{"id":21576,"date":"2025-04-08T13:57:24","date_gmt":"2025-04-08T11:57:24","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20386"},"modified":"2025-05-19T12:06:38","modified_gmt":"2025-05-19T10:06:38","slug":"radna-prava-stranih-radnika-drzavljana-trecih-zemalja-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/radna-prava-stranih-radnika-drzavljana-trecih-zemalja-2024\/","title":{"rendered":"Radna prava stranih radnika (dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja)"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Vi\u0161e o problemima vezanima uz strane radnike prona\u0111ite i u poglavlju Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla.<\/a><\/em><\/h4>\n
\n

Dolazak i rad stranih radnika u RH\u00a0 utje\u010de na hrvatsko gospodarstvo, tr\u017ei\u0161te rada i na dru\u0161tvo u cjelini. Prema istra\u017eivanju Instituta za istra\u017eivanje migracija iz rujna 2024. godine, gra\u0111ani koji su zadovoljni dolaskom stranih radnika u RH isti\u010du kulturnu raznolikost i oboga\u0107ivanje dru\u0161tva te smanjenje nezaposlenosti u sektorima s deficitom radne snage. S druge strane, 46,2% gra\u0111ana nezadovoljno je njihovim dolaskom, pri \u010demu isti\u010du kulturne razlike, predmnijevaju pove\u0107anje stope kriminala te smatraju da strani radnici sni\u017eavaju cijenu rada i ote\u017eavaju zapo\u0161ljavanje doma\u0107ih radnika.<\/p>\n

Iz percepcije gra\u0111ana o stranim radnicima vidljivo je da je izostalo sustavno i transparentno poja\u0161njenje potrebe za stranim radnicima, \u0161to je jedan od temelja njihove uspje\u0161nije integracije.<\/p>\n

Po\u010detkom 2024. godine u javno savjetovanje upu\u0107ene su izmjene Zakona o strancima, radi u\u010dinkovitijeg provo\u0111enja administrativnih postupaka i za\u0161tite prava radnika dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja. Pozdravljamo reguliranje uvjeta smje\u0161taja ovih radnika, produljenje trajanja dozvole za boravak i rad s jedne na tri godine te olak\u0161anu promjenu poslodavca za vrijeme trajanja dozvole za boravak i rad, \u0161to su bili i klju\u010dni problemi u pritu\u017ebama stranih radnika. Izmjenama Zakona predla\u017ee se da ugovor o radu ne smije sadr\u017eavati diskriminatorne odredbe kojima bi se radnika dr\u017eavljanina tre\u0107e zemlje stavilo u nepovoljniji polo\u017eaj od ostalih radnika te da pla\u0107a koju prima ne smije biti manja od pla\u0107e ostalih radnika u zanimanju za koje se izdaje dozvola za boravak i rad, odnosno u sli\u010dnim i srodnim zanimanjima u skladu s posebnim zakonima i kolektivnim ugovorima. Time se \u0161tite strani, ali i doma\u0107i radnici od sni\u017eavanja cijene rada.<\/p>\n

Zakon je stupio na snagu 2025. godine, a pu\u010dka pravobraniteljica nastavit \u0107e pratiti uskla\u0111ivanja podzakonskih akata koja bi trebala uslijediti.<\/p>\n

Tijekom 2024. godine zaprimili smo znatno vi\u0161e pritu\u017ebi i upita stranih radnika nego godinu ranije, i to dr\u017eavljana Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Albanije, Filipina, Nepala, Banglade\u0161a, Turske, Uzbekistana, Egipta i Indije, kao i onih koji nisu navodili svoje dr\u017eavljanstvo.<\/p>\n

Ukazivali su da su radili bez dozvole za boravak i rad, da im poslodavac nije isplatio ugovorenu ili obe\u0107anu pla\u0107u, da im je dio pla\u0107e ispla\u0107en \u201ena ruke\u201c, na nezakoniti prekovremeni rad, uskratu prava na odmor, neisplatu naknade pla\u0107e za neiskori\u0161teni godi\u0161nji odmor, neprijavljivanje ozljede na radu, neprijavljivanje nadle\u017enim tijelima osiguranja, nesklapanje ugovora o radu kao i na nezakoniti otkaz. Zaprimali smo i pritu\u017ebe stranih radnika zbog uznemiravanja od strane poslodavca, na temelju rasnog ili etni\u010dkog podrijetla, no ve\u0107ina se, nakon \u0161to smo im dali op\u0107e pravne informacije ili zatra\u017eili dodatne podatke, vi\u0161e nije javila, zasigurno i zbog straha od otkaza te obveze vra\u0107anja u svoju zemlju.<\/p>\n

Pove\u0107ana potra\u017enja za radnom snagom i rast broja stranih radnika doveli su do intenzivnijeg posredovanja pri zapo\u0161ljavanju i rasta broja agencija. Neki strani radnici su se pritu\u017eivali na visoke naknade za posredovanje, koje dose\u017eu i nekoliko tisu\u0107a eura, zbog \u010dega su se nerijetko zadu\u017eivali. Ukazivali su i da im nije izdana dokumentacija za koju su platili naknadu te da su posrednici prekinuli komunikaciju. S obzirom na navode iz pritu\u017ebi, koje potvr\u0111uju i neki OCD-i, potrebno je provoditi sustavni nadzor nad radom agencija za posredovanje, \u0161to je u interesu kako stranih radnika, tako i onih agencija koje posluju zakonito.<\/p>\n

OCD-i ukazuju i na pritu\u017ebe stranih radnika na visoke tro\u0161kove postupka priznavanja i vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija za regulirana zanimanja.<\/p>\n

Strani radnici su nam se obra\u0107ali na engleskom i na hrvatskom jeziku. U ve\u0107ini njihovih podnesaka razvidno je lo\u0161e poznavanje oba jezika, zbog \u010dega je ponekad bilo ote\u017eano razumijevanje problema zbog kojih su nam se obratili. S obzirom da je jedan od preduvjeta za\u0161tite prava radnika, poznavanje njihovih prava i na\u010dina za\u0161tite, na web stranici smo objavili \u201eInformacije za (strane) radnike – Kako za\u0161tititi svoja prava na radnom mjestu\u201c na hrvatskom i na jo\u0161 deset jezika, me\u0111u kojima su i jezici zemalja iz kojih naj\u010de\u0161\u0107e dolaze strani radnici. Pozitivno je \u0161to je MRMSOSP na web stranici objavilo \u201eVodi\u010d za strane radnike iz Zakona o radu i za\u0161tite na radu\u201c na hrvatskom, engleskom, hindu, nepalskom i filipinskom jeziku. Va\u017eno je i odr\u017eavanje te\u010dajeva hrvatskog jezika za strane radnike, naro\u010dito besplatnih. No, prema podacima HZZ-a, u 2024. godini je putem vau\u010dera za u\u010denje hrvatskog jezika bilo uklju\u010deno samo 104 strana radnika: 36 dr\u017eavljana Nepala, 29 Filipina, 21 \u0160ri Lanke, osam Ukrajine, \u010detiri Banglade\u0161a, tri Indije te po jedan Kine, Kosova i Kirgistana.\u00a0 Stoga je potrebno poduzeti daljnje mjere za uklju\u010divanje stranih radnika u te\u010dajeve u\u010denja hrvatskog jezika.<\/p>\n

\u201eJa sam \u2026 iz Egipta i radio sam u Z. u \u2026, Radim\u00a0 s njim od 22.11.2022. do 21.3.2024. Radila sam s njim jako puno, 10 indijaca i 10 Nepalaca je radilo s njim na crno bez papira i bez pla\u0107anja poreza. Natjerao nas je da radimo du\u017ee nakon posla i svi na kraju nismo dobili pla\u0107u za sije\u010danj, velja\u010du i o\u017eujak. Indijci su ga tu\u017eili, a on mi je ostao du\u017ean 8.000 eura. Govorio mi je : Nisam ti ni\u0161ta dao, radi \u0161to ho\u0107e\u0161\u201c, stalno mi je prijetio i vrije\u0111ao ne. Molimo pomozite i provjerite s njim .\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Obratili su nam za pomo\u0107 i oni koji su navodili da su do\u017eivjeli ozljedu na radu, ali nisu znali komu se obratiti.<\/p>\n

\u201e Imam problem, zbog povrede na radu, jer mi odbijaju da priznaju. Poku\u0161ao sam kontakitrati\u00a0 neke ustanove za za\u0161titu i sve se svodi na istu pri\u010du da dzaba zovem, dzaba pitam. Po svemu sude\u0107i da kao stranac nemam nikakvo pravo osim da \u0161utim i radim. Ja se nadam\u00a0 da \u0107e mi netko dati savjet i pomo\u0107i oko nastale situacije .\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Neki su nas obavijestili da su zbog situacije u kojoj su se na\u0161li zbog neispla\u0107enih pla\u0107a, bili prisiljeni napustiti RH. Pojedini strani radnici su navodili da su im poslodavci prijetili ili ih vrije\u0111ali nakon \u0161to su zahtijevali ostvarenje svojih prava, poput isplate pla\u0107e, ili kada su \u017eeljeli promijeniti poslodavca. Nekoliko radnika se pritu\u017eilo zbog oduzimanja putovnice i drugih dokumenata, \u010dime im je zapravo ograni\u010dena sloboda kretanja, zbog \u010dega smo ih uputili da to prijave policiji.<\/p>\n

S obzirom da su strani radnici \u010desto primjetno druga\u010diji, i u 2024. godini mediji su izvje\u0161tavali o napadima na strane radnike. U takvim je slu\u010dajevima potrebno promptno reagirati te osuditi rasisti\u010dke i druge napade na strane radnike. Pratili smo postupanje nadle\u017enih tijela povodom nekoliko takvih slu\u010dajeva koji potencijalno imaju obilje\u017eja zlo\u010dina iz mr\u017enje, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o zlo\u010dinima iz mr\u017enje.<\/p>\n

\u201eI came here to work as a waitress, but my owner wants me to do his house work like cleaning n looking after there children but i am not interested to do that job so i told him that i want to change the job because i came here as a waiter not as a dish washer or the nanny but he told me that if i want to work i have to work with him if i don\u2019t want then i have to go back to nepal because he said he will cancel my visa and work permit.\u201c<\/span><\/p>\n

\u201eDo\u0161la sam ovdje raditi kao konobarica, ali vlasnik \u017eeli da mu obavljam i ku\u0107anske poslove poput \u010di\u0161\u0107enja i \u010duvanja djece. Mene to ne zanima, pa sam mu rekla da \u017eelim promijeniti posao jer sam do\u0161la konobariti, a ne prati posu\u0111e ili \u010duvati djecu. No, rekao mi je da ukoliko \u017eelim raditi ovdje, moram raditi za njega; ukoliko ne \u017eelim, da se moram vratiti u Nepal jer \u0107e mi otkazati vizu i radnu dozvolu.\u201d(prijevod UPP)<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Iako su strani radnici prijavljivali da poslodavci kr\u0161e njihova radni\u010dka prava ili da rade na poslovima za koje nisu dobili dozvolu za boravak i rad, nisu mogli promijeniti poslodavca jer im je dozvola za boravak i rad prema prija\u0161njem zakonskom ure\u0111enju bila vezana za tog poslodavca. Zaprimili smo pritu\u017ebu dr\u017eavljanke Nepala koja je bila zaposlena kao konobarica, ali ju je poslodavac rasporedio na poslove pranja su\u0111a, a nakon zavr\u0161etka sezone pod prijetnjom povratka u Nepal zahtijevao da mu \u010disti ku\u0107u i \u010duva djecu. Zabrinjavaju\u0107e je \u0161to je pri pisanju o svojem poslodavcu radnica navodila \u201emy owner\u201c (moj vlasnik), \u0161to ukazuje na ovisnost o poslodavcu.<\/p>\n

Prema podacima MUP-a u 2024. godini 789 dozvola za boravak i rad ukinuto je jer je utvr\u0111eno da je dr\u017eavljanin tre\u0107e zemlje obavljao poslove za koje mu nije izdana dozvola za boravak i rad.<\/p>\n

Budu\u0107i da pu\u010dka pravobraniteljica nema ovlasti provoditi ispitni postupak po pritu\u017ebama zbog nezakonitosti koje \u010dine poslodavci u gospodarstvu i obrtu, osim u slu\u010dajevima diskriminacije ili za\u0161tite prijavitelja nepravilnosti, stranim radnicima smo davali op\u0107e pravne informacije o na\u010dinima za\u0161tite njihovih prava te ih upu\u0107ivali na mogu\u0107nost sudske za\u0161tite, vode\u0107i ra\u010duna o prekluzivnim i zastarnim rokovima. Kako bismo pomogli u otklanjanju nezakonitog postupanja poslodavaca prema stranim radnicima koji su imali pote\u0161ko\u0107a u komunikaciji i razumijevanju, iako to nije na\u0161a zakonska obveza, ukazivali smo im da nam mogu dostaviti prijavu\/predstavku i dokumentaciju, kako bismo ju proslijedili DIRH-u ili drugim nadle\u017enim tijelima, \u0161to su neki strani radnici i koristili.<\/p>\n

Prema podacima MUP-a tijekom 2024. godine izdano je 206.640 dozvola za boravak i rad stranim radnicima iz tre\u0107ih zemalja, \u0161to je 34.141 dozvola vi\u0161e nego 2023. godine. Najvi\u0161e stranih radnika je bilo iz Bosne i Hercegovine (38.100), Nepala (35.635), Srbije (27.988), Indije (20.502), Filipina (14.680), Sjeverne Makedonije (13.855), Banglade\u0161a (13.630) i s Kosova (8.139). Naj\u010de\u0161\u0107a zanimanja za koja su izdane dozvole za boravak i rad bila su: radnik\/ca visokogradnje, konobar\/ica, kuhar\/ica, pomo\u0107ni kuhar\/ica, zidar\/ica, radnik\/ca niskogradnje, \u010dista\u010d\/ica, sobar\/ica, pomo\u0107ni konobar\/ica, tesar\/ica.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

S ciljem za\u0161tite prava stranih radnika u mati\u010dnoj dr\u017eavi, ali i u RH kao dr\u017eavi njihovog rada, ponovno isti\u010demo va\u017enost sklapanja me\u0111unarodnih ugovora o socijalnom osiguranju s dr\u017eavama iz kojih oni dolaze. U Narodnim novinama – me\u0111unarodni dio, br. 2\/24 od 27. o\u017eujka 2024. godine objavljen je Zakon o progla\u0161enju Zakona o potvr\u0111ivanju Ugovora izme\u0111u RH i Republike Albanije o socijalnoj sigurnosti. Spomenuti Ugovor potpisan je 2. listopada 2023. godine. U tijeku je postupak zaklju\u010denja ugovora s Filipinima.<\/p>\n

U 2024. godini, prema podacima DIRH-a, inspektori rada su nadzorima naj\u010de\u0161\u0107e utvrdili rad stranaca bez dozvole za boravak i rad ili bez potvrde o prijavi rada, rad na poslovima za koje im nije izdana dozvola te rad kod poslodavaca kod kojih im nije bila izdana dozvola i s kojima nisu zasnovali radni odnos.<\/p>\n

Utvr\u0111eno je postojanje osnovane sumnje da je za poslodavce radilo \u010dak 1.002 dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja bez dozvole za boravak i rad odnosno bez potvrde o prijavi rada, \u0161to je 424 vi\u0161e nego u 2023. godini. Povodom toga su inspektori rada donijeli 253 rje\u0161enja o privremenoj\u00a0 zabrani obavljanja djelatnosti, 117 vi\u0161e nego 2023. godine, od kojih je 116 ukinuto jer su poslodavci u propisanom roku ukupno uplatili 728.647 eura u Dr\u017eavni prora\u010dun. Ve\u0107ina stranaca zate\u010denih u nezakonitom radu bili su dr\u017eavljani BiH, Nepala, Srbije, Sjeverne Makedonije, Indije, Kosova i Filipina, a nezakoniti rad bio je najprisutniji, kao i 2023. godine, u ugostiteljstvu i graditeljstvu.<\/p>\n

Postupaju\u0107i prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada inspektori rada su donijeli 406 rje\u0161enja kojima su poslodavcima nalo\u017eili da radnike, uklju\u010duju\u0107i i 367 stranaca, prijave na obvezno mirovinsko osiguranje te nalo\u017eili poslodavcima uplatu iznosa od 2.650 eura za svakog neprijavljenog radnika. Najve\u0107i broj neprijavljenih radnika utvr\u0111en je u ugostiteljstvu i graditeljstvu, a izvr\u0161na rje\u0161enja inspektori su dostavili HZMO-u, HZZO-u i Poreznoj upravi, radi njihova postupanja prema Zakonu o suzbijanju neprijavljenog rada.<\/p>\n

O\u010dekujemo da \u0107e primjena Pravilnika o objavi podataka o poslodavcima kod kojih je proveden nadzor u podru\u010dju prijavljivanja rada, koji je na snazi od 26. prosinca 2024. godine, a osobito objava popisa poslodavaca kod kojih je utvr\u0111eno postojanje neprijavljenog rada, na web stranicama MRMSOSP-a, odvra\u0107ati poslodavce od takvog postupanja. Na dan 24. o\u017eujka 2025. godine na web stranici MRMSOSP-a nalazili su se podaci 68 poslodavaca kod kojih je utvr\u0111en neprijavljeni rad.<\/p>\n

Prema podacima DIRH-a, u 2024. godini inspektori rada su zbog propusta poslodavaca u primjeni Zakona o za\u0161titi na radu (ZZNR) i na temelju njega donesenih propisa, utvrdili da je u prostoriji ili na prostoru obavljanja rada ozlije\u0111eno 86 stranih radnika, \u0161to je 12,3% ukupnog broja ozlije\u0111enih radnika. Me\u0111u njima je 20 radnika iz BiH, deset iz Nepala, sedam iz Banglade\u0161a, po \u0161est iz Srbije i Albanije, \u010detiri iz Filipina te tri iz Indije. Smrtno je stradalo \u0161est stranih radnika, \u0161to je 20% ukupnog broja smrtno stradalih radnika, od kojih tri radnika iz BiH te po jedan iz Srbije, Egipta i Ekvatorijalne Gvineje.<\/p>\n

Sukladno izmjenama Zakona o strancima, uvjeti smje\u0161taja stranih radnika regulirat \u0107e se Pravilnikom o boravku dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja, po uzoru na regulaciju smje\u0161taja sezonskih radnika. I tijekom 2024. godine u medijima se ukazivalo na smje\u0161taj velikog broja radnika u istim stambenim prostorima i objektima koji ne ispunjavaju prostorne i sanitarne uvjete za \u017eivot. Postupaju\u0107i na vlastitu inicijativu ispitali smo praksu poslodavaca koji pretvaraju skladi\u0161ne hale i proizvodne pogone u poslovno-proizvodnim zonama u stambene jedinice za radnike. U medijskoj objavi povodom koje smo postupali na vlastitu inicijativu, navodilo se o smje\u0161taju radnika u skladi\u0161nom prostoru do hladnja\u010da, apartmanima uz alatnicu i proizvodni pogon te poku\u0161aju prenamjene peradarnika u stambeni prostor. Op\u0107ina na \u010dijem podru\u010dju se nalaze ove gospodarske zone nas je obavijestila da nije nadle\u017ena postupati u vezi smje\u0161taja radnika, no da \u0107e izmjenama planova onemogu\u0107iti gradnju novih ili prenamjenu postoje\u0107ih gra\u0111evina proizvodno poslovne namjene u turisti\u010dke i\/ili stambene smje\u0161tajne kapacitete, osim u slu\u010dajevima gra\u0111evnih \u010destica ugostiteljsko-turisti\u010dke namjene. U istome predmetu DIRH nas je obavijestio da relevantnim aktima nije propisano da bi inspekcija rada bila nadle\u017ena za nadzor smje\u0161taja radnika, dok gra\u0111evinska inspekcija nije utvrdila prenamjenu ili nezakonit smje\u0161taj radnika. Me\u0111utim, ukazao je da se postoje\u0107e poslovne zgrade pod odre\u0111enim uvjetima mogu preurediti, odnosno prilagoditi novim potrebama. Opisane situacije potvrdile su potrebu \u017eurnog reguliranja uvjeta smje\u0161taja stranih radnika i jasnog definiranja tijela koje obavlja inspekcijski nadzor. Izmjenama Zakona o strancima propisano je da inspekcijski nadzor nad smje\u0161tajem sezonskih radnika i dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja kojima je izdana dozvola za boravak i rad obavljaju inspektori tijela dr\u017eavne uprave nadle\u017enog za inspekcijske poslove rada stranaca i upu\u0107enih radnika.<\/p>\n

Prema izmjenama Zakona o strancima, poslodavac pri osiguravanju ili posredovanju u osiguravanju smje\u0161taja, stranom radniku mora osigurati primjereni \u017eivotni standard tijekom cijelog boravka te zadovoljavati op\u0107e zdravstvene i sigurnosne norme, a tehni\u010dki uvjeti primjerenog smje\u0161taja bit \u0107e propisani podzakonskim aktom.<\/p>\n

Ukazujemo i na potrebu odgovornijeg postupanja poslodavaca prema radnicima za kojima vi\u0161e nemaju potrebu. Prema podacima MUP-a tijekom 2024. godine u Zra\u010dnoj luci Franjo Tu\u0111man odbijen je ulazak u RH za 257 dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja kojima je prethodno izdana dozvola za boravak i rad. Od ukupnog broja donesenih rje\u0161enja, za 250 dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja rje\u0161enja o odbijanju ulaska donesena su zbog ukidanja dozvole za boravak i rad na zahtjev poslodavca, o \u010demu radnici nisu bili prethodno obavije\u0161teni, pri \u010demu su 32 osobe nakon odbijanja ulaska izrazile namjeru za podno\u0161enjem zahtjeva za me\u0111unarodnu za\u0161titu.<\/p>\n

\n

Vi\u0161e o problemima vezanima uz strane radnike prona\u0111ite i u poglavlju Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla.<\/a><\/em><\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz strane radnike prona\u0111ite i u poglavlju Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla. Dolazak i rad stranih radnika u RH\u00a0 utje\u010de […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[2107,2106],"class_list":["post-21576","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-javno-okupljanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21576","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21576"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21576\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}