostave statisti\u010dkih podataka i izvje\u0161\u0107a iz podru\u010dja primjene Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji, ne omogu\u0107avaju cjeloviti uvid u fenomen nasilja nad starijima i njegove uzroke. S obzirom na navedeno, kao i odredbu \u010dl. 20. ZZNO-a, kojim je propisana obveza prikupljanja podataka o primjeni Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji i primjeni Kaznenog zakona temeljem kojih se sastavljaju godi\u0161nja izvje\u0161\u0107a, pozdravljamo najavljenu izmjenu Pravilnika.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 42.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da izmjenama Pravilnika o na\u010dinu prikupljanja, obrade i dostave statisti\u010dkih podataka i izvje\u0161\u0107a iz podru\u010dja primjene Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji omogu\u0107i bolje pra\u0107enje nasilja nad starijima<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 43. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu unutarnjih poslova, da educira svoje zaposlenike o svim oblicima nasilja nad starijim osobama<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 44. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Akademiji socijalne skrbi, da educira djelatnike u sustavu socijalne skrbi o svim oblicima nasilja nad starijim osobama<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pritu\u017ebe koje zaprimamo pokazuju da su imovinsko-pravni interesi te nerije\u0161eni imovinsko-pravni prijepori izme\u0111u \u010dlanova obitelji \u010desto povezani s nasiljem nad starijim osobama. Naslje\u0111ivanje nekretnina, podjela obiteljske imovine i s time povezani sukobi mogu voditi i do razli\u010ditih oblika nasilja prema starijim \u010dlanovima obitelji, nerijetko vlasnicima sporne imovine. Nadle\u017ena tijela takve slu\u010dajeve u pravilu tretiraju situacijski, od incidenta do incidenta, nakon \u010dega, bez detaljnog sagledavanja detalja i uzroka nastalog sukoba, procesuiraju sve sudionike incidenta. Oblike koji ne predstavljaju fizi\u010dko nasilje nadle\u017ena tijela \u010desto ne prepoznaju, a i mehanizmi za\u0161tite \u017ertava uglavnom su usmjereni na za\u0161titu od fizi\u010dkog nasilja. Stoga smo u Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu preporu\u010dili edukaciju zaposlenika MUP-a i HZSR-a.<\/p>\n<p>Prema podacima MUP-a, edukacije se provode na vi\u0161e kolegija na Veleu\u010dili\u0161tu kriminalistike i javne sigurnosti, \u0161to pozdravljamo, no napominjemo da bi trebalo educirati i ve\u0107 zaposlene, stoga preporuku ponavljamo.<\/p>\n<p>MRMSOSP nas je obavijestilo o provedbi edukacija, no samo o rodno utemeljenom nasilju, s napomenom da se tek planira nadogradnja edukacija u koje bi se uklju\u010dilo i nasilje nad starijima.<\/p>\n<p>Problem nasilja nad osobama starije \u017eivotne dobi prepoznale su neke organizacije civilnog dru\u0161tva pa primjerice B.a.b.e. kroz projekt \u201epuSHEd \u2013 protect, undestand, support: Help the elderly\u201c, provode aktivnosti usmjerene na razvijanje specifi\u010dnih paketa podr\u0161ke starijim \u017eenama \u017ertvama nasilja.<\/p>\n<p>Ubojstvo i ranjavanje vi\u0161e korisnika i zaposlenika u Domu za starije i nemo\u0107ne osobe u Daruvaru u 2024. godini jedan je od najte\u017eih zlo\u010dina koji se dogodio u ustanovama socijalne skrbi u RH. U cilju prevencije sli\u010dnih doga\u0111aja u budu\u0107nosti, smatramo da je ovaj doga\u0111aj va\u017eno detaljno analizirati.<\/p>\n<p>U tom kontekstu ukazujemo da je nedavno usvojena Preporuka Vije\u0107a ministara o suzbijanju zlo\u010dina iz mr\u017enje. Njome je \u201ezlo\u010din iz mr\u017enje\u201d definiran kao kazneno djelo po\u010dinjeno s elementom mr\u017enje na temelju jedne ili vi\u0161e stvarnih ili percipiranih osobnih karakteristika ili statusa. Pri tome \u201emr\u017enja\u201d uklju\u010duje pristranost, predrasude ili prezir; a \u201eosobne karakteristike ili status\u201d uklju\u010duju, ali nisu ograni\u010dene na rasu, boju ko\u017ee, jezik, vjeru, nacionalnost, nacionalno ili etni\u010dko podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rod, seksualnu orijentaciju, rodni identitet i izra\u017eavanje te spolne karakteristike. Kazneni zakon RH propisuje zatvoreni krug osobina koje se odnose na zlo\u010dine iz mr\u017enje. To su rasna pripadnost, boja ko\u017ee, vjeroispovijest, nacionalno ili etni\u010dko podrijetlo, jezik, invaliditet, spol, spolno opredjeljenje ili rodni identitet druge osobe. Dakle, Kazneni zakon ne navodi dob kao osobinu \u017ertve zlo\u010dina iz mr\u017enje. I Agencija EU za temeljna prava se zala\u017ee za pro\u0161irenje za\u0161ti\u0107enih osobina kojim bi se obuhvatile sve diskriminatorne osnove iz \u010dl. 14. EKLJP-a, odnosno iz \u010dl. 21. Povelje o temeljnim pravima EU-a, me\u0111u kojima je i dob.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 45. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da pri idu\u0107im izmjenama Kaznenog<a id=\"ugovori\"><\/a> zakona predlo\u017ei pro\u0161irenje liste karakteristika iz \u010dl. 87. st. 21. na na\u010din da uklju\u010di i dob<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Stoga pu\u010dka pravobraniteljica preporu\u010da pro\u0161irenje liste karakteristika koje se \u0161tite Kaznenim zakonom u odnosu na zlo\u010din iz mr\u017enje, na na\u010din da uklju\u010di i dob.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Ugovori o uzdr\u017eavanju<\/span><\/h3>\n<p>U 2024. godini za\u017eivjele su izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima koje su stupile na snagu krajem prosinca 2023. godine, a kojima je, izme\u0111u ostaloga, izmijenjen naziv ugovora te su predvi\u0111eni novi za\u0161titni mehanizmi usmjereni za\u0161titi primatelja uzdr\u017eavanja, me\u0111u kojima je i Registar ugovora o uzdr\u017eavanju, a \u0161to su bile preporuke pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n<p>Pravilnikom o registru ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju donesenom u\u00a0 svibnju 2024. godine detaljnije je propisano da Registar, koji osniva i vodi Hrvatska javnobilje\u017eni\u010dka komora, nije javan te da pravo uvida imaju samo ovla\u0161teni korisnici i to sudovi, javni bilje\u017enici, HZSR i nadle\u017ena dr\u017eavna odvjetni\u0161tva. Ostala javnopravna tijela mogu ostvariti uvid po odluci ministra nadle\u017enog za poslove pravosu\u0111a kada im je to potrebno za obavljanje poslova iz njihove nadle\u017enosti, a MPUDT ima pravo uvida kada je to potrebno za obavljanje poslova iz njihove nadle\u017enosti. Registar se vodi u elektroni\u010dkom obliku.<\/p>\n<p>U Registar se upisuju podaci o davatelju i primatelju uzdr\u017eavanja koji su sklopili, izmijenili ili raskinuli ugovor o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) ili ugovor o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istodobni prijenos imovine), podaci o sudu ili javnom bilje\u017eniku koji je ugovor sastavio, potvrdio ili ovjerio, podaci o datumu i o poslovnom broju predmeta suda ili javnog bilje\u017enika pod kojim je ugovor sastavljen, potvr\u0111en ili ovjeren, podaci o datumu pokretanja postupka, sudu i poslovnom broju predmeta pokrenutom radi izmjene, raskida, utvr\u0111enja ni\u0161tetnim ili poni\u0161tenja ugovora, podaci o datumu i na\u010dinu pravomo\u0107nog okon\u010danja postupka radi izmjene, raskida, utvr\u0111enja ni\u0161tetnim ili poni\u0161tenja ugovora, podaci o datumu i prestanku obveza po ugovoru ispunjenjem i izmjene podataka. Navedene podatke u Registar upisuje sudac nadle\u017enog suda odnosno javni bilje\u017enik, a za upis podataka u Registar pla\u0107a se naknada u iznosu od 20 eura koju je du\u017ean platiti davatelj uzdr\u017eavanja.<\/p>\n<p>Registar je profunkcionirao 1. srpnja 2024. godine te su u njega sudovi i javni bilje\u017enici bili du\u017eni u roku 60 dana upisivati podatke o ugovorima o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju i ugovorima o dosmrtnom uzdr\u017eavanju koji su pred njima sklopljeni, potvr\u0111eni ili ovjereni u razdoblju od 30. prosinca 2023. do 30. lipnja 2024. godine.<\/p>\n<p>Prema podacima HJK, pred javnim bilje\u017enicima je u 2024. godini sklopljeno 4.584 ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) te 1.285 ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istodobni prijenos imovine) te su isti upisani u Registar ugovora.<\/p>\n<p>Sudovi su u istom razdoblju u Registar upisali 747 ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) te 161 ugovor o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istodobni prijenos imovine).<\/p>\n<p>U odnosu na prethodnu godinu, u 2024. godini za 15% je smanjen broj sklopljenih ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti), odnosno za 20% ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istodobni prijenos imovine), \u010dime je preokrenut dosada\u0161nji trend rasta broja sklopljenih ugovora o uzdr\u017eavanju.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20683\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/8-2-300x125.png\" alt=\"\" width=\"598\" height=\"249\" \/><\/p>\n<p>HJK navodi da je u lipnju 2024. godine dobila pristup produkcijskom servisu Registra osoba pod skrbni\u0161tvom i Registra osoba pod posebnim skrbni\u0161tvom, \u010dime \u0107e se onemogu\u0107iti zloporabe u raspolaganju imovinom osoba koje su pod skrbni\u010dkom za\u0161titom. No, HJK nema mogu\u0107nost provjeriti postoje li zakonske zapreke za sklapanje ugovora iz \u010dl. 170. ZSS-a, kojim je propisano da pravna ili fizi\u010dka osoba koja obavlja djelatnost socijalne skrbi i osoba zaposlena u djelatnosti socijalne skrbi ne mogu s korisnikom sklopiti ugovor kojim se otu\u0111uju ili optere\u0107uju nekretnine korisnika niti ugovor o do\u017eivotnom ili dosmrtnom uzdr\u017eavanju te da je ugovor koji je sklopljen suprotno navedenoj odredbi ni\u0161tetan.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 46.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da Hrvatskoj javnobilje\u017eni\u010dkoj komori omogu\u0107i uvid u evidencije pravnih i fizi\u010dkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi i osoba zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pritom je va\u017eno istaknuti da HJK u tom smislu ovisi o MRMSOSP-u, koje je nadle\u017eno za vo\u0111enje evidencija i prikupljanje podataka u sustavu socijalne skrbi.<\/p>\n<p>Krajem 2023. godine u Zakon o parni\u010dnom postupku dodana je odredba da \u0107e pri izradi plana upravljanja postupkom, a osobito pri odre\u0111ivanju rokova i ro\u010di\u0161ta, sud obra\u0107ati osobitu pa\u017enju na potrebu hitnog rje\u0161avanja spora u postupcima radi izmjene, raskida, utvr\u0111enja ni\u0161tetnim i poni\u0161tenja ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) i ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istodobni prijenos imovine), no pritom zakonodavac ipak nije propisao posebne rokove za postupanje u navedenim postupcima, niti su oni izdvojeni kao posebni postupci, kako je u\u010dinjeno u sporovima iz radnih odnosa.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 47. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da nastavi s informiranjem gra\u0111ana, osobito starije \u017eivotne dobi, o ugovorima o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) i ugovorima o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istodobni prijenos imovine)<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U ranijim izvje\u0161\u0107ima upozorili smo na problem dugotrajnosti sudskih postupaka za raskid ugovora o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju, koji u praksi traju i po nekoliko godina, \u0161to je osobito otegotno za starije osobe primatelje uzdr\u017eavanja. Tako je prvostupanjski postupak za raskid ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju po tu\u017ebi 86-godi\u0161nje primateljice uzdr\u017eavanja, koja je jako naru\u0161enog zdravlja, trajao \u010detiri godine i \u010detiri mjeseca, a trenutno je u tijeku postupak po \u017ealbi.<\/p>\n<p>Udruge pru\u017eateljice BPP-a ukazuju da starije osobe i dalje uglavnom ne razlikuju ugovore o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju (uz prijenos imovine nakon smrti) od ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju (uz istodobni prijenos imovine) te da im se naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju tra\u017ee\u0107i informacije o mogu\u0107nosti raskida.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201eNe znam kome bih se vi\u0161e obratila kako bih pomogla svojoj teti, starici od 88 godina koja je okrutno iskori\u0161tena i prevarena od strane svojih kumova koji su je po izlasku iz bolnice nakon korone, slabu i pod lijekovima odveli do javnog bilje\u017enika i podvalili joj na potpis \u0161prancu kupljenu u Narodnim novinama, govore\u0107i joj da je to punomo\u0107 za pomo\u0107 oko prodaje ku\u0107e, a bio je darovni ugovor! Kako to na\u0161a dr\u017eava dozvoljava? Ona je sirota potpisala i ostala je bez svega\u2026Gospo\u0111a ima 88 godina. Vi\u0161e je gladna nego sita. Jako te\u0161ko psihi\u010dki podnosi sve \u0161to se dogodilo.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Tijekom 2024. godine obra\u0107ali su nam se stariji gra\u0111ani koji nisu bili sigurni kakav su ugovor sklopili, a sami nisu imali primjerak ugovora. Obra\u0107ali su nam se i \u010dlanovi njihovih obitelji navode\u0107i da su njihovi bli\u017enji zbog velikog povjerenja u drugu ugovornu stranu sklopili ugovore na vlastitu \u0161tetu. Kod pritu\u017ebi na postupanje javnih bilje\u017enika, zatra\u017eili smo provo\u0111enje nadzora nad radom javnih bilje\u017enika pred kojima su sporni ugovori sklapani.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 48. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Hrvatskoj javnobilje\u017eni\u010dkoj komori, da javnim bilje\u017enicima uka\u017ee na nu\u017enost dodatnog informiranja stranke koja je zbog dobi ili drugih osobnih obilje\u017eja posebno ranjiva, o pravnim posljedicama ugovora koje stranka \u017eeli sklopiti<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pritom smo primijetili da se o\u0161te\u0107eni \u010desto osje\u0107aju obeshrabreno te da oklijevaju kontaktirati odvjetnike i poduzeti pravne radnje radi za\u0161tite svojih interesa, uglavnom zbog straha od velikih tro\u0161kova i dugotrajnih postupaka.<\/p>\n<p>I Udruga Bijeli krug Hrvatske navodi da do odustanaka od postupka za raskid ugovora dolazi zbog kompleksnosti dokazivanja neizvr\u0161avanja obveza od druge strane te sporosti sudova.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>:<\/em><\/h4>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/domovi-za-starije-obavljanje-poslova-npm-a-2024\/\">Domovi za starije: obavljanje poslova NPM-a, Pravo na dobro upravljanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izbori-u-2024-godini\/\">Izbori u 2024. godini<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2024\/\">Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-zdravlje-2024\/\">Pravo na zdravlje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-2024\/\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>,<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2024\/\"> Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2024\/\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a> i\u00a0<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/umjetna-inteligencija-2024\/\">Umjetna inteligencija<\/a><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2024\/\">.<\/a><\/h4>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz starije osobe prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Socijalna sigurnost [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[607,657,1826,2107,1834,1835,2106,1849],"class_list":["post-21577","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-starije-osobe","tag-umirovljenici","tag-domovi-za-starije-i-nemocne","tag-javno-okupljanje","tag-mirovinski-sustav","tag-nasilje-u-obitelji","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-ugovori-o-uzdrzavanju"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21577"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21577\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}