Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter organizirala je 3.12.2024. godine konferenciju \u201eDiskriminacija i za\u0161tita od diskriminacije u Hrvatskoj: 15 godina Zakona o suzbijanju diskriminacije\u201c.<\/p>\n
Cilj konferencije bio je dati doprinos boljoj za\u0161titi od diskriminacije u Hrvatskoj, podsje\u0107anjem na to \u0161to je diskriminacija, kako je prepoznati i kako se od nje za\u0161tititi te raspravom o tome kako pobolj\u0161ati provedbu Zakona o suzbijanju diskriminacije.<\/p>\n
U uvodnom obra\u0107anju sudionicima, pu\u010dka pravobraniteljica podsjetila je kako je Zakon o suzbijanju diskriminacije organski zakon, \u010dije je dono\u0161enje bilo jedan od koraka na putu Hrvatske prema EU. Osobito je zna\u010dajan jer definira \u0161to se smatra diskriminacijom, uklju\u010duju\u0107i razli\u010dite oblike i osnove diskriminacije, ure\u0111uje institucionalni okvir za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj i postupak pred sudom. Pu\u010dka pravobraniteljica prisjetila se pripreme i dono\u0161enja zakona 2008. godine, u \u010demu je i sama sudjelovala te nakon \u0161to je pu\u010dki pravobranitelj postao sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj na temelju ovog Zakona, u vrijeme kada pu\u010dki pravobranitelj bio pokojni Jurica Mal\u010di\u0107, dolaska u instituciju radi uspostavljanja tog novog mandata.<\/p>\n
Od 1.1. 2009. godine i stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije do danas, institucija je postupala u vi\u0161e od 4500 predmeta vezanih uz diskriminaciju, otkrila je pu\u010dka pravobraniteljica. Upravo taj rad, ali i iskustvo s terenskih obilazaka, iz istra\u017eivanja, iz analize sudske prakse i drugih izvora, ukazuje kako je potrebna jo\u0161 bolja primjena Zakona.<\/p>\n
Govore\u0107i o brojnim izazovima, istaknula je nedovoljno poznavanje toga \u0161to je diskriminacija, i u \u0161iroj javnosti i konkretnih odredbi i europske prakse me\u0111u onima koji bi u profesionalnom svojstvu trebali provoditi Zakon o suzbijanju diskriminacije; zatim poruke javnih i utjecajnih osoba kojima se \u0161iri netrpeljivost prema razli\u010ditim dru\u0161tvenim skupinama, koja se onda dalje rasplamsava me\u0111u gra\u0111anima, posebno na internetu; zatim nedovoljno ambiciozne i konkretne javne politike u podru\u010dju suzbijanja diskriminacije, s \u010dijom provedbom se i kasni; zatim pitanje financiranja organizacija civilnog dru\u0161tva koje se bave suzbijanjem diskriminacije, pri \u010demu je posebno problemati\u010dno financiranje podno\u0161enja udru\u017enih tu\u017ebi u broj\u010dano vrlo skromnoj sudskoj praksi iz podru\u010dja diskriminacije; i kona\u010dno, \u0161to se nedovoljno \u010desto uva\u017eavaju mi\u0161ljenja i prijedlozi institucije pu\u010dke pravobraniteljice i kada upozorava na mogu\u0107e diskriminatorne u\u010dinke zakona i drugih propisa prije njihova dono\u0161enja u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u te pred saborskim odborima, kao i mi\u0161ljenja i preporuke vezano za postoje\u0107e propise i prakse u predmetima te u godi\u0161njim Izvje\u0161\u0107ima koje podnosi Hrvatskom saboru.<\/p>\n
Pu\u010dka pravobraniteljica je me\u0111u izazove istaknula i proces u kojem se Hrvatska trenutno nalazi, a to je implementacija dviju novih EU direktiva \u010diji je cilj unaprijediti borbu protiv diskriminacije (i) kroz ja\u010danje neovisnosti i u\u010dinkovitosti tijela za jednakost odnosno pravobraniteljskih institucija.<\/p>\n
Ministar pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan naglasio je kako je preporuke pu\u010dke pravobraniteljice va\u017eno \u010duti, o njima razgovarati i provoditi ih, te da su za ja\u010danje pravobraniteljskih institucija klju\u010dni odgovaraju\u0107i ljudski i financijski resursi, kao i stvaranje pozitivnog okru\u017eenja za njihov rad.<\/p>\n
Naveo je i kako su prevencija i edukacija klju\u010d borbe protiv diskriminacije, borbe koja po\u010dinje u obrazovnom sustavu i u radnom okru\u017eenju, dok je sudbena vlast tek zadnja instanca. Govore\u0107i o implementaciji EU direktiva o tijelima za jednakost, istaknuo je da \u0107e Hrvatskoj na tom putu od velike pomo\u0107i biti suradnja s pu\u010dkom pravobraniteljicom i posebnim pravobraniteljstvima.<\/p>\n
Predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora Milorad Pupovac prisjetio se kako 2008., kad je Sabor usvajao Zakon o suzbijanju diskriminacije, i 2009., kad je stupio na snagu, nije manjkalo protivnika njegovoj primjeni. No, prevladavao je optimizam europskih vrijednosti i europske pravne ste\u010devine, koji je i omogu\u0107io da se Zakon usvoji. Usvajanje i po\u010detak primjene dodatno su osna\u017eile taj optimizam, kao i borbu protiv diskriminacije i snagu institucije pu\u010dkog pravobranitelja \u010dije se uloga i utjecaj od tada poja\u010dava, kao i posebnih pravobraniteljstava.<\/p>\n
Govore\u0107i o problemima u dana\u0161njem dru\u0161tvu, posebno je istaknuo socijalne nejednakosti, pote\u0161ko\u0107e mladih i starijih osoba, slabljenje sustava javnog zdravstva te regionalne nejednakosti koje su u nekim slu\u010dajevima ekstremne. Naveo je i politi\u010dku hostilizaciju predstavnika nacionalnih manjina, \u0107irili\u0107nog pisma i nevladinih organizacija srpske nacionalne manjine, kao i zabranjivanje komemorativnih praksi.<\/p>\n
Sudionicima se obratio i Tam\u00e1s K\u00e1d\u00e1r, ko-direktor Europske mre\u017ee tijela za jednakost (EQUINET), koja okuplja 47 tijela za jednakost iz 38 europskih zemalja, klju\u010dnih za o\u010duvanje jednakosti i borbe protiv diskriminacije u svojim zemljama. Istaknuo je doprinos institucije pu\u010dke pravobraniteljice Equinet-u tijekom zadnjih 15 godina, navode\u0107i je kao primjer sna\u017ene i neovisne institucije te je osobito istaknuo ulogu upravo trenutne pu\u010dke pravobraniteljice Tene \u0160imonovi\u0107 Einwalter koja je ovom mre\u017eom predsjedavala u \u010dak tri mandata te, izme\u0111u ostalog, doprinijela dono\u0161enju spomenutih direktiva o tijelima za jednakost, kao i ulogu koordinatorica dviju radnih skupina Equineta koje dolaze upravo iz ove institucije.<\/p>\n
U nastavku konferencije odr\u017eana su tri panela koji su bili prilika za pogled u pro\u0161lost, analizu sada\u0161njosti i ukazivanje na potrebne konkretne korake u budu\u0107nosti za u\u010dinkovitiju borbu protiv diskriminacije.<\/p>\n
Prvi panel odr\u017ean je pod nazivom \u201eprepreke u ostvarivanju jednakosti \u2013 pro\u017eivljena iskustva. U\u00a0 njemu s sudjelovale Nikolina Patalen (Ured pu\u010dke pravobraniteljice), Paulina Arbutina (Srpsko narodno vije\u0107e), Sini\u0161a Senad Musi\u0107 (Rom.hr), Vanda Crnjac Paukovi\u0107 (Sindikat umirovljenika Hrvatske), Sandra Turkanovi\u0107 (SOS Rijeka \u2013 Centar za nenasilje i ljudska prava), Franko Dota (Zagreb Pride) i Magdalena Guzali\u0107 (Marica Mili\u0107, Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske \u2013 SOIH), a moderirala ga je Natalija Havelka (Centar za mir, nenasilje i\u00a0 ljudska prava Osijek).<\/p>\n
Govornici su se slo\u017eili kako je Zakon donio stvarnu promjenu u \u017eivote ljudi, kao i da se diskriminacija sve vi\u0161e prijavljuje. No, i dalje veliki broj gra\u0111ana ne zna za Zakon o suzbijanju diskriminacije i na koji na\u010din ih on \u0161titi, dok dio gra\u0111ana ne prijavljuje diskriminaciju i ne pokre\u0107e postupke jer smatra da se ni\u0161ta ne\u0107e promijeniti i\/ili su preoptere\u0107eni cijelim nizom velikih problema u ostvarivanju razli\u010ditih prava zbog \u010dega nemaju snage suprotstaviti se i diskriminaciji. Istaknuto je i kako su jo\u0161 uvijek \u0161iroko prisutne predrasude i stereotipi prema razli\u010ditim skupinama, \u0161to ote\u017eava ostvarivanje jednakosti.<\/p>\n
U panelu pod nazivom \u201eZa\u0161tita od nejednakosti \u2013 stanje i sljede\u0107i koraci\u201c govorili su zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Dijana Kesonja, zamjenica pravobraniteljice za djecu Tatjana Holjevac, pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Juri\u0161i\u0107, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Keve\u0161evi\u0107, sutkinja \u017dupanijskog suda u Zagrebu Iris Govi\u0107 Peni\u0107 i sudac Ustavnog suda Goran Selanec, a moderirala ga je savjetnica pu\u010dke pravobraniteljice Monika \u010cavlovi\u0107.<\/p>\n
Panelisti su se osvrnuli na razli\u010dite na\u010dine na koje pravobraniteljske institucije suzbijaju diskriminaciju te ukazali na neke primjere konkretnih promjena do kojih je njihovo djelovanje dovelo. U panelu je pa\u017enja osobito posve\u0107ena primjeni Zakona o suzbijanju diskriminacije na sudovima, a uz kratke osvrte na sudsku praksu i pojedina\u010dne sudske presude u predmetima vezanima uz diskriminaciju, govornici su istaknuli i najkorisnije alate koje u sudskim postupcima pru\u017ea Zakon. Me\u0111u njima je prebacivanje tereta dokazivanja, kao i mogu\u0107nost mije\u0161anja u sudske postupke te podno\u0161enja udru\u017enih tu\u017ebi. Kako je istaknuto, primjetno je i nadalje nerazumijevanje privatnog sektora \u2013 primjerice poslodavaca ili\u00a0 najmodavaca \u2013 kako biranje zaposlenika, klijenata ili najmoprimaca prema osnovama iz Zakona o suzbijanju diskriminacije predstavlja zakonom zabranjenu diskriminaciju. Prepoznat je i problem broj\u010dano oskudne sudske prakse, osobito vezano za gra\u0111anske postupke, pri \u010demu nije poznato da u, primjerice, slu\u010daju osnove imovnog stanja ona uop\u0107e i postoji.<\/p>\n
U tre\u0107em panelu, pod nazivom \u201eDodatni mehanizmi za\u0161tite od diskriminacije\u201c, govorili su Tatjana Vla\u0161i\u0107, zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice, Klaudija Kregar Ore\u0161kovi\u0107 (Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH), Marko Kova\u010di\u0107 (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci), Barbara Matej\u010di\u0107 (slobodna novinarka), Bukky Adebowale (Irish Network Against Racism \u2013 INAR), Sara Lali\u0107 (Centar za mirovne studije) i Sun\u010dica Brnardi\u0107 (Savez samostalnih sindikata Hrvatske), a moderirala ga je Tina \u0110akovi\u0107 (Ku\u0107a ljudskih prava).<\/p>\n
U raspravi je istaknuta va\u017enost i drugih na\u010dina prevencije diskriminacije i za\u0161tite od iste. Istaknuta je tako va\u017enost pra\u0107enja provedbe preporuka pu\u010dke pravobraniteljice, uz osvrt na novi kvantitativni model prikupljanja podataka o tome. Nagla\u0161ena je i nedovoljna brzina stvarnih promjena do kojih dovodi primjena Zakona o suzbijanju diskriminacije, posebno kad je u pitanju u\u010dinak na marginalizirane skupine. Tako kroz godine niti jedna velika \u201etema\u201c diskriminacije\u00a0 nije zatvorena, a u me\u0111uvremenu su stigle nove. Prepoznato je i kako su, uz u\u010dinkovitu primjenu zakona i javnih politika, potrebne i \u0161ire dru\u0161tvene intervencije koje idu na uklanjanje uzroka diskriminacije, kao \u0161to su rasizam, ksenofobija, seksizam, homofobija, ageizam i drugi. Istaknuta je i potreba ja\u010danja pravosu\u0111a, zdravstvenog i sustava socijalne skrbi, obrazovanja i drugih sustava sustava, koji omogu\u0107uju da gra\u0111ani, posebno najugro\u017eenije skupine, zaista mogu do\u0107i do svojih prava. Nagla\u0161ena je i va\u017enost podizanja vidljivosti tih skupina, kroz rad organizacija civilnog dru\u0161tva, a i pravobraniteljskih institucija te je nagla\u0161ena i va\u017enost teme jednakosti u kriznim situacijama, kao \u0161to su bile poplave, epidemija i potresi.<\/p>\n
Zatvaraju\u0107i konferenciju, pu\u010dka pravobraniteljica poru\u010dila je kako institucije kao \u0161to su tijela za jednakost moraju biti neovisne kako bi mogle u\u010dinkovito djelovati u suzbijanju diskriminacije, pri \u010demu je njihova uloga stru\u010dno i hrabro ukazivati na probleme vezane uz diskriminaciju, ravnopravnost i jednakost, ma koliko bila rije\u010d o temama koje se do\u017eivljavaju kao politi\u010dki osjetljive ili kontroverzne. Ponovila je va\u017enost obrazovanja i edukacije u borbi protiv diskriminacije, kao i va\u017enost suradnje razli\u010ditih dionika.<\/p>\n
Govore\u0107i o tome \u0161to bi bile dobre vijesti na idu\u0107oj obljetnici stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, navela kako bi za to bilo potrebno da vi\u0161e ljudi zna \u0161to je diskriminacija i kako se za\u0161tititi, da se prijedlozi institucije pu\u010dke pravobraniteljice, kao i posebnih pravobranitelja \u010de\u0161\u0107e i na vrijeme \u010duju, uva\u017eavaju i preporuke implementiraju, kao i da Hrvatska slu\u017ei kao primjer dobre prakse u implementaciji direktiva o tijelima za jednakost. Hrvatska je, zaklju\u010dila je, ve\u0107 sada primjer dobre prakse u smislu za\u0161tite koju pru\u017ea Zakon o suzbijanju diskriminacije te je izrazila odlu\u010dnost u za\u0161titi dosega ovog Zakona, no ponovno ukazuju\u0107i da njegova primjena mo\u017ee i mora biti i bolja.<\/p>\n
<\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter organizirala je 3.12.2024. godine konferenciju \u201eDiskriminacija i za\u0161tita od diskriminacije u Hrvatskoj: 15 godina Zakona o suzbijanju diskriminacije\u201c. Cilj konferencije bio je dati doprinos boljoj za\u0161titi od diskriminacije u Hrvatskoj, podsje\u0107anjem na to \u0161to je diskriminacija, kako je prepoznati i kako se od nje za\u0161tititi te raspravom o tome kako […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":21102,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[629,2080,2056,2055],"class_list":["post-21503","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-dogadaji","tag-suradnja","tag-zakoni-drugi-propisi-i-strateski-dokumenti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21503","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21503"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21503\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22116,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21503\/revisions\/22116"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21102"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21503"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21503"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21503"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}