Kako bi se naglasio zna\u010daj obrazovanja za razvoj cjelokupnog dru\u0161tva, po\u0161tivanje ljudskih prava i borbu protiv, izme\u0111u ostalog, siroma\u0161tva i nejednakosti, 24. sije\u010dnja obilje\u017eava se Me\u0111unarodni dan obrazovanja, kojeg su Ujedinjeni narodi utemeljili 2018. godine.<\/p>\n
Pravo na obrazovanje navedeno je i u Op\u0107oj deklaraciji o ljudskim pravima UN-a i Me\u0111unarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. U Agendi odr\u017eivog razvoja do 2030., upravo je obrazovanje prepoznato kao klju\u010dno za uspjeh svih u njoj navedenih 17 ciljeva odr\u017eivog razvoja. \u0160tovi\u0161e, cilj odr\u017eivog razvoja broj 4, posebno te\u017ei osiguravanju uklju\u010divog, pravednog i kvalitetnog obrazovanja i promicanju mogu\u0107nosti cjelo\u017eivotnog u\u010denja za sve do 2030. godine.<\/p>\n
Va\u017enost obrazovanje za napredak dru\u0161tva prepoznaju i nacionalni strate\u0161ki dokumenti poput Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine.<\/p>\n
Zato je iznimno va\u017eno da je obrazovanje, i to po\u010dev\u0161i od onog najranijeg pa do cjelo\u017eivotnog, dostupno svima. Na\u017ealost, u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek postoje obrazovne nejednakosti, i to na svim razinama, pa tako mladi iz socijalno depriviranih obitelji, oni koji \u017eive u udaljenijim ruralnim sredinama ili na otocima, kao i pripadnici nekih manjina, primjerice romske, imaju ote\u017ean pristup obrazovanju u kojem ostvaruju i slabije rezultate, \u0161to dugoro\u010dno utje\u010de i na njihov polo\u017eaj u dru\u0161tvu.<\/p>\n
Poseban problem predstavlja segregacija romske djece u osnovno\u0161kolskom obrazovanju, pogotovo u Me\u0111imurju. Pu\u010dka pravobraniteljica Vladi RH je preporu\u010dila da \u0161to prije pristupi rje\u0161avanju problema segregacije romske djece u obrazovanju, odnosno da se hitno pristupi izradi plana desegregacije u obrazovanju koji \u0107e se po\u010deti provoditi u svim \u0161kolama u kojima postoje segregirani razredi.<\/p>\n
U kontekstu obrazovanja va\u017eno je promicati i cjelo\u017eivotno obrazovanje. Prema podacima iz Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja usvojenog u o\u017eujku 2023. godine, Hrvatska ima jednu od najni\u017eih stopa sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih u EU, posebice me\u0111u niskokvalificiranim, starijim, ruralnim i dugotrajno nezaposlenim stanovni\u0161tvom, a podzastupljene su i osobe s invaliditetom i pripadnici romske nacionalne manjine.<\/p>\n
Zna\u010dajan preduvjet dru\u0161tvenog razvoja je i sustavno obrazovanje o ljudskim pravima i jednakosti na svim obrazovnim razinama. Iako se gra\u0111anski odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj ve\u0107 nekoliko godina provodi kao me\u0111upredmetna tema, pravobraniteljica je preporu\u010dila evaluaciju postoje\u0107eg modela te uvo\u0111enje obrazovanja za ljudska prava koje bi uklju\u010divalo sadr\u017eaje vezane za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, kao zasebnog i obveznog predmet u osnovne i srednje \u0161kole, \u0161to je i preporuka UN-ovog Odbora za suzbijanje rasne diskriminacije Republici Hrvatskoj.<\/p>\n
Ono bi svakako doprinijelo i ve\u0107oj svijesti gra\u0111ana o ljudskim pravima, boljem poznavanju svojih vlastitih, ali i prava ostalih \u010dlanova dru\u0161tva, njihovoj ve\u0107oj spremnosti aktivnog zauzimanja za njih, kao i smanjenju stereotipa i predrasuda, a time i uspje\u0161nijoj borbi protiv diskriminacije, govora mr\u017enje, zlo\u010dina iz mr\u017enje i drugih oblika netrpeljivosti.<\/p>\n