U ovom tekstu fokus stavljamo na osobe koje ula\u017eu svoje vrijeme i energiju bore\u0107i se za ljudska prava. Oni su branitelji ljudskih prava,\u00a0 iako ih javnost uvijek tako ne prepoznaje i ne naziva.<\/p>\n
<\/p>\n
Deklaracija UN-a o braniteljima ljudskih prava<\/a> ka\u017ee da su to osobe koje rade na promicanju i za\u0161titi ljudskih prava, <\/strong>priznaju univerzalnost<\/strong> ljudskih prava za sve i pri tome djeluju miroljubivo. Oni poma\u017eu u izgradnji pravednih dru\u0161tava, utemeljenih na vladavini prava.<\/p>\n Branitelji ljudskih prava mogu biti osobe bilo koje profesije i bilo kojeg radnog statusa<\/strong>, a naj\u010de\u0161\u0107e su to aktivisti, odvjetnici, novinari, zvi\u017eda\u010di, organizacije civilnog dru\u0161tva ili nacionalne institucije za ljudska prava<\/strong> (\u0161to je u Hrvatskoj institucija pu\u010dke pravobraniteljice).<\/p>\n Pri tom, branitelji ljudskih prava mogu biti vrlo aktivni u obrani odre\u0111enih prava, ali se ne\u0107e smatrati doista pravim braniteljima ljudskih prava ako istovremeno negiraju postojanje drugih prava ili prava odre\u0111enih ranjivih skupina.<\/p>\n <\/p>\n Aktivnosti branitelja ljudskih prava mogu biti razli\u010dite, obuhva\u0107ati djelovanje na lokalnoj, nacionalnoj i me\u0111unarodnoj razini, a naj\u010de\u0161\u0107e ovise o kontekstu u kojem branitelji ljudskih prava \u017eive i djeluju.<\/p>\n Njihov rad mo\u017ee obuhva\u0107ati:<\/p>\n <\/p>\n UN je jo\u0161 1998. godine usvojio Deklaraciju o braniteljima ljudskih prava, koja sadr\u017ei niz na\u010dela i prava zasnovanih na me\u0111unarodnim instrumentima za za\u0161titu ljudskih prava, poput Me\u0111unarodnoga pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima. Prema Deklaraciji, dr\u017eave imaju obavezu osigurati sigurno okru\u017eenje za neometan i u\u010dinkovit rad branitelja za ljudska prava.<\/p>\n UN-ovo Vije\u0107e za ljudska prava i Op\u0107a skup\u0161tina usvojili su niz rezolucija koje se odnose na njihov polo\u017eaj i za\u0161titu, a 2000. godine uspostavljen je i mandat posebnoga izvjestitelja UN-a o braniteljima ljudskih prava. Rad posebnog izvjestitelja odnosi se na sve koji brane ljudska prava, ali se fokusira na one koji su, \u00a0upravo zbog svog miroljubivog rada za prava drugih u velikom osobnom riziku. 2022. godine uspostavljen je i mandat UN-ovog posebnog izvjestitelja o stanju branitelja za\u0161tite okoli\u0161a, za situacije u kojima su suo\u010deni ili izlo\u017eeni neposrednoj prijetnji od ka\u017enjavanja, progona ili uznemiravanja pri poku\u0161aju ostvarivanja prava iz Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlu\u010divanju i pristupu pravosu\u0111u u pitanjima okoli\u0161a (Aarhu\u0161ka konvencija).<\/p>\n U okrilju Vije\u0107a Europe, Odbor ministara usvojio je 2008. godine Deklaraciju o braniteljima ljudskih prava, a oni i njihova za\u0161tita obuhva\u0107eni su i mandatom Povjerenika za ljudska prava Vije\u0107a Europe.<\/p>\n Definiciju branitelja ljudskih prava iz Deklaracije koristi i Europska unija, koja je prepoznala njihov zna\u010daj za demokraciju i vladavinu prava, kao i za sprje\u010davanje povreda prava gra\u0111ana. EU je donijela Smjernice o za\u0161titi branitelja ljudskih prava 2004. godine, dopunjene 2008. godine. Osim toga, sami ugovori o osnivanju i funkcioniranju EU nagla\u0161avaju va\u017enost civilnoga dru\u0161tva, kao branitelja ljudskih prava, u osiguranju dobroga upravljanja Unijom.<\/p>\n Nedavno usvojene javne politike na razini EU isti\u010du klju\u010dnu ulogu i zna\u010daj slobodnog i aktivnog civilnog dru\u0161tva za promociju temeljnih prava gra\u0111ana EU. To \u010dini Strategija EU za ja\u010danje primjene Povelje o temeljnim pravima, kao i akcijski planovi EU u podru\u010djima suzbijanja rasizma, uklju\u010divanja Roma, integracije migranata, prava djece, \u017eena, LGBTIQ+ osoba i osoba s invaliditetom. Europska komisija u Izvje\u0161\u0107u o vladavini prava redovito ukazuje na va\u017enost rada organizacija civilnog dru\u0161tva kao branitelja ljudskih prava te njihovoj ulozi u o\u010duvanju vladavine prava.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Pu\u010dka pravobraniteljica izvje\u0161tava Hrvatski sabor o okolnostima rada branitelja ljudskih prava u Hrvatskoj, u posebnom poglavlju<\/a> godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice, a u izvje\u0161\u0107ima daje i analizu stanja slobode izra\u017eavanja i govora mr\u017enje te novinarskih sloboda i medija<\/a>, kao i slobode javnog okupljanja<\/a>, tema koje su tako\u0111er va\u017ene u ovom kontekstu.<\/p>\n U Izvje\u0161\u0107u za 2023. godinu, pu\u010dka pravobraniteljica je dala Vladi Republike Hrvatske preporuku da usvoji Nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnog dru\u0161tva. Dala je i preporuku Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da uvede dugoro\u010dno institucionalno i programsko financiranje aktivnosti organizacija civilnog dru\u0161tva u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.<\/p>\n Naime, pote\u0161ko\u0107e s kojima se susre\u0107u organizacije civilnog dru\u0161tva uklju\u010duju nedostatak javne politike za stvaranje povoljnoga okru\u017eja za njihov razvoj, s obzirom da je posljednji takav nacionalni strate\u0161ki dokument istekao jo\u0161 2016. godine, kao i nedostatnu funkcionalnost institucionalnoga okvira za razvoj civilnog dru\u0161tva, posebice Savjeta za razvoj civilnog dru\u0161tva. Isti\u010du i nedostatno financiranje, osobito aktivnosti poput zagovaranja i pra\u0107enja ljudskih prava i diskriminacije te s time povezane te\u0161ko\u0107e u odr\u017eavanju kontinuiteta rada i kvalitetne radne snage. Problem su i ka\u0161njenja u raspisivanju natje\u010daja i isplati sredstava, kao i definiranje aktivnosti prihvatljivih za financiranje u pojedina\u010dnim natje\u010dajima koje ponekad ne odgovaraju stvarnim potrebama na terenu. Udruge koje djeluju na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije izvje\u0161tavaju o jo\u0161 uvijek prisutnim posljedicama potresa na njihov rad.<\/p>\n Sudjelovanje u radnim skupinama i u javnim savjetovanjima OCD-i i dalje ocjenjuju vi\u0161e formalnom mogu\u0107no\u0161\u0107u sudjelovanja u kreiranju javnih politika nego mogu\u0107no\u0161\u0107u stvarnog sadr\u017eajnog doprinosa te ukazuju da se njihovi doprinosi nedostatno uzimaju u obzir.<\/p>\n Pojedine udruge izvje\u0161tavaju o uvredama i klevetama koje zaprimaju putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, ali i privatnih poruka odaslanih njihovim zaposlenicama\/icima, a i o prijetnjama. Pojedinci koji na ovakav na\u010din poku\u0161avaju zastra\u0161iti branitelje ljudskih prava su osna\u017eeni time \u0161to se nezakonita komentiranja na dru\u0161tvenim mre\u017eama i u komentarima na portalima naj\u010de\u0161\u0107e ne sankcioniraju, pa ponekad nastavljaju s takvom komunikacijom i u stvarnom svijetu, a \u0161to sve mo\u017ee potaknuti i na fizi\u010dke napade.<\/p>\n Pri tome nisu sve organizacije civilnog dru\u0161tva i njihovi djelatnici jednako izlo\u017eeni napadima i pritiscima te su i s obzirom na teme kojima se bave izlo\u017eeni razli\u010ditim problemima vezanim za omogu\u0107avanje ili neomogu\u0107avanje njihovog rada, bilo izravnog ili zagovara\u010dkog.<\/p>\n Organizacije civilnog dru\u0161tva koje djeluju u podru\u010dju prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 tako ukazuju na povrede prava na pristup informacijama, izazove u sudjelovanju javnosti u procesima dono\u0161enja propisa i prava na pristup pravosu\u0111u u pitanjima okoli\u0161a iz Aarhu\u0161ke konvencije te izlo\u017eenost SLAPP tu\u017ebama. Ve\u0107ini organizacija je i onemogu\u0107en pristup prihvatili\u0161tima za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite, osim povremeno, kada prisustvuju saslu\u0161anjima tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, a nemaju niti redovit pristup prihvatnim centrima za strance, premda pru\u017eaju i besplatnu pravnu pomo\u0107.<\/p>\n I novinari se suo\u010davaju sa SLAPP tu\u017ebama, a posebice negativan utjecaj mogu imati kada su usmjerene na neprofitne ili male i lokalne medije kojima presuda kojom se nala\u017ee pla\u0107anje nov\u010danog iznosa tu\u017eitelju mo\u017ee predstavljati preveliki financijski teret zbog kojeg moraju raspustiti redakcije. Medijski djelatnici ponekad su i \u017ertve kaznenih djela – HND je u sklopu projekta Safe Journalists u 2023. godini evidentirao 11 napada i prijetnji prema novinarima, od koji su dvije prijetnje smr\u0107u i te\u0161kim tjelesnim ozljedama, dvije su fizi\u010dki napadi, a sedam su druge prijetnje. Pored navedenog, HND bilje\u017ei i druge vrste pritisaka na novinare i medije pri \u010demu upozorava na izostanak osuda takvih pojava od strane visokopozicioniranih du\u017enosnika. Novinarska struka je zakonsku izmjenu uvo\u0111enja novog kaznenog djela Neovla\u0161tenog otkrivanja sadr\u017eaja istra\u017enih ili dokaznih radnji kojim se predvi\u0111a kazna zatvora do tri godine za taksativno pobrojane osobe koje neovla\u0161teno otkriju sadr\u017eaj izvidne ili dokazne radnje s ciljem da ih u\u010dine javno dostupnim prepoznala kao ugrozu medijskih sloboda i prava na informiranje te napad na javni interes.<\/p>\n Kona\u010dno, s obzirom na to da je i institucija pu\u010dke pravobraniteljice spada pod branitelje ljudskih prava, va\u017eno je istaknuti i da je Europska komisija Republici Hrvatskoj i ove godine, kao i prethodne dvije, dala preporuku vezanu uz na\u0161u instituciju<\/a>. Tako je jedna od sveukupno \u010detiri preporuke Hrvatskoj i ona \u201eda dodatno pobolj\u0161a provedbu preporuka i sustavnije odgovara na zahtjeve pu\u010dke pravobraniteljice za informacije\u201c.<\/p>\n Vezano za osiguravanje uvjeta za u\u010dinkovit rad pu\u010dke pravobraniteljice kao neovisne nacionalne institucije za za\u0161titu ljudskih prava, zna\u010dajan problem predstavlja nea\u017eurna rasprava izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice u Hrvatskom saboru.<\/strong> Iako je pu\u010dka pravobraniteljica ve\u0107 po\u010dela s radom na izradi Izvje\u0161\u0107a za 2024. godinu, jo\u0161 uvijek nisu u Hrvatskom saboru raspravljena \u010dak dva posljednja godi\u0161nja izvje\u0161\u0107a, za 2022. i za 2023. godinu, niti posebno izvje\u0161\u0107e o utjecaju pandemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost. Pri tom, Vlada jo\u0161 uvijek nije Saboru niti dostavila mi\u0161ljenje na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, stoga jo\u0161 uvijek nema uvjeta za raspravu o njemu. Isto se zasigurno\u00a0 ne mo\u017ee nazvati osiguravanjem uvjeta za u\u010dinkovit rad opunomo\u0107enice Hrvatskog sabora za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava, kako Ustav imenuje pu\u010dku pravobraniteljicu, odnosno institucije koja ulazi u krug branitelja ljudskih prava u Hrvatskoj.<\/p>\n\u0160to sve branitelji ljudskih prava rade<\/strong><\/h3>\n
\n
UN, Europska unija i Vije\u0107e Europe prepoznaju va\u017enost branitelja ljudskih prava<\/strong><\/h3>\n
U kojim uvjetima djeluju branitelji ljudskih prava u Hrvatskoj<\/strong><\/h3>\n