U Hrvatskom novinarskom domu u utorak 23. travnja 2024. u organizaciji Ku\u0107e ljudskih prava odr\u017eana je panel rasprava posve\u0107ena pravnoj podr\u0161ci \u017ertvama kr\u0161enja ljudskih prava, prije svega, uo\u010denim nedostacima, izazovima i preprekama unutar sustava te mogu\u0107im rje\u0161enjima, iskoracima i pobolj\u0161anjima. Na njoj je sudjelovala i zamjenica pu\u010dke pravobraniteljice Dijana Kesonja, uz Nataliju Havelku iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, \u017deljku Leljak Gracin iz Zelene akcije, Matiju Milo\u0161a s Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci te Ivana Novosela iz Ku\u0107e ljudskih prava, ujedno i moderatora rasprave.<\/p>\n
Zamjenica Kesonja naglasila je da o sustavu besplatne pravne pomo\u0107i i uo\u010denim izazovima ve\u0107 godinama izvje\u0161tavamo i u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice, daju\u0107i pritom preporuke za u\u010dinkovitije funkcioniranje sustava besplatne pravne pomo\u0107i uz pra\u0107enje njihove primjene.<\/p>\n
Neki od izazova svakako su nedovoljna informiranost gra\u0111ana, osobito onih lo\u0161ijeg socioekonomskog polo\u017eaja, o institutu besplatne pravne pomo\u0107i. Zbog toga je potrebno da nadle\u017eno Ministarstvo pravosu\u0111a \u0161irom kampanjom informira gra\u0111ane o njihovim pravima, \u0161to je bila i jedna od vi\u0161egodi\u0161njih preporuka pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n
Zamjenica Kesonja je ukazala i na vi\u0161egodi\u0161nji problem nedostatne financijske podr\u0161ke pru\u017eateljima besplatne pravne pomo\u0107i, a iako je tijekom 2023. godine do\u0161lo do pove\u0107anja ukupnog iznosa raspolo\u017eivih nov\u010danih sredstava, klju\u010dno je da se ona i pravovremeno ispla\u0107uju pru\u017eateljima, \u0161to \u010desto nije slu\u010daj.<\/p>\n
Uz upoznavanje s mogu\u0107nostima pru\u017eanja besplatne pravne pomo\u0107i, primarne i sekundarne, gra\u0111anima je klju\u010dno omogu\u0107iti i pristup organizacijama civilnog dru\u0161tva koje se bave pru\u017eanjem primarne besplatne pravne pomo\u0107i. Naime, gotovo polovica pru\u017eatelja registrirana je u Zagrebu, a u velikom dijelu Hrvatske, primjerice, \u0160ibensko-kninskoj, Dubrova\u010dko-neretvanskoj i Zadarskoj \u017eupaniji nema registriranih pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i. Iako neke organizacije obilaze teren \u0161to je svakako dobra praksa, to zna\u010di i stvaranje dodatnih tro\u0161kova za te organizacije te bi teritorijalna pokrivenost besplatnom pravnom trebala biti ure\u0111ena na nacionalnoj razini.<\/p>\n
Pru\u017eateljima besplatne pravne pomo\u0107i je tako\u0111er nu\u017eno omogu\u0107iti adekvatnu i kontinuiranu edukaciju, naro\u010dito slu\u017ebenicima upravnih odjela u \u017eupanijama koji temeljem zakona tako\u0111er mogu pru\u017eati primarnu pravnu pomo\u0107, iako to \u010desto ne \u010dine uslijed zauzetosti zaprimanjem i postupanjem po zahtjevima za odobrenje sekundarne besplatne pravne pomo\u0107i. Kontinuirana edukacija bitna je i za organizacije civilnog dru\u0161tva koje pru\u017eaju primarnu besplatnu pravnu pomo\u0107.<\/p>\n
Zaklju\u010dno, zamjenica Kesonja je istaknula va\u017enost rada pravnih klinika koje kroz dru\u0161tveno koristan rad povezuju pravne fakultete sa \u0161irom zajednicom, omogu\u0107uju\u0107i studentima da primjene ste\u010dena znanja na rje\u0161avanje konkretnih problema te da se dodatno senzibiliziraju za potrebe gra\u0111ana.<\/p>\n