{"id":21384,"date":"2024-04-30T16:01:50","date_gmt":"2024-04-30T14:01:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18902"},"modified":"2024-04-30T16:41:28","modified_gmt":"2024-04-30T14:41:28","slug":"1-svibnja-me-unarodni-praznik-rada-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/1-svibnja-me-unarodni-praznik-rada-2024\/","title":{"rendered":"Prvi svibnja – Me\u0111unarodni praznik rada"},"content":{"rendered":"

Pravo na rad jedno je od temeljnih ljudskih prava. Ono podrazumijeva da svatko ima pravo na dostojanstvenu i jednaku pla\u0107u za jednak rad, sigurnost na radnom mjestu, primjerene sate rada i odmora te op\u0107enito pravedne uvjete rada, kao i pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje. Za\u0161ti\u0107eno je Ustavom i nizom me\u0111unarodnih akata uklju\u010duju\u0107i Op\u0107u deklaraciju o ljudskim pravima<\/a>, Me\u0111unarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima<\/a>, Europsku socijalnu povelju<\/a> i Povelju o temeljnim pravima Europske unije<\/a>. Ujedno, pravo na rad va\u017eno je i za ostvarivanje ostalih ljudskih prava, primjerice, prava na zdravlje, prava na stanovanje, ali i socijalne sigurnosti.<\/p>\n

Podru\u010dje rada, odnosno radnih i slu\u017ebeni\u010dkih odnosa, kao i suzbijanje diskriminacije pri zapo\u0161ljavanju i na radu va\u017eno je u djelovanju institucije pu\u010dke pravobraniteljice. Na\u017ealost, mnogi radnici u Hrvatskoj i dalje se susre\u0107u s razli\u010ditim problemima prilikom ostvarivanja prava iz radnog odnosa. Razlozi zbog kojih su nam se obra\u0107ali odnosili su se, izme\u0111u ostalog, na nezakonite otkaze, neprijavljen rad, neisplatu pla\u0107e ili isplatu dijela \u201ena ruke\u201c, radi nezakonitog prekovremenog rada te problema pri ostvarenju drugih materijalnih prava te zlostavljanje na radu (mobing). Kako u Hrvatskoj jo\u0161 uvijek ne postoji adekvatni zakonski okvir o zabrani zlostavljanja na radu, pu\u010dka pravobraniteljica nadle\u017enom je Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike preporu\u010dila da predlo\u017ei izmjene Zakona o radu zbog bolje za\u0161tite dostojanstva radnika od uznemiravanja na radu, a Vladi RH da ratificira Konvenciju Me\u0111unarodne organizacije rada o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190.<\/a><\/p>\n

Sve je ve\u0107i broj i pritu\u017ebi stranih radnika iz udaljenijih zemalja koji su osim spomenutih problema, dodatno ukazivali i da su radili bez dozvole za boravak i rad, na neprijavljivanje ozljede na radu, neprijavljivanje nadle\u017enim tijelima osiguranja, dugotrajnost postupka zbog produljenja dozvole za boravak i rad, ali i na oduzimanje i zadr\u017eavanje osobnih dokumenata od strane poslodavca te neprimjerene uvjete smje\u0161taja. Pri tom su, zbog nepoznavanja jezika i svojih prava u Hrvatskoj \u00a0\u010desto u te\u0161kom polo\u017eaju u ostvarivanju svojih radni\u010dkih prava. Pu\u010dka pravobraniteljica je tako\u0111er javno upozoravala na rasisti\u010dki govor i rasisti\u010dki motivirane napade kojima su neki od stranih radnika bili izlo\u017eeni.<\/p>\n

Gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali i zbog diskriminacije na radu, primjerice, temeljem dobi, zdravstvenog stanja, obrazovanja, etni\u010dke pripadnosti, nacionalnog podrijetla ili \u010dlanstva u sindikatima, a pu\u010dka pravobraniteljica postupala je i zbog diskriminatornih oglasa za zapo\u0161ljavanje zbog \u010dega je i Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje preporu\u010dila da ne objavljuje oglase koji imaju diskriminatoran sadr\u017eaj prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije.<\/p>\n

Ina\u010de, najve\u0107i broj pritu\u017ebi gra\u0111ana za diskriminaciju koje je na\u0161a institucija zaprimila u 2023. godini, odnosio se upravo na podru\u010dje rada i zapo\u0161ljavanja, i to ne\u0161to vi\u0161e od tre\u0107ine (137), dok su pritu\u017ebe vezano za ostvarivanje prava na rad u samom vrhu ve\u0107 godinama, a lani ih je bilo 251.<\/p>\n

Pro\u0161lu godinu obilje\u017eio je i velik broj zakonodavnih izmjena i dopuna u podru\u010dju rada. Izmjene i dopune Zakona o radu donijele su brojne promjene u radnim odnosima koje se odnose, primjerice, na ograni\u010denja u kori\u0161tenju ugovora o radu na odre\u0111eno vrijeme, izdvojeno mjesto rada i rad na daljinu, pobolj\u0161anje ravnote\u017ee privatnog i poslovnog \u017eivota radnika, pove\u0107anje pla\u0107e za rad nedjeljom te rad radnika s navr\u0161enih 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea, kao i reguliranje rada digitalnih radnih platformi.<\/p>\n

Sna\u017enijem suzbijanju neprijavljenog rada trebao bi doprinijeti i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada kojim su predvi\u0111ene javno dostupne \u201ecrne liste\u201c nadle\u017enog ministarstva. Na njima \u0107e se, i to do \u0161est godina, nalaziti oni poslodavci kojima je inspekcijskim nadzorom utvr\u0111eno da nisu prijavljivali radnike, a tijekom tog razdoblja bit \u0107e im onemogu\u0107eno odobravanje dozvola za boravak i rad dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja, \u0161to bi svakako trebalo djelovati odvra\u0107aju\u0107e na one koji, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek primjenjuju takvu praksu.<\/p>\n

Vi\u0161e o pravu na rad i diskriminaciji pri zapo\u0161ljavanju i na radu mo\u017eete saznati u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. ovdje<\/a> i ovdje<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n

U nastavku mo\u017eete doznati vi\u0161e informacija o \u010destim upitima koje primamo:<\/p>\n