Ljudska prava u Hrvatskoj su na \u010dekanju \u2013 sveukupno gledano nema zna\u010dajnog pomaka unaprijed, a gra\u0111ani se suo\u010davaju s velikim brojem te\u0161kih, ponekad sustavnih problema, \u0161to je neprihvatljivo. Tako pokazuju podaci i analize iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, koje je pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter ovog tjedna podnijela Hrvatskom saboru i danas predstavila na konferenciji za medije.<\/p>\n
Najve\u0107i problemi<\/strong> isti\u010du se u podru\u010dju zdravstva<\/strong><\/a>, <\/strong>socijalne skrbi i vezano za rastu\u0107e siroma\u0161tvo<\/strong><\/a>. Svaka peta osoba u Hrvatskoj u 2024. bila je u riziku od siroma\u0161tva, \u0161to je najvi\u0161a stopa jo\u0161 od 2012. godine. Podr\u0161ka besku\u0107nicima<\/strong><\/a> ostala je potpuno neadekvatna i nema ni naznaka da \u0107e se situacija pobolj\u0161ati. Me\u0111u najugro\u017eenijima su bile starije osobe<\/strong><\/a> – \u010dak 37% starijih od 65 godina u riziku je od siroma\u0161tva, odnosno \u010dak 61,4% starijih koji \u017eive sami.<\/p>\n To su, otkako se podaci mogu usporediti (2010.), nezabilje\u017eeni razmjeri siroma\u0161tva starijih, \u0161to je tek dio pote\u0161ko\u0107a s kojima su suo\u010deni. Domovi za starije<\/a> su nedostupni zbog manjka mjesta i visokih cijena, a osobito brinu uvjeti u nekima od njih<\/a>. Nema ni mjera koje bi omogu\u0107ile zaposlenoj djeci ili unucima da sami pru\u017eaju skrb starijim i nemo\u0107nim \u010dlanovima obitelji.<\/p>\n Pritu\u017ebe u podru\u010dju prava na zdravlje<\/strong><\/a> odnosile su se na gubitak obveznog zdravstvenog osiguranja, nedostupnost zdravstvene za\u0161tite, liste \u010dekanja, nemogu\u0107nost dobivanja informacija o zdravstvenom stanju, na pona\u0161anje i komunikaciju djelatnika i probleme oko smje\u0161taja pacijenata koji se zbog starosti i zdravstvenog stanja ne mogu sami brinuti o sebi. U Izvje\u0161\u0107u su posebno istaknuti problemi onkolo\u0161kih pacijenata te u palijativnoj skrbi.<\/p>\n Najvi\u0161e pritu\u017ebi bilo je na diskriminaciju<\/strong><\/a>, a naj\u010de\u0161\u0107e su se odnosile na podru\u010dje rada i zapo\u0161ljavanja<\/a>, dok je od osnova najzastupljenija bila rasa i etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee te nacionalno podrijetlo<\/a>. I dalje je niska svijest o tome \u0161to je diskriminacija i kako se za\u0161tititi. Posebno je te\u017eak polo\u017eaj Roma, koji te\u0161ko izlaze iz za\u010daranog kruga siroma\u0161tva, \u010demu doprinosi i dalje prisutna segregacija djece u obrazovanju. Vidljiv je bio porast neprihvatljivog govora i govora mr\u017enje te razli\u010dite antimanjinske retorike<\/strong><\/a>, \u0161to se dijelom mo\u017ee i dovesti u vezu sa \u010dak tri izborna procesa u 2024. godini.<\/p>\n Prisutni su bili izazovi vezani uz vladavinu prava<\/strong>: i dalje je lo\u0161a percepcija neovisnosti pravosu\u0111a<\/strong><\/a>, novinarske slobode<\/strong><\/a> su i nadalje ugro\u017eene, ote\u017ean je rad braniteljima ljudskih prava<\/strong><\/a> te je povjerenje gra\u0111ana u institucije<\/strong><\/a> na niskoj razini. U za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti (tzv. zvi\u017eda\u010da)<\/strong><\/a> potrebno je nastaviti ja\u010dati kulturu prijavljivanja i, izme\u0111u ostalog, educirati o tome da nepravilnost mora biti povezana s javnim interesom, a ne za\u0161titom pojedina\u010dnih prava.<\/p>\n Prenapu\u010denost u zatvorskom sustavu<\/strong><\/a> nastavila je rasti i alarmantna je pa je tako u \u010dak dva zatvora u 2024. godini popunjenost bila iznad 200%.<\/p>\n Pozitivni koraci<\/strong> u\u010dinjeni su osobito u podru\u010dju stanovanja<\/strong><\/a>, izme\u0111u ostalog i pripremom prvog strate\u0161kog dokumenta stambene politike i niza zakona. Dobrodo\u0161le su i izmjene Zakona o strancima kojima se napokon adekvatnije regulira polo\u017eaj stranih radnika<\/strong><\/a> i \u0161tite doma\u0107i radnici od sni\u017eavanja cijene rada. No, u\u010dinke ovih koraka tek treba vidjeti.<\/p>\n Ovo je tek manji dio tema iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2024. godinu, a sveukupno ih je 60, me\u0111u kojima i mladi<\/a>, pravo na rad<\/a>, izbori<\/a>, stanovanje<\/a>, utjecaj potresa na ljudska prava<\/a>, pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>, tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a>, umjetna inteligencija<\/a> i druge.<\/p>\n U Izvje\u0161\u0107u pravobraniteljica daje 158 preporuka<\/strong> za pobolj\u0161anja. No, provedba tih preporuka pitanje je odluke svih kojima su upu\u0107ene, u prvom redu tijelima izvr\u0161ne vlasti.<\/p>\n Na\u017ealost, Hrvatski sabor jo\u0161 uvijek na plenarnoj sjednici nije raspravio izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2022. i 2023. godinu, a ni posebno izvje\u0161\u0107e \u201cUtjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost \u2013 preporuke za ja\u010danje otpornosti na budu\u0107e krize\u201d iz 2022. godine. Pri tome, Vlada RH jo\u0161 uvijek nije usvojila mi\u0161ljenje na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, bez kojeg nije niti mogu\u0107a rasprava na plenarnoj sjednici, a u vi\u0161e predmeta nije odgovorila ni na dopise u kojima pu\u010dka pravobraniteljica upozorava na probleme koji mu\u010de ve\u0107i broj gra\u0111ana, dok se i u 2024. u pogledu neodgovaranja na dopise isticalo Ministarstvo zdravstva.<\/p>\n Da bi Izvje\u0161\u0107e moglo posti\u0107i u\u010dinak, a neovisna institucija ostvarivati Ustavom RH odre\u0111enu ulogu, potrebno je raspravljati o izvje\u0161\u0107ima u godini u kojoj su predana. Zato je ovakav odnos prema tim izvje\u0161\u0107ima, odnosno problemima na koje gra\u0111ani kontinuirano ukazuju pu\u010dkoj pravobraniteljici, neprihvatljiv.<\/p>\n Gra\u0111ani su u 2024. godini u pritu\u017ebama naj\u010de\u0161\u0107e navodili diskriminaciju i probleme vezane uz pravo na zdravlje te pravo na rad. Institucija je postupala u sveukupno 6.404 predmeta, od kojih je novih bilo 4.942.<\/p>\n