{"id":21574,"date":"2025-04-08T13:43:05","date_gmt":"2025-04-08T11:43:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20382"},"modified":"2025-05-19T12:06:49","modified_gmt":"2025-05-19T10:06:49","slug":"pravo-na-rad-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2024\/","title":{"rendered":"Pravo na rad"},"content":{"rendered":"<h4><em>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Vi\u0161e o problemima vezanima uz pravo na rad prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/em><\/h4>\n<h4><em>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/em><\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2024\/#nezaposlenostizaposljavanje\"><strong>Nezaposlenost i zapo\u0161ljavanje<\/strong><\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><strong><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2024\/#radniodnosigospodarstvoiobrt\">Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu<\/a><\/strong><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2024\/#drzavnaijavnesluzbe\"><strong>Radni odnosi u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, javnim slu\u017ebama i lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi<\/strong><\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2024\/#mobingzastitadostojanstva\"><strong>Uznemiravanje na radnom mjestu (mobing) i za\u0161tita dostojanstva radnika<\/strong><\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>U 2024. godini podru\u010dje rada i zapo\u0161ljavanja bilo je obilje\u017eeno zakonodavnom aktivno\u0161\u0107u, nastavkom ve\u0107eg zapo\u0161ljavanja stranih radnika (dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja), zahtjevima zaposlenih, osobito u javnim slu\u017ebama, za ve\u0107im pla\u0107ama i boljim uvjetima rada, kao i prijavama zbog neprijavljenog rada te drugih nezakonitosti pri radu i zapo\u0161ljavanju.<\/p>\n<p>Prema podacima DZS-a prosje\u010dna ispla\u0107ena mjese\u010dna neto pla\u0107a po zaposlenom u pravnim osobama RH za studeni 2024. godine iznosila je 1.366 eura, \u0161to je nominalni rast od 13,1% u odnosu na studeni 2023. godine. No unato\u010d rastu, pla\u0107e u RH i dalje su ispod prosjeka EU.<\/p>\n<p>U 2024. godini minimalnu pla\u0107u primalo je oko 95.000 radnika. Tijekom godine minimalna bruto pla\u0107a pove\u0107ana je 20% te je iznosila 840 eura, \u010dime je dosegnula udio od 54,12% prosje\u010dne bruto pla\u0107e, \u0161to je nastavak trenda pove\u0107avanja minimalne pla\u0107e i u skladu s Direktivom (EU) 2022\/2041 o primjerenim minimalnim pla\u0107ama u EU, prema kojoj ova pla\u0107a treba iznositi barem 50% prosje\u010dne bruto pla\u0107e. Uz Poljsku (31,1%) i Ma\u0111arsku (20,4%), RH (20%) se svrstala me\u0111u dr\u017eave koje su ostvarile najve\u0107i rast minimalne pla\u0107e u 2024. godini, no i dalje se nalazi u skupini dr\u017eava s niskom minimalnom pla\u0107om.<\/p>\n<p>Dana 1. sije\u010dnja 2024. godine stupile su na snagu odredbe Zakona o radu (ZOR) koje reguliraju rad putem digitalnih radnih platformi, te podzakonski propisi kojima je detaljnije razra\u0111en na\u010din evidentiranja ove vrste rada putem novog informacijskog sustava Jedinstvene elektroni\u010dke evidencije rada (sustav JEER). Prema podzakonskom propisu, MRMSOSP na temelju godi\u0161nje prikupljenih podataka iz evidencije izra\u0111uje Izvje\u0161\u0107e o podacima o radu kori\u0161tenjem digitalne radne platforme, koje objavljuje na mre\u017enim stranicama ministarstva najkasnije do 31. sije\u010dnja za prethodnu godinu. U 2024. godini stupila je na snagu i Direktiva (EU) 2024\/2831 o pobolj\u0161anju radnih uvjeta u radu putem platforme, s rokom transponiranja do 2. prosinca 2026. godine, kojom se utvr\u0111uju minimalna prava osoba koje rade putem platforme. Cilj Direktive je pobolj\u0161anje radnih uvjeta, \u0161to bi se trebalo posti\u0107i jednostavnijim utvr\u0111ivanjem radnog statusa osoba koje rade putem platforme te transparentnijim, pravednijim, sigurnijim i odgovornijim algoritamskim upravljanjem radom, podlo\u017enim ljudskom nadzoru.<\/p>\n<p>U 2024. godini je usvojena Direktiva (EU) 2024\/1760 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 13. lipnja 2024. o du\u017enoj pa\u017enji za odr\u017eivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019\/1937 te Uredbe (EU) 2023\/2859, a obveze iz ove Direktive po\u010det \u0107e se primjenjivati na najve\u0107e tvrtke od 26. srpnja 2027. godine. S obzirom da je cilj Direktive osna\u017eiti za\u0161titu ljudskih prava te prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 u upravljanju i poslovanju tvrtki, u listopadu 2024. godine organizirali smo konferenciju na kojoj<a id=\"nezaposlenostizaposljavanje\"><\/a> smo okupili nadle\u017ena ministarstva, trgova\u010dka dru\u0161tva na koje \u0107e se Direktiva primjenjivati, udru\u017eenja poslodavaca, sindikate, udruge civilnog dru\u0161tva i akademsku zajednicu, kako bi se razmijenila dosada\u0161nja iskustva, dobra praksa i znanje o u\u010dinkovitoj primjeni du\u017ene pa\u017enje u podru\u010dju odgovornog poslovanja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Nezaposlenost i zapo\u0161ljavanje<\/span><\/h3>\n<p>Iako zaposlenost godinama kontinuirano raste, RH jo\u0161 uvijek ima ne\u0161to manju stopu zaposlenosti od prosjeka EU. U tre\u0107em kvartalu 2024. godine prosje\u010dna stopa zaposlenosti u EU, u dobnoj skupini od 20 do 64 godine, iznosila je 75,8%, a u RH 73,8%, \u0161to ukazuje da jo\u0161 ima prostora za zapo\u0161ljavanje i doma\u0107ih radnika. Prema podacima Zajedni\u010dkog izvje\u0161\u0107a o zapo\u0161ljavanju EK i Vije\u0107a, pojedine skupine radnika, poput onih starije dobi i radnika s niskim kvalifikacijama, i dalje imaju pote\u0161ko\u0107e u pronala\u017eenju kvalitetnih poslova pa je potrebno raditi na njihovom uklju\u010divanju na tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n<p>Krajem prosinca 2024. godine u HZZ-u je bilo evidentirano 91.563 nezaposlenih, \u0161to je 20,37% ili 23.419 osoba manje nego u prosincu 2023. godine.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20687\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/1-11-300x300.png\" alt=\"\" width=\"641\" height=\"641\" \/><\/p>\n<p>U strukturi nezaposlenih, blago je porastao udio mladih do 29 godina, dok se istovremeno blago smanjio udio nezaposlenih starijih od 50 godina.<\/p>\n<p>Na dan 31. prosinca 2024. godine u evidenciji nezaposlenih HZZ-a nalazilo se 38 osoba s pravom na me\u0111unarodnu za\u0161titu, od toga 21 \u017eena, dok je godinu ranije bila evidentirana 61 osoba.<\/p>\n<p>Me\u0111u tra\u017eiteljima zaposlenja bilo je prijavljeno 306 osoba starijih od 65 godina, od \u010dega su 228 bili korisnici mirovine. Prema podacima HZMO-a u prvih 11 mjeseci 2024. godine bilo je prosje\u010dno 30.941 korisnika starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina koji rade do polovice punog radnog vremena, dok ih je primjerice u 2019. godini prosje\u010dno radilo 10.098. Kontinuirani rast broja ovih radnika rezultat je vi\u0161e \u010dimbenika \u2013 zakonskog okvira koji omogu\u0107ava ovakav rad, potrebe za radnicima na tr\u017ei\u0161tu rada, potrebe za dodatnim izvorom financija i sl.<\/p>\n<p>U prosincu 2024. godine 23.092 nezaposlene osobe ili 25,2% ukupnoga broja nezaposlenih koristilo je pravo na nov\u010danu naknadu, \u0161to je neznatno manje nego prethodne godine. U Izvje\u0161\u0107u za Hrvatsku za 2024. godinu EK je naglasila da je u vezi preporuke usmjerene primjerenijoj naknadi za nezaposlene ostvaren ograni\u010den napredak. Istaknuto je da nov\u010dane naknade ne pru\u017eaju odgovaraju\u0107u financijsku sigurnost otpu\u0161tenim radnicima te da je stopa ostvarivanja prava na nov\u010danu naknadu niska za samozaposlene osobe i radnike s ugovorima o radu na odre\u0111eno vrijeme. Upravo zbog malog udjela nezaposlenih osoba koje ostvaruju pravo na nov\u010danu naknadu, u javnom savjetovanju o Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o tr\u017ei\u0161tu rada ukazali smo da je istima potrebno obuhvatiti ve\u0107i broj nezaposlenih osoba, poput radnika koji pod pritiskom poslodavca potpisuju sporazume o prestanku radnog odnosa, neznaju\u0107i da zbog toga ne\u0107e ostvariti pravo na nov\u010danu naknadu, te radnika kojima je otkazan ugovor o radu zbog skrivljenog pona\u0161anja, \u0161to osporavaju pred sudom. Iako su zakonske promjene najavljene za \u010detvrti kvartal 2023. godine, na snagu su stupile tek 1. sije\u010dnja 2025. godine. Prema njima \u0107e se osobama mla\u0111ima od 30 godina omogu\u0107iti pravo na nov\u010danu naknadu pod povoljnijim uvjetima jer im je uvjet vremena provedenog na radu smanjen s devet na \u0161est mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti nov\u010dana naknada je pove\u0107ana s 30% na 35% osnovice.<\/p>\n<p>Me\u0111u gra\u0111anima koji su poku\u0161avali u\u0107i na tr\u017ei\u0161te rada koriste\u0107i mjeru aktivne politike zapo\u0161ljavanja <em>Samozapo\u0161ljavanje<\/em>, bilo je onih koji su se pritu\u017eivali zbog neodobravanja njihovih zahtjeva. Tako su navodili da ocjenjivanje nije bilo kvalitetno odra\u0111eno, da im je poslovni plan odbijen zbog osnivanja poslovnog subjekta prije podno\u0161enja zahtjeva, da postupak predugo traje, a jedna se osoba prijavila na HZZ sa \u017eeljom da preda molbu za mjeru <em>Samozapo\u0161ljavanja<\/em>, ali ju je HZZ<a id=\"radniodnosigospodarstvoiobrt\"><\/a> uputio da se u tom razdoblju javi na natje\u010daj za posao, \u010dime bi izgubila mogu\u0107nost kori\u0161tenja navedene mjere. Zaprimili smo i pritu\u017ebu u kojoj je navedeno da je od korisnika tra\u017eena dodatna dokumentacija o tro\u0161kovima vi\u0161e od godinu dana od kada su oni ostvareni, no kako dokumentacija vi\u0161e nije bila dostupna, morao je vratiti dio sredstava.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"color: #990000; font-size: 18px;\">Radni odnosi u gospodarstvu i obrtu<\/span><\/h3>\n<p>Pritu\u017ebama i upitima naj\u010de\u0161\u0107e su nam se obra\u0107ali radnici, kako sada\u0161nji tako i biv\u0161i, te gra\u0111ani zabrinuti za kr\u0161enje prava doma\u0107ih i stranih radnika.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201ePo\u0161tovani, gospodin V.H., vlasnik firme\u00a0 H. u S., radi na crno, veliki dio inkasa, a samo prijavljuje 100 eura dnevno. Znam iz prve ruke jer sam radila za njih 22 dana, tako\u0111er ne prijavljuje na punu pla\u0107u nego samo 675 eura od 1.000, ostalo daje na ruke. Ostali su mi du\u017eni 55 eura i jo\u0161 mi prijete da \u0107e oni meni zvat policiju i inspekciju kad sam im rekla da \u0107u ih prijavit\u2026.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Pritu\u017ebe su se odnosile na nezakonitosti vezane uz sklapanje ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, nezakonite otkaze, izricanje opomene\/upozorenja pred otkaz, neprijavljeni rad radnika (bez sklopljenog ugovora o radu i\/ili bez prijave nadle\u017enim tijelima osiguranja), neisplatu pla\u0107e, naknade pla\u0107e za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, naknade za neiskori\u0161teni godi\u0161nji odmor nakon prestanka radnog odnosa, neuru\u010denje obra\u010duna dugovane dospjele pla\u0107e ili naknade pla\u0107e, isplatu pla\u0107e \u201ena ruke\u201c, ka\u0161njenje u isplati pla\u0107e, nezakonitosti u vo\u0111enju evidencije o radnom vremenu radnika, nezakonit i nepla\u0107en prekovremeni rad, povrede prava na odmor, zlostavljanje na radu (mobing), neprijavljivanje ozljede na radu od strane poslodavca te neuplatu doprinosa za obvezna osiguranja.<\/p>\n<p>Obra\u0107ali su nam se i studenti koji su ukazivali na kr\u0161enje prava iz ugovora o obavljanju studentskog posla, kao i da su nedovoljno upoznati s mogu\u0107nostima pravne za\u0161tite. Sukladno Zakonu o obavljanju studentskih poslova, studentski centri kao posrednici i jedna od tri stranke ugovora o obavljanju studentskog posla, trebaju \u0161tititi prava studenata i pru\u017eati im pravnu pomo\u0107 u vezi ostvarivanja prava iz ugovora.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201eJavljam se ovim putem jer smatram da su mi ugro\u017eena prava prilikom obavljanja studentskog posla. Naime, prilikom zapo\u0161ljavanja je dogovoren bonus koji (kada sam ispunila uvjete za ostvarenje tog bonusa) mi nije ispla\u0107en te uz to mi je jo\u0161 i dan otkaz jer sam zatra\u017eila svoja sredstva. Tako\u0111er, krivotvorili su moj potpis za jedan od tri studentska ugovora.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Budu\u0107i da pu\u010dka pravobraniteljica nema ovlasti postupati prema poslodavcima u gospodarstvu i obrtu, osim u slu\u010dajevima diskriminacije ili za\u0161tite prijavitelja nepravilnosti prema posebnim propisima, gra\u0111anima smo davali op\u0107e pravne informacije o mogu\u0107nostima za\u0161tite njihovih prava, uklju\u010duju\u0107i i sudsku, vode\u0107i ra\u010duna o prekluzivnim i zastarnim rokovima.<\/p>\n<p>Prema podatcima MRMSOSP-a, najve\u0107i broj upita su zaprimili o sklapanju i prestanku ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, isplati pla\u0107e, pravu na godi\u0161nji odmor, otkazivanju ugovora o radu (zakonitosti otkaza i otkaznim rokovima), pravilnosti vo\u0111enja evidencije o radnicima te pravima za\u0161ti\u0107enih kategorija radnika (trudnice, roditelji).<\/p>\n<p>Prema podatcima HZMO-a, u 2024. godini bilo je prosje\u010dno 20,50% radnika s ugovorima o radu na odre\u0111eno vrijeme, \u0161to je ne\u0161to manje nego prethodne godine. Me\u0111utim, sindikati nam i dalje ukazuju na nezakonitosti u sklapanju ovih ugovora.<\/p>\n<p>DIRH nas je obavijestio da su u skladu s preporukama pu\u010dke pravobraniteljice u svoj Program rada za 2024. godinu uvrstili nadzore zakonitosti sklapanja ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme. Inspektori rada su utvrdili osnovanu sumnju u 286 povreda odredbi o sklapanju ovih ugovora (\u0161to je 11 prekr\u0161aja vi\u0161e nego 2023. godine), od \u010dega se 232 prekr\u0161aja odnosilo na poslodavce pravne, a 54 na fizi\u010dke osobe.<\/p>\n<p>Inspektori su protiv odgovornih osoba poslodavaca podnijeli 83 kaznene prijave, gotovo dvostruko vi\u0161e nego u 2023. godini (42), od \u010dega 52 za kazneno djelo Neisplata pla\u0107e (u 2023. ih je bilo 39), 34 za kazneno djelo Povreda prava iz socijalnog osiguranja (u 2023. ih je bilo sedam) i 13 kaznenih prijava zbog kaznenog djela Povreda prava na rad (u 2023. je bila jedna).<\/p>\n<p>Inspekcijskim nadzorima je utvr\u0111eno i da poslodavci za 710 radnika nisu u rokovima dostavili obra\u010dune dugovane, a neispla\u0107ene pla\u0107e, naknade pla\u0107e, otpremnine ili naknade za neiskori\u0161teni godi\u0161nji odmor, te su inspektori protiv poslodavaca i njihovih odgovornih osoba pokrenuli prekr\u0161ajne postupke pred nadle\u017enim op\u0107inskim sudovima.<\/p>\n<p>U 2024. godini zaprimali smo i pritu\u017ebe zbog dugotrajnosti postupanja DIRH-a povodom prijava radnika, \u0161to je u znatnoj mjeri posljedica nedovoljnog broja inspektora te njihove optere\u0107enosti brojnim i slo\u017eenim predmetima.<\/p>\n<p>S obzirom da su izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora odr\u017eani u srijedu 17. travnja 2024. godine, a ne nedjeljom kao \u0161to je to uobi\u010dajeno, zaprimili smo upite gra\u0111ana o mogu\u0107nosti ostvarenja bira\u010dkog prava jer su toga dana prema rasporedu trebali raditi. Uputili smo ih na priop\u0107enje DIP-a koje je pozvalo poslodavce <em>\u201eda na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor organiziraju poslovni proces (smjenskim radom, u vi\u0161e timova ili sl., ovisno o prirodi posla), kako bi se omogu\u0107ilo da zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje bira\u010dko pravo.\u201c <\/em>Tra\u017eili smo i o\u010ditovanje MPUDT-a, koje je navelo da Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor nisu propisane prekr\u0161ajne sankcije, da je svakom dr\u017eavljaninu potrebno osigurati mogu\u0107nost ostvarivanja aktivnog bira\u010dkog prava te da ne vide potrebu za zakonskim promjenama. Pojedini gra\u0111ani su nam povratno javili da im je bila osigurana mogu\u0107nost ostvarenja bira\u010dkog prava.<\/p>\n<p>Podaci pokazuju da s pove\u0107anjem broja radnika i gospodarskih aktivnosti dolazi i do vi\u0161e ozljeda sa smrtnim ishodom na mjestu rada. Prema posljednjim dostupnim podacima HZJZ-a za 2023. godinu, na mjestu rada smrtno je stradalo 39 osoba (35 mu\u0161karaca i \u010detiri \u017eene). Nakon medijskih objava o ozljedi radnice koja je ostala bez dijela ruke, na vlastitu smo inicijativu otvorili predmet i zatra\u017eili informacije o mjerama koje je poduzeo DIRH. Iz o\u010ditovanja je proiza\u0161lo da je vi\u0161e inspekcija DIRH-a obavljalo nadzore prije i nakon slu\u010dajeva ozljeda na radu, temeljem kojih su donijeli vi\u0161e upravnih mjera, izrekli nov\u010dane kazne te podnijeli dvije kaznene prijave zbog sumnje u po\u010dinjenje kaznenog djela protiv op\u0107e sigurnosti.<\/p>\n<p>Uz pove\u0107ane gospodarske aktivnosti, potrebno je adekvatno voditi ra\u010duna o sigurnosti radnika te poduzeti mjere radi sprje\u010davanja ozljeda na radu, prvenstveno procjenom rizika, kvalitetnim provo\u0111enjem preventivnih mjera te podizanjem razine svijesti o va\u017enosti za\u0161tite na radu.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 28.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju br. 187 Me\u0111unarodne organizacije rada o promotivnom okviru za sigurnost i za\u0161titu zdravlja na radu iz 2006. godine<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Imaju\u0107i na umu da je Nacionalnim planom za rad, za\u0161titu na radu i zapo\u0161ljavanje 2021. &#8211; 2027. godine, jedan od ciljeva i unaprje\u0111enje stanja za\u0161tite zdravlja i sigurnosti na radu u RH, te uzimaju\u0107i u obzir da je Me\u0111unarodna organizacija rada uvrstila za\u0161titu na radu me\u0111u temeljna na\u010dela iz prava na rad, boljoj za\u0161titi na radu doprinijela bi ratifikacija Konvencije o promotivnom okviru za sigurnost i za\u0161titu zdravlja na radu iz 2006. godine (br. 187). Konvencija je 2022. godine uvr\u0161tena me\u0111u temeljne konvencije Me\u0111unarodne organizacije rada, a do sada ju je ratificiralo 16 dr\u017eava \u010dlanica EU te preporu\u010dujemo da to u\u010dini i RH.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-20688\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/4-8-300x162.png\" alt=\"\" width=\"683\" height=\"369\" \/><\/p>\n<p>Kao i 2023. godine, radnici koji rade putem digitalnih radnih platformi ukazivali su na nezakonita postupanja posrednika, tzv. agregatora, poput uzimanja provizije za posredovanje, nepla\u0107anja doprinosa, nemogu\u0107nosti kori\u0161tenja bolovanja, uskrate prava na odmor te nepravilnog vo\u0111enja evidencije o radnom vremenu. Prema podacima DIRH, u 2024. godini obavljeno je 185 inspekcijskih nadzora radnih odnosa kod poslodavaca koji posluju putem digitalnih radnih platformi. Zbog osnovane sumnje u po\u010dinjenje 127 prekr\u0161aja, inspektori rada podnijeli su 29 optu\u017enih prijedloga i izdali 34 prekr\u0161ajna naloga. Naj\u010de\u0161\u0107e nezakonitosti su neprijavljivanje i nepravovremeno prijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, neizdavanje pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu prije po\u010detka rada kada ugovor nije sklopljen u pisanom obliku, rad dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, rad dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja na poslovima i kod poslodavaca za koje im nije bila izdana dozvola za boravak i rad te s kojima nisu zasnovali radni odnos.<\/p>\n<p>Prema Izvje\u0161\u0107u MRMSOSP-a o platformskom radu u Hrvatskoj za 2024. godinu, u Registar digitalnih radnih platformi registrirane su \u010detiri digitalne platforme, koje su registrirale ukupno 3.048 agregatora. Od ukupnog broja agregatora 1.743 \u010dine obrtnici, a 1.305 su pravne osobe, odnosno trgova\u010dka dru\u0161tva. Evidentirano je obavljanje dvije vrste djelatnosti, vo\u017enja (taxi prijevoz) i dostava<a id=\"drzavnaijavnesluzbe\"><\/a>. U 2024. godini su 22.083 osobe radile putem digitalnih radnih platformi. Kako u javnosti prevladava dojam da je u velikoj mjeri rije\u010d o stranim radnicama, zanimljiv je podatak da je prema slu\u017ebenim podatcima rije\u010d o 16.382 hrvatska dr\u017eavljana te 5.104 strana dr\u017eavljana, dok za 597 osoba nema podatka u sustavu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Radni odnosi u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, javnim slu\u017ebama i lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi<\/span><\/h3>\n<p>U 2024. godini po\u010deo se primjenjivati Zakon o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama, na temelju kojeg je doneseno vi\u0161e uredbi i pravilnika. Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obra\u010dun pla\u0107e u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, kojom su utvr\u0111ena jedinstvena i posebna radna mjesta u dr\u017eavnoj slu\u017ebi te vrednovanje radnih mjesta u postupku prevo\u0111enja naziva radnih mjesta, stupila je na snagu 1. o\u017eujka 2024. godine. U javnom savjetovanju nije prihva\u0107en na\u0161 prijedlog za uvr\u0161tavanjem popisa op\u0107ih i specifi\u010dnih kompetencija kao sastavnih dijelova Uredbe, ve\u0107 \u0107e iste objavljivati MPUDT na svojim mre\u017enim stranicama.<\/p>\n<p>Uredba o ocjenjivanju u\u010dinkovitosti rada dr\u017eavnih slu\u017ebenika, koja propisuje postupak, kriterije i na\u010din ocjenjivanja rada dr\u017eavnih slu\u017ebenika, stupila je na snagu 1. sije\u010dnja 2025. godine. S obzirom da nije bila donesena u propisanom roku, u postupku javnog savjetovanja ukazali smo na va\u017enost dono\u0161enja propisa u propisanim rokovima kako bi se ostvarili ciljevi strate\u0161kih dokumenata i javnih politika u RH. Ujedno smo istaknuli probleme koje donosi novi sustav ocjenjivanja, a koji o\u010dekujemo da \u0107e postati vidljivi u nadolaze\u0107em razdoblju kada prvi puta bude trebalo prema njemu ocjenjivati slu\u017ebenike.<\/p>\n<p>Temeljem Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima donesena je Uredba o postupku zapo\u0161ljavanja u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, koja je stupila na snagu 25. listopada 2024. godine, osim \u010dlanaka koji se odnose na interne oglase koji \u0107e stupiti na snagu 1. sije\u010dnja 2026. godine. Pri dono\u0161enju Uredbe smo, izme\u0111u ostaloga, ukazali da je potrebno voditi ra\u010duna da se pri podno\u0161enju prijava na javni natje\u010daj putem Centraliziranog sustava za zapo\u0161ljavanje, ne isklju\u010duju osobe slabijeg socio-ekonomskog polo\u017eaja ili one koje \u017eive u ruralnim podru\u010djima, odnosno koje nemaju pristup internetu ili osobnom ra\u010dunalu.<\/p>\n<p>Krajem srpnja 2024. godine na snagu je stupila nova Uredba o ustrojstvu i na\u010dinu rada Odbora za dr\u017eavnu slu\u017ebu. Jo\u0161 jednom smo ukazali na propu\u0161tenu priliku da se pri dono\u0161enju novog Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima u\u010dinkovitije propi\u0161e postupanje po njihovim \u017ealbama, kako bi se osigurala ve\u0107a razina pravne sigurnosti dr\u017eavnih slu\u017ebenika. Naime, predlagali smo da \u017ealba odga\u0111a izvr\u0161enje rje\u0161enja ili ograni\u010davanje mogu\u0107nosti vra\u0107anja predmeta prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak najvi\u0161e dva puta, nakon \u010dega je mogu\u0107e pokrenuti upravni spor, \u0161to nije prihva\u0107eno.<\/p>\n<p>S po\u010detkom 2025. godine stupila je na snagu i Uredba o postupku, kriterijima i na\u010dinu ocjenjivanja u\u010dinkovitosti rada zaposlenih u javnim slu\u017ebama. U javnom savjetovanju, izme\u0111u ostaloga, isticali smo da njome nije uzeta u obzir specifi\u010dnost javnih slu\u017ebi te da su javni slu\u017ebenici u ugovornom, a ne statusnom radnom odnosu. Na\u0161i prijedlozi su dijelom usvojeni te su procesi ocjenjivanja, pisanog upozorenja na propuste i djelovanje nadle\u017enih tijela preciznije definirani.<\/p>\n<p>U 2024. godini velik broj pritu\u017ebi odnosio se na odre\u0111ivanje koeficijenata za pla\u0107e nakon po\u010detka primjene novih Uredbi za dr\u017eavne i javne slu\u017ebenike. Slu\u017ebenici su se pritu\u017eivali i zbog na\u010dina prevo\u0111enja radnih mjesta i dodjeljivanja novih koeficijenata. Nakon po\u010detnog nesnala\u017eenja nadle\u017enih tijela, postupak je naj\u010de\u0161\u0107e u kona\u010dnici ispravno proveden, o \u010demu su nas pritu\u017eitelji povratno obavje\u0161tavali. Primjerice, jednoj nastavnici ponu\u0111en je novi ugovor o radu na temelju podataka iz postoje\u0107eg ugovora o radu iz kojeg nije bilo vidljivo da je u me\u0111uvremenu stekla novi status. Na temelju op\u0107ih pravnih informacija koje smo joj dali, zatra\u017eila je ispravak koeficijenta te je njezin zahtjev usvojen.<\/p>\n<p>Dio zaposlenih u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama iskazivao je nezadovoljstvo zbog dodijeljenih koeficijenata, ukazuju\u0107i na razli\u010dite situacije. Navodili su da su prvostupnici po koeficijentu izjedna\u010deni sa srednjom stru\u010dnom spremom, da je prevo\u0111enje trebalo obuhvatiti radno mjesto s vi\u0161im koeficijentom od onoga koje su dobili, da su dobili ni\u017ei koeficijent u odnosu na radna mjesta koja obavljaju sli\u010dan posao, da novi ugovori o radu sadr\u017ee i odredbe koje nisu povezane s obvezom poslodavca za prevo\u0111enje radnih mjesta te kojima se mijenjaju uvjeti rada na \u0161tetu radnika, i na druge situacije.<\/p>\n<p>I u 2024. godini zaprimali smo pritu\u017ebe u kojima su dr\u017eavni slu\u017ebenici ukazivali da Odbor za dr\u017eavnu slu\u017ebu vi\u0161ekratno poni\u0161tava rje\u0161enja prvostupanjskih tijela o rasporedu ili premje\u0161taju te da zbog toga postupci traju predugo. Rje\u0161enja su naj\u010de\u0161\u0107e poni\u0161tena jer nisu dostatno obrazlo\u017eena, no u novim postupcima prvostupanjska tijela uglavnom ne slijede upute Odbora za dr\u017eavnu slu\u017ebu te ponovno donose nedovoljno obrazlo\u017eena rje\u0161enja. Tijelima koja su imala veliki broj poni\u0161tenih rje\u0161enja preporu\u010dili smo edukaciju slu\u017ebenika iz podru\u010dja upravnog postupka.<\/p>\n<p>Dr\u017eavni slu\u017ebenici su nam se obra\u0107ali i radi netransparentnog odlu\u010divanja poslodavaca po upu\u0107enim zahtjevima, kao i radi nejednakog postupanja pri poha\u0111anju dodatnog obrazovanja. U predmetu pokrenutom povodom zahtjeva policijskog slu\u017ebenika kojemu nije odobreno obavljanje poslova izvan radnog vremena, 2023. godine preporu\u010dili smo MUP-u da izradi Uputu s jasnim i transparentnim informacijama o postupku odobravanja zahtjeva policijskih slu\u017ebenika. MUP je odgovorio da nema potrebe za dono\u0161enjem Upute budu\u0107i da \u0107e procedura biti adekvatno ure\u0111ena skorim izmjenama Zakona o policiji. Zakon kojim bi policijski slu\u017ebenici bili upoznati s procedurom i kriterijima odobravanja zahtjeva za obavljanjem poslova izvan redovitog radnog vremena, nije izmijenjen u 2023. niti u 2024. godini.<\/p>\n<p>U 2022. godini postupali smo po pritu\u017ebi dr\u017eavne slu\u017ebenice zaposlene u MUP-u zbog nejednakog postupanja u usporedbi s policijskim slu\u017ebenicima pri poha\u0111anju stru\u010dnog studija Kriminalistika. MUP-u i tada\u0161njem MPU-u preporu\u010dili smo da razmotre mogu\u0107nosti pokretanja izmjena propisa, uklju\u010duju\u0107i i interne akte, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim slu\u017ebenicima prilikom stru\u010dnog usavr\u0161avanja i poha\u0111anja obrazovnih programa. Dok je MUP uputio na MPUDT koji regulira prava i obveze dr\u017eavnih slu\u017ebenika, MPUDT je ukazao da bi sporno pitanje trebao razmotriti MUP.<\/p>\n<p>U 2024. godini postupali smo po pritu\u017ebi kojom se ukazuje da je u akademskoj godini 2024.\/2025. dr\u017eavnim slu\u017ebenicima zaposlenima u MUP-u onemogu\u0107en upis programa stru\u010dnog studija Kriminalistike. Iz natje\u010daja za upis izvanrednih studenata na Veleu\u010dili\u0161tu Kriminalistike i javne sigurnosti, proizlazi da se na natje\u010daj za upis mogu javiti policijski slu\u017ebenici i\u00a0 dr\u017eavni slu\u017ebenici drugih dr\u017eavnih tijela. Uva\u017eavaju\u0107i specifi\u010dnosti radnopravnog polo\u017eaja policijskih slu\u017ebenika i njihovog obrazovanja, koji su propisani Zakonom o policiji, a budu\u0107i da nisu jasni razlozi isklju\u010divanja dr\u017eavnih slu\u017ebenika zaposlenih u MUP-u, nastavljamo postupati povodom navedenoga.<\/p>\n<p>U 2024<a id=\"mobingzastitadostojanstva\"><\/a>. godini slu\u017ebenici zaposleni u javnim slu\u017ebama su ukazivali na nemogu\u0107nost ostvarivanja prava iz kolektivnog ugovora, naj\u010de\u0161\u0107e u vezi odobravanja adekvatnog iznosa naknade za tro\u0161ak prijevoza na posao, slijedom \u010dega smo ih upu\u0107ivali na nadle\u017ena povjerenstva za tuma\u010denje kolektivnih ugovora.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px; color: #990000;\">Uznemiravanje na radnom mjestu (mobing) i za\u0161tita dostojanstva radnika<\/span><\/h3>\n<p>Kao \u0161to smo isticali u prethodnim izvje\u0161\u0107ima, zlostavljanje na radu ili mobing du\u017ee je vrijeme prepoznat kao specifi\u010dan problem u podru\u010dju radnih odnosa. Pritu\u017ebe pokazuju da zlostavljanje ponekad traje i nekoliko godina, a da radnici zbog nepoznavanja propisa, straha od otkaza ili nedovoljno materijalnih sredstava, naj\u010de\u0161\u0107e ne tra\u017ee sudsku za\u0161titu u radnom ili kaznenom postupku zbog kaznenog djela Zlostavljanje na radu.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 14px; color: #990000;\">\u201eZaposlena sam na fakultetu u knji\u017enici. Ve\u0107 2,5 godine trpim maltretiranja na poslu koje sam hijerarhijski prijavljivala svojoj nadre\u0111enoj i koleginom nadre\u0111enom, ali nisam nai\u0161la na razumijavnje i za\u0161titu, a kamoli na neko konkretno postupanje. 21.6. prijavljujem dekanu, prodekanu, povjerenstvu za mobing i glavnoj predstavnici sindikata. U sedmom mjesecu obavim trosatni razgovor s njima, od 24.6. sam na bolovanju, a do danas (17.12.2024.) nisam dobila Odluku o postupanju niti ikakvu za\u0161titu Poslodavca\u2026\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Zlostavljanje (uznemiravanje) koje se podvodi pod pojam mobinga je fizi\u010dko ili psihi\u010dko zlostavljanje na radnom mjestu kojim jedna ili vi\u0161e osoba, \u010desto sustavno, fizi\u010dki i\/ili psihi\u010dki zlostavlja i poni\u017eava drugu osobu s ciljem ugro\u017eavanja njezinog ugleda, \u010dasti i dostojanstva, a koje nije uvjetovano niti jednom diskriminacijskom osnovom (u kojem slu\u010daju bi bila rije\u010d o uznemiravanju kao jednom od oblika diskriminacije).<\/p>\n<p>Udruga Mobbing koja pru\u017ea besplatnu pravnu i psiholo\u0161ku pomo\u0107 navodi da je u 2024. godini porastao broj osoba koje su prijavile da trpe mobing. Dok im se u 2023. godini obratilo 678 prijavitelja, u 2024. bilo ih je 832, odnosno 22,7% vi\u0161e. Porastao je i broj prijavitelja horizontalnog mobinga, s 29 u 2023. na 120 u 2024. godini, kao i\u00a0 broj prijavitelja obrnutog mobinga, s tri u 2023. na 23 u 2024. godini. Ukazuje se kako obzirom da u RH ne postoji zakonski okvir o zabrani zlostavljanja o radu, u slu\u010dajevima povrede dostojanstva radnik i dalje u dugom sudskom postupku u pravilu ne ostvaruje adekvatnu naknadu nematerijalne \u0161tete, \u0161to mnoge demotivira u tra\u017eenju sudske za\u0161tite, zbog \u010dega nastavljaju trpjeti zlostavljanje, zavr\u0161avaju na dugotrajnom bolovanju ili prekidaju radni odnos te tra\u017ee novi posao, \u0161to mo\u017ee imati zna\u010dajne posljedice po njihovo zdravlje.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, posljednje izmjene \u010dl. 134. ZOR-a, a \u0161to pokazuju i podaci sindikata i Udruge Mobbing, nisu rije\u0161ile problem nepovjerenja u osobe ovla\u0161tene zaprimati pritu\u017ebe za za\u0161titu dostojanstva radnika, jer ih i dalje imenuje poslodavac, pa ih radnici znaju do\u017eivljavati pristranima i zbog toga im se ne obra\u0107ati. Inspektori rada DIRH-a su u 2024. godini izrekli 13 usmenih rje\u0161enja kojima su poslodavcima naredili da u ostavljenom roku imenuju osobu ovla\u0161tenu primati i rje\u0161avati pritu\u017ebe za za\u0161titu dostojanstva radnika.<\/p>\n<p>U odgovoru MRMSOSP-a na preporuku iz Izvje\u0161\u0107a za 2023. godinu radi predlaganja izmjena ZOR-a i bolje za\u0161tite dostojanstva radnika od uznemiravanja, ministarstvo je ukazalo da izmjene ZOR-a nisu bile predvi\u0111ene za 2024. niti su predvi\u0111ene za 2025. godinu te da \u0107e se dodatna za\u0161tita radnika od uznemiravanja na radu razmotriti prilikom uskla\u0111ivanja ZOR-a s novim europskim direktivama, \u010diji je rok transponiranja lipanj 2026. godine. Stoga je to prilika da se u izmjene i dopune ZOR-a, planirane za 2026. godinu, uklju\u010de i odredbe \u010diji je cilj bolja za\u0161tita dostojanstva radnika od uznemiravanja na radu.<\/p>\n<p>Cijene\u0107i va\u017enost edukacije za prepoznavanje mobinga i njegovog razlikovanja od diskriminacije, u studenom 2024. godine, na zamolbu Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, odr\u017eali smo edukaciju \u010dlanovima komore o pojmu i pojavnosti mobinga, pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici te raspolo\u017eivim pravnim sredstvima.<\/p>\n<table style=\"background-color: #a73439; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 29. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Vladi Republike Hrvatske, da ratificira Konvenciju br. 190 Me\u0111unarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Imaju\u0107i u vidu da jo\u0161 nije usvojena preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu upu\u0107ena Vladi RH da ratificira Konvenciju Me\u0111unarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190 te odgovor MRMSOSP-a da razmatra potrebu njezine ratifikacije uzimaju\u0107i u obzir interese i potrebe za ostvarivanjem sigurnog okru\u017eenja, ponovno ukazujemo na potrebu njenog ratificiranja.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>:<\/em><\/h4>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2024\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-2024\/\">Diskriminacija temeljem dobi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi-2024\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2024\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/radna-prava-stranih-radnika-drzavljana-trecih-zemalja-2024\/\">Radna prava stranih radnika (dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja)<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2024\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-hrvatskih-branitelja-2024\/\">Prava hrvatskih branitelja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2024\/\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2024\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2024\/\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-2024\/\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/umjetna-inteligencija-2024\/\">Umjetna inteligencija<\/a>.<\/h4>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz pravo na rad prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline: Nezaposlenost [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[550,2107,2110,2106,1851],"class_list":["post-21574","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-rad-i-zaposljavanje","tag-javno-okupljanje","tag-ljudski-potencijali","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-radnici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21574","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21574"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21574\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21574"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21574"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21574"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}