{"id":21476,"date":"2024-10-24T11:44:20","date_gmt":"2024-10-24T09:44:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=19893"},"modified":"2025-09-10T13:00:47","modified_gmt":"2025-09-10T11:00:47","slug":"direktiva-eu-o-odr-ivom-poslovanju-uloga-poslovne-zajednice-u-za-titi-ljudskih-prava-i-okoli-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/direktiva-eu-o-odr-ivom-poslovanju-uloga-poslovne-zajednice-u-za-titi-ljudskih-prava-i-okoli-a\/","title":{"rendered":"Direktiva EU o odr\u017eivom poslovanju \u2013 uloga poslovne zajednice u za\u0161titi ljudskih prava i okoli\u0161a"},"content":{"rendered":"

EU je usvajanjem Direktive o du\u017enoj pa\u017enji o odr\u017eivom poslovanju napravila iskorak u za\u0161titi ljudskih prava i okoli\u0161a kroz nova pravno obvezuju\u0107a pravila za dr\u017eave \u010dlanice koja se odnose na najve\u0107a trgova\u010dka dru\u0161tva. Direktivu je potrebno kvalitetno transponirati u nacionalno zakonodavstvo, za \u0161to je potrebno pokrenuti dijalog dovoljno rano i uz uklju\u010divanje razli\u010ditih zainteresiranih dionika, a potom i osigurati u\u010dinkovito pra\u0107enje njene primjene. Zaklju\u010dak je to konferencije posve\u0107ene ovoj Direktivi, koju je 22.10.2024. godine u Zagrebu organizirala pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter.<\/p>\n

Otvaraju\u0107i konferenciju, pu\u010dka pravobraniteljica je ukazala kako Direktiva mo\u017ede donijeti koristi i gra\u0111anima i poslovnoj zajednici. U svrhu sna\u017enije za\u0161tite ljudskih prava i za\u0161tite okoli\u0161a, a vezano za provedbu mjera du\u017ene pa\u017enje usmjerenih odgovornom poslovnom pona\u0161anju, propisana je uspostava smislene suradnje trgova\u010dkih dru\u0161tava s dionicima, a za gra\u0111ane je zna\u010dajna i obveza trgova\u010dkih dru\u0161tava da uspostave mehanizam pritu\u017eivanja, kao i gra\u0111anskopravna odgovornost u slu\u010daju nano\u0161enja \u0161tete poslovanjem. S druge strane, Direktiva trgova\u010dkim dru\u0161tvima mo\u017ee donijeti ve\u0107e povjerenje potro\u0161a\u010da, bolje upravljanje rizicima, a mogu biti i privla\u010dniji za budu\u0107e zaposlenike. Da bi Direktiva u Hrvatskoj \u201eo\u017eivjela\u201c kroz zakone i praksu, bit \u0107e je va\u017eno kvalitetno prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. Pravobraniteljica je ovu konferenciju i organizirala s ciljem pove\u0107avanja svijesti o dono\u0161enju ove Direktive te okupljanja razli\u010ditih dionika \u2013 poslovne zajednice, tijela dr\u017eavne uprave, sindikata i organizacija civilnog dru\u0161tva, kako bi rasprava o transponiranju Direktive krenula dovoljno rano i uz uklju\u010divanje \u0161ireg kruga zainteresiranih dionika.<\/p>\n

\"\"<\/a>Ministrica za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije Marija Vu\u010dkovi\u0107 pozdravila je organizaciju ove konferencije, smatraju\u0107i da na dobar i motiviraju\u0107i na\u010din uvodi u pripremu okvira i implementaciju nedavno usvojene Direktive. Istaknula je pri tome va\u017enost Direktive o odr\u017eivom poslovanju upravo glede za\u0161tite okoli\u0161a kao jednog od prioriteta. Njezinoj provedbi mogao bi doprinijeti i novi alat Ministarstva –\u00a0 upravljanje sredstvima putem organizacijskog fonda, u okviru kojeg raspola\u017ee s milijardu i 300 milijuna eura.<\/p>\n

\"\"<\/a>Ana \u010culo, na\u010delnica Sektora za investicije u Ministarstvu gospodarstva, predstavila je Smjernice OECD-a za multinacionalna poduze\u0107a o odgovornom poslovnom pona\u0161anju. Rije\u010d je o neobvezuju\u0107im preporukama, ali uz obvezu uspostavljanja mehanizma za prijavu kr\u0161enja Smjernica i pru\u017eanje usluga posredovanja i mirenja u tim slu\u010dajevima. Dr\u017eave obveznice su du\u017ene osnovati Nacionalne kontaktne to\u010dke za odgovorno poslovno pona\u0161anje, a u Hrvatskoj je osnovana u svibnju 2019. godine.<\/p>\n

\"\"<\/a>Izvanredni profesor Damir Muhvi\u0107 s Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku predstavio je prava i obveze propisane ovom Direktivom. Naglasio je kako ona ne pokriva sva trgova\u010dka dru\u0161tva, ve\u0107 ona koja imaju vi\u0161e od 1000 zaposlenika i svjetski godi\u0161nji neto promet od 450 milijuna eura, kao i trgova\u010dka dru\u0161tva tre\u0107ih dr\u017eava s godi\u0161njim neto prometom 450 milijuna eura u EU. Pri tom, ovo je minimalni obuhvat predvi\u0111en Direktivom, dok dr\u017eave \u010dlanice imaju slobodu i mogu\u0107nost propisati i \u0161iri obuhvat i tako pove\u0107ati broj trgova\u010dkih dru\u0161tava koji su obveznici postupanja u skladu s ovom Direktivom.<\/p>\n

U nastavku konferencije, odr\u017eana je panel rasprava o konkretnim koracima koji slijede te je predstavljena postoje\u0107a pozitivna poslovna praksa. Petra Jurina, voditeljica Slu\u017ebe za op\u0107e propise gra\u0111anskog, procesnog i trgova\u010dkog prava u Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije, naglasila je kako \u0107e sustav do\u017eivjeti zna\u010dajnu novinu, s obzirom na to da u ovom trenutku Hrvatska nema zakonodavstvo koje bi pokrivalo obveze iz Direktive. Istaknula je i da je potrebno odlu\u010diti o nacionalnom nadzornom tijelu, koje \u0107e biti neovisno i imati dovoljne financijske i ljudske kapacitete. Takvih tijela mo\u017ee biti i vi\u0161e, a imat \u0107e, izme\u0111u ostaloga, ovlasti izricanja sankcija, uklju\u010duju\u0107i nov\u010danih, mo\u0107i \u0107e izricati i privremene mjere poput saniranja \u0161tete i prestanka \u0161tetnog djelovanja.<\/p>\n

\"\"<\/a>Branka Piv\u010devi\u0107 Novak, na\u010delnica Sektora za klimatsku aktivnost u Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije, navela je kako Hrvatska ima i provodi vi\u0161e strategija koje prate ciljeve suo\u010davanja s globalnim krizama vezano za za\u0161titu okoli\u0161a, odr\u017eanje bioraznolikosti i zelene tranzicije. Navela je kako \u0107e zakonski okvir kojim \u0107e se ova Direktiva prenijeti u hrvatsko zakonodavstvo podr\u017eati upravo te iste ciljeve, \u0161to je nu\u017eno jer navedene krize podrivaju i kvalitetu \u017eivota i poslovanje.<\/p>\n

Dijana Kesonja, zamjenica pu\u010dka pravobraniteljice, navela je kako institucija pu\u010dke pravobraniteljice ima dugogodi\u0161nje iskustvo i vi\u0161e mandata koji su relevantni s obzirom na fokus Direktive na ljudska prava i okoli\u0161. Vezano uz implementaciju Direktive, institucija \u0107e imati vi\u0161estruku ulogu. Prvo, u postupku implementacije kroz davanje komentara i prijedloga za bolja rje\u0161enja u postupku dono\u0161enja pravnog okvira; zatim kao tijelo kojem se \u2013 u skladu sa Zakonom o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti – mogu prijaviti nepravilnosti koje \u0107e vjerojatno obuhva\u0107ati i ova Direktiva. Aktivnu ulogu institucija \u0107e imati i kroz smislenu suradnju s poslovnim sektorom, nadzornim tijelom, ali i drugim dionicima kao, primjerice, udru\u017eenjima radnika, udru\u017eenjima poslodavaca, organizacijama civilnog dru\u0161tva koje se bave za\u0161titom ljudskih prava i za\u0161titom okoli\u0161a. Gledaju\u0107i u jo\u0161 dalju budu\u0107nost, za \u0161est godina kada uslijedi revizija Direktive, bit \u0107e prilike dati konstruktivne prijedloge za unaprje\u0111enje Direktive, \u0161to je korisno s obzirom na to da niti jedan propis ne mo\u017ee predvidjeti sve \u017eivotne situacije.<\/p>\n

Mirjana Mate\u0161i\u0107, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za odr\u017eivi razvoj (HR PSOR), naglasila je kako ova Direktiva poti\u010de gospodarstvo da uvodi procese, odnosno procjenjuju negativne utjecaje u svojim lancima vrijednosti, a njezina je provedba pitanje stvaranja poticajnih uvjeta u kojima \u0107e kompanije imati interesa. Direktiva, rekla je, u su\u0161tini predstavlja pro\u0161irenje odgovornosti u nabavlja\u010dkim lancima.<\/p>\n

Antonija Lon\u010dar, direktorica marketinga, komunikacija i dru\u0161tvene odgovornosti u kompaniji Ericsson Nikola Tesla Grupa, poseban naglasak stavila je na interne provjere. Tako\u0111er je predstavila primjere praksi kroz koje ova kompanija nastoji doprinijeti i digitalnoj tranziciji i smanjenju rizika u proizvodnom lancu.<\/p>\n

Sara For\u0161ek Pa\u017ein, stru\u010dnjakinja za odr\u017eivi razvoj i poslovanje iz M SAN Grupe, podijelila je praksu po kojoj provode dubinsku provjeru svih dobavlja\u010da, ali i odlaze u Kinu i direktno posje\u0107uju dobavlja\u010de, provjeravaju radne uvjete, razgovaraju sa zaposlenicima i detaljnije provjeravaju utjecaj cjelokupne proizvodnje na okoli\u0161.<\/p>\n

Sofija Babi\u0107, savjetnica za javne politike u World Wild Fundu Adria (WWF Adria), istaknula je kako u ovoj globalnoj organizaciji vjeruju u mogu\u0107nost transformacije poslovanja kompanija, a mnogima pri tome i pru\u017eaju podr\u0161ku kako bi pove\u0107ali razumijevanje va\u017enosti o\u010duvanja bioraznolikosti, ali i svoje poslovanje u odre\u0111enim segmentima u\u010dinili \u0161to odr\u017eivijima. Primjeri u Hrvatskoj uklju\u010duju hotelski lanac u kojem prate jelovnike i s njih uklanjaju ugro\u017eene vrste te kompaniju povezuju s malim oto\u010dnim ribarskim zajednicama, dok je na globalnoj razini uspostavljeno partnerstvo s lancem trgovina, u sklopu kojeg se prati porijeklo proizvoda kako ne bi bili povezani s uni\u0161tavanjem \u0161uma.<\/p>\n

U raspravi je istaknuto kako je ova konferencija osigurala \u201eneutralan teren\u201c na kojem je pu\u010dka pravobraniteljica kao neovisna institucija okupila poslovnu zajednicu, sindikate, organizacije civilnog dru\u0161tva i institucije, kao i da bi bilo korisno \u00a0nastaviti okupljati sve zainteresirane strane na ovu temu, radi daljnje rasprave o razli\u010ditima aspektima za\u0161tite ljudskih prava u korporativnom svijetu.<\/p>\n\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

EU je usvajanjem Direktive o du\u017enoj pa\u017enji o odr\u017eivom poslovanju napravila iskorak u za\u0161titi ljudskih prava i okoli\u0161a kroz nova pravno obvezuju\u0107a pravila za dr\u017eave \u010dlanice koja se odnose na najve\u0107a trgova\u010dka dru\u0161tva. Direktivu je potrebno kvalitetno transponirati u nacionalno zakonodavstvo, za \u0161to je potrebno pokrenuti dijalog dovoljno rano i uz uklju\u010divanje razli\u010ditih zainteresiranih dionika, […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":21067,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[696,2080,2056,2055,1288],"class_list":["post-21476","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-zastita-okolisa","tag-dogadaji","tag-suradnja","tag-zakoni-drugi-propisi-i-strateski-dokumenti","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21476","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21476"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21476\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22111,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21476\/revisions\/22111"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21476"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21476"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21476"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}