{"id":21570,"date":"2025-04-08T10:23:09","date_gmt":"2025-04-08T08:23:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20359"},"modified":"2025-05-19T12:08:18","modified_gmt":"2025-05-19T10:08:18","slug":"uvod-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/uvod-2024\/","title":{"rendered":"Uvod"},"content":{"rendered":"<h4><em>Napomena: \u010citate Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n<hr \/>\n<p>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice sadr\u017ei analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj te vezano za odre\u0111ene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih dru\u0161tvenih skupina te obuhva\u0107a izvje\u0161tavanje Hrvatskog sabora temeljem Zakona o pu\u010dkom pravobranitelju, Zakona o suzbijanju diskriminacije, Zakona o nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja i Zakona o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti.<\/p>\n<p>Ono je i poticaj za sustavna pobolj\u0161anja, prvenstveno kroz preporuke kojih je u ovom izvje\u0161\u0107u 158.<\/p>\n<p>U ovom uvodu navode se osnovne informacije o samom Izvje\u0161\u0107u, daje se skra\u0107eni prikaz ocjene stanja u nekim od podru\u010dja obra\u0111enih u Izvje\u0161\u0107u te, odmah po\u010detno, isti\u010du okolnosti vezane uz suradnju.<\/p>\n<p>Odnos institucije sa Hrvatskim saborom od klju\u010dnog je zna\u010daja &#8211; pu\u010dka pravobraniteljica je opunomo\u0107enica Hrvatskog sabora za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava i sloboda.<\/p>\n<p>Ovo Izvje\u0161\u0107e podnosi se Hrvatskom saboru, kao predstavni\u010dkom tijelu gra\u0111ana i nositelju zakonodavne vlasti u RH, a u njemu se iznosi ocjena stanja ljudskih prava i sloboda, utemeljena na radu po pritu\u017ebama gra\u0111ana tijekom 2024. godine u gotovo svim podru\u010djima \u017eivota, opa\u017eanjima iz terenskih obilazaka, analizama, istra\u017eivanjima te drugim izvorima. Ujedno se daje preporuke razli\u010ditim dionicima, u pravilu izvr\u0161noj vlasti, za pobolj\u0161anje stanja, postupanja i praksi te zakona i drugih propisa, s ciljem ostvarivanja prava u RH sukladno propisima te europskim i me\u0111unarodnim standardima. Ono, osim \u0161to daje prikaz stanja, zbog sadr\u017eanih analiza, podataka te preporuka, u velikom broju podru\u010dja, mo\u017ee biti korisno saborskim zastupnicima u svakodnevnom radu oko zakonskih prijedloga.<\/p>\n<p>2024. godine konstituiran je 11. saziv Hrvatskog sabora te pu\u010dka pravobraniteljica i ovim putem \u010destita svim saborskim zastupnicima na izboru i stoji na raspolaganju za inicijative i suradnju u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava.<\/p>\n<p>Ta suradnja je i u novom sazivu bila uspje\u0161na kad su u pitanju saborski odbori, u \u010dijem radu pu\u010dka pravobraniteljica sudjeluje temeljem zakonske ovlasti. Stoga je i tijekom 2024. redovito sudjelovala u radu saborskih odbora na teme od va\u017enosti za za\u0161titu ljudskih prava, osobito u raspravama o propisima u zakonodavnoj proceduri, kao i na tematskim sjednicama i okruglim stolovima.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u trenutku predaje ovog Izvje\u0161\u0107a, za 2024. godinu, Hrvatski sabor jo\u0161 uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravio izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu. Nije raspravljeno ni posebno izvje\u0161\u0107e \u201cUtjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost \u2013 preporuke za ja\u010danje otpornosti na budu\u0107e krize\u201d, koje je pu\u010dka pravobraniteljica predala 2022. godine.<\/p>\n<p>Pri tome, Vlada RH jo\u0161 uvijek nije usvojila mi\u0161ljenje na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, bez kojeg nije niti mogu\u0107a rasprava na plenarnoj sjednici.<\/p>\n<p>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice pri tome nije izvje\u0161\u0107e o radu institucije, kao \u0161to su to u pravilu izvje\u0161\u0107a brojnih institucija koja se podnose Hrvatskom saboru, ve\u0107 je primarno ocjena stanja ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj. U ovim izvje\u0161\u0107ima se stoga naglasak stavlja na teme, na stanje u pojedinom podru\u010dju odnosno vezano za pojedina ljudska prava i slobode te u pogledu pojedinih skupina.<\/p>\n<p>U ukazivanju na stanje ljudskih prava u pojedinom podru\u010dju odnosno vezano za pojedina ljudska prava ukazuje se na zakonodavne promjene tijekom godine, na slu\u017ebene statisti\u010dke podatke, ali i na probleme gra\u0111ana u pristupu institucijama i ostvarivanju prava u izvje\u0161tajnoj godini. Uloga je ove institucije iz perspektive za\u0161tite ljudskih prava ukazivati na probleme s kojima su gra\u0111ani suo\u010deni odnosno probleme u razli\u010ditim sustavima. Pri tome se prikazuje i neke pojedina\u010dne slu\u010dajeve i pojedina\u010dne propuste, u pravilu kao ilustraciju problema, i na \u0161iru sliku, na probleme u pojedinim sustavima te zbog nedostatne me\u0111uresorne suradnje, na dr\u017eavnoj razini, ali probleme i na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave te u postupanju tijela s javnim ovlastima. Isto mo\u017ee i treba biti podloga za raspravu, kako o problemima, tako i o mogu\u0107im rje\u0161enjima.<\/p>\n<p>No, odgodom rasprave o izvje\u0161\u0107ima u Hrvatskom saboru brojni prikupljeni podaci i analize sadr\u017eani u izvje\u0161\u0107ima za pojedinu godinu gube na relevantnosti, podatci se mijenjaju, a teme razvijaju te donose novi zakonski prijedlozi i strate\u0161ki dokumenti, bez da se o preporukama temeljenim na ocjeni stanja moglo pravovremeno raspravljati u Hrvatskom saboru.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica stoga ovim putem Hrvatskom saboru, kao njegova opunomo\u0107enica za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ukazuje na neprihvatljiv odnos Hrvatskog sabora i Vlade RH prema izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice, a time i problemima na koje gra\u0111ani kontinuirano ukazuju. Potrebno je, da bi Izvje\u0161\u0107e moglo ostvarivati svoj namjeravani u\u010dinak, a i institucija mogla ostvarivati svoju Ustavom RH odre\u0111enu ulogu, raspravljati o izvje\u0161\u0107ima u godini u kojoj su predana.<\/p>\n<p>Suradnja s Vladom RH odnosno tijelima izvr\u0161ne vlasti o\u010dituje se u provedbi preporuka iz izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice, prihva\u0107anju mi\u0161ljenja u savjetovanjima oko zakonskih prijedloga, odgovaranju pri provo\u0111enju ispitnih postupaka i provedbi mjera u predmetima te u odgovaranju na upite za doprinose za izradu izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n<p>Glede provedbe preporuka, Europska komisija je u posljednja tri izvje\u0161\u0107a o vladavini prava dala preporuku Republici Hrvatskoj da unaprijedi provedbu preporuka pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica daje ocjenu provedbe prethodno danih preporuka u Izvje\u0161\u0107u Hrvatskom saboru. Prema dostupnim podacima, nadle\u017ena tijela su postupala ili postupaju po 60,96% preporuka, \u0161to je zna\u010dajni rast u usporedbi s Izvje\u0161\u0107em za 2022. godinu, kada su to \u010dinili po 44,12% preporuka. Nadle\u017ena tijela, me\u0111utim, nisu provela i ne provode 36,3% preporuka, a za 2,74 % nemamo informacije o njihovoj provedbi.<\/p>\n<p>Upravo je provedba preporuka iz izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice Hrvatskom saboru smjer koji je potrebno odabrati kako bi za\u0161tita ljudskih prava i vladavine prava u RH bila uspje\u0161nija, u skladu s Ustavom RH, me\u0111unarodnim standardima i nacionalnim zakonodavstvom.<\/p>\n<p>Velika ve\u0107ina prijedloga iz mi\u0161ljenja pu\u010dke pravobraniteljice u javnim savjetovanjima, \u0161to je u 2024. godini uklju\u010divalo detaljne komentare na 50 zakona i drugih propisa te strate\u0161kih dokumenata, nije prihva\u0107ena ili je primljena na znanje. Komentari su i\u0161li za ostvarenjem javnog interesa, vladavine prava, ljudskih prava i jednakosti, \u010desto temeljeni na uo\u010denom u postupanju po pritu\u017ebama gra\u0111ana. Stoga je njihovo neprihva\u0107anje u toliko zna\u010dajnoj mjeri propu\u0161tena prilika unaprje\u0111enja za\u0161tite prava gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Suradnju s tijelima tijekom 2024. godine glede odgovaranja pri provo\u0111enju ispitnih postupaka u predmetima mo\u017ee se ocijeniti na\u010delno dobrom, dok se u pogledu neodgovaranja ili ote\u017eanog odgovaranja i ove godine izdvaja Ministarstvo zdravstva. Vlada RH u vi\u0161e predmeta nije odgovorila na dopise pu\u010dke pravobraniteljice u kojima upozorava na kr\u0161enje prava ve\u0107eg broja gra\u0111ana.<\/p>\n<p>Za pobolj\u0161anje stanja za\u0161tite ljudskih prava u RH potreban je otvoren i kontinuiran dijalog i suradnja izme\u0111u pu\u010dke pravobraniteljice, kao neovisne institucije koja mo\u017ee predlagati pobolj\u0161anja u smjeru ve\u0107e za\u0161tite ljudskih prava gra\u0111ana, i izvr\u0161ne i zakonodavne vlasti, koje te inicijative razmatraju i odlu\u010duju o njihovoj implementaciji. Ovo Izvje\u0161\u0107e jo\u0161 je jedan poticaj u tom smjeru.<\/p>\n<p>Va\u017eno je istaknuti da se analiza i ocjena stanja u Izvje\u0161\u0107u temelji na pravnim obvezama i odgovornosti RH u za\u0161titi ljudskih prava svih gra\u0111ana i svih drugih osoba prema kojima postupaju tijela RH. Ove obveze i odgovornosti proizlaze iz Ustava RH, prava EU, me\u0111unarodnih ugovora koji su dio pravnog sustava RH te nacionalnih propisa.<\/p>\n<p>Upravo utemeljenost na pravu, osobito pravu ljudskih prava te obvezama i odgovornostima dr\u017eave koje iz njega proizlaze, posebno je va\u017eno naglasiti zbog trenda relativizacije i politizacije ljudskih prava, na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini, \u010dime se ljudska prava, a osobito suzbijanje diskriminacije, poku\u0161ava svesti na razinu mi\u0161ljenja i stavova, \u0161to je pravno pogre\u0161no i \u0161tetno za osobe o kojima je rije\u010d, za uspostavljeni sustav za\u0161tite ljudskih prava i za vladavinu prava.<\/p>\n<p>Izvje\u0161\u0107e je rezultat cjelogodi\u0161njeg rada institucije u ranije navedenom pravnom okviru, a <strong>temeljem<\/strong>:<\/p>\n<ul>\n<li>postupanja u 6.404 predmeta u 2024. godini, \u0161to uklju\u010duje i 4.942 nova predmeta kojih je bilo ne\u0161to vi\u0161e 2,8% nego godinu ranije,<\/li>\n<li>komentara na 50 prijedloga zakona i drugih propisa te strate\u0161kih dokumenata, kroz sudjelovanja u javnim savjetovanjima i na raspravama odbora Hrvatskog sabora,<\/li>\n<li>informacija iz terenskih obilazaka zatvora, domova za starije, policijskih postaja, psihijatrijske bolnice, bolni\u010dkih psihijatrijskih odjela, policijskih postaja i pritvorskih jedinica, romskih naselja, mjesta za prihvat stranaca i registraciju tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, podru\u010dja stradalih u potresu i ekolo\u0161ki ugro\u017eenih podru\u010dja,<\/li>\n<li>informacija sa sastanaka s brojnim javnopravnim tijelima, organizacijama civilnog dru\u0161tva i branitelja ljudskih prava iz podru\u010dja zdravstva, socijalne skrbi, prava starijih osoba, pravosu\u0111a, za\u0161tite okoli\u0161a, suzbijanja diskriminacije, prava nacionalnih manjina, slobode izra\u017eavanja, za\u0161tite prijavitelja nepravilnosti, policijskog postupanja, migracija i drugih,<\/li>\n<li>informacija zatra\u017eenih u svrhu pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a od brojnih ministarstava i drugih dr\u017eavnih tijela, \u017eupanija i gradova, organizacija civilnog dru\u0161tva, akademske zajednice, sindikata, udruga poslodavaca, strukovnih komora, vjerskih zajednica, predstavnika i vije\u0107a nacionalnih manjina,<\/li>\n<li>pra\u0107enja odluka Ustavnog suda i nacionalnih sudova, presuda Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije,<\/li>\n<li>pra\u0107enja znanstvenih radova, istra\u017eivanja i statisti\u010dkih pokazatelja vezanih uz ljudska prava.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Gra\u0111ani su se pro\u0161le godine naj\u010de\u0161\u0107e pritu\u017eivali na<\/p>\n<ol>\n<li>diskriminaciju (420 novih predmeta)<\/li>\n<li>kr\u0161enje prava na zdravlje (394 novih predmeta)<\/li>\n<li>kr\u0161enje prava vezano uz pravo na rad (327 novih predmeta).<\/li>\n<\/ol>\n<p><strong>Glede ocjene stanja<\/strong> &#8211; u usporedbi s godinom ranije i govore\u0107i o svim ljudskim pravima i skupinama, nije do\u0161lo do zna\u010dajnih pobolj\u0161anja, ve\u0107 je nastavljen trend stagnacije \u0161to je, zbog velikog broja sustavnih problema, neprihvatljivo.<\/p>\n<p>Najve\u0107i su problemi bili prisutni u podru\u010dju zdravstva i socijalne skrbi te vezano za siroma\u0161tvo, pri \u010demu osobito brine rastu\u0107e siroma\u0161tvo starijih i uvjeti u pojedinim domovima za starije, a zna\u010dajan je i problem prenapu\u010denosti zatvora. Vidljiv je bio pove\u0107an stupanj neprihvatljivog govora i govora mr\u017enje te razli\u010dite antimanjinske retorike, \u0161to se dijelom mo\u017ee i dovesti u vezu sa \u010dinjenicom da su se tijekom 2024. godine odr\u017eavala \u010dak tri izborna procesa. Prisutni su bili izazovi vezani za vladavinu prava, lo\u0161a je percepcija pravosu\u0111a, novinarske slobode su i nadalje ugro\u017eene, ote\u017ean je rad braniteljima ljudskih prava te je povjerenje gra\u0111ana u institucije na niskoj razini.<\/p>\n<p>Tijekom godine bilo je najvi\u0161e pozitivnih aktivnosti u podru\u010dju prava na adekvatno stanovanje, prvenstveno zbog niza zakonskih izmjena i predlaganja prvog strate\u0161kog dokumenta stambene politike, gdje bi se pomaci mogli uskoro o\u010dekivati, a \u010dije \u0107emo u\u010dinke pratiti. Tako\u0111er, po\u010detkom 2024. godine u javno savjetovanje su upu\u0107ene izmjene Zakona o strancima (Zakon je usvojen 2025. godine), kojim se pobolj\u0161ava radnopravni polo\u017eaj stranih radnika te se ujedno \u0161tite doma\u0107i radnici od sni\u017eavanja cijene rada.<\/p>\n<p>Skra\u0107eno se, u pogledu nekih od podru\u010dja obra\u0111enih u Izvje\u0161\u0107u, mo\u017ee istaknuti sljede\u0107e:<\/p>\n<p>U pogledu vladavine prava te <strong>prava na dobro upravljanje<\/strong>, o kojem pu\u010dka pravobraniteljica ima jedinstven pregled kroz rad na pritu\u017ebama vezanima uz brojne razli\u010dite resore i podru\u010dja, problemi gra\u0111ana vezani za komunikaciju i\/ili ostvarivanje prava pri javnopravnim tijelima bili su prisutni i u 2024. godini. U pritu\u017ebama su gra\u0111ani ukazivali na dugotrajnost postupanja, nerazumljivu i neprikladnu komunikaciju, nejednak tretman, prebacivanje odgovornosti izme\u0111u institucija, pretjerani formalizam i druge probleme. Gra\u0111ani su i dalje \u010desto nedovoljno informirani o svojim pravima i na\u010dinima njihova ostvarivanja. I nadalje su izra\u017eene prepreke za stvarnu participaciju javnosti u dono\u0161enju odluka, pa tako, primjerice, na gotovo polovicu komentara u e-savjetovanjima nije bilo odgovora ili su tek primljeni na znanje, a i dalje su vidljive i prepreke za postizanje transparentnosti i nepristranosti, primjerice, kod osnivanja razli\u010ditih radnih skupina.<\/p>\n<p>Osim toga, u brojnim resorima nedostaje zaposlenih, \u0161to je posebno izra\u017eeno u zdravstvu, i\/ili su zaposleni preoptere\u0107eni s administrativnim zadacima, \u0161to je posebno izra\u017eeno u socijalnoj skrbi, a dovodi u pitanje ostvarivanje zajam\u010denih prava od strane gra\u0111ana.<\/p>\n<p><strong>Siroma\u0161tvo <\/strong>je bilo u porastu, pa je tako 20,3% stanovnika RH u riziku od siroma\u0161tva, \u0161to je najvi\u0161a zabilje\u017eena stopa jo\u0161 od 2012. godine. S obzirom na taj trend, kao i dugo razdoblje rasta cijena i inflacije, potrebno je sna\u017eno naglasiti da je siroma\u0161tvo trenutno brojnim gra\u0111anima prepreka u ostvarivanju prava, pri \u010demu je borba protiv siroma\u0161tva obveza i odgovornost dr\u017eave koja se Ustavom odredila kao socijalna dr\u017eava. Unato\u010d tome, sustav socijalne skrbi nedovoljno je usmjeren na korisnike, a rast naknada i dalje je nedovoljan i ne obuhva\u0107a sve kojima su potrebne. Podr\u0161ka besku\u0107nicima ostala je potpuno neadekvatna, iako je rije\u010d najneza\u0161ti\u0107enijoj skupini gra\u0111ana, a nema ni naznaka da \u0107e se situacija mijenjati jer i dalje ostaju neispunjene preporuke pu\u010dke pravobraniteljice koje bi bile temelj za promjene \u2013 Nacionalna strategija borbe protiv besku\u0107ni\u0161tva i pouzdani podatci o razmjerima i uzrocima besku\u0107ni\u0161tva u RH. S druge strane, nedovoljno podr\u017eane napore u skrbi za besku\u0107nike ula\u017eu organizacije civilnog dru\u0161tva i humanitarne i vjerske organizacije te gra\u0111ani koji im poma\u017eu.<\/p>\n<p>Me\u0111u najugro\u017eenijima su i <strong>starije osobe<\/strong>, koje \u017eive u sve ve\u0107em siroma\u0161tvu. Prema posljednjim podacima\u00a0 \u010dak 37% starijih od 65 godina bilo je u riziku od siroma\u0161tva, a \u010dak 61,4% starijih koji \u017eive sami. To su, otkako se podaci mogu usporediti (2010.), nezabilje\u017eeni razmjeri siroma\u0161tva starijih koji pozivaju na hitne, ali dugoro\u010dne i sustavne mjere. Sna\u017eno su prisutni i drugi dugogodi\u0161nji problemi &#8211; nedostupnost socijalnih usluga koje omogu\u0107avaju dostojanstven \u017eivot i ostanak u vlastitom domu, nepostojanje mjera za podr\u0161ku zaposlenima koji trebaju pru\u017eati skrb svojim nemo\u0107nim starijim \u010dlanovima obitelji, a istovremeno i nedostupnost domova za starije, zbog nedovoljnih kapaciteta i visokih cijena. Dio starijih predugo \u010deka isplatu prve mirovine, dok tijekom tog razdoblja trebaju \u017eivjeti bez ikakvih prihoda ili od minimalne akontacije. Broj sklopljenih ugovora o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju nakon dugo godina opada, \u010demu su vjerojatno pridonijele i za\u0161titne mjere uvedene 2024. godine kroz zakonske izmjene nakon dugog zalaganja udruga starijih i pu\u010dke pravobraniteljice, no ima i daljnjih koraka koje je potrebno u\u010diniti za za\u0161titu starijih od zlouporaba ovih ugovora. Ve\u0107ina pote\u0161ko\u0107a o kojima pu\u010dka pravobraniteljica izvje\u0161tava prepoznata je i u Deklaraciji Hrvatskog sabora o pravima umirovljenika i osoba starije \u017eivotne dobi iz 2024. godine, no imat \u0107e u\u010dinak samo ako te pote\u0161ko\u0107e uistinu budu u fokusu izvr\u0161ne i zakonodavne vlasti kod dono\u0161enja odluka.<\/p>\n<p>I u 2024. godini smo zabilje\u017eili ozbiljne i te\u0161ke primjere kr\u0161enja <strong>prava na zdravlje<\/strong> koji, unato\u010d vrijednom radu zdravstvenih djelatnika kojih ima premalo, pokazuju brojne probleme na razini sustava, uklju\u010duju\u0107i jo\u0161 uvijek manjak usmjerenosti na pacijente, kao i strogi formalizam glede zdravstvenog osiguranja. U izvje\u0161\u0107u je osobit fokus na onkolo\u0161kim i palijativnim pacijentima. Onkolo\u0161ki pacijenti \u010desto ne mogu dobiti pretrage na vrijeme, a izvje\u0161tavamo i o primjerima u kojima su \u2013 u ionako iznimno te\u0161koj situaciji zbog dijagnoze &#8211; bili prepu\u0161teni sami sebi za klju\u010dne odluke i organizaciju svog lije\u010denja. U palijativnoj skrbi pove\u0107an je broj bolni\u010dkih kreveta, \u0161to je rijedak pozitivan pomak u palijativi u 2024. godini, dok svi ostali problemi ostaju. O zanemarenosti ovog podru\u010dja govori i \u010dinjenica da Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u RH 2023.-2026., koji je trebao biti po\u010detna to\u010dka potrebnih promjena, jo\u0161 uvijek nije donesen. Nema ni odluke Ustavnog suda na zahtjev pu\u010dke pravobraniteljice za ocjenu ustavnosti obveze osobnog dolaska u HZZO jednom u tri mjeseca, zbog kojeg su bez zdravstvenog osiguranja ostajali kroni\u010dno i te\u0161ko oboljeli, majke na rodiljnom\/roditeljskom dopustu, studenti i drugi, o \u010demu svjedo\u010di i rekordan broj pritu\u017ebi instituciji koji je ikada izazvala izmjena jednog zakona. Posebno isti\u010demo i probleme gra\u0111ana koji nisu mogli ostvariti pravo na naknadu za tro\u0161kove lije\u010denja \u2013 starije osobe zbog (ina\u010de vrlo pozitivnog) pilot projekta besplatnog vlaka, a brojni drugi pacijenti zbog na\u010dina na koji HZZO tuma\u010di udaljenost koju pacijenti trebaju prije\u0107i da bi do\u0161li do lije\u010dnika. U oba slu\u010daja pu\u010dka se pravobraniteljica obratila Vladi RH, ali bez odgovora.<\/p>\n<p><strong>Mladi<\/strong> su se nastavili suo\u010davati s pote\u0161ko\u0107ama u stanovanju, radu i zapo\u0161ljavanju, uklju\u010duju\u0107i i diskriminaciju, vezano za dostupnost za\u0161tite mentalnog zdravlja i drugim problemima. Nema pomaka prema uvo\u0111enju sustavnog obrazovanja o ljudskim pravima, jednakosti i ostalim temama koje bi mogao obuhvatiti gra\u0111anski odgoj i obrazovanje. Nedostatak takvog sustavnog obrazovanja vidljiv je u niskoj informiranosti o dru\u0161tveno-politi\u010dkim i ekonomskim temama te o mogu\u0107nostima za aktivno uklju\u010divanje u dru\u0161tvo i spremnosti na to. Tijekom 2024. do\u0161lo je i do izmjena glede statusa nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u dijelu strukovnim \u0161kolama, \u010dime se umanjilo mogu\u0107nost da steknu niz znanja, stavova i vje\u0161tina klju\u010dnih za osobni, gra\u0111anski i dru\u0161tveni razvoj te kvalitetno i informirano sudjelovanje u dru\u0161tvenome \u017eivotu.<\/p>\n<p><strong>Stanovanje <\/strong>je i u 2024. mnogima bilo svakodnevni problem. Zbog visokih cijena kupnje i najma problem je poga\u0111ao socijalno ugro\u017eene, ali i one s redovnim primanjima, a osobito mlade i mlade obitelji, ali i druge skupine. Tako, primjerice, prosje\u010dna mlada osoba u RH obiteljski dom napu\u0161ta tek s 31 godinom, \u010dak 5 godina kasnije nego \u0161to to u prosjeku \u010dine njihovi vr\u0161njaci u EU. Uz cijene, problem je bila i nesigurnost najma, \u0161to je posljedica nedostatnog pravnog okvira najma, uz nedostatan javni najam. Ipak, u 2024. godini do\u0161lo je do pomaka u javnim politikama pa je tako, izme\u0111u ostalog, u javno savjetovanje upu\u0107en prvi nacionalni strate\u0161ki dokument iz ovog podru\u010dja &#8211; Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. godine, koji se odnosi na priu\u0161tivo stanovanje. Plan je usvojen u o\u017eujku 2025., a trebao bi, prema najavama, omogu\u0107iti aktivaciju praznih nekretnina, poticanje dugoro\u010dnog najma, ja\u010danje pravne sigurnosti najamnog odnosa te gradnju stanova u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Istovremeno, nije obuhvatio socijalno stanovanje, koje ostaje i nadalje nerije\u0161eno.<\/p>\n<p><strong>Pravo na rad<\/strong> obilje\u017eile su zna\u010dajne zakonske izmjene vezane uz dr\u017eavne i javne slu\u017ebe te uz privatni sektor, dok su pritu\u017ebe bile potaknute i dosada\u0161njim problemima poput neprijavljenog rada i neisplate pla\u0107e, nezakonitosti kod zapo\u0161ljavanja, diskriminatornih oglasa za posao i drugih. Zlostavljanje na radu tj. mobing i dalje nije adekvatno reguliran, a to na\u017ealost nije ni u planu najranije do 2026. godine, iako je broj osoba koje tra\u017ee pomo\u0107 u porastu. Broj stranih radnika, kao i pritu\u017ebi stranih radnika, sve je ve\u0107i, a dio pote\u0161ko\u0107a s kojima su suo\u010deni trebao bi biti uklonjen izmjenama Zakona o strancima (koje su stupile na snagu sredinom o\u017eujka 2025. godine), uklju\u010duju\u0107i i kroz regulaciju uvjeta njihova smje\u0161taja. On \u0107e sada prvi put biti reguliran za strane radnike koji nisu sezonski radnici, a ta pravna praznina i u 2024. godini je bila vidljiva na primjerima na koje su upozoravali mediji.<\/p>\n<p><strong>U za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti<\/strong> <strong>(tzv. zvi\u017eda\u010da)<\/strong> i dalje je potrebno osvje\u0161tavati i educirati koji su to klju\u010dni uvjeti za zakonsku za\u0161titu prijavitelja, prvenstveno na\u010dini prijave i \u010dinjenica da nepravilnost mora biti povezana s javnim interesom, a ne za\u0161titom pojedina\u010dnih prava. Zapo\u010delo je pru\u017eanje emocionalne podr\u0161ke prijaviteljima nepravilnosti, \u0161to \u0107emo pratiti i nastaviti predlagati pru\u017eanje psihosocijalne podr\u0161ke i besplatne pravne pomo\u0107i kad im je ona potrebna. Kao tijelo nadle\u017eno za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti pripremili smo i javno predstavili Vodi\u010d za prijavljivanje nepravilnosti i nastavili organizirati i sudjelovati u edukacijama o provedbi Zakona o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti. Zna\u010dajan izazov i dalje je ote\u017eano djelovanje povjerljivih osoba, koje nekad nemaju uvjete za neometano obavljanje svojih zakonom dodijeljenih zada\u0107a, a utvrdili smo i slu\u010dajeve osvete poslodavca prema njima, upravo zbog postupanja po prijavi nepravilnosti. Izazov je i dugotrajnost postupanja nekih tijela nadle\u017enih za ispitivanje nepravilnosti, kao i pojedinih sudskih postupaka.<\/p>\n<p>Vezano uz <strong>pravosu\u0111e<\/strong>, u Izvje\u0161\u0107u se daje pregled rada po pritu\u017ebama gra\u0111ana, kojih je bilo 16% manje nego godinu ranije, no i dalje je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih razloga zbog kojih nam se gra\u0111ani obra\u0107aju. U izvje\u0161\u0107u se obra\u0111uju razli\u010diti aspekti u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a te izazovi vezane uz digitalizaciju, besplatnu pravnu pomo\u0107i i sustav podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima. Prikazujemo i situaciju glede ovrha i ste\u010daja potro\u0161a\u010da.<\/p>\n<p>I ove godine Izvje\u0161\u0107e sadr\u017ei i <strong>analizu sudske prakse u predmetima vezanima uz diskriminaciju<\/strong>, pregled pojavnosti <strong>zlo\u010dina iz mr\u017enje<\/strong>, kao i pregled <strong>postupanja Europskog suda za ljudska prava<\/strong> po zahtjevima podnesenima protiv RH.<\/p>\n<p><strong>Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/strong> pokazuje nedovoljnu informiranost gra\u0111ana o tome \u0161to je (ne)dozvoljeno, pa se nastavlja doga\u0111ati da nezakonito izra\u017eavanje ostaje neprijavljeno i nesankcionirano, kao i da se ono zakonito javno pogre\u0161no naziva nezakonitim. Akt o digitalnim uslugama (DSA) stupio je na snagu 2022. godine, no provedbeni propis RH izglasan je tek u o\u017eujku 2025. godine. Na\u017ealost, \u010de\u0161\u0107e nego prethodnih godina kori\u0161teni su usta\u0161ki simboli i pozdravi, \u010demu je doprinijelo dugogodi\u0161nje izbjegavanje jasnijeg odre\u0111enja prema ovim simbolima, izostanak adekvatnog normiranja i konzistentnog procesuiranja, kao i poruke koje su u javnost oda\u0161iljali neki politi\u010dari. Glede novinarskih sloboda, zabilje\u017eeni su i fizi\u010dki napadi na novinare, a pravni mehanizmi njihove za\u0161tite neujedna\u010deno se primjenjuju. U 2024. godini prijepori su se vodili u vezi dono\u0161enja \u010dl. 307.a Kaznenog zakona, kojim se uvodi novo kazneno djelo Neovla\u0161tenog otkrivanja sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje. Dobrodo\u0161le budu\u0107e promjene trebali bi donijeti propisi usvojeni na EU razini &#8211; Akt o slobodi medija, koji bi trebao \u0161tititi i oja\u010dati medijske slobode i pluralizam u EU), te Direktiva za za\u0161titu novinara i aktivista od SLAPP tu\u017ebi, koja bi trebala osna\u017eiti neovisnost i novinara i medija).<\/p>\n<p>Tijekom 2024. u fokusu je bilo i <strong>pravo na javno okupljanje<\/strong>, a gra\u0111ani su se okupljali iz brojnih razloga, dok su pojedina javna okupljanja bila i popra\u0107ena protuprosvjedima. S obzirom da je uo\u010deno ponekad nedostatno razumijevanje protuprosvjeda kao oblika slobode javnog okupljanja, ukazuje se na obvezu dr\u017eave da za\u0161tititi pravo na slobodu okupljanja obiju skupina te primijeni najmanje ograni\u010davaju\u0107a sredstva koja \u0107e omogu\u0107iti odr\u017eavanje oba okupljanja na miran na\u010din.<\/p>\n<p>2024. godine na snagu je stupila i Uredba o umjetnoj inteligenciji, pravni okvir EU o <strong>umjetnoj inteligenciji,<\/strong> koji bi trebao smanjiti rizike od zlouporaba i slu\u010dajnog nano\u0161enja \u0161tete, uklju\u010duju\u0107i kr\u0161enja ljudskih prava i diskriminacije. Pu\u010dka pravobraniteljica odre\u0111ena je kao jedno od tijela nadle\u017enih za za\u0161titu temeljnih prava u skladu s Uredbom.<\/p>\n<p>Godinu je obilje\u017eilo odr\u017eavanje triju <strong>izbora<\/strong>: za zastupnike u Hrvatski sabor, za \u010dlanove Europskog parlamenta i za Predsjednika RH, a pokazali su kako je potrebno kroz \u0161iroki konsenzus i uklju\u010divanje stru\u010dnjaka ozbiljno unaprijediti izborno zakonodavstvo. U Izvje\u0161\u0107u se daje osvrt vezano za ostvarivanje bira\u010dkog prava kao ljudskog prava, specifi\u010dne pojavnosti govora i izra\u017eavanja u javnom prostoru u (pred)izborno vrijeme te prikaz nekih pitanja vezanih uz pojedine dru\u0161tvene skupine, kao \u0161to su mladi.<\/p>\n<p>Uvjeti u kojima djeluju <strong>branitelji ljudskih prava<\/strong>, u koje se ubrajaju organizacije civilnog dru\u0161tva, novinari, zvi\u017eda\u010di i drugi, jedan su od zna\u010dajnih indikatora stanja vladavine prava, \u0161to prepoznaje i Europska komisija kroz izvje\u0161\u0107a o stanju vladavine prava. Dr\u017eava ima obvezu stvoriti okru\u017eje u kojem branitelji ljudskih prava mogu neometano djelovati i tako \u0161tititi ljudska prava i suzbijati diskriminaciju. Unato\u010d tomu, jo\u0161 uvijek je izazov dugoro\u010dno institucionalno i programsko financiranje aktivnosti organizacija civilnog dru\u0161tva koje rade u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava i nediskriminacije te RH jo\u0161 uvijek nema nacionalni strate\u0161ki dokument za stvaranje povoljnog okru\u017eenja za djelovanje civilnoga dru\u0161tva, iako je posljednji istekao jo\u0161 2016. godine, a radna skupina za njegovu pripremu osnovana jo\u0161 2021. godine.<\/p>\n<p>U okviru ovog poglavlja, prikazuje se i va\u017enost <strong>standarda za neovisne institucije<\/strong>, na \u0161to pu\u010dka pravobraniteljica kao neovisna institucija redovito ukazuje, a \u0161to je tako\u0111er indikator stanja vladavine prava. U tom se kontekstu isti\u010de i dvije EU direktive o standardima za tijela za jednakost usvojene 2024. godine.<\/p>\n<p>Za\u0161titi <strong>prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/strong> doprinosio je rad po pritu\u017ebama gra\u0111ana, gra\u0111anskih inicijativa ili na vlastitu inicijativu, \u0161to se u 2024. odnosilo na one\u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a i prirode, nepropisno gospodarenje otpadom, prekomjernu buku, svjetlosno one\u010di\u0161\u0107enje, neioniziraju\u0107e zra\u010denje baznih stanica mobilnih operatera i \u0161tetne u\u010dinke klimatskih promjena, na sanaciju crnih to\u010daka, utjecaj centara za gospodarenje otpadom na \u017eivot i zdravlje gra\u0111ana te po\u017eare na lokacijama na kojima se gospodari otpadom.<\/p>\n<p>U 2024. godini najve\u0107i broj pritu\u017ebi primili smo na <strong>diskriminaciju<\/strong>, a kao i ranije, najvi\u0161e su se odnosile na podru\u010dje rada i zapo\u0161ljavanja te na osnovu rase, etni\u010dke pripadnosti ili boje ko\u017ee odnosno nacionalnog podrijetla. Na\u017ealost, Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije nije se provodio tijekom 2024. godine jer nije ni bio donesen, ve\u0107 je usvojen tek po\u010detkom 2025. godine. I dalje je vidljiva potreba podizanja svijesti i edukacije o zabrani diskriminacije i mehanizmima za\u0161tite, kako me\u0111u gra\u0111anima, tako i me\u0111u onima koji bi ga trebali primjenjivati u radu, pa se u tom smjeru i u ovom Izvje\u0161\u0107u daju preporuke.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja i pritu\u017ebe nastavili su svjedo\u010diti o stereotipima, predrasudama i diskriminaciji s kojima su suo\u010deni pripadnici nacionalnih manjina, prvenstveno <strong>srpske i romske, kao i migranti<\/strong>. To je posebno bilo prisutno u kontekstu izbora, kada je animozitet prema pripadnicima razli\u010ditih manjina, posebno srpske nacionalne manjine i migrantima, bio izra\u017eavan i kori\u0161ten u politi\u010dke svrhe, \u010dime se dodatno potpirivalo netrpeljivost dijela bira\u010da prema ovim skupinama. Zabrinjava \u0161to RH i dalje nema imigracijsku ni integracijsku politiku, dok su pojedina\u010dne mjere, poput vau\u010dera za u\u010denje hrvatskog jezika za strane radnike, dobrodo\u0161le, ali nedovoljne. Romi se i dalje suo\u010davaju sa sustavnom diskriminacijom koja vodi do nejednakih prilika od djetinjstva i zadr\u017eava velik broj Roma u za\u010daranom krugu vi\u0161egeneracijskog siroma\u0161tva, \u0161to uklju\u010duje i \u017eivot u segregiranim i prometno izoliranim naseljima, \u010desto u iznimno lo\u0161im uvjetima \u017eivota \u2013 bez struje, vodovoda i odvodnje. I u ovom Izvje\u0161\u0107u ukazujemo na velik problem de facto segregacije u \u0161kolama vezano za koju nema konkretnih promjena na bolje.<\/p>\n<p>Vezano uz prava iz Ustavnog zakona o <strong>pravima nacionalnih manjina<\/strong>, prisutne su i nadalje pote\u0161ko\u0107e u ostvarivanju prava na ravnopravnu zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u, \u0161to je posljedica neu\u010dinkovitog okvira za njegovo ostvarivanje, kao \u010desto i prava na slu\u017ebenu i ravnopravnu uporabu jezika i pisma, \u0161to se prelijeva iz negativnog odnosa prema pripadnicima nacionalnih manjina, prvenstveno srpske i romske.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe na postupanje <strong>policije<\/strong> odnosile su se na situacije u kojima su se gra\u0111ani osje\u0107ali o\u0161te\u0107enima, kao \u0161to je neobavljanje obavijesnog razgovora sa svim sudionicima doga\u0111aja, ali i neprofesionalna komunikacija policijskih slu\u017ebenika. Ispitni postupci koje smo provodili u 2024. pokazali su potrebu da MUP uvede efikasnije na\u010dine identifikacije policijskih slu\u017ebenika u slu\u010daju sumnje na neprofesionalno postupanje. Gra\u0111ani se i dalje iznimno rijetko obra\u0107aju Povjerenstvu za rad po pritu\u017ebama, zbog \u010dega je potrebno kroz Zakon o policiji osigurati informiranost stranaka o mogu\u0107nosti daljnjeg pritu\u017eivanja, odnosno obra\u0107anja Povjerenstvu. Daje se i prikaz nenajavljenih NPM obilazaka policijskih postaja i pritvorske jedinice.<\/p>\n<p>Vezano za podru\u010dje <strong>migracija i azila<\/strong>, daje se pregled migracijskih kretanja u RH te ispitnih postupaka koje smo provodili u odnosu na uvjete u prihvatili\u0161tu, pristup sustavu me\u0111unarodne za\u0161tite u prihvatnim centrima za strance te duljinu smje\u0161taja u prihvatnom centru. Tijekom obilazaka prihvatnih centara za strance proveli smo anonimno anketiranje smje\u0161tenih osoba. U 2024. na EU razini usvojen je Pakt o migracijama i azilu, koji donosi opse\u017ene promjene i, za zemlje s vanjskom granicom poput RH, dodatne izazove.\u00a0 U Izvje\u0161\u0107u se daje i osvrt na rad Nezavisnog mehanizma nadzora postupanja policijskih slu\u017ebenika u podru\u010dju nezakonitih migracija i me\u0111unarodne za\u0161tite (NMN). Daje se prikaz stanja iz nenajavljenih NPM obilazaka prihvatnog centra i tranzitno prihvatnih centara za strance, Centra za registraciju tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite te postaje grani\u010dne policije.<\/p>\n<p>Dugogodi\u0161nji problemi u <strong>zatvorskom sustavu<\/strong> i dalje su prisutni, a neki su i dodatno nagla\u0161eni, \u0161to pokazuju i ispitni postupci i nenajavljeni NPM obilasci. Prenapu\u010denost je nastavila rasti i alarmantna je, pa je tako u \u010dak dva zatvora popunjenost bila iznad 200%, pri \u010demu je zamjetan velik udio istra\u017enih zatvorenika te sve vi\u0161e stranaca. Iako su razlozi zbog kojih su se osobe li\u0161ene slobode i \u010dlanovi njihovih obitelji obra\u0107ali u 2024. godini raznovrsni, od zamolbi za pomo\u0107 u vezi premje\u0161taja, pritu\u017ebi na postupanja slu\u017ebenika do nedovoljne u\u010dinkovitosti pravnih sredstava, problemi u pru\u017eanju zdravstvene za\u0161tite i neodgovaraju\u0107i uvjeti smje\u0161taja i nadalje su najzastupljeniji razlozi pritu\u017eivanja. Jo\u0161 uvijek nedostaje slu\u017ebenika, a prisutne su i neke dugogodi\u0161nje normativne manjkavosti.<\/p>\n<p><strong>Osobe s du\u0161evnim smetnjama kojima je ograni\u010dena sloboda kretanja<\/strong> su nam se u 2024. naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107ale zbog valjanosti dobrovoljnog pristanka te smje\u0161taja na zatvoreni psihijatrijski odjel, odnosno neinformiranost pacijenata da \u0107e se dobrovoljno lije\u010denje provoditi u zatvorenim uvjetima, a u Izvje\u0161\u0107u se ukazuje i na pitanje postupanja policijskih slu\u017ebenika prema osobama s du\u0161evnim smetnjama. Nenajavljeni NPM obilasci provedeni su u psihijatrijskoj bolnici te bolni\u010dkim psihijatrijskim odjelima, pri \u010demu se ukazuje na primjere dobre prakse, ali i na probleme glede uvjeta smje\u0161taja, manjkavosti u pripremi individualnog plana lije\u010denja te vezano za provedbu mjera prisile, \u0161to je povezano i s nedostatkom lije\u010dnika i drugog medicinskog osoblja.<\/p>\n<p>Tijekom 2024. godine provedeni su i nenajavljeni NPM obilasci tri<strong> doma za starije<\/strong>. Svrha obilazaka bila je utvrditi uvjete u kojima \u017eive korisnici smje\u0161teni u domovima, na\u010din postupanja prema njima, uva\u017eavaju li se njihove potrebe, osigurava li se adekvatna zdravstvena za\u0161tita i skrb, kao i na\u010din provedbe poja\u010dane njege nepokretnih\/slabije pokretnih i dementnih osoba. Nedostatak osoblja jedan od najve\u0107ih problema, a uvjeti u dijelu jednog od domova mogu se okarakterizirati kao ne\u010dovje\u010dno postupanje prema starijima.<\/p>\n<hr \/>\n<h4><em>Cijelo Izvje\u0161\u0107e <\/em><em>pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu\u00a0<\/em><em>mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvje-e-pu-ke-pravobraniteljice-za-2024-godinu\/?wpdmdl=20339&#038;refresh=6810acc1b4c8b1745923265\">PDF formatu<\/a> ili u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2024\/\">interaktivnoj verziji<\/a>.<\/em><\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Napomena: \u010citate Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2025. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice sadr\u017ei analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj te vezano za odre\u0111ene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih dru\u0161tvenih [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21151,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2127],"tags":[2107,2106,2108],"class_list":["post-21570","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2024","tag-javno-okupljanje","tag-podrska-zrtvama-i-svjedocima","tag-statistika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21570","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21570"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21570\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21570"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21570"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21570"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}