{"id":21450,"date":"2024-09-12T15:36:07","date_gmt":"2024-09-12T13:36:07","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=19857"},"modified":"2025-11-25T15:09:45","modified_gmt":"2025-11-25T13:09:45","slug":"odbor-za-ljudska-prava-un-a-raspravio-provedbu-me-unarodnog-pakta-o-gra-anskim-i-politi-kim-pravima-u-hrvatskoj-i-dao-preporuke-za-rje-avanje-uo-enih-problema","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/odbor-za-ljudska-prava-un-a-raspravio-provedbu-me-unarodnog-pakta-o-gra-anskim-i-politi-kim-pravima-u-hrvatskoj-i-dao-preporuke-za-rje-avanje-uo-enih-problema\/","title":{"rendered":"Odbor za ljudska prava UN-a raspravio provedbu Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima u Hrvatskoj i dao preporuke za rje\u0161avanje uo\u010denih problema"},"content":{"rendered":"

Zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Tatjana Vla\u0161i\u0107 sudjelovala je 1.7.2024. godine na 141. zasjedanju Odbora za ljudska prava UN-a u \u017denevi. Me\u0111u temama je bilo i \u010cetvrto periodi\u010dno izvje\u0161\u0107e Republike Hrvatske o provedbi Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima<\/a>.<\/p>\n

Zamjenica Vla\u0161i\u0107 na sjednici je predstavila osnovne informacije o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj i odgovarala na pitanja \u010dlanova Odbora. Temelj izlaganja bilo je paralelno izvje\u0161\u0107e<\/a> Odboru koje je pu\u010dka pravobraniteljica u suradnji s posebnim pravobraniteljstvima podnijela u lipnju, a \u010dija izrada je obveza pu\u010dke pravobraniteljice kao hrvatske nacionalne institucije za ljudska prava (NHRI) sa Statusom A.<\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e se temelji na radu po pritu\u017ebama gra\u0111ana, terenskom radu, istra\u017eivanjima, kao i podacima prikupljenim od razli\u010ditih dionika: tijela javne vlasti, organizacija civilnog dru\u0161tva, sindikata, poslodavaca, sveu\u010dili\u0161ta i mnogih drugih. Sadr\u017ei cijeli niz tema koje se odnose na gra\u0111anska i politi\u010dka prava, a koja su ujedno odgovor i na pitanja upu\u0107ena dr\u017eavi od strane Odbora za ljudska prava.<\/p>\n

Pozitivni pomaci, ali problema ima i dalje<\/strong><\/p>\n

U izvje\u0161\u0107u je ukazano da je, od dono\u0161enja prethodnih zaklju\u010dnih razmatranja o Republici Hrvatskoj 2015. godine, donesen niz strate\u0161kih dokumenata i zakonodavnih izmjena koji se odnose na promicanje i za\u0161titu ljudskih prava. Tako je u o\u017eujku 2023. Vlada donijela Nacionalni plan za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije 2023. \u2013 2027. i dva prate\u0107a akcijska plana za 2023. godinu, \u0161to je pozitivno.<\/p>\n

No, isto tako i da i dalje nedostaju konkretne mjere i aktivnosti kojima bi se u dovoljnoj mjeri rije\u0161ile sve identificirane potrebe i problemi, pri \u010demu jo\u0161 uvijek nisu doneseni akcijski planovi za razdoblje 2024.-2025. Tako\u0111er, jo\u0161 uvijek nije donesen nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnoga dru\u0161tva, pri \u010demu je prethodni strate\u0161ki dokument iz ovoga podru\u010dja istekao jo\u0161 2016. godine.<\/p>\n

U podru\u010dju borbe protiv korupcije u izvje\u0161\u0107u se ukazuje da su prisutni izazovi u radu povjerljivih osoba poslodavaca u podru\u010dju prijavljivanja nepravilnosti i za\u0161tite prijavitelja (tzv. zvi\u017eda\u010da), dok su sami prijavitelji nedovoljno upoznati sa za\u0161titom koju im pru\u017ea Zakon o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti. Sudska praksa u ovom podru\u010dju jo\u0161 je malobrojna, postupanja ni\u017eih sudova neujedna\u010dena, a postupci se ne tretiraju uvijek kao \u017eurni, \u0161to umanjuje u\u010dinkovitost za\u0161tite prijavitelja nepravilnosti, a time i motivaciju za prijavljivanje.<\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e, izme\u0111u ostalog, donosi i pregled stanja vezano za diskriminaciju, temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla, vezano uz iznimno te\u017eak polo\u017eaj u kojem \u017eivi velik broj Roma, kao i pote\u0161ko\u0107e s kojima se suo\u010davaju pripadnici srpske nacionalne manjine, a me\u0111u temama su i sloboda vjeroispovijedi i diskriminacija na temelju vjere. Sadr\u017ei i probleme vezane uz slobodu izra\u017eavanja i govor mr\u017enje, kao i zlo\u010dine iz mr\u017enje. U izvje\u0161\u0107u se navode pote\u0161ko\u0107e s kojima se susre\u0107u tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti te iznosi i situaciju u podru\u010dju sprje\u010davanja mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog i poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja, kao i pregled postupanja s osobama li\u0161enima slobode, primjerice u zatvorskom sustavu te probleme vezane uz pravosu\u0111e.<\/p>\n

U nastavku zasjedanja, na temu stanja za\u0161tite gra\u0111anskih i politi\u010dkih prava u Hrvatskoj govorili su govorili predstavnici Vlade Republike Hrvatske te predstavnici organizacija civilnog dru\u0161tva.<\/p>\n

    \n
  1. zasjedanje Odbora za ljudska prava trajalo je od 1. do 23.7.2024., a na dnevnom redu bila su i izvje\u0161\u0107a Hondurasa, Indije, Maldiva, Malte, Surinama i Sirije.<\/li>\n<\/ol>\n

    \u00a0<\/strong><\/p>\n

    Zavr\u0161no mi\u0161ljenje i preporuke Odbora<\/strong><\/p>\n

    U svom zavr\u0161nom izvje\u0161taju<\/a> od 11. rujna 2024. Odbor za ljudska prava UN-a istaknuo je pozitivne pomake u proteklom razdoblju, ali i uo\u010dene klju\u010dne izazove na \u010dijem je rje\u0161avanju potrebno nastaviti raditi zbog \u010dega je Hrvatskoj uputio i niz preporuka, i to u razli\u010ditim podru\u010djima.<\/p>\n

    Prije svega, Odbor je iskazao zabrinutost zbog nepostojanja nacionalnog mehanizma koordinacije i pra\u0107enja sustavne primjene upu\u0107enih preporuka usmjerenih na rje\u0161avanja uo\u010denih problema kojeg bi svakako trebalo uspostaviti.<\/p>\n

    O samom Paktu i opcionalnim Protokolima va\u017eno je dodatno educirati pravosudne i policijske slu\u017ebenike, ali i podi\u0107i svijest o njima u \u0161iroj javnosti. Nu\u017eno je unaprijediti i ubrzati borbu protiv korupcije, a u podru\u010dju pravosu\u0111a osigurati najvi\u0161i stupanj transparentnosti, neovisnosti i u\u010dinkovitosti, kao i pristupa pravdi gra\u0111anima.<\/p>\n

    Potrebno je poja\u010dati napore vezano za desegregaciju i op\u0107enito suzbijanje diskriminacije Roma u dru\u0161tvu, ali i pripadnicima svih nacionalnih manjina omogu\u0107iti zakonom previ\u0111ena prava, primjerice, pravo u\u010dinkovitog kori\u0161tenja vlastitog jezika i pisma ili bolju zastupljenost u dr\u017eavnoj i javnoj upravi, pravosu\u0111u, policiji.<\/p>\n

    Posebno je va\u017eno u\u010dinkovito suzbijati i govor i zlo\u010dine iz mr\u017enje prema pripadnicima nacionalnih manjina, posebno srpske i romske, ali i pripadnicima, primjerice, drugih vjeroispovijesti ili seksualnih manjina, a antidiskriminacijske politike, strategije i planovi moraju uklju\u010divati i aktivnosti usmjerene i na sna\u017eniju za\u0161titu LGBTQ+ osoba.<\/p>\n

    Dr\u017eava mora sna\u017enije djelovati i na smanjenju rodnih stereotipa vezano za uloge i polo\u017eaj \u017eena i mu\u0161karaca u dru\u0161tvu, sustavnije suzbijati nasilje nad \u017eenama uz potpuno po\u0161tivanje njihovih reproduktivnih prava, uklju\u010duju\u0107i i neometan i siguran pristup prekidu trudno\u0107e ukoliko se na njega odlu\u010de.<\/p>\n

    Va\u017eno je omogu\u0107iti i primjerene uvjete boravka u pritvoru i zatvoru, u skladu s me\u0111unarodnim standardima, rije\u0161iti problem prenapu\u010denosti, izme\u0111u ostalog, kori\u0161tenjem alternativnih mjera pritvora, omogu\u0107iti adekvatan pristup zdravstvenim uslugama osobama li\u0161enim slobode, kao i suzbijati me\u0111uzatvoreni\u010dko nasilje.<\/p>\n

    S ciljem u\u010dinkovitijeg suzbijanja trgovine ljudima, posebno ugro\u017eenih skupina poput djece bez pratnje, migranata, izbjeglica i tra\u017eitelja azila, potrebno je nastaviti s edukacijom policijskih i pravosudnih djelatnika, provoditi temeljite i u\u010dinkovite istrage, pru\u017eiti podr\u0161ku \u017ertvama i nastaviti s podizanjem javne svijesti o ovom problemu. U kontekstu za\u0161tite migranata i tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite, nu\u017eno je sprije\u010diti nezakonite pushback-ove na granici i eventualnu prekomjernu uporabu sile od strane policijskih slu\u017ebenika te omogu\u0107iti pristup me\u0111unarodnoj za\u0161titi i azilu svim osobama koje to zatra\u017ee.<\/p>\n

    U podru\u010dju slobode izra\u017eavanja, nu\u017eno je i sve novinare za\u0161tititi od zastra\u0161ivanja, prijetnji i napada, ali i strate\u0161kih, tzv. SLAPP tu\u017ebi usmjerenih na njihovo \u201eu\u0161utkavanje\u201c i omogu\u0107iti im potpunu slobodu i sigurnost u obavljanju posla. Isto tako, legislativu u ovom podru\u010dju potrebno je urediti na na\u010din koji ne\u0107e onemogu\u0107avati izvje\u0161tavanje o temama od javnog interesa, ne samo zbog za\u0161tite novinara, ve\u0107 i prijavitelja nepravilnosti, tzv. zvi\u017eda\u010da.<\/p>\n

    Odbor za ljudska prava UN-a tijelo je neovisnih stru\u010dnjaka koje prati implementaciju Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima<\/a>. Pakt je usvojila Op\u0107a skup\u0161tina UN-a 1966. godine, a rije\u010d je o povijesno zna\u010dajnom i pravno obvezuju\u0107em dokumentu, koji obvezuje dr\u017eave stranke da po\u0161tuju, \u0161tite i sustavno poduzimaju aktivnosti u cilju ostvarivanja ljudskih prava. Republika Hrvatska stranka je Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima od 1991. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Tatjana Vla\u0161i\u0107 sudjelovala je 1.7.2024. godine na 141. zasjedanju Odbora za ljudska prava UN-a u \u017denevi. Me\u0111u temama je bilo i \u010cetvrto periodi\u010dno izvje\u0161\u0107e Republike Hrvatske o provedbi Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima. Zamjenica Vla\u0161i\u0107 na sjednici je predstavila osnovne informacije o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj i odgovarala na […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":21061,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[629,658,2080,2055,1288],"class_list":["post-21450","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-un","tag-dogadaji","tag-zakoni-drugi-propisi-i-strateski-dokumenti","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21450","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21450"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21450\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22128,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21450\/revisions\/22128"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21450"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21450"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21450"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}