{"id":21518,"date":"2024-12-09T18:51:01","date_gmt":"2024-12-09T16:51:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=20081"},"modified":"2024-12-10T09:09:29","modified_gmt":"2024-12-10T07:09:29","slug":"40-godina-un-konvencije-protiv-mucenja-i-drugih-okrutnih-neljudskih-i-ponizavajucih-postupaka-ili-kaznjavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/40-godina-un-konvencije-protiv-mucenja-i-drugih-okrutnih-neljudskih-i-ponizavajucih-postupaka-ili-kaznjavanja\/","title":{"rendered":"40 godina UN Konvencije protiv mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih i poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja"},"content":{"rendered":"

Prije 40 godina, 10. prosinca 1984. godine, Op\u0107a Skup\u0161tina Ujedinjenih naroda usvojila je Konvenciju protiv mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih i poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja<\/strong>. Konvencija je stupila na snagu 26. lipnja 1987. godine, pa se od tada na ovaj datum obilje\u017eava Me\u0111unarodni dan podr\u0161ke \u017ertvama mu\u010denja.<\/p>\n

Prema Konvenciji, dr\u017eave \u010dlanice obvezuju se preuzeti sve zakonske mjere za sprje\u010davanje mu\u010denja unutar svojih granica (\u010dl. 2), kao i da ne\u0107e protjerati ili izru\u010diti drugoj dr\u017eavi osobu za koju se sumnja da bi mogla biti izlo\u017eena mu\u010denju (\u010dl. 3). Tijekom godina, me\u0111unarodni okvir protiv mu\u010denja daleko je odmaknuo, a apsolutna zabrana mu\u010denja i drugog okrutnog, neljudskog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja postala je pravni konsenzus, priznat kao jus cogens norma.<\/p>\n

Konvencija je dala \u0161iroku definiciju apsolutne zabrane te se jasno navelo da se ne mo\u017ee opravdati ni u izuzetnim okolnostima kao \u0161to su ratno stanje, stanje politi\u010dke nestabilnosti ili bilo koje drugo izvanredno stanje. Na temelju Konvencije osnovan je UN-ov Odbor protiv mu\u010denja<\/strong> koji, u skladu s utvr\u0111enim principima, provjerava implementaciju obaveza dr\u017eava \u010dlanica u odnosu na borbu protiv mu\u010denja, odgovornosti u provo\u0111enju u\u010dinkovite istrage te za\u0161titu i podr\u0161ku \u017ertvama mu\u010denja. Osim njega, u podr\u0161ku \u017ertvama uklju\u010deni su i posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za mu\u010denje i Dobrovoljni fond Ujedinjenih naroda za \u017ertve mu\u010denja.<\/p>\n

Stupanje na snagu Fakultativnog protokola uz Konvenciju<\/strong> 2006. godine dalo je novi poticaj prevenciji mu\u010denja, uspostavljaju\u0107i sustav redovitih, neovisnih posjeta nadzornih tijela mjestima li\u0161avanja slobode, kao klju\u010dnu za\u0161titu od zlostavljanja. Fakultativni protokol dao je \u0161iru sliku borbe protiv mu\u010denja, koja ne uklju\u010duje samo u\u010dinkovitu istragu i ka\u017enjavanje po\u010dinitelja, kao i adekvatnu pomo\u0107 i podr\u0161ku \u017ertvama mu\u010denja, nego i preventivni pristup. On uklju\u010duje redovite i nenajavljene obilaske\u00a0 mjesta gdje se nalaze ili bi se mogle nalaziti osobe koje su li\u0161ene slobode, a kako bi se detektirali mogu\u0107i rizici mu\u010denja, kao i davanje preporuka s ciljem uklanjanja tih rizika i za\u0161tite osoba li\u0161enih slobode. Na me\u0111unarodnoj razini osnovan je UN-ov Pododbor za prevenciju mu\u010denja<\/strong>, dok su sukladno Fakultativnom protokolu, na nacionalnoj razini uspostavljeni tzv. nacionalni preventivni mehanizmi (NPM). U Republici Hrvatskoj je Hrvatski sabor 28. sije\u010dnja 2011. godine usvojio Zakon o nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja kojim je propisao da poslove NPM-a u Hrvatskoj obavlja pu\u010dki pravobranitelj.<\/strong><\/p>\n

Sinergija izme\u0111u me\u0111unarodnih i nacionalnih tijela treba dovesti do ve\u0107e za\u0161tite prava osoba li\u0161enih slobode i postupanja prema njima u mjestima u kojima se nalaze ili bi se mogli nalaziti, uklju\u010duju\u0107i i de facto li\u0161avanje slobode. U \u010dlanku 4. Fakultativnog protokola definira se nadle\u017enost i u mjestima gdje osobe mogu biti li\u0161ene slobode, pa je u tom kontekstu ove godine UN Pododbor za sprje\u010davanje mu\u010denja izradio i komentar koji daje jasnu i sveobuhvatnu definiciju gdje mogu biti osobe li\u0161ene slobode, odnosno \u0161to se sve mo\u017ee definirati kao de facto li\u0161avanje slobode, uklju\u010duju\u0107i javne i privatne ustanove u kojima se nalaze osobe zadr\u017eane bez svoje volje i pristanka.<\/p>\n

Osobe li\u0161ene slobode<\/strong> pripadaju dru\u0161tvenim skupinama najizlo\u017eenijima riziku od mu\u010denja i drugim okrutnim, neljudskim ili poni\u017eavaju\u0107im postupcima ili ka\u017enjavanjima. To se posebno odnosi na prve sate nakon privo\u0111enja, uhi\u0107enja i drugih oblika li\u0161enja slobode<\/strong>, kada postoji opasnost od namjernog nano\u0161enja te\u0161ke boli i patnje s ciljem postizanja odre\u0111ene svrhe, od ili uz suglasnost dr\u017eavnih organa.<\/p>\n

Zbog toga je osobito va\u017ena suradnja me\u0111unarodnih i doma\u0107ih tijela koji kroz zajedni\u010dke napore i davanje preporuka imaju za cilj u\u010dinkovitu borbu protiv mu\u010denja u mjestima li\u0161avanja slobode, a na \u010dijim se izvje\u0161\u0107ima temelje i zaklju\u010dci UN Odbora protiv mu\u010denja.<\/p>\n

Vi\u0161e o radu pu\u010dke pravobraniteljice kao Nacionalnog preventivnog mehanizma doznajte u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, u poglavljima:<\/p>\n