Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter preporu\u010dila je Ministarstvu pravosu\u0111a, uprave i digitalne transformacije da \u017eurno donese strategiju za sprje\u010davanje me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja. Ova preporuka bila je i ranije dio godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice, a sada ju je uputila i u slu\u010daju ozlje\u0111ivanja istra\u017enog zatvorenika u Zatvoru u Splitu, o kojem su po\u010detkom godine izvijestili mediji.<\/p>\n
Tako\u0111er je upozorila da u konkretnom slu\u010daju nisu poduzete odgovaraju\u0107e preventivne mjere s ciljem osiguranja po\u0161tivanja temeljnih ljudskih prava i sigurnosti istra\u017enog zatvorenika.<\/p>\n
<\/p>\n
U ispitnom postupku pu\u010dka pravobraniteljica utvrdila je kako je postupanje samih slu\u017ebenika nakon konkretnog incidenta bilo odgovaraju\u0107e. No, za adekvatno odgovaranje na problem me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja nije dovoljno samo na njega reagirati kada do njega ve\u0107 do\u0111e, ve\u0107 ga je potrebno aktivnije sprje\u010davati. U ovom slu\u010daju, djelo za koje se sumnji\u010di istra\u017eni zatvorenik odjeknulo je u javnosti i izazvalo brojne negativne reakcije gra\u0111ana te se moglo \u00a0o\u010dekivati da \u0107e biti izlo\u017een prijetnjama i\/ili fizi\u010dkim napadima drugih zatvorenika. Unato\u010d tome, kad je do\u0161ao u Zatvor, smje\u0161ten je u sobu s jo\u0161 osam osoba \u0161to pokazuje da se nije (u dovoljnoj mjeri) vodilo ra\u010duna o mogu\u0107im rizicima kojima bi mogao biti izlo\u017een, odnosno nisu poduzete odgovaraju\u0107e preventivne mjere s ciljem osiguranja za\u0161tite sigurnosti istra\u017enog zatvorenika.<\/p>\n
<\/p>\n
Prema Ustavnom sudu, u situaciji kada su dr\u017eavna tijela znala ili morala znati da tjelesnom integritetu jednog zatvorenika prijeti stvarni i neposredni rizik od strane drugog zatvorenika, tada postoji obveza tih dr\u017eavnih tijela da poduzmu sve korake za koje se mo\u017ee opravdano o\u010dekivati da mogu sprije\u010diti takav rizik (U-III-4281\/2017.)<\/p>\n
I Europski sud za ljudska prava u brojnim je predmetima me\u0111uzatvoreni\u010dkog nasilja istaknuo kako dr\u017eave imaju du\u017enost poduzeti odgovaraju\u0107e preventivne mjere za za\u0161titu fizi\u010dkog i psihi\u010dkog integriteta i dobrobiti osoba li\u0161enih slobode.<\/p>\n
Ta obveza proizlazi iz Europske konvencije za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a prema praksi Europskog suda za ljudska prava, propu\u0161tanje da se poduzmu takve mjere nerijetko zna\u010di povredu prava na \u017eivot i zabrane mu\u010denja, koje propisuje Konvencija.<\/p>\n
Dakle, dr\u017eava je du\u017ena \u0161tititi \u017eivot i sigurnost svakog zatvorenika i jam\u010diti da tijekom boravka u zatvorskom sustavu nitko nije podvrgnut mu\u010denju i ne\u010dovje\u010dnom ili poni\u017eavaju\u0107em postupanju. Tome bi treba doprinijeti i projekt \u201eNasilje u zatvorskom sustavu\u201c, koji zajedni\u010dki provode Sredi\u0161nji ured za zatvorski sustav Uprave za zatvorski sustav pri Ministarstvu i Odsjek za kriminologiju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n
Pu\u010dka pravobraniteljica vi\u0161e je puta, pa i u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima Hrvatskom saboru, isticala kako je potrebno izraditi nacionalni plana borbe protiv ovog oblika nasilja. Isto od Republike Hrvatske tra\u017ei i Odbor Vije\u0107a Europe za spre\u010davanje mu\u010denja i neljudskog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja (CPT), u izvje\u0161\u0107ima nakon posjeta Hrvatskoj 2017. i 2022. godine.<\/p>\n