{"id":21571,"date":"2025-04-08T10:33:59","date_gmt":"2025-04-08T08:33:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20363"},"modified":"2025-05-19T12:08:13","modified_gmt":"2025-05-19T10:08:13","slug":"pravo-na-dobro-upravljanje-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-dobro-upravljanje-2024\/","title":{"rendered":"Pravo na dobro upravljanje"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/span><\/h4>\n

Vi\u0161e o problemima vezanima uz pravo na dobro upravljanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice.<\/span><\/h4>\n
\n
\n

\u201eZahtjev za mirovinu sam podnio sredinom prosinca 2023 godine i do dan danas, zna\u010di gotovo sedam mjeseci i unato\u010d brojnim po\u017eurnicama, rije\u0161enja za mirovinu nema.\u201c<\/span><\/p>\n<\/blockquote>\n

Pravo na dobro upravljanje klju\u010dno je za ostvarivanje drugih ljudskih prava i sloboda, kao i vladavine prava te za izgradnju povjerenja u institucije. Pokazuje kvalitetu kojom institucije ispunjavaju svoju zada\u0107u slu\u017eenja gra\u0111anima i javnom interesu te po\u0161tuju na\u010dela postupanja poput zakonitosti, brzine, u\u010dinkovitosti, neovisnosti, pravi\u010dnosti, transparentnosti, objektivnosti, nepristranosti, nediskriminacije i jednakog tretmana, dosljednosti i proporcionalnosti.<\/p>\n

U velikoj je mjeri zajam\u010deno Ustavom RH te Zakonom o op\u0107em upravnom postupku, koji javnopravnim tijelima propisuje na\u010dela zakonitosti, razmjernosti u za\u0161titi prava stranaka i javnog interesa, pomo\u0107i stranci, utvr\u0111ivanja materijalne istine, samostalnosti i slobodne ocjene dokaza, u\u010dinkovitosti i ekonomi\u010dnosti te pristupa podacima i za\u0161tite podataka, a doktrinu dobre uprave tijekom godina su razvile i EU te razli\u010dite me\u0111unarodne organizacije.<\/p>\n

Dobra uprava zna\u010di da gra\u0111ani imaju pravo o\u010dekivati da \u0107e dobiti kvalitetnu uslugu od dr\u017eavne i javne uprave koja je otvorena, dostupna, u\u010dinkovita i dobro vo\u0111ena te u svom postupanju usmjerena na javni interes. Jedna od uloga institucije pu\u010dke pravobraniteljice je pratiti u kojoj mjeri se po\u0161tuje pravo na dobro upravljanje, \u0161to \u010dinimo izravno kontaktiraju\u0107i s gra\u0111anima i postupaju\u0107i po njihovim pritu\u017ebama, te predla\u017eu\u0107i bolje prakse i zakonske izmjene kako bi uprava bila usmjerenija na gra\u0111ane.<\/p>\n

Pravo na dobro upravljanje iz vi\u0161e je razloga zasebno poglavlje u ranijim i ovom izvje\u0161\u0107u. Prije svega, zbog\u00a0 vrlo \u0161irokog djelokruga institucije te temeljem rada na velikom broju predmeta koji se odnose na gotovo sve resore dr\u017eavne i javne uprave, pu\u010dka pravobraniteljica ima jedinstven pregled nad njihovim radom.<\/p>\n

Nadalje, ispitni postupci pu\u010dke pravobraniteljice potvr\u0111uju da su odre\u0111eni problemi gra\u0111ana vezani za komunikaciju i\/ili ostvarivanja prava pri javnopravnim tijelima dugogodi\u0161nji i brojni.\u00a0 U pritu\u017ebama tako gra\u0111ani \u010desto ukazuju na \u0161utnju administracije, nerazumljivu i neprikladnu komunikaciju, dugotrajnost postupanja, nejednak tretman, \u201eloptanje\u201c izme\u0111u institucija, pretjerani formalizam i druge probleme nespojive s na\u010delima dobrog upravljanja.<\/p>\n

Pri tome se u ovom poglavlju daje sveobuhvatni pregled problema s kojima se gra\u0111ani susre\u0107u u postupanju dr\u017eavne i javne uprave, dok se brojni primjeri problema pri ostvarivanju pojedinih prava nalaze u drugim poglavljima ovoga Izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pritu\u017ebe<\/strong><\/span><\/h3>\n

Prema Ustavu RH svatko ima pravo dobiti odgovor od dr\u017eavnih i drugih tijela na svoje predstavke, pritu\u017ebe i prijedloge. No javnopravna tijela ne po\u0161tuju uvijek ovu ustavnu obvezu, kao ni rokove postupanja propisane Zakonom o op\u0107em upravnom postupku i posebnim zakonima.<\/p>\n

\u00a0\u201ePrva prijava bespravne gradnje podnesena je gradevinskoj inspekciji 2022. godine. Druga prijava u svezi s istim predmetom ponovno je podnesena\u00a0 2023. godine. Do danas nismo zaprimili nikakvo o\u010ditovanje niti na jednu gore navedenu prijavu, osim potvrde da su prijave uredno zaprimljene putem no-reply e-mail potvrde.\u201c<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201epredala sam zahtjev za jednokratnu socijalnu pomo\u0107 za osobe pod privremenom za\u0161titom iz Ukrajine. Ali… Nisam dobila nikakav odgovor tijekom 2 mjeseca. Jos uvijek nemam nikakve odluke o dodjeljivanju pomo\u0107i. Vise puta sam zvala na telefon, a i osobno dolazila sam tamo, ali nista. Odgovor: mi nemamo socialnu radnicu, koja bi vodila taj slucaj. Zar za ovih 2 mjeseca nije bilo moguce naci neko resenje?! Ponovo sam osobno dosla do ureda, jer nemoguce je dobiti ikoga telefonom. Ali moj slucaj jos uvijek nije pokrenut. Tog dana prosljedila sam e-mail sa molbom Voditeljici Ureda za socijalnu skrb, ali takodjer nisam dobila nikakav odgovor. Tisina. Zbog toga molim da mozda Vi cete pomoci pokrenuti nesto u mojom slucaju. Nadam se da ova sutnja od Ureda za socialnu skrb nije rezultat namjerne diskriminacije, na sto vec sam pocela misliti s obzirom na situaciju. Ostavljanje bez ikakvog odgovora je jako ponizavajuce, kao da nema mene i moje molbe.\u201c<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201ePo\u0161tovani, dana 25. lipnja supruga i ja podnijeli smo MUP-u zahtjev za spajanje obitelji. Uz \u010dinjenicu da smo nekoliko puta zvali, slali po\u017eurnice (zamolbe) i 3.9. tra\u017eili da nam se dostavi dokument s informacijom u kojem roku se takav zahtjev mora rije\u0161iti, na\u0161 zahtjev nije rije\u0161en, niti nam je dostavljena informacija. Danas su nam u nadle\u017enoj PP rekli da na\u0161 zahtjev nije niti upu\u0107en. Tri mjeseca nakon podno\u0161enja… S obzirom na to da je supruga imala ponudu za posao, od koje \u0107e vjerojatno poslodavac odustati, a da smo podstanari i \u017eivimo od jedne moje pla\u0107e; smatramo da su grubo povrije\u0111ena na\u0161a prava.\u201c<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eU srpnju ove godine, Hrvatskom zavodu za socijalni rad predan je zahtjev za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak na ime moje majke. Kako je majka starija i nemo\u0107na osoba, nije u mogu\u0107nosti samostalno se obra\u0107ati institucijama te Vam se stoga obra\u0107am u njezino ime. Naime, do danas nije dobila nikakav odgovor ni odluku povodom navedenog zahtjeva, iako se radi o \u017eurnom postupku te je zakonski rok za dono\u0161enje rje\u0161enja pro\u0161ao. Zahtjev je predan u srpnju 2024. godine, a zakonski rok za dono\u0161enje rje\u0161enja je 15, odnosno 30 dana.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Povjerenica za informiranje je u 2023. godini zaprimila 1.179 \u017ealbi, od kojih se 652 ili 55,30% odnosilo na nerje\u0161avanje zahtjeva u zakonskom roku, odnosno tzv. \u0161utnju uprave. To je ve\u0107i udio nego godinu ranije kada je takvih \u017ealbi bilo 640 ili 41,18%. Pri tome je povjerenica u 26% \u017ealbi zaprimljenih 2023. godine utvrdila da je uistinu do\u0161lo do \u0161utnje uprave.<\/p>\n

Problem je i dugotrajno neodgovaranje javnopravnih tijela na zahtjeve pu\u010dke pravobraniteljice za dostavom podataka ili o\u010ditovanja o provedbi izdanih mjera, a u nekim slu\u010dajevima odgovori potpuno izostaju, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o suradnji. Primjerice, MZ nam je u jednom predmetu tek nakon dvije po\u017eurnice dostavilo dokumentaciju, iako je njome raspolagalo \u010detiri mjeseca ranije. Prema ZoPP-u, ako tijelo koje obavlja nadzor u za to ostavljenom roku ne izvijesti pu\u010dku pravobraniteljicu o utvr\u0111enim \u010dinjenicama i poduzetim mjerama, ona \u0107e o tome obavijestiti Vladu RH. No, posebno zabrinjava kada ne dobijemo odgovor ni od Vlade RH, \u010dak ni nakon po\u017eurnice, \u0161to je u 2024. godini bio slu\u010daj u vi\u0161e predmeta koji su se odnosili na ostvarivanje prava ve\u0107eg broja gra\u0111ana. Stoga o tome, u skladu sa ZoPP-om, izvje\u0161tavamo Hrvatski sabor.<\/p>\n

Suprotno na\u010delima Zakona o op\u0107em upravnom postupku, gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali i zbog pretjeranog formalizma u odgovorima tijela, zbog \u010dega ostaju uskra\u0107eni za relevantne informacije o svojim pravima, kao i zbog prebacivanja odgovornosti izme\u0111u institucija. Javljali su nam se i zbog neprofesionalnog postupanja slu\u017ebenika u javnopravnim tijelima, davanja nepotpunih ili krivih informacija, ali i izostanka spremnosti tijela da objektivno i temeljito razmotri pritu\u017ebu na postupanje vlastite slu\u017ebenice. Tako se gra\u0111anin pritu\u017eio da ga je slu\u017ebenica vrije\u0111ala i poni\u017eavala, no internim postupkom nije utvr\u0111ena povreda eti\u010dkog kodeksa. Do preokreta je do\u0161lo nakon \u0161to je pu\u010dka pravobraniteljica zatra\u017eila dostavu podataka o pritu\u017ebama na slu\u017ebenicu unatrag pet godina, \u0161to je pokazalo da je protiv nje podnesen velik broj istovjetnih pritu\u017ebi pa joj je tek potom izre\u010deno upozorenje zbog kr\u0161enja obveza iz ugovora o radu. Ovaj slu\u010daj pokazuje nespremnost tijela da objektivno preispita i odlu\u010di o pritu\u017ebi na rad slu\u017ebenice, stoga mo\u017ee poslu\u017eiti kao primjer potrebe da javnopravna tijela uspostave adekvatne i u\u010dinkovite interne mehanizme pritu\u017eivanja i pra\u0107enja zaprimljenih pritu\u017ebi.<\/p>\n

\u201cProblem je nastao kada smo zvali novu ambulantu s namjerom da otvorimo bolovanje i konzultiramo se s lije\u010dnikom. U prvom telefonskom razgovoru sestra nam govori da ona nas nema upisane kao pacijente te da provjerimo sa HZZO-om za\u0161to nismo vidljivi na popisu. Kontaktirali smo brojeve dostupne na HZZO nekoliko puta i svaki puta nam je re\u010deno da je kod njih sve u redu te da je sve vidljivo i da to moramo rije\u0161iti sa ambulantom. Ovo loptanje sa nama i nazivanje trajalo je cijeli protekli tjedan i polovinu teku\u0107eg.<\/span><\/p>\n

Poslali smo email na podr\u0161ku za e-hzzo, odgovor do danas nismo zaprimili. Iz ambulante su kontaktirali informati\u010dku podr\u0161ku, koja navodno ni\u0161ta ne mo\u017ee (ili ne \u017eeli napraviti) i njihovo rje\u0161enje je da se lije\u010dnik nositelj ambulante mora do\u0107i u ambulantu fizi\u010dki prijaviti sa svojom karticom, pa \u0107emo mi onda mo\u017eda biti vidljivi na popisu pacijenata. Danas smo informirani od sestre da se ni sa dolaskom lije\u010dnice nositelja ambulante to ne mo\u017ee rije\u0161iti ve\u0107 je potrebno da do\u0111emo u ambulantu ispunimo zahtjev i nosimo na HZZO kako bismo ponovno zatra\u017eili promjenu lije\u010dnika.<\/span><\/p>\n

Dakle bolovanje nismo otvorili jer nismo nigdje upisani kao pacijenti iako u HZZO tvrde suprotno. Doznaku je trebalo predati poslodavcu, pa se nadam da netko mo\u017ee objasniti poslodavcima za\u0161to ju nisu dobili na vrijeme.<\/span><\/p>\n

Moram naglasiti da su jedina svijetla to\u010dka zdravstvenog sustava sestre i lije\u010dnici, jer jedino se oni mogu potruditi da pomognu \u010dak i u administrativnim zavrzlamama koje ne bi trebale biti njihov problem. Oni su zdravstvenih struka, nisu informati\u010dari ni administratori, pustite ih da lije\u010de, a ostalo prepustite stru\u010dnjacima pojedinih podru\u010dja ako ih u cijelom zdravstvenom sustavu ima.”<\/span><\/p>\n

\u00a0\u201eZamolio sam ju da prestane vikati na mene i da se ne \u017eelim sva\u0111ati i ulaziti u konfliktne situacije, na \u0161to je ona nastavila dalje vikati i rekla je da ju ne zanima \u0161to ja trebam i \u0161to pi\u0161e i dala mi je novi termin, te nije htjela samnom komunicirati.\u201c<\/span><\/p><\/blockquote>\n

Pritu\u017ebe ukazuju da gra\u0111ani \u010desto od tijela kojem su se obratili nisu dobili informaciju da ono nije nadle\u017eno za postupanje po njihovom problemu niti uputu kome se trebaju obratiti. Kako proizlazi iz Izvje\u0161\u0107a o provedbi preporuka pu\u010dke pravobraniteljice iz Izvje\u0161\u0107a za 2023. godinu, mnoga tijela su provela ili \u0107e uskoro provesti preporuku o dostupnosti jasnih, preglednih i razumljivih informacija gra\u0111anima o pravima i procedurama za njihovo ostvarivanje. Iako se o preporuci nisu o\u010ditovala sva tijela, preporuku ove godine ne\u0107emo ponavljati ali \u0107emo nastaviti pratiti web stranice javnopravnih tijela, prvenstveno onih koja se nisu o\u010ditovala Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Izvje\u0161\u0107u o provedbi preporuka.<\/p>\n

Problemati\u010dne su i situacije u kojima javnopravna tijela gra\u0111anima uskra\u0107uju odre\u0111eno pravo bez provo\u0111enja postupka, ve\u0107 im se usmeno priop\u0107ava da ga ne mogu ostvariti, \u010dime im se kr\u0161i ustavno pravo na \u017ealbu.<\/p>\n

ZUP-om je propisano da je slu\u017ebena osoba u tijelu javne uprave du\u017ena po slu\u017ebenoj du\u017enosti pribaviti podatke o \u010dinjenicama o kojima slu\u017ebenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud. Relevantno je i na\u010delo \u201esamo jednom\u201c iz EU Akcijskog plana e-uprave 2016. \u2013 2020., koje od javnih uprava zahtjeva da ponovno (vi\u0161ekratno) koriste ili dijele podatke i dokumente koje su gra\u0111ani ve\u0107 dostavili. Unato\u010d tome gra\u0111ani, posebno oni koji ne koriste digitalne usluge, \u010desto moraju vi\u0161e puta davati iste informacije ili \u201eobilaziti\u201c \u0161altere, \u0161to pokazuje i online<\/em> upitnik MPUDT-a na koji su gra\u0111ani odgovarali za potrebe analize njihovog administrativnog optere\u0107enja. U Analizi se navodi da je, bez kori\u0161tenja digitalnih alata, za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu potrebno devet dolazaka na \u0161alter, za redovnu mirovinu osam, za ostvarivanje prava za vrijeme nezaposlenosti \u010detiri, dok je tri dolaska na \u0161alter potrebno za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe. Analiza je napravljena za potrebe Akcijskog plana za smanjenje administrativnog rastere\u0107enja gra\u0111ana za 2023. \u2013 2025. godinu, koji je trebao ispuniti cilj iz NPOO-a i smanjiti administrativno optere\u0107enje gra\u0111ana za najmanje 20% do kraja 2025. godine. Akcijski plan je usvojen u o\u017eujku 2025. godine.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, javnopravna tijela trebaju postupati ispravno (zakonito, unutar rokova, u skladu s najboljim praksama i po\u0161tuju\u0107i prava gra\u0111ana, priznati gre\u0161ke, objasniti \u0161to je po\u0161lo po zlu i ispraviti ih brzo i u\u010dinkovito), otvoreno i odgovorno (pojasniti kriterije odlu\u010divanja, poja\u0161njavati svoje odluke i preuzimati odgovornost za postupke slu\u017ebenika), pravedno i proporcionalno (slu\u0161ati gra\u0111ane koji im se obra\u0107aju, prema svima se odnositi jednako i nepristrano, po\u0161tivati razli\u010ditosti i osigurati jednaki pristup svima, izbje\u0107i defanzivnost kad do\u0111e do pogre\u0161ke u postupanju, donositi mjere koje su primjerene i razmjerne ciljevima), biti usmjerena na gra\u0111ane (lako dostupna, spremna na suradnju s drugim tijelima, davati jasne, potpune i razumljive informacije \u0161to gra\u0111ani od njih mogu, a \u0161to ne mogu o\u010dekivati, uklju\u010duju\u0107i o kojim pravima mogu odlu\u010divati i o postupcima za njihovo ostvarivanje, kao i imati na umu individualne potrebe i okolnosti svake osobe) i uvijek raditi na pobolj\u0161anjima (redovito preispitivati svoje politike i postupke, tra\u017eiti povratne informacije, uklju\u010duju\u0107i kroz u\u010dinkovite interne procese pritu\u017eivanja, i koristiti ih za pobolj\u0161anje kvalitete svog rada na pravima gra\u0111ana).<\/p>\n

 <\/p>\n

Digitalizacija<\/span><\/h3>\n

Razvoj digitalnih javnih usluga dio je pobolj\u0161anja procesa i kvalitete podataka javne uprave, \u0161to mo\u017ee dovesti do u\u0161tede vremena i tro\u0161kova, \u0161to je navedeno i u Nacionalnom planu razvoja javne uprave 2022. – 2027. godine. U istom dokumentu, kao i Strategiji digitalne Hrvatske do 2032. godine, ispravno se isti\u010de da je potrebno omogu\u0107iti alternativne puteve komunikacije gra\u0111ana s javnopravnim tijelima, na na\u010din koji im najvi\u0161e odgovara. Kao institucija koja se zala\u017ee za u\u010dinkovitu i gra\u0111anima lako dostupnu javnu upravu, pozdravljamo razvoj digitalnih usluga koji velikom broju gra\u0111ana omogu\u0107ava br\u017eu uslugu. No, prate\u0107i ove procese tijekom vi\u0161e godina, kontinuiramo upozoravamo da se ne smije zaboraviti osobe koje nisu informati\u010dki pismene ili nemaju pristup internetu, odnosno one kojima je prijelaz na digitalne usluge ote\u017ean ili nemogu\u0107 iz razli\u010ditih razloga, poput lo\u0161eg imovnog ili zdravstvenog stanja i invaliditeta. Potrebno je raditi na ve\u0107oj digitalnoj pristupa\u010dnosti i dostupnosti za gra\u0111ane razli\u010ditih profila, \u0161to je smjer koji je odredila i EU zajedni\u010dkom deklaracijom Europskog parlamenta, Vije\u0107a EU i Europske komisije o digitalnim pravima i na\u010delima za digitalno desetlje\u0107e. U njoj je istaknuto da digitalna transformacija treba doprinijeti pravednosti i inkluzivnosti dru\u0161tva te ne smije nikoga zapostaviti, ve\u0107 mora koristiti svima i uklju\u010diti starije osobe, osobe u ruralnim podru\u010djima, osobe s invaliditetom, marginalizirane, osobe u ranjivom polo\u017eaju i druge.<\/p>\n

Kao osnovni podaci o digitalnoj uklju\u010denosti mogu poslu\u017eiti podaci o broju korisnika sustava e-Gra\u0111ani, kojih je po\u010detkom listopada 2024. godine bilo vi\u0161e od 2 milijuna. Od toga je, prema podacima MPUDT-a, bilo 222.686 korisnika starijih od 65 godina, \u0161to je manje nego godinu ranije, no i dalje vi\u0161estruko vi\u0161e nego 2022. godine, kada ih je bilo tek 70.633.<\/p>\n

 <\/p>\n

Bolji propisi, s posebnim osvrtom na e-savjetovanje<\/span><\/h3>\n

Po\u010detkom 2024. godine na snagu je stupio Zakon o instrumentima politike boljih propisa. Cilj je unaprje\u0111enje kvalitete zakona i drugih propisa, kroz jasan i transparentan postupak njihove pripreme i izrade, utemeljen na analizi u\u010dinaka i adresata te ocjeni ostvarene svrhe i cilja propisa. Svrha je osigurati po\u0161tivanje na\u010dela vladavine prava, pravne sigurnosti, razmjernosti, ekonomi\u010dnosti, jednostavnosti i jasno\u0107e kori\u0161tenjem instrumenata politike boljih propisa. No, za ostvarenje tog cilja i svrhe potrebno je omogu\u0107iti stvarnu i smislenu uklju\u010denost zainteresirane javnosti u procese odlu\u010divanja, kako bi stru\u010dna javnost, gra\u0111ani i civilno dru\u0161tvo uistinu bili aktivni partneri u kreiranju javnih politika te u dono\u0161enju zakona i drugih propisa.<\/p>\n

Pravo na participaciju kodificirano je nizom me\u0111unarodnih instrumenata o ljudskim pravima. Tako Me\u0111unarodni pakt o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima u \u010dl. 25. priznaje tri oblika prava na sudjelovanje: pravo na sudjelovanje u vo\u0111enju javnih poslova, aktivno i pasivno bira\u010dko pravo i pravo na pristup institucijama i javnim (administrativnim) uslugama. Pravo na sudjelovanje prepoznato je i u Me\u0111unarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, \u010dije odredbe \u0161tite pravo na sudjelovanje u kulturnom \u017eivotu (\u010dl. 15.), kao i u Konvenciji o pravima djeteta (\u010dl. 31.). Odbor ministara VE jo\u0161 je 2017. godine usvojio Smjernice za sudjelovanje gra\u0111ana u politi\u010dkom odlu\u010divanju, a Vije\u0107e za ljudska prava UN-a 2018. godine Smjernice za dr\u017eave o u\u010dinkovitoj provedbi prava na sudjelovanje u javnim poslovima.<\/p>\n

Obveza provo\u0111enja savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u u RH propisana je Zakonom o pravu na pristup informacijama, a detaljnije je razra\u0111ena Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u u postupcima dono\u0161enja zakona, drugih propisa i akata koje je usvojila Vlada RH. Smatramo kako bi zakonom trebalo jasno normirati sve oblike sudjelovanja gra\u0111ana u odlu\u010divanju, uklju\u010duju\u0107i njihovo informiranje, konzultacije, dijalog i aktivno sudjelovanje, primjerice u radnim skupinama, savjetima i drugim oblicima kolegijalnih tijela.<\/p>\n

Osim zakonskog normiranja, potrebno je i da predlagatelji daju kvalitetna obja\u0161njenja odredbi koje se predla\u017eu i\/ili mijenjaju, da u ve\u0107oj mjeri provode u\u010dinke utjecaja, uklju\u010duju\u0107i u\u010dinak na za\u0161titu ljudskih prava, da javna savjetovanja u pravilu traju 30 dana, kao i da se ozbiljnije razmatraju sadr\u017eajni komentari zaprimljeni u savjetovanju te da se na njih u ve\u0107oj mjeri argumentirano odgovara.<\/p>\n

Posebno isti\u010demo da predlagatelji \u010desto zaobilaze obvezu iz Poslovnika Hrvatskog sabora prema kojoj u obrazlo\u017eenju prijedloga zakona trebaju objasniti pojedine odredbe, te ih umjesto toga ponavljaju ili prepri\u010davaju. Tako je javnost u postupku savjetovanja uskra\u0107ena za informacije zbog \u010dega se predlagatelj odlu\u010dio za pojedina rje\u0161enja i koji je njihov o\u010dekivani u\u010dinak. Izostanak obja\u0161njenja odredbi kasnije mo\u017ee dovesti do pitanja \u0161to je bila intencija zakonodavca odnosno do dvojbi u primjeni zakona i pravne nesigurnosti te nepotrebnih sudskih postupaka zbog razli\u010ditog tuma\u010denja.<\/p>\n

Prema podacima Ureda za zakonodavstvo, tijekom 2024. godine tijela dr\u017eavne uprave su, u ulozi stru\u010dnog nositelja, na sjednice Vlade RH uputila 109 prijedloga zakona. U tek 23 utvr\u0111ena je potreba provedbe procjene u\u010dinka propisa na podru\u010dje za\u0161tite ljudskih prava. Pri tom, primjerice, nisu utvr\u0111eni u\u010dinci u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava kod Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, iako se odnosi na postupke zapo\u0161ljavanja i napredovanja \u0161to je vezano uz ljudsko pravo na rad dr\u017eavnih slu\u017ebenika, ni kod Prijedloga zakona o klimatskim promjenama i za\u0161titi ozonskog sloja, koji se odnosi na ljudsko pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161.<\/p>\n

Podaci Ureda za zakonodavstvo pokazuju da je u 2024. godini putem e-Savjetovanja provedeno 896 savjetovanja, u kojima je sudjelovalo 4.735 fizi\u010dkih i pravnih osoba s 13.523 komentara. Tek 2.666 ili 20% komentara je prihva\u0107eno ili djelomi\u010dno prihva\u0107eno, 5.145 ili 38% nije prihva\u0107eno, 3.992 ili 29% je primljeno na znanje, a na 1.720 ili 13% nije ni odgovoreno. Pri tome, zbroj komentara na koje nije odgovoreno i onih primljenih na znanje ukazuje da sadr\u017eajno nije odgovoreno na \u010dak 42% komentara.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Ovi podaci pokazuju da javna savjetovanja ne ispunjavaju svoj potencijal i svrhu jer nisu uistinu participativna i ne omogu\u0107uju zna\u010dajan i potreban doprinos zainteresirane javnosti. Upravo suprotno, naj\u010de\u0161\u0107e ostaje dojam da je postupak odra\u0111en pro forma i bez stvarne namjere za tra\u017eenjem povratne informacije, relevantnog iskustva i kvalitetnih rje\u0161enja, \u0161to je i pitanje prava na dobro upravljanje i vladavine prava.<\/p>\n\n\n\n
\u00a0<\/strong>Preporuka 1. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n

Stru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u, da obrazlo\u017eeno odgovaraju na ve\u0107i broj komentara danih u e-Savjetovanju<\/span><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Isto tako, ovi podaci koreliraju s iskustvima pu\u010dke pravobraniteljice iz javnih savjetovanja, \u0161to je u 2024. godini uklju\u010divalo komentare na 50 zakona i drugih propisa te strate\u0161kih dokumenata, od kojih velika ve\u0107ina nije prihva\u0107ena ili je primljena na znanje. Komentari pu\u010dke pravobraniteljice idu za ostvarenjem javnog interesa, vladavine prava, ljudskih prava i jednakosti, temeljeni su na pravnim izvorima, uklju\u010duju\u0107i i sudsku praksu i me\u0111unarodne standarde, kao i na svemu uo\u010denom u postupanju po pritu\u017ebama gra\u0111ana. Stoga je njihovo zaobila\u017eenje u toliko zna\u010dajnoj mjeri propu\u0161tena prilika unaprje\u0111enja za\u0161tite prava gra\u0111ana, \u0161to uklju\u010duje i prevenciju njihova kr\u0161enja. To je vidljivo u vi\u0161e primjera o kojima smo izvje\u0161tavali ranijih godina, kada je pu\u010dka pravobraniteljica u savjetovanju upozoravala na mogu\u0107e probleme i predlagala izmjene odredbi, koje tada nisu uva\u017eene, da bi potom navedeni problemi postali vidljivi u provedbi zakona te ga je bilo potrebno naknadno mijenjati.<\/p>\n

Sveukupan broj komentara u e-Savjetovanju je u padu, pa ih je u 2024. godini bilo \u010dak 6.408 ili 32,15% manje nego godinu ranije, \u0161to mo\u017ee biti rezultat kombinacije vi\u0161e okolnosti. Tako je e-Savjetovanje zbog nadogradnje sustava i integracijom u sustav e-Gra\u0111ani bilo nedostupno tijekom dijela prve polovice 2024. godine. Nadogradnjom je izmijenjeno su\u010delje koje bi dijelu gra\u0111ana moglo biti nedovoljno jednostavno i prakti\u010dno za kori\u0161tenje, \u0161to mo\u017ee odvratiti korisnike od sudjelovanja. Na budu\u0107e komentiranje zasigurno odvra\u0107aju\u0107e djeluje i ranije navedeni izostanak argumentiranog, a pre\u010desto i bilo kakvog odgovora na komentar.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Primili smo i pritu\u017ebu organizacije civilnog dru\u0161tva zbog nemogu\u0107nosti pristupa savjetovanjima u odre\u0111enom razdoblju, kao i \u010dinjenice da osoba koja iznosi komentare ispred organizacije to \u010dini kroz privatni pristup sustavu e-Gra\u0111ani, \u010dime se mije\u0161aju privatna osoba i organizacija. Na problem je upozoreno i u zajedni\u010dkom javnom apelu 44 udruge iz cijele RH. MPUDT je u o\u010ditovanju navelo kako je problem u me\u0111uvremenu otklonjen uvo\u0111enjem standardiziranog pristupa putem NIAS sustava.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 2. <\/span><\/strong><\/p>\n

Stru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u, da provode savjetovanja u propisanom trajanju od 30 dana, a skra\u0107eno isklju\u010divo u slu\u010daju zakonom propisanih okolnosti<\/span><\/strong><\/p>\n

Preporuka 3. <\/span><\/strong><\/p>\n

Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, da propi\u0161e kriterije za osnivanje radnih skupina za izradu nacrta propisa, op\u0107ih akata i drugih dokumenata, kao i za odlu\u010divanje o njihovom sastavu<\/span><\/strong><\/p>\n

Preporuka 4. (ponovljena)<\/span><\/strong><\/p>\n

Stru\u010dnim nositeljima savjetovanja s javno\u0161\u0107u, da objavljuju sastav radne skupine koja je izradila nacrt propisa, op\u0107eg akta odnosno drugog dokumenta<\/span><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Prema Zakonu o instrumentima politike boljih propisa, savjetovanje s javno\u0161\u0107u treba trajati u pravilu 30 dana, a kra\u0107e u iznimnim i nepredvidivim okolnostima, odnosno kada su ugro\u017eeni \u017eivot i zdravlje gra\u0111ana, nacionalna sigurnost, imovina ve\u0107e vrijednosti, kada se znatno mo\u017ee naru\u0161iti okoli\u0161, gospodarska aktivnost ili se uzrokuje znatna gospodarska \u0161teta. Razlozi skra\u0107ivanja trebali bi biti detaljno obrazlo\u017eeni, no skra\u0107ivanje roka u vi\u0161e navrata tijekom 2024. godine nije bilo posebno obrazlo\u017eeno, dok se u pravilu razlozi hitnosti nisu odnosili na navedene okolnosti. Jednom je redovan rok skra\u0107en tijekom samog postupka bez naknadne obavijesti o skra\u0107ivanju i razlozima, dok je u drugom slu\u010daju savjetovanje organizirano u dva navrata, no niti zbroj dana u oba navrata nije bio potrebnih 30.<\/p>\n

Na ovaj problem upozorila je i povjerenica za informiranje, navode\u0107i kako tijela javne vlasti i dalje u velikoj ve\u0107ini provode savjetovanja u skra\u0107enom trajanju, bez obrazlo\u017eenja skra\u0107enja roka ili uz obrazlo\u017eenje koje se ne mo\u017ee smatrati valjanim razlogom. Utvrdila je i visoku razinu nepravilnosti i neuskla\u0111enosti s obvezom javnopravnih tijela da u sklopu javnog savjetovanja objave i sastav radne skupine koja je izradila nacrt propisa, op\u0107eg akta ili drugog dokumenta ako je odlukom \u010delnika tijela radna skupina bila osnovana. Pri tome nije regulirano kada je potrebno osnovati radnu skupinu, kao ni kriteriji po kojima treba birati njezin sastav kako bi se osigurao pluralizam iskustava, stru\u010dnosti i stajali\u0161ta, \u0161to ostavlja prostor za arbitrarno odlu\u010divanje o (ne)osnivanju i sastavu radne skupine. Primjerice, za pripremu prijedloga novog Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor nije osnovana radna skupina, iako se radilo o zakonu iznimno zna\u010dajnom za izborni proces jer izravno utje\u010de na jednakost bira\u010dkog prava u RH. Stoga je u ovom podru\u010dju potrebno unaprijediti zakonodavni okvir u skladu s na\u010delima dobrog upravljanja, prvenstveno transparentnosti, otvorenosti i objektivnosti.<\/p>\n

Iako je prema Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u mogu\u0107e uklju\u010diti stru\u010dnjake iz reda predstavnika zainteresirane javnosti u postupak izrade nacrta zakona, drugih propisa ili akata, ovo pitanje bi trebalo regulirati zakonom, uz jasno propisane kriterije za imenovanje \u010dlanova radnih skupina, \u010dime bi se osigurao ve\u0107i stupanj povjerenja u rad dr\u017eavne uprave.<\/p>\n

 <\/p>\n

Strate\u0161ki dokumenti<\/span><\/h3>\n

Tijekom 2024. godine sudjelovali smo u izradi strate\u0161kih dokumenata, kroz radne skupine i javna savjetovanja. U vi\u0161e navrata smo kao problem isticali nedostatak strukture sadr\u017eaja i opisa pojedinih aktivnosti predvi\u0111enih akcijskim planovima, \u0161to ote\u017eava komentiranje.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 5. <\/span><\/strong><\/p>\n

Nositeljima izrade strate\u0161kih dokumenata, da u sadr\u017eaj akcijskih planova uklju\u010de detaljniji opis pojedinih provedbenih mehanizama (aktivnosti) u okviru predvi\u0111enih mjera<\/span><\/strong><\/p>\n

Preporuka 6.<\/span><\/strong><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da nove akcijske planove usvoji najkasnije tri mjeseca prije isteka roka va\u017eenja prethodnog akcijskog plana<\/span><\/strong><\/p>\n

Preporuka 7.<\/span><\/strong><\/p>\n

Uredu za zakonodavstvo, da se uz odluke Vlade Republike Hrvatske kojima se usvajaju akti strate\u0161kog planiranja i provedbeni akti, u Narodnim novinama objavljuju i sami akti strate\u0161kog planiranja<\/span><\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Tako\u0111er, u\u010destala je praksa da se akcijski planovi donose prekasno. Tako je prvi akcijski plan za provedbu Nacionalnog strate\u0161kog okvira protiv raka do 2030. godine donesen tek u sije\u010dnju 2024. godine, i to za razdoblje do 2025. godine, a Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije za 2024. i 2025. godinu u javno savjetovanje upu\u0107en je tek krajem 2024. godine. Zakonom o sustavu strate\u0161kog planiranja i upravljanja razvojem RH propisano je da se prvi akcijski plan donosi zajedno s nacionalnim planom, a svi sljede\u0107i najkasnije tri mjeseca prije isteka roka va\u017eenja prethodnog, \u010dega bi se nositelji izrade i javna tijela trebala pridr\u017eavati.<\/p>\n

Nadalje, odluke Vlade RH kojima se usvajaju akti strate\u0161kog planiranja i provedbeni akti redovito se objavljuju u Narodnim novinama i tako \u010dine dostupnim javnosti. Me\u0111utim, istovremeno se u NN ne objavljuju sami akti strate\u0161kog planiranja i provedbeni akti, \u0161to bi pove\u0107alo njihovu vidljivost. Pri tome, Zakonom o sustavu strate\u0161kog planiranja i upravljanja razvojem RH propisana su dva na\u010dina objave akata planiranja – na web stranicama tijela nadle\u017enih za njihovu izradu u roku od osam dana nakon stupanja na snagu ili objavom u NN. Stoga nema zapreke da se uz odluke Vlade RH o ovim aktima, kao prilog u NN objave i predmetni akti koji se usvajaju.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu<\/a>:<\/em><\/h4>\n

Prava starijih osoba<\/a>, Pravo na zdravlje<\/a>,\u00a0Socijalna skrb: siroma\u0161tvo i ljudska prava, <\/a>Graditeljstvo<\/a>, Pravosu\u0111e<\/a>, Branitelji ljudskih prava<\/a>,\u00a0Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a> i Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>.<\/em><\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz pravo na dobro upravljanje prona\u0111ite i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, na dnu ove stranice. \u201eZahtjev za mirovinu sam podnio sredinom […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[2107,2106,2047],"class_list":["post-21571","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-javno-okupljanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-pravo-na-dobro-upravljanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21571","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21571"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21571\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21571"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21571"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21571"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}