{"id":21572,"date":"2025-04-08T11:40:19","date_gmt":"2025-04-08T09:40:19","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20370"},"modified":"2025-05-19T12:07:01","modified_gmt":"2025-05-19T10:07:01","slug":"izbori-u-2024-godini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izbori-u-2024-godini\/","title":{"rendered":"Izbori u 2024. godini"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/span><\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n
\n

2024. godinu obilje\u017eilo je odr\u017eavanje triju izbora na nacionalnoj razini: izbora za zastupnike u Hrvatski sabor u travnju, izbora \u010dlanova u Europski parlament iz RH u lipnju i izbora za predsjednika RH u prosincu. Stoga u ovome Izvje\u0161\u0107u u posebnom poglavlju donosimo pregled svih odr\u017eanih izbora, obzirom na va\u017enost bira\u010dkog prava kao ljudskog prava, specifi\u010dne pojavnosti govora i izra\u017eavanja u javnom prostoru u (pred)izborno vrijeme te prikazujemo neka pitanja vezana uz pojedine dru\u0161tvene skupine, kao \u0161to su primjerice mladi. Kroz prikaz triju izbora odr\u017eanih u 2024. godini ukazuje se na potrebu razmatranja i unapre\u0111enja izbornog zakonodavstva i pojedinih procesa. Nadalje, kori\u0161tenje dru\u0161tvenih mre\u017ea dovelo je do toga da su platforme postale va\u017eniji kanali za komunikaciju i obra\u0107anje ciljanim skupinama, \u010demu je ubudu\u0107e potrebno posvetiti dodatnu pa\u017enju, jer isto mo\u017ee dovesti i do ve\u0107eg \u0161irenja dezinformacija i la\u017enih vijesti, \u0161to mo\u017ee predstavljati izazov za integritet izbornih procesa.<\/p>\n

 <\/p>\n

Parlamentarni izbori<\/span><\/h3>\n

Izborima za zastupnike u Hrvatski sabor prethodilo je ukidanje Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupni\u010dki dom Hrvatskog dr\u017eavnog sabora. Navedeni Zakon je u velja\u010di 2023. godine Ustavni sud RH ukinuo zbog razlike u broju bira\u010da izme\u0111u velikog broja izbornih jedinica, odnosno zna\u010dajnog odstupanja od na\u010dela jednakog bira\u010dkog prava, na \u0161to je upozoravao jo\u0161 od 2010. godine. Novim Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor izmijenjene su granice izbornih jedinica kako bi se ujedna\u010dila te\u017eina glasa bira\u010da, no za njegovu pripremu nije imenovana radna skupina. Na to su javno ukazivali profesori ustavnog prava, navode\u0107i da je potrebna velika promjena izbornog zakonodavstva, da je u registru bira\u010da zna\u010dajno vi\u0161e bira\u010da s prebivali\u0161tem u RH nego \u0161to je, prema popisu stanovni\u0161tva, punoljetnih stanovnika, kao i da bi granice izbornih jedinica trebale slijediti granice regionalnih upravnih jedinica.<\/p>\n

Kampanju za parlamentarne izbore obilje\u017eila je najava da \u0107e aktualni predsjednik RH biti kandidat na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor te kandidat za mandatara Vlade. S tim u svezi, Ustavni sud RH je 18. o\u017eujka 2024. godine upozorio predsjednika RH da je najava kandidature nespojiva s njegovim ustavnim polo\u017eajem i ovlastima i na\u010delom diobe vlasti te da mora podnijeti ostavku ako se kandidira za zastupnika ili ako u javnosti istupa kao kandidat za predsjednika Vlade. 20. o\u017eujka 2024. godine objavljeno je izdvojeno mi\u0161ljenje sudaca Abramovi\u0107a, Ku\u0161an i Selaneca, u kojemu se propitivao opseg ovlasti Ustavnog suda u izbornom procesu i postavljalo pitanje o tome koliko daleko sud smije i\u0107i u reguliranju politi\u010dkog djelovanja. Potom je u upozorenju od 19. travnja 2024. godine Ustavni sud ve\u0107inom glasova utvrdio da predsjednik RH nije po\u0161tovao upozorenje od 18. o\u017eujka jer je javno nastupao kao kandidat za budu\u0107eg predsjednika Vlade te da, \u010dak i kada bi podnio ostavku na funkciju predsjednika RH, ne bi mogao biti mandatar za sastav Vlade ni predsjednik Vlade. Troje sudaca je pripremilo i objavilo Ustavnopravno stajali\u0161te od 19. travnja 2024. u povodu priop\u0107enja i upozorenja sudionicima u izborima odr\u017eanim 17. travnja 2024. godine, u kojemu su izrazili kritiku na\u010dina na koji je Ustavni sud postupio, smatraju\u0107i da je prekora\u010dio svoje ovlasti te su doveli u pitanje legitimnost sudskih upozorenja i priop\u0107enja tijekom izbornog procesa.<\/p>\n

Rasprave je izazvala i odluka predsjednika RH da se izbori odr\u017ee srijedom, a ne nedjeljom, \u0161to je ranije bila uobi\u010dajena praksa. S tim u svezi pu\u010dka je pravobraniteljica zaprimila upit sindikata imaju li radnici u RH obvezu raditi na dan izbora i kako \u0107e oni, kojima \u0107e biti nalo\u017eeno raditi taj dan, ostvariti aktivno bira\u010dko pravo. Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor izri\u010dito je propisano da je dan provedbe izbora neradni dan, no poslodavcima nije izri\u010dito zabranjeno raditi na navedeni dan. Dr\u017eavno izborno povjerenstvo stoga je pozvalo poslodavce \u201eda na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor organiziraju poslovni proces (smjenskim radom, u vi\u0161e timova ili sl., ovisno o prirodi posla), kako bi se omogu\u0107ilo da zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje bira\u010dko pravo\u201c, a navelo je i da radnici, ukoliko im je unaprijed poznato da se zbog poslovnih obaveza na izborni dan ne\u0107e nalaziti u mjestu svoga prebivali\u0161ta, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivali\u0161ta. Naknadno nismo bili obavije\u0161teni, niti od sindikata niti od radnika, o slu\u010dajevima fakti\u010dnog onemogu\u0107avanja radnika da konzumiraju svoje bira\u010dko pravo od stane poslodavaca.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izbori za Europski parlament<\/span><\/h3>\n

U lipnju 2024. godine su odr\u017eani \u010detvrti europarlamentarni izbori od ulaska RH u EU 2013. godine. Odr\u017eani su u sjeni parlamentarnih izbora koji su im prethodili te predsjedni\u010dkih koji su odr\u017eani nakon njih, a koji su imali dinami\u010dnije kampanje. Fokus javnosti na ovim europarlamentarnim izborima bio je manji nego \u0161to je to bio slu\u010daj pri njihovoj provedbi u prija\u0161njim ciklusima, dijelom i jer su odr\u017eani nedugo nakon parlamentarnih izbora i dugih postizbornih pregovora o formiranju ve\u0107ine u Hrvatskom saboru. Zajedno s ovim izborima odr\u017eani su i lokalni izbori u nekoliko gradova i op\u0107ina.<\/p>\n

Prema slu\u017ebenim podacima Europskog parlamenta, izlaznost u RH bila je najni\u017ea me\u0111u svim dr\u017eavama \u010dlanicama EU i iznosila je svega 21,35%. Usporedbe radi, prosje\u010dna izlaznost bila je 50,74%, dok je primjerice u Belgiji iznosila visokih 89,01%, \u0161to je zasigurno i posljedica obveznog glasovanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Predsjedni\u010dki izbori<\/span><\/h3>\n

Izbori za predsjednika RH odr\u017eani su u blagdansko vrijeme kraja 2024. i po\u010detka 2025. godine, \u0161to mo\u017ee biti jedan od uzroka ni\u017ee izlaznosti, koja je u prvom krugu iznosila 46,03%, a u drugom krugu 44,18% bira\u010da. Izbori su bili intenzivno pra\u0107eni u medijima, a u analizama i izvje\u0161tajima pozornost je posve\u0107ena kori\u0161tenju dru\u0161tvenih mre\u017ea u kampanji. Retorika kandidata tako\u0111er je bila predmetom analiza, posebno u kontekstu polarizacije javnog mnijenja.<\/p>\n

Pred predsjedni\u010dke izbore izabrano je i desetero sudaca Ustavnog suda, a s obzirom na istek mandata desetero sudaca, \u0161to je bilo va\u017eno i u kontekstu izbora zbog uloge Ustavnog suda u izbornom procesu. Izbor sudaca je, uz raspravu o na\u010dinu izbora sudaca, obilje\u017eilo i da je izbor odgo\u0111en i preko krajnjeg roka, pa je daljnje rasprave potaknula odluka Ustavnog suda o produ\u017eenju (vlastitog) mandata, \u0161to je dodatno naglasilo potrebu za pravovremenim izborom sudaca Ustavnog suda, osobito s obzirom na zna\u010daj Ustavnog suda u pravnom poretku RH.<\/p>\n

Neovisna organizacija za provjeru \u010dinjenica Faktograf je tijekom kampanje u realnom vremenu identificirala i ispravljala dezinformacije i la\u017ene vijesti, \u0161to je dalo priliku bira\u010dima da donesu informirane odluke na temelju provjerenih informacija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Govor u javnom prostoru i dru\u0161tvene mre\u017ee<\/span><\/h3>\n

Tijekom predkampanje i kampanje za parlamentarne, ali i kasnije za predsjedni\u010dke izbore, u javnom prostoru vidljivo je bio prisutan i vrije\u0111ala\u010dki diskurs, koji javnosti \u0161alje poruku o prihvatljivosti ili \u010dak po\u017eeljnosti ovakvog na\u010dina komuniciranja, no koji je \u0161tetan za kulturu komunikacije u javnom prostoru, pri \u010demu javne osobne uvrede u odnosu na obna\u0161atelje du\u017enosti u institucijama mogu negativno djelovati i na povjerenje gra\u0111ana u te institucije.<\/p>\n

Uo\u010di slu\u017ebenog po\u010detka izborne promid\u017ebe za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, pu\u010dka pravobraniteljica je kao opunomo\u0107enica Hrvatskog sabora za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava te \u010delnica nacionalne institucije za za\u0161titu ljudskih prava i sredi\u0161njeg tijela nadle\u017enog za suzbijanje diskriminacije, izdala priop\u0107enje u kojemu je istaknula va\u017enost politi\u010dkog govora i utjecaj koji mo\u017ee imati na ljudska prava, jednakost i vladavinu prava, budu\u0107i je vrijeme izbora specifi\u010dno razdoblje koje obilje\u017eavaju politi\u010dki sukobi i intenzivniji politi\u010dki govor nego ina\u010de, koji za cilj imaju privla\u010denje pa\u017enje bira\u010da. Ukazala je kako je sloboda izra\u017eavanja jedno od temeljnih ljudskih prava, za\u0161ti\u0107ena Ustavom RH i Europskom konvencijom za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, da je klju\u010dna za demokracije posebno u vrijeme izbora, no da ona nije apsolutna. Navela je i da politi\u010dka komunikacija na\u017ealost, kako globalno tako i u RH, nerijetko uklju\u010duje i poruke netrpeljivosti, uvredljive i omalova\u017eavaju\u0107e izjave, kao i one koje podrivaju vladavinu prava, te da izjave politi\u010dara mogu djelovati kao \u201eba\u010dena \u0161ibica\u201c kojima se rasplamsava netrpeljivost prema razli\u010ditim skupinama. Politi\u010dke stranke i politi\u010dare pozvala je da ne \u0161ire netrpeljivost u raspravama o klju\u010dnim problemima gra\u0111ana i izazovima s kojima se dru\u0161tvo suo\u010dava.<\/p>\n

Foto – Izvor: \u017deljko Lukuni\u0107\/PIXSELL<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Posebno u razdoblju kampanje za parlamentarne izbore, meta razli\u010ditih vidova izra\u017eavanja desno-populisti\u010dkih politi\u010dkih opcija su bili pripadnici srpske nacionalne\u00a0 manjine, rodne manjine, iregularni migranti i strani radnici. Zbog sudjelovanja predstavnika srpske nacionalne manjine u vlasti, najve\u0107u stranku vladaju\u0107e koalicije prozivali su za izdajni\u010dku i navodno antihrvatsku politiku. U vi\u0161e gradova na SDSS-ovim plakatima \u201eHrvatska treba Srbe\u201c ispisane su poruke mr\u017enje.<\/p>\n

Foto – Izvor: Facebook<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Eti\u010dko povjerenstvo u izborima zastupnika u Hrvatski sabor po prigovoru HDZ-a izdalo je upozorenje Domovinskom pokretu zbog promid\u017ebenog plakata za kojega je utvrdilo da sadr\u017eajem predstavlja izno\u0161enje la\u017ei i insinuacija te je nalo\u017eilo njihovo uklanjanje i javnu ispriku stranke zbog povrede Izbornog eti\u010dkog kodeksa.<\/p>\n

Eti\u010dko povjerenstvo je, izme\u0111u ostaloga, reagiralo i na objavu imena kandidata i kandidatkinja za koje se navodilo da su istospolne seksualne orijentacije, bez njihove pisane privole, navode\u0107i da se radi o nedopu\u0161tenoj uporabi osobnih podataka i povredi privatnosti te da je objavom povrije\u0111en Izborni eti\u010dki kodeks. Eti\u010dko povjerenstvo je reagiralo i zbog iskori\u0161tavanja djece u politi\u010dkoj promid\u017ebi te zatra\u017eilo da se takve objave uklone.<\/p>\n

OESS ODIHR je u izvje\u0161\u0107u nakon parlamentarnih izbora naveo da je financijska neovisnost HRT-a osigurana kroz pla\u0107anje pristojbe, no da je javni radiotelevizijski servis zbog mehanizma imenovanja glavnog direktora i nadzornih vije\u0107a i dalje podlo\u017ean utjecaju vlasti, kao i da su mnogi ODIHR-ovi sugovornici mi\u0161ljenja da je HRT pristran u politi\u010dkom izvje\u0161tavanju, kako u pogledu sadr\u017eaja, tako i izbora gostiju.<\/p>\n

Gong je pozvao HRT na pravedno i nepristrano pra\u0107enje predsjedni\u010dkih kandidata, navode\u0107i da je vidljivo da HRT u sredi\u0161njoj informativnoj emisiji promovira jednog predsjedni\u010dkog kandidata daju\u0107i mu prednost nad ostalima. Programsko vije\u0107e HRT-a potom je programsko vodstvo HRT-a uputilo na “odgovornost u realizaciji programa na ni\u017eim programskim razinama”. S tim u svezi Gong je pozvao HRT da pravila za pra\u0107enje izbora donese od dana kada stranka javno objavi ime kandidata ili kada nezavisni kandidat najavi kandidaturu, odnosno najkasnije \u0161est mjeseci prije mjeseca u kojem se odr\u017eavaju izbori, a ne tek po raspisivanju izbora. Pri tome je istaknuo da prije slu\u017ebenog po\u010detka kampanje traje aktivna neslu\u017ebena pretkampanja koja ne podlije\u017ee pravilima \u0161to naru\u0161ava ravnopravnost kandidata i nepristrano informiranje javnosti, kao i da se pri izvje\u0161tavanju o aktivnostima kandidata koji obna\u0161aju javne du\u017enosti tijekom pretkampanje treba jasno odvojiti aktivnosti izborne promid\u017ebe od izvr\u0161avanja du\u017enosni\u010dkih obveza.<\/p>\n

Dru\u0161tvene mre\u017ee su bile popri\u0161te razli\u010ditih politi\u010dkih kampanja te sadr\u017eaja i narativa koji su \u0161irili politi\u010dke stranke i kandidati te njihovi pobornici. No, kako ne postoji obveza dostave informacije kandidata o svojim slu\u017ebenim ra\u010dunima na dru\u0161tvenim mre\u017eama te poveznica na njih, te\u0161ko je pratiti njihovu komunikaciju te po\u0161tuju li izborna pravila.<\/p>\n

S tim u svezi je OESS ODIHR u izvje\u0161\u0107u nakon parlamentarnih izbora naveo da su politi\u010dke stranke i kandidati bili aktivni na dru\u0161tvenim mre\u017eama, uglavnom na Facebook-u i X-u te u manjoj mjeri na Instagram-u, pri \u010demu su mnogi nedugo nakon raspisivanja izbora otvorili i TikTok ra\u010dune. U izvje\u0161\u0107u se navodi i da su sugovornici ODIHR-a ukazivali na slu\u010dajeve dezinformacija na dru\u0161tvenim mre\u017eama koje su kori\u0161tene za diskreditaciju politi\u010dkih protivnika, kao i da ne postoje mehanizmi kojim bi se sprje\u010davala ovakva postupanja. Zakonodavcu je preporu\u010deno da, uz savjetovanje s regulatorom medija i drugim dionicima, razmotri reguliranje aktivnosti u kampanjama i politi\u010dko ogla\u0161avanje u internetskim medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama te njihovo financiranje.<\/p>\n

Gong je u \u201eAnalizi politi\u010dkih narativa na TikToku u izbornoj kampanji 2024.\u201c preporu\u010dio HAKOM-u da aktivno prati dru\u0161tvene mre\u017ee i promatra po\u0161tuju li izborne kampanje Akt o digitalnim uslugama (DSA), o kojemu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o izra\u017eavanju u javnoj prostoru, i njegove smjernice za izborni integritet, koje tra\u017ee suzbijanje neautenti\u010dnog pona\u0161anja, deep fake<\/em> sadr\u017eaja i netransparentnih influencera, kao i da bi HAKOM trebao zajedno s drugim relevantnim i nadzornim tijelima raditi na prevenciji stranog utjecaja na digitalnim platformama.<\/p>\n

Gong je tijekom kampanje za predsjedni\u010dke izbore upozorio TikTok, DIP i HAKOM da se s jednog TikTok ra\u010duna vodi difamacijska kampanja iz sjene prema jednoj predsjedni\u010dkoj kandidatkinji. Ubrzo je TikTok uklonio sporni ra\u010dun, koji je uz kriti\u010dke narative \u0161irio i neistine.<\/p>\n

Meta i Facebook su u svibnju, potaknuti istra\u017eivanjem GONG-a, istra\u017eili la\u017ene profile koji su podr\u017eavali objave na slu\u017ebenoj Facebook stranici vladaju\u0107e stranke. Zbog kr\u0161enja smjernica zajednice protiv koordiniranog neautenti\u010dnog pona\u0161anja, uklonili su 150 profila. Za vrijeme predsjedni\u010dkih izbora s TikToka je uklonjeno vi\u0161e tisu\u0107a neautenti\u010dnih pratitelja jednog od predsjedni\u010dkih kandidata, nakon \u0161to se utvrdilo da su ve\u0107ina botovi – automatizirani programi koji su slu\u017eili za odr\u017eavanje privida popularnosti i pribli\u017eavanja mla\u0111oj populaciji glasa\u010da.<\/p>\n

Tijekom kampanje za predsjedni\u010dke izbore pu\u010dka pravobraniteljica je zaprimila pritu\u017ebu u kojoj je navedeno da ju podnose koordinatori politi\u010dke platforme \u010dija je kandidatkinja bila metom ranije spomenute difamacijske kampanje na TikToku, a koja je podnijeta protiv DORH-a, MUP-a i drugih institucija. S obzirom na adresu elektroni\u010dke po\u0161te s koje je pritu\u017eba zaprimljena i da je sadr\u017eaj pobudio sumnju u autenti\u010dnost, pu\u010dka pravobraniteljica je nakon provjere autenti\u010dnosti o navedenom slu\u010daju obavijestila DORH i MUP, radi utvr\u0111ivanja eventualnog postojanja elemenata ka\u017enjivog djela.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bira\u010dko pravo<\/span><\/h3>\n

Gong nam je ukazao da im se na dan izbora za zastupnike u Hrvatski sabor zbog problema s popisom bira\u010da obratilo vi\u0161e stotina gra\u0111ana, naj\u010de\u0161\u0107e onih koji po dolasku na bira\u010dko mjesto nisu mogli glasovati jer im je MUP osobne iskaznice prethodno, navodno pogre\u0161no, proglasilo neva\u017ee\u0107ima. Iako je problem (djelomi\u010dno) rije\u0161en izdavanjem tzv. plavih potvrda u uredima op\u0107e uprave, mnogi gra\u0111ani nisu bili upoznati kako rije\u0161iti problem ili ga nisu mogli ili stigli rije\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 8.<\/strong><\/span><\/p>\n

Dr\u017eavnom izbornom povjerenstvu i Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da prije svakih izbora gra\u0111ane jasno informiraju u kojim slu\u010dajevima s osobnim iskaznicama koje posjeduju ne\u0107e mo\u0107i pristupiti glasovanju<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Odgovaraju\u0107i na upit pu\u010dke pravobraniteljice, MUP je odgovorilo da je analizom evidencije osobnih iskaznica za osobe kojima su na dan izbora izdane tzv. plave potvrde, utvr\u0111eno da je ukupno 6.570 osoba na dan zatvaranja registra bira\u010da imalo osobne iskaznice kojima je istekao rok. Pored toga, navelo je da razlog neva\u017eenja osobnih iskaznica nije samo istek roka, nego su neke postale neva\u017ee\u0107e jer su prijavljene kao izgubljene, a u slu\u010daju pronalaska on nije prijavljen. Dodatno, neke su postale neva\u017ee\u0107e jer su osobe promijenile prebivali\u0161te, a potom nisu podnijele zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice, iako su bile obvezne. Stoga je nakon proteka roka za podno\u0161enje zahtjeva za izdavanje nove osobne iskaznice, status njihovih osobnih iskaznica u evidencijama promijenjen u \u201eneva\u017ee\u0107a\u201c, no osobe su takve iskaznice imale u posjedu i zbog datuma isteka upisanog na njima izgledale su kao va\u017ee\u0107e. Nadalje, MUP je pojasnilo da je od ukupnog broja osoba kojima su na dan izbora izdane plave potvrde, njih 2.028 podnijelo zahtjev za izdavanje osobne iskaznice u razdoblju izme\u0111u zatvaranja registra bira\u010da i izbornog dana (od 8. do 16. travnja 2024. godine). 418 osobnih iskaznica je izra\u0111eno i uru\u010deno te su postale va\u017ee\u0107e, no nisu mogle biti uvr\u0161tene na popis va\u017ee\u0107ih osobnih iskaznica koji je MUP dostavio (tada\u0161njem) MPU-u, jer nisu bile va\u017ee\u0107e na dan zatvaranja registra bira\u010da. Od ukupnog broja izdanih plavih potvrda, 471 izdana je gra\u0111anima koji su posjedovali va\u017ee\u0107u osobnu iskaznicu, za koju je u evidenciji na informacijskom sustavu MUP-a bio evidentiran status neva\u017ee\u0107e isprave zbog proteka roka za uru\u010denje. Nakon naknadnih provjera tim osobnim iskaznicama je u evidenciji informacijskog sustava a\u017euriran status va\u017ee\u0107e isprave. Iako se u o\u010ditovanju MUP-a tako izri\u010dito ne navodi, mogu\u0107e je zaklju\u010diti da se u posljednje navedenim podacima radilo o gre\u0161kama u evidencijskom sustavu MUP-a te da su one naknadno ispravljene.<\/p>\n

S obzirom na navedeno, DIP-u i MPUDT-u preporu\u010dujemo da prije budu\u0107ih izbora gra\u0111ane jasno informiraju u kojim slu\u010dajevima s osobnim iskaznicama koje posjeduju ne\u0107e mo\u0107i pristupiti glasovanju, kako bi se smanjilo nepovjerenje javnosti u regularnost izbora.<\/p>\n

Zbog fakti\u010dne nemogu\u0107nosti ostvarivanja aktivnog bira\u010dkog prava pu\u010dka pravobraniteljica je zaprimila vi\u0161e pritu\u017ebi, od kojih izdvajamo onu pritu\u017eiteljice koja nije mogla ostvariti svoje bira\u010dko pravo jer se nalazila na rehabilitaciji u zdravstvenoj ustanovi, pritu\u017ebu oca dvoje pomoraca koji plove na brodovima pod stranim zastavama, te onu pritu\u017eitelja iz inozemstva koji navodi da mu je konzumiranje aktivnog bira\u010dkog prava te\u0161ko ostvarivo zbog udaljenosti izme\u0111u mjesta u kojemu \u017eivi i bira\u010dkog mjesta u veleposlanstvu koje se nalazi drugoj dr\u017eavi.<\/p>\n

\u017divim u Zagrebu ali trenuta\u010dno se nalazim na lije\u010denju u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice te sam putem aplikacije e-gra\u0111ani podnijela zahtjev za omogu\u0107avanje glasovanja izvan mjesta prebivali\u0161ta. Uvidom u Registar Bira\u010da vidjela sam da sam raspore\u0111ena u Zabok, prostorije Gradske uprave, Zivtov trg 10, \u0161to je van svake pameti. Ako trebam putovati iz Krapinskih toplica u Zabok onda mogu, teoretski, putovati na dan izbora i u Zagreb. Obzirom da se nalazim u Krapinskim toplicama tra\u017eila sam da mi se omogu\u0107i glasovanje na ovim izborima u Krapinskim Toplicama. Nakon pisanja mailova i nazivanja telefonskih brojeva, od prvog sugovornika sam dobila novi telefonski broj i tako redom, da bi na kraju utvrdila da ne\u0107u mo\u0107i ostvariti svoje glasa\u010dko pravo, odnosno mogu ga ostvariti jedino ako iz Toplica otputujem u Zabok . Obrazlo\u017eenje je to da je svako \u017eupanijsko povjerenstvo odredilo 1 mjesto na kojem bi pojedinci kao ja mogli glasati jer \u0107e na tako odabrana mjesta biti distribuirani glasa\u010dki listi\u0107i njihovih izvornih glasa\u010dkih mjesta. Pitam se koliko je ljudi podnijelo zahtjev za glasovanjem izvan mjesta prebivali\u0161ta i koliko ljudi to pravo ne\u0107e iskoristiti zbog propisane procedure.<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Osim na redovitim bira\u010dkim mjestima, na kojima glasuju bira\u010di prema mjestu svoga prebivali\u0161ta, izbori se provode i na posebnim bira\u010dkim mjestima, za bira\u010de koji glasuju izvan svoje izborne jedinice. Posebna bira\u010dka mjesta odre\u0111uje izborno povjerenstvo izborne jedinice, na osnovi broja bira\u010da koji su se upisali da \u0107e na dan izbora biti u odre\u0111enom mjestu izvan svoje izborne jedinice, te uz procjenu pristupa\u010dnosti posebnih bira\u010dkih mjesta bira\u010dima. Na parlamentarnim izborima 2024. godine na podru\u010dju RH bilo je 121 takvo posebno bira\u010dko mjesto, dok ih je 2020. godine bilo 109.<\/p>\n

Nakon \u0161to smo zaprimili citiranu pritu\u017ebu i uvidjeli da nisu u svim naseljima u kojima se nalaze lje\u010dili\u0161ta ili bolnice za rehabilitaciju odre\u0111ena posebna bira\u010dka mjesta za bira\u010de privremeno upisane radi glasovanja izvan svoje izborne jedinice (a uzimaju\u0107i u obzir da svaki boravak u bolnici nije mogu\u0107e unaprijed planirati, no da je boravak u lje\u010dili\u0161tima ili bolnicama za rehabilitaciju u odre\u0111enom razdoblju u pravilu unaprijed poznat dulje vrijeme), izradili smo analizu podataka o broju ovih bira\u010da koji se privremeno upisao i broju njih koji je doista i glasovao, za sedam posebnih bira\u010dkih mjesta: u Vara\u017edinskim Toplicama, Daruvaru, Lipiku, Topuskom, Ivani\u0107 Gradu, Malom Lo\u0161inju i Zaboku. Na prvih pet navedenih posebnih bira\u010dkih mjesta mogli su, pod uvjetom prethodnog upisa, glasovati bira\u010di koji su se nalazili u lje\u010dili\u0161tima\/specijalnim bolnicama za rehabilitaciju koja se nalaze u ovim naseljima, dok su na posebnim bira\u010dkim mjestima u Malom Lo\u0161inju i Zaboku mogli glasovati bira\u010di koji su se nalazili u Lje\u010dili\u0161tu Veli Lo\u0161inj, odnosno specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama i Stubi\u010dkim Toplicama. Analiza podataka pokazala je da je izlaznost bira\u010da zna\u010dajno ve\u0107a na posebnim bira\u010dkim mjestima u naseljima u kojima se nalazi lje\u010dili\u0161te\/specijalna bolnica za rehabilitaciju, nego \u0161to je to slu\u010daj na posebnom bira\u010dkom mjestu u Malom Lo\u0161inju (cestovno udaljenom 4,2 km od Velog Lo\u0161inja) te na posebnom bira\u010dkom mjestu u Zaboku (udaljenom 10,8 km od Stubi\u010dkih, odnosno 13,7 km od Krapinskih Toplica).<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Bira\u010dka mjesta <\/strong>za bira\u010de registrirane <\/strong>izvan mjesta prebivali\u0161ta<\/strong><\/span><\/td>\nLje\u010dili\u0161te\/<\/strong><\/span><\/p>\n

Specijalna bolnica za rehabilitaciju na podru\u010dju posebnog bira\u010dkog mjesta<\/strong><\/span><\/td>\n

Ukupan broj registriranih bira\u010da\/ Ukupno glasovalo<\/strong><\/span><\/td>\nPostotak registriranih bira\u010da koji je glasovao<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Vara\u017edinske<\/strong> Toplice<\/strong><\/span><\/td>\nSpec. bolnica za med.\u00a0 rehabilitaciju Var. Toplice<\/strong><\/span><\/td>\n48\/47<\/strong><\/span><\/td>\n98%<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Daruvar<\/strong><\/span><\/td>\nSpec. bolnica za med. rehabilitaciju Dar. Toplice<\/strong><\/span><\/td>\n138\/128<\/strong><\/span><\/td>\n93%<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Lipik<\/strong><\/span><\/td>\nSpec. bolnica za med. rehabilitaciju Lipik<\/strong><\/span><\/td>\n69\/64<\/strong><\/span><\/td>\n93%<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Topusko<\/strong><\/span><\/td>\nLje\u010dili\u0161te Topusko<\/strong><\/span><\/td>\n52\/47<\/strong><\/span><\/td>\n90%<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Ivani\u0107<\/strong> Grad<\/strong><\/span><\/td>\nSpec. bolnica za med. rehabilitaciju “Naftalan” Ivani\u0107 Grad<\/strong><\/span><\/td>\n42\/37<\/strong><\/span><\/td>\n88%<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Mali<\/strong> Lo\u0161inj<\/strong><\/span><\/td>\nLje\u010dili\u0161te Veli Lo\u0161inj<\/strong><\/span><\/td>\n54\/40<\/strong><\/span><\/td>\n74%<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n
Zabok<\/strong><\/span><\/td>\nSpec. bolnica za med. rehabilitaciju Krap. Toplice<\/strong><\/span><\/p>\n

Spec. bolnica za med. rehabilitaciju Stub. Toplice<\/strong><\/span><\/td>\n

136\/81<\/strong><\/span><\/td>\n68%<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

 <\/p>\n\n\n\n
Preporuka 9.<\/strong><\/span><\/p>\n

Izbornim povjerenstvima izbornih jedinica, da ustroje posebna bira\u010dka mjesta za bira\u010de privremeno upisane radi glasovanja izvan svoje izborne jedinice u svim naseljima u kojima se nalaze lje\u010dili\u0161ta ili specijalne bolnice za rehabilitaciju<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Na posebno bira\u010dko mjesto u Zaboku nije iza\u0161lo 55 bira\u010da koji su se prethodno upisali, dakle poduzeli su prethodne radnje kojima su pokazali namjeru da iza\u0111u na izbore, no to u kona\u010dnici nisu u\u010dinili, \u0161to je dvostruko vi\u0161e nego na svih pet bira\u010dkih mjesta koja su se nalazila u naselju u kojemu se nalazi i zdravstvena ustanova u kojoj su se lije\u010dili.<\/p>\n

DIP-u smo stoga preporu\u010dili da na\u0161 obrazlo\u017eeni dopis te tablicu s podacima dostavi izbornom povjerenstvu III. izborne jedinice (u kojoj se nalazi Zabok) kako bi, i na temelju ovih podataka, procijenilo potrebu ustrojavanja dodatnih posebnih bira\u010dkih mjesta pri odr\u017eavanju budu\u0107ih izbora. DIP nas je obavijestilo da je to dostavljeno na znanje Izbornom povjerenstvu III. izborne jedinice.<\/p>\n

\u201ePisem Vam ovaj mail u ime moje dvoje djece kceri i sina koji su pomorci – \u010dasnici trgovacke flote na stranim kompanijama u medunarodnim morima. Danas na dan izbora predsjednika RH kao i prijasnih godina ne mogu glasovati, ne mogu ostvariti svoje demokratsko pravo na glasanje! Zasto? Ne radi se samo o mojoj djeci vec o tisucama pomoraca dugi niz godina bez prava glasovanja na izborima.<\/span><\/p>\n

Zakonodavac ih je stavija u grupu drugorazrednih gradana. Zasto?<\/span><\/p>\n

Svi ti pomorci imaju adresu stanovanja u RH gdje i placaju uredno i obilato porez na svoje place, nekretnine itd.<\/span><\/p>\n

Mislim da taj zakonodavac kr\u0161i potpuno temeljna ljudska prava!\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n

U drugom slu\u010daju obratio nam se otac dvoje pomoraca koji su \u010dlanovi posada brodova pod stranim zastavama, koji bi uz prethodnu prijavu mogli glasovati u hrvatskim veleposlanstvima ili konzulatima\u00a0 u kojima su ustrojena bira\u010dka mjesta. No, kako pomorci \u010desto ne mogu to\u010dno znati gdje \u0107e se nalaziti na dan izbora ve\u0107ini je fakti\u010dki nemogu\u0107e ili je te\u0161ko ostvariti aktivno bira\u010dko pravo. Prema procjeni Sindikata pomoraca Hrvatske, radi se o pribli\u017eno 9.000 pomoraca.<\/p>\n

U tre\u0107em slu\u010daju obratio nam se hrvatski dr\u017eavljanin iz Perua navode\u0107i da je aktivno bira\u010dko pravo te\u0161ko ostvarivo hrvatskim gra\u0111anima iz Perua, Bolivije i Ekvadora s obzirom da mogu glasati u veleposlanstvu u \u010cileu, no da su velikoj ve\u0107ini tro\u0161kovi avionske karte, smje\u0161taja, hrane i putnog osiguranja nepremostiva ekonomska prepreka.<\/p>\n

S obzirom da se mnogi hrvatski pomorci nalaze na stranim brodovima na kojima nije\u00a0 mogu\u0107e glasovati, da se hrvatski dr\u017eavljani i dr\u017eavljanke nalaze ili prebivaju u dr\u017eavama u kojima nema veleposlanstava ili konzulata RH ili u njima nisu bila ustrojena bira\u010dka mjesta, da mnogima nisu lako dostupna ni bira\u010dka mjesta u diplomatsko-konzularnim predstavni\u0161tvima u dr\u017eavama u kojima prebivaju, kao i da je velik broj na\u0161ih dr\u017eavljana izvan RH, nadle\u017ena tijela trebala bi razmotriti mogu\u0107nosti olak\u0161avanja konzumiranja aktivnog bira\u010dkog prava, poput uvo\u0111enja instituta dopisnog glasanja. Isto bi me\u0111utim bilo mogu\u0107e razmotriti i \u0161ire, i za gra\u0111ane koji \u017eive u RH, radi olak\u0161avanja izlaska na izbore odnosno konzumacije aktivnog bira\u010dkog prava gra\u0111anima, slijedom \u010dega bi bilo dobro barem napraviti analizu prednosti i mana odnosno rizika uvo\u0111enja ovakvih mogu\u0107nosti.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izbori i pojedine dru\u0161tvene skupine: mladi, \u017eene, osobe s invaliditetom i starije osobe<\/span><\/h3>\n

Uz ve\u0107 ranije navedeno, kao sredi\u0161nje tijelo nadle\u017eno za suzbijanje diskriminacije u RH odnosno tijelo fokusirano na situaciju, prava i perspektivu pojedinih skupina u dru\u0161tvu, u nastavku sagledavamo neke specifi\u010dne aspekte vezano uz mlade, \u017eene, osobe s invaliditetom i starije osobe.<\/p>\n

Mladi u RH pokazuju nisku razinu politi\u010dke participacije, \u0161to se odra\u017eava i na njihovu izlaznost na izborima, stoga ih je potrebno educirati o va\u017enosti izbora i demokratskih procesa. Vezano za navedeno odnosno potrebu sustavnog obrazovanja mladih u okviru obrazovnog sustava, kako putem zasebnog predmeta, tako i zadr\u017eavanjem predmeta Politika i gospodarstvo i u strukovnim \u0161kolama koje poha\u0111a 70% mladih vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju Mladi.<\/p>\n

Pozitivno je da je DIP-a provodilo edukacije po srednjim \u0161kolama s ciljem upoznavanja mladih s demokratskim procesima. Gong i Mre\u017ea mladih Hrvatske su provodili i provode aktivnosti s ciljem poticanja mladih na aktivno sudjelovanje u dru\u0161tvu, a objavili su i posebne publikacije i analize vezano za mlade i izbore.<\/p>\n

U publikaciji \u201eIma li (tu) mjesta za mlade?\u201c Mre\u017ea mladih Hrvatske analizirala je izbore odr\u017eane tijekom 2024. godine u nekoliko aspekata: izbornih programa politi\u010dkih stranaka, njihovih predizbornih komunikacijskih strategija te uklju\u010denosti mladih na izborne liste i u kona\u010dnu podjelu mandata. Zaklju\u010deno je da su stranke prepoznale mlade kao zaseban segment dru\u0161tva, no da u programima nisu dovoljno istaknule njihove specifi\u010dne probleme. Nizak je bio broj i udio mladih kandidata i rijetko su se nalazili pri vrhu kandidacijskih lista. Nakon kona\u010dne raspodjele mandata, uklju\u010duju\u0107i i zastupnike iz redova manjina, Hrvatski je sabor u srpnju 2024. godine imao troje zastupnika mla\u0111ih od 31 godine. Ipak, odre\u0111eni broj mladih kandidata osvojio je zamjetan broj preferencijalnih glasova, \u0161to je pokazalo da su njihove kvalitete bira\u010di prepoznali. Op\u0107enito se mo\u017ee zaklju\u010diti da su mladi i njihove potrebe i dalje politi\u010dki nedostatno zastupljeni, \u0161to i oni sami zamje\u0107uju – 59% ispitanika spomenute publikacije smatra da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u nacionalnoj politici.<\/p>\n

Manjak participacije mladih bila je vidljiva i pri slaganju kandidacijskih lista. Najvi\u0161e mladih kandidata na parlamentarnim izborima imala je Stranka Ivana Pernara, oko 30% svih mladih kandidata na tim izborima, dok je na izborima za Europski parlament uvjerljivo najve\u0107i broj kandidata ispod 31 godine \u017eivota imala lista Nine Sko\u010dak.<\/p>\n

Pitanje sni\u017eavanja dobne granice za ostvarivanje bira\u010dkog prava na 16 godina sve je prisutnije u javnom diskursu diljem Europe. Sni\u017eavanje dobne granice moglo bi potaknuti ve\u0107i anga\u017eman mladih u politi\u010dkim procesima, a rano sudjelovanje u izborima moglo bi stvoriti naviku gra\u0111anskog djelovanja. Neke dr\u017eave, poput Belgije, Austrije i Malte, ve\u0107 su snizile dobnu granicu za ostvarivanje bira\u010dkog prava na 16 godina. U drugima, poput Njema\u010dke koja je 2023. godine snizila dobnu granicu za glasovanje na europskim izborima, raspravlja se o sni\u017eavanju dobne granice na saveznim, dok je razli\u010dita situacija po saveznim pokrajinama u vezi lokalnih izbora.<\/p>\n

Gong je u analizi \u201eSpu\u0161tanje dobne granice za politi\u010dko sudjelovanje na 16 godina\u201c istaknuo da mladi imaju pravo sudjelovati u odlukama koje utje\u010du na njihovu budu\u0107nost, no ukazao je i na va\u017enost edukacije mladih o demokratskim procesima i politi\u010dkoj pismenosti, koji ih uz odgovaraju\u0107e obrazovne programe trebaju pripremiti za dono\u0161enje informiranih odluka.<\/p>\n

Vezano za \u017eene kao dru\u0161tvenu skupinu i pitanje udjela \u017eena u predstavni\u010dkim tijelima, politi\u010dke stranke i drugi ovla\u0161teni predlagatelji izbornih lista obvezni su po\u0161tivati na\u010delo ravnopravnosti spolova te primjenjivati tzv. spolnu kvotu (40%) propisanu Zakonom o ravnopravnosti spolova i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Pri dono\u0161enju Zakona o ravnopravnosti spolova 2008. godine zakonodavac je u obrazlo\u017eenju prijedloga Zakona naveo kako se ova posebna mjera uvodi s ciljem pove\u0107anja udjela \u017eena u predstavni\u010dkim tijelima, \u0161to je razumljivo jer su zbog neravnopravnog polo\u017eaja \u017eena u dru\u0161tvu, koja jo\u0161 uvijek nije prevladana, \u017eene u podru\u010dju politi\u010dke participacije kontinuirano osjetno podzastupljen spol.<\/p>\n

Ukoliko su na listama prekr\u0161ene odredbe o rodnoj ravnopravnosti, lista se svejedno progla\u0161ava pravovaljanom i natje\u010de se na izborima, no predlagatelj je podlo\u017ean prekr\u0161ajnoj kazni. Unato\u010d zakonima propisanoj obvezi, upozorenju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da se po\u0161tuje spolna kvota i njezinom prijedlogu da se pri sastavljanju lista primjeni tzv. zip sustav, odnosno par-nepar model prema kojem je svaka druga osoba na listi suprotnog spola, kao i propisanoj prekr\u0161ajnoj odgovornosti zbog kr\u0161enja pravila o spolnoj ravnopravnosti, na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. godine 32 od 165 pravovaljanih lista, odnosno 19,4%, nije ispo\u0161tovalo zahtjev rodne ravnopravnosti, sli\u010dno kao i na izborima 2020. godine, kada ovaj zahtjev nije ispo\u0161tovalo 39 od 192 ili 20,4% listi. Posebno zabrinjavaju rezultati izbora za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. godine, s obzirom da je na njima izabrano tek 25% \u017eena, \u0161to je u fokusu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koja prati ovu problematiku i izvje\u0161tava Hrvatski sabor u svojem godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n

U pogledu osoba s invaliditetom u fokusu je i treba biti i aktivno i pasivno bira\u010dko pravo. OEESS ODIHR je tako primijetio slabo sudjelovanje kandidata s invaliditetom u izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, kao i da se kandidati tijekom kampanje nisu porukama posebno obra\u0107ali osobama s invaliditetom. Stoga je naveo da bi trebalo poduzeti mjere za olak\u0161avanje sudjelovanja osoba s invaliditetom u izbornom procesu, \u0161to uklju\u010duje pristupa\u010dna mjesta za promid\u017ebu, informacije u formatima dostupnima osobama s invaliditetom, prijevod na znakovni jezik i lako \u010ditljive materijale. Pravobranitelj za osobe s invaliditetom je ukazao da se tijekom predizbornih kampanja u\u010destalo koristi neprihvatljiva terminologija kako bi se diskreditirali i uvrijedili politi\u010dki protivnici, te je pozvao politi\u010dare, politi\u010dke stranke i medije, a posebno kandidate i kandidatkinje, da u potpunosti izbjegavaju isticanje fizi\u010dkih, psihi\u010dkih i drugih osobina oponenata radi njihova omalova\u017eavanja, kao i uvredljive generalizacije o osobama s invaliditetom. Pozvao je sudionike procesa da u svojim politi\u010dkim programima istaknu aktivnosti i mjere usmjerene na pobolj\u0161anje polo\u017eaja osoba s invaliditetom u dru\u0161tvu i pove\u0107anje njihove vidljivosti u zajednici u pozitivnom svjetlu.<\/p>\n

U pogledu starijih osoba i olak\u0161avanja konzumacije aktivnog bira\u010dkog prava ne postoje zasebna pravila, no Obveznim uputama DIP-a o na\u010dinu glasovanja bira\u010da s tjelesnom manom, nepismenih bira\u010da, slijepih te bira\u010da koji nisu u mogu\u0107nosti pristupiti na bira\u010dko mjesto, obuhva\u0107eni su i slu\u010dajevi starijih osoba koji zbog bolesti, nemo\u0107i i nepokretnosti nisu u mogu\u0107nosti pristupiti na bira\u010dko mjesto, a izraze \u017eelju glasovati. Tako je propisano da \u0107e bira\u010dki odbor bira\u010du, koji je o nemogu\u0107nosti pristupa na bira\u010dko mjesto pravovremeno obavijestio izborno povjerenstvo (najkasnije do 12:00 sati na izborni dan) omogu\u0107iti glasovanje tako \u0161to \u0107e ga najmanje dva \u010dlana ili zamjenika \u010dlana bira\u010dkog odbora posjetiti i omogu\u0107iti mu tajno glasovanje.<\/p>\n

Me\u0111utim, propisana je i iznimka, prema kojoj bira\u010dki odbor ne\u0107e biti du\u017ean omogu\u0107iti glasovanje ovim bira\u010dima ako se pojave druge okolnosti zbog kojih bi uredno provo\u0111enje izbora na bira\u010dkom mjestu bilo dovedeno u pitanje, odnosno ako bi takvo glasovanje omelo glasovanje na bira\u010dkom mjestu, ili ako bira\u010dki odbor ne raspola\u017ee potrebnim tehni\u010dkim uvjetima, \u0161to mo\u017ee utjecati na ostvarivanje glasa\u010dkih prava starijih osoba. Posebna bira\u010dka mjesta odre\u0111ena su i za bira\u010de smje\u0161tene u ustanovama socijalne skrbi, u kojima je na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor bilo ustrojeno 91 bira\u010dko mjesto. Gong je zaprimio prijave o poku\u0161ajima utjecanja na volju bira\u010da u domovima za starije i nemo\u0107ne tijekom prvog, a mediji su ukazivali i na poku\u0161aje utjecaja tijekom drugog kruga predsjedni\u010dkih izbora. \u0160to se ti\u010de tema od posebnog interesa za starije, kandidati su u fokus stavljali pitanje visine mirovina i siroma\u0161tvo s kojim su suo\u010deni stariji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Neki izazovi<\/span><\/h3>\n

U ovome poglavlju naveden je tek dio pitanja od kojih se neka sporadi\u010dno ponavljaju ususret svakih novih izbora, poput redefiniranja izbornih jedinica i uvo\u0111enja alternative fizi\u010dkom glasovanju, ali i novih izazova poput sve ve\u0107eg kori\u0161tenja tehnologije i dru\u0161tvenih mre\u017ea koje mogu biti i zlouporabljene (i) u svrhu nedopu\u0161tenih utjecaja na izbore.<\/p>\n

Na razini EU donesen je Plan za obranu demokracije \u010dije su mjere usmjerene na za\u0161titu izbornog integriteta i suzbijanje dezinformacija, kako op\u0107enito tako i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, za\u0161titu novinara i suzbijanje SLAPP tu\u017ebi, vladavinu prava, temeljna prava i borbu protiv korupcije.<\/p>\n

RH \u0107e biti du\u017ena uskladiti svoje zakonodavstvo s pravilima i preporukama koje iz njega proizlaze, a koje se u pogledu izbora odnose na ja\u010danje medijske pismenosti, posebno me\u0111u mladima, raznolikost medijskih sadr\u017eaja i neovisnost medija, rad na podizanju svijesti o va\u017enosti provjere \u010dinjenica, poticanja gra\u0111anskog aktivizma, svijesti o va\u017enosti gra\u0111anskog sudjelovanja i poticanja mladih na aktivno sudjelovanje u dru\u0161tvu. Posebnu va\u017enost \u0107e imati prilagodba nacionalnih propisa o financiranju politi\u010dkih stranaka, \u0161to uklju\u010duje mjere za otkrivanje prikrivenog stranog uplitanja i osiguranje da se objavljuju jasne i javno dostupne informacije o izvorima financiranja.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 10. <\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da u suradnji s Dr\u017eavnim izbornim povjerenstvom, izradi sveobuhvatnu analizu izbornog zakonodavstva u cilju unaprje\u0111enja istog, uz sudjelovanje akademske zajednice i organizacija civilnog dru\u0161tva<\/strong><\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Navodimo i da je OESS ODIHR u izvje\u0161\u0107u o parlamentarnim izborima naveo da je ve\u0107ina ranijih preporuka dana RH ostala neispunjena, me\u0111u ostalima i one o potrebi pobolj\u0161anja to\u010dnosti popisa bira\u010da, regulaciji nadzora izborne kampanje, dono\u0161enju mjera za poticanje rodne zastupljenosti na listama kandidata, dekriminalizaciji klevete i transparentnosti financiranja kampanje.<\/p>\n

Na potrebu pobolj\u0161anja izbornog zakonodavstva ukazuje i DIP, koje je jo\u0161 2018. godine izradilo nacrt jedinstvenog izbornog zakona, koji bi ujedna\u010dio izborne institute koji su sada razli\u010dito ure\u0111eni pojedinim zakonima. DIP je u velja\u010di 2024. godine objavilo usporedni pregled postoje\u0107ih izbornih zakona i prijedloga jedinstvenog izbornog zakona, \u010dijim bi se dono\u0161enjem objedinili i uskladili na\u010dini provo\u0111enja svih izbora (predsjedni\u010dkih, parlamentarnih, lokalnih i europskih), osim izbora za vije\u0107a i predstavnike vije\u0107a nacionalnih manjina. Prema najavama, s postupkom ure\u0111ivanja\u00a0 izbornog zakonodavstva zapo\u010det \u0107e se u 2026. godini.<\/p>\n

Pored navedenog, treba istaknuti i da institut referenduma u RH i dalje nije primjereno ure\u0111en, iako je prijedlog Zakona o referendumu izra\u0111en jo\u0161 2022. godine i bio je u saborskoj proceduri. Sve navedeno ukazuje na potrebu ozbiljnog anga\u017eiranja politi\u010dkih i stru\u010dnih aktera kako bi se u RH unaprijedilo zakonodavstvo i procesi, koji predstavljaju pravni okvir unutar kojeg se odvija demokratsko izra\u017eavanje volje gra\u0111ana.<\/p>\n

\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. 2024. godinu obilje\u017eilo je odr\u017eavanje triju izbora na nacionalnoj razini: izbora za zastupnike u Hrvatski sabor u travnju, izbora \u010dlanova u Europski parlament iz RH […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[2107,2109,2106],"class_list":["post-21572","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-javno-okupljanje","tag-odnosi-s-javnoscu","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21572","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21572"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21572\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21572"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21572"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21572"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}