{"id":21355,"date":"2024-04-04T13:32:49","date_gmt":"2024-04-04T11:32:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18531"},"modified":"2025-09-30T16:27:09","modified_gmt":"2025-09-30T14:27:09","slug":"pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-cist-zdrav-i-odrziv-okolis-2023\/","title":{"rendered":"Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji.<\/a><\/h4>\n
\n

U 2023. godini smo postupali u ukupno 293 predmeta vezana uz pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, otvorenih po pritu\u017ebama gra\u0111ana ili na vlastitu inicijativu, \u0161to je pove\u0107anje u odnosu na prethodnu godinu kada smo postupali u ukupno 282 predmeta.<\/p>\n

Primjenu univerzalnog prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, odnosno ustavnog prava na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161 pratili smo, kao i prethodnih godina, kroz ispitne postupke pokrenute zbog one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a i prirode, nepropisnog gospodarenja otpadom, prekomjerne buke, svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja i neioniziraju\u0107eg zra\u010denja baznih stanica mobilnih operatera. Godinu su obilje\u017eili po\u017eari i odroni na lokacijama gospodarenja otpadom, a opasnost od budu\u0107ih sli\u010dnih doga\u0111aja prijeti na vi\u0161e lokacija, posebice gdje su nepropisno odlo\u017eene velike koli\u010dine otpada, o \u010demu pi\u0161emo u nastavku poglavlja.<\/p>\n

Ekstremni doga\u0111aji uzrokovani klimatskim promjenama na ve\u0107 one\u010di\u0161\u0107enim lokacijama donose dodatne rizike za okoli\u0161, prirodu i ljude. Prema podacima Svjetske meteorolo\u0161ke organizacije, u svijetu su u 2023. godini oboreni klimatski rekordi popra\u0107eni ekstremnim vremenskim uvjetima. Prema podacima Dr\u017eavnog hidrometeorolo\u0161kog zavoda (DHMZ) u RH je na svim postajama temperatura zraka bila iznad vi\u0161egodi\u0161njeg prosjeka, kao i ve\u0107e koli\u010dine oborina na ve\u0107ini analiziranih postaja.<\/p>\n

U svibnju i kolovozu su zabilje\u017eeni rekordni vodostaji na vi\u0161e rijeka, a izlijevanje Drave kod Botova u kolovozu, koje je zahvatilo i crnu to\u010dku, pokazalo je razmjere \u0161tetnih posljedica koje poplave mogu prouzro\u010diti. Me\u0111utim, zabilje\u017eeno je manje po\u017eara nego 2022. godine.<\/p>\n

U okviru me\u0111unarodnih organizacija nastoji se osigurati u\u010dinkovitija za\u0161tita univerzalnog ljudskog prava na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161 te provedba mjera protiv klimatskih promjena. UN-ov posebni izvjestitelj za okoli\u0161 i ljudska prava u Izvje\u0161\u0107u iz srpnja 2023. godine<\/a> je, izme\u0111u ostaloga, istaknuo nu\u017enost pravednog prijelaza na zelenu energiju bez ugljika, ulaganja u obnovljive izvore energije, skladi\u0161tenja energije i energetske u\u010dinkovitosti, ukidanja fosilnih goriva, prestanka kr\u010denja \u0161uma i transformacije industrijske poljoprivrede.<\/p>\n

Glavni tajnik UN-a je u travnju 2023. godine podnio zahtjev<\/a> za savjetodavno mi\u0161ljenje Me\u0111unarodnog suda pravde o obvezama dr\u017eava u pogledu klimatskih promjena, koje jo\u0161 nije doneseno.<\/p>\n

U posebnom Izvje\u0161\u0107u o pravu na zdrav \u017eivot i klimatskim promjenama u RH (2013.- 2020.)<\/a> pu\u010dka pravobraniteljica je preporu\u010dila Hrvatskom saboru da proglasi klimatsku i ekolo\u0161ku krizu, poput Europskog parlamenta koji je Rezolucijom<\/a> proglasio klimatsku i okoli\u0161nu krizu te od EK tra\u017eio da zakonski i prora\u010dunski prijedlozi budu uskla\u0111eni s ciljem ograni\u010denja globalnog zatopljenja do 1,5\u00b0C, kao i o\u010duvanjem bioraznolikosti.<\/p>\n

Progla\u0161enjem klimatske i ekolo\u0161ke krize u RH dao bi se ve\u0107i zna\u010daj o\u010duvanju klime i za\u0161titi ljudskih prava te bi se pomoglo pravednijem prijelazu na zelenu energiju. S obzirom na potrebu za\u0161tite prava sada\u0161nje i budu\u0107ih generacija, uz aktivno sudjelovanje mladih, te odustanak od kori\u0161tenja fosilnih goriva, podr\u017eali smo klimatske zahtjeve predstavnika civilnog dru\u0161tva<\/a> iz svibnja 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 108. <\/strong><\/span><\/p>\n

Hrvatskom saboru, da proglasi klimatsku i ekolo\u0161ku krizu te uvede procjenu utjecaja zakona i prora\u010duna na klimu i ljudska prava<\/span><\/p>\n

Preporuka 109. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da kroz zakone i druge propise dodatno razradi ustavno pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Kao \u010dlanica ENNHRI-ja, koji okuplja europske nacionalne institucije za za\u0161titu ljudskih prava, pu\u010dka pravobraniteljica nastavlja zagovarati dono\u0161enje pravno obvezuju\u0107eg instrumenta na razini VE koji \u0107e priznati pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161. Na sve ve\u0107u svijest o negativnim u\u010dincima klimatskih promjena ukazuju i slu\u010dajevi koji se vode pred ESLJP.<\/p>\n

U 2023. godini ENNHRI je podnio intervencije tre\u0107ih strana Velikom vije\u0107u ESLJP-a u tri klimatska slu\u010daja; Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i drugih (32 dr\u017eave me\u0111u kojima je i RH), Car\u00eame protiv Francuske i KlimaSeniorinnen protiv \u0160vicarske. U slu\u010daju Car\u00eame protiv Francuske te u slu\u010daju Duarte Agostinho i dr. protiv Portugala i drugih je i usmeno intervenirao pred Velikim vije\u0107em ukazuju\u0107i da dr\u017eave moraju za\u0161tititi ljude na svom teritoriju od \u0161tetnih u\u010dinaka emisija te je tra\u017eio da ESLJP osigura u\u010dinkovitu za\u0161titu ljudskih prava od negativnih utjecaja klimatskih promjena. Naglasio je odgovornost dr\u017eava za u\u010dinkovitu borbu protiv klimatskih promjena u cilju za\u0161tite prava na \u017eivot i prava na privatni i obiteljski \u017eivot.<\/p>\n

 <\/p>\n

Crne to\u010dke<\/span><\/h4>\n

U 2023. godini smo obi\u0161li svih osam crnih to\u010daka iz Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023.-2028. godine, koje su opisane kao lokacije u okoli\u0161u visoko optere\u0107ene otpadom nakon dugotrajnog i neprimjerenog gospodarenja proizvodnim (tehnolo\u0161kim) otpadom. Za svaku crnu to\u010dku provodimo ispitni postupak radi utvr\u0111enja stanja i statusa sanacije:<\/p>\n

\"Crna<\/a>
Crna to\u010dka “Bazeni crvenog mulja i otpadne lu\u017eine biv\u0161e tvornice glinice u Obrovcu”<\/figcaption><\/figure>\n

Crna to\u010dka \u201eBazeni crvenog mulja i otpadne lu\u017eine biv\u0161e tvornice glinice u Obrovcu\u201c nije ozna\u010dena ni ogra\u0111ena i pristup joj je slobodan, a nalazi se u blizini rijeke Zrmanje. Na podru\u010dju biv\u0161e tvornice je solarna elektrana, a u neposrednoj blizini su dva bazena ispunjena crvenim muljem i otpadnom lu\u017einom, koji su zaostali nakon prestanka rada biv\u0161e tvornice Jadral. Bazeni su djelomi\u010dno ogra\u0111eni ni\u017eim nasipom te je u slu\u010daju obilnijih ki\u0161a mogu\u0107e njihovo izlijevanje. Po pitanju sanacije nema aktivnosti, odnosno radovi nisu dovr\u0161eni zbog pravnog statusa dosada\u0161njih ugovora o izvo\u0111enju sanacijskih radova i kaznenog postupka koji je u tijeku.<\/p>\n

Crna to\u010dka \u201eObalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u ste\u010daju \u2013 Kosica\u201c u Vranjicu one\u010di\u0161\u0107ena azbestom nije ozna\u010dena kao crna to\u010dka niti je ogra\u0111ena. Lokacija je po\u0161ljun\u010dana i pro\u0161irena, sadr\u017ei tu\u0161 i kabinu za presvla\u010denje te se koristi kao gradska pla\u017ea. U tijeku je izrada dokumentacije za sanaciju.<\/p>\n

Crna to\u010dka \u201eLokacija na kojoj se nalaze ve\u0107e koli\u010dine \u0161ljake i pepela: odlagali\u0161te \u0161ljake u Ka\u0161telanskom zaljevu\u201c u Ka\u0161tel Su\u0107urcu nije ozna\u010dena ni ogra\u0111ena. Lokacija je prete\u017eno obrasla \u0161ikarom, a na stazi i ispod vegetacije vidljivi su ostaci \u0161ljake i pepela. Prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom trenutno se ne provodi sanacija, dok FZOEU navodi da se u konkretnom slu\u010daju radi o administrativno slo\u017eenoj situaciji u kojoj \u00a0je do\u0161lo do preklapanja razli\u010ditih nadle\u017enosti koje je potrebno uskladiti na nivou MUP-a, MPUGDI-a i MMPI-a, te je MMPI predlo\u017eeno za koordinatora aktivnosti.<\/p>\n

\"Crna<\/a>
Crna to\u010dka \u201eTvrtka DIV d.o.o. – mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu\u201c<\/figcaption><\/figure>\n

Crna to\u010dka \u201eTvrtka DIV d.o.o. – mazut u sklopu tvornice vijaka TVIK u Kninu\u201c u naravi predstavlja lagunu uz tvornicu, one\u010di\u0161\u0107enu mazutom koji je iscurio iz spremnika biv\u0161e tvornice TVIK, o\u0161te\u0107enog u Domovinskom ratu, neobra\u0111enim tehnolo\u0161kim vodama iz tvornice DIV d.o.o. te oborinskim i gradskim sanitarnim otpadnim vodama. Podru\u010dje nije ozna\u010deno ni ogra\u0111eno, a uzak nasip odvaja lagunu od rijeke Ora\u0161nice. Uslijed ja\u010dih ki\u0161a ranije je dolazilo do izlijevanja sadr\u017eaja iz lagune, \u0161to je u vi\u0161e navrata uzrokovalo one\u010di\u0161\u0107enje rijeka Ora\u0161nice i Krke. Prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom u izradi je dokumentacija za sanaciju.<\/p>\n

Crna to\u010dka \u201eLokacija praonice i dezinsekcijske stanice u Botovu\u201c nije ozna\u010dena niti ogra\u0111ena. Na ovoj se lokaciji do prije 20-ak godina prala unutra\u0161njost vagona cisterni za prijevoz kemikalija te se pralo i dezinficiralo sto\u010dne vagone. Prema Planu gospodarenja otpadom, obveza sanacije je na pravnom slijedniku one\u010di\u0161\u0107iva\u010da, no prema podacima MINGOR-a podjelom trgova\u010dkog dru\u0161tva one\u010di\u0161\u0107iva\u010da osnovana su nova dru\u0161tva me\u0111u kojima je potrebno odrediti obveznika sanacije.<\/p>\n

Crna to\u010dka \u201eOdlagali\u0161te fosfogipsa \u2013 Petrokemija Kutina\u201c nalazi se na lokaciji koja je u privatnom vlasni\u0161tvu, ozna\u010dena je kao \u201edeponija fosfogipsa\u201c i ogra\u0111ena je. U Planu gospodarenja otpadom navodi se kako se otpadna voda obra\u0111uje sukladno okoli\u0161noj dozvoli za rad odlagali\u0161ta. Crna to\u010dka se nalazi u blizini Parka prirode Lonjsko polje pa je potrebno voditi ra\u010duna da u vrijeme poplava ne do\u0111e do ugoze okoli\u0161a.<\/p>\n

\"Crna<\/a>
Crna to\u010dka \u201eOdlagali\u0161te kamenog agregata (\u201ecrno brdo\u201c) – Biljane Donje\u201c u Benkovcu<\/figcaption><\/figure>\n

Crna to\u010dka \u201eOdlagali\u0161te kamenog agregata (\u201ecrno brdo\u201c) – Biljane Donje\u201c u Benkovcu nije ozna\u010dena ni ogra\u0111ena. EK je u velja\u010di 2023. godine uputila Sudu EU predmet protiv RH jer nije u potpunosti postupljeno po presudi od 2. svibnja 2019. godine. Vlada RH je u kolovozu 2023. godine zadu\u017eila MINGOR da donese odluku o sanaciji, a FZOEU da osigura sredstva i provede sanaciju u roku dvije godine.<\/p>\n

Crna to\u010dka \u201eJama Sovjak kod Rijeke\u201c one\u010di\u0161\u0107ena je katranom, kiselim muljem, otpadnim uljima i drugim vrstama otpada. Ozna\u010dena je i ogra\u0111ena te je jedina crna to\u010dka koja se trenutno sanira. Prema podacima iz medija izvode se zavr\u0161ni betonski radovi prve etape, a do konca o\u017eujka 2024. godine su planirane doprema i ugradnja postrojenja za obradu otpadne vode te postrojenja za kondicioniranje plutaju\u0107ih ugljikovodika i mekog katrana.<\/p>\n

Dugotrajni postupci sanacije pove\u0107avaju rizik za zdravlje okolnog stanovni\u0161tva, zbog \u010dega bi se sanaciji trebalo pristupiti stru\u010dno i \u017eurno. U me\u0111uvremenu bi ove po zdravlje i sigurnost opasne lokacije, koje jo\u0161 uvijek kao takve nisu ozna\u010dene, trebalo \u017eurno ozna\u010diti i ograditi.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 110. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu gospodarstva i odr\u017eivog razvoja, da u suradnji s Fondom za za\u0161titu okoli\u0161a i energetsku u\u010dinkovitost te jedinicama lokalne i regionalne samouprave koje na svom podru\u010dju imaju crne to\u010dke, propi\u0161e obvezu njihovog ozna\u010davanja te ih ogradi<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Prema podatcima MINGOR-a iz velja\u010de 2024. godine, tijekom 2023. godine MINGOR nije proveo niti jedan sanacijski postupak putem tre\u0107e osobe na tro\u0161ak i odgovornost operatera temeljem ovlasti iz Zakona o za\u0161titi okoli\u0161a, a \u0161to je zna\u010dajno i za sve druge lokacije one\u010di\u0161\u0107ene otpadom o \u010demu pi\u0161emo dalje u tekstu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Gospodarenje otpadom, zrak i tlo<\/span><\/h4>\n

U 2023. godini smo postupali u vi\u0161e slu\u010dajeva vezanih za gospodarenje otpadom, po\u017eare u kojima je gorio otpad te one\u010di\u0161\u0107enje zraka, tla i drugih sastavnica okoli\u0161a.<\/p>\n

EK je u studenome 2023. godine uputila Sudu EU predmet protiv\u00a0RH (INFR(2020)0437) jer nije obavijestila o mjerama kojima se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva (EU) 2018\/852 o izmjeni Direktive 94\/62\/EZ o ambala\u017ei i ambala\u017enom otpadu.<\/p>\n

Ustavni sud RH je u travnju 2023. godine donio Odluku U-II-845\/2019 i U-II-2160\/2019 kojom je utvrdio da je Odluka o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagali\u0161ta (NN 3\/19. i 17\/19.)\u00a0u razdoblju od 21. prosinca 2018. do 9. sije\u010dnja 2019. godine bila nesuglasna s \u010dl. 90. st. 1. Ustava, jer je stupila na snagu prije nego \u0161to je objavljena u Narodnim novinama.<\/p>\n

Od listopada 2023. godine na snazi je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagali\u0161ta koja je usmjerena na smanjenje koli\u010dina mije\u0161anog komunalnog otpada te je predvi\u0111eno sufinanciranje nabave opreme i ure\u0111aja za obradu komunalnog otpada od strane FZOEU, kao i sufinanciranje tro\u0161kova nu\u017enog pove\u0107anja kapaciteta odlagali\u0161ta koji \u0107e se koristiti do po\u010detka rada CGO-a.<\/p>\n

U listopadu 2023. godine zaprimili smo vi\u0161e pritu\u017ebi gra\u0111ana zbog neugodnih mirisa iz CGO-a Ka\u0161tijun. Prema podatcima DIRH-a u 2023. godini je obavljeno devet redovitih i izvanrednih inspekcijskih nadzora u kojima nisu utvr\u0111ene nepravilnosti. Ispitni postupak je jo\u0161 u tijeku te je kao i kod CGO-a Mari\u0161\u0107ina potrebno provoditi biolo\u0161ki monitoring gra\u0111ana koji \u017eive u blizini CGO-a Ka\u0161tijun, radi pravovremenog otkrivanja, odnosno prevencije mogu\u0107ih \u0161tetnih utjecaja na \u017eivot i zdravlje ljudi.<\/p>\n

Potrebno je nastaviti biolo\u0161ki monitoring gra\u0111ana u blizini CGO-a Mari\u0161\u0107ina jer je Ekolo\u0161ka studija utjecaja CGO-a Mari\u0161\u0107ina na zdravlje mje\u0161tana Mar\u010delja i okolice potvrdila odre\u0111ene utjecaje iz okoli\u0161a na plu\u0107ne funkcije mje\u0161tana.<\/p>\n

Godinama ukazujemo na potrebu uspostavljanja u\u010dinkovitog mehanizma za sustavnu prevenciju i za\u0161titu zdravlja na lokacijama na kojima se obavljaju djelatnosti koje one\u010di\u0161\u0107uju okoli\u0161. Pojedina\u010dne studije, poput Ekolo\u0161ke studije utjecaja CGO Mari\u0161\u0107ina na zdravlje mje\u0161tana Mar\u010delja i okolice ili Studija HZJZ-a o utjecaju ekolo\u0161kih \u010dimbenika na zdravlje gra\u0111ana Slavonskog Broda, nisu dovoljne i ne slu\u017ee svrsi ukoliko se njihovi pokazatelji i rezultati dugoro\u010dno ne prate i ocjenjuju.<\/p>\n

Prema podacima FZOEU-a, u 2023. je zapo\u010deo s radom CGO Bikarac te su od planiranih 11 u radu bila tri CGO-a: Mari\u0161\u0107ina, Ka\u0161tijun i Bikarac. CGO-i Biljane Donje, Babina Gora, Le\u0107evica, Lu\u010dino Razdolje i Pi\u0161kornica su u izgradnji, dok su CGO-i \u0160agulje, Orlovnjak i Zagreb u postupku pripreme dokumentacije.<\/p>\n

Zaprimili smo ve\u0107i broj pritu\u017ebi gra\u0111ana Zagreba na odlagali\u0161te Jaku\u0161evec\/Prudinec zbog neugodnih mirisa, a osobito nakon odrona sme\u0107a. Prema podatcima Grada Zagreba, u pripremi je sanacija obje plohe odlagali\u0161ta, a prema podacima na mjernoj postaji Jaku\u0161evec neposredno nakon odrona nisu zabilje\u017eena prekora\u010denja satnih niti dnevnih vrijednosti parametara mjerenja. Dodatna mjerenja odlagali\u0161nih plinova provedena u zoni uru\u0161avanja tako\u0111er nisu pokazala pove\u0107ane koncentracije plinova.<\/p>\n

Nastavljamo provoditi ispitni postupak u kojem smo od DIRH-a tra\u017eili podatak o razini one\u010di\u0161\u0107enosti zraka i mjerama poduzetim radi spre\u010davanja \u0161irenja neugodnih mirisa. Grad Zagreb je predstavio plan izgradnje CGO-a na podru\u010dju Resnika, \u010dijim otvaranjem bi se zatvorilo odlagali\u0161te Jaku\u0161evec\/Prudinec.<\/p>\n

Pokrenuli smo ispitni postupak zbog po\u017eara u tvornici za preradu plastike Drava International u listopadu 2023. godine u Osijeku. \u00a0Inspekcijskim nadzorima utvr\u0111ene su povrede Zakona o gospodarenju otpadom, Zakona o za\u0161titi okoli\u0161a, Zakona o za\u0161titi zraka, Zakona o vodama, Zakona o Dr\u017eavnom inspektoratu, Zakona o radu i Zakona o strancima.<\/p>\n

Analize akreditiranih zavoda i laboratorija pokazale su da nema zna\u010dajnog kratkotrajnog utjecaja na zdravlje ljudi, iako je u nekoliko uzoraka vode i jednom uzorku kupusa broj \u010destica mikroplastike bio vi\u0161i od dozvoljenoga, u tri uzorka paprike utvr\u0111ena je koncentracija kadmija iznad dopu\u0161tene, kao i koli\u010dina zbroja dioksina i DL-PCBa u jednom uzorku jaja.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 111.<\/strong><\/span><\/p>\n

Gradu Osijeku i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije, da dugoro\u010dno prate zdravstveno stanje gra\u0111ana i radnika koji su za vrijeme po\u017eara bili smje\u0161teni u krugu tvornice Drava International<\/span><\/p>\n

Preporuka 112.<\/strong><\/span><\/p>\n

Dr\u017eavnom inspektoratu, Gradu Osijeku i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije, da nastave uzorkovati tlo, hranu i vodu radi utvr\u0111ivanja posljedica po\u017eara u tvornici Drava International<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Postupamo i zbog po\u017eara koji je tako\u0111er u listopadu 2023. godine izbio u tvrtki za gospodarenje otpadom Eko flor u Oroslavlju za koju je inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a utvrdila da je radila protivno dozvoli za gospodarenje otpadom.<\/p>\n

Pratimo postupanje s baliranim otpadom koji je 18 godina odlo\u017een u Brezju. Vlada RH je u prosincu 2023. godine donijela Odluku o sanaciji zatvorenog odlagali\u0161ta neopasnog otpada na toj lokaciji u Vara\u017edinu te \u0107e u cijelosti snositi tro\u0161kove sanacije, za koju je zadu\u017een FZOEU. U velja\u010di 2024. godine zapo\u010delo se s odvozom bala, no u vrijeme izrade Izvje\u0161\u0107a nemamo slu\u017ebene informacije na koju lokaciju se bale odvoze.<\/p>\n

Nastavili smo postupati zbog vi\u0161e tisu\u0107a tona otpada koji je prije vi\u0161e od tri godine uvezen iz Italije i protuzakonito odlo\u017een u biv\u0161oj tvornici Istraplastika u Pazinu. Otpad je odlo\u017een u prostoru bez uporabne dozvole za tu namjenu, u kojem se ne provode mjere za\u0161tite od po\u017eara, nije provedena revizija procjene ugro\u017eenosti i plana za\u0161tite od po\u017eara, niti je uspostavljeno vatrogasno de\u017eurstvo. DIRH i MINGOR razli\u010ditog su stajali\u0161ta oko na\u010dina zbrinjavanja otpada te ovaj problem jo\u0161 nije rije\u0161en.<\/p>\n

Izneseni primjeri ukazuju da neke tvrtke kr\u0161e Zakon o gospodarenju otpadom i druge povezane propise, pri \u010demu nadle\u017ena tijela nerijetko utvr\u0111uju nepravilnosti, izri\u010du prekr\u0161ajne nov\u010dane kazne koje tvrtke uglavnom pla\u0107aju, a problem se ne rje\u0161ava. Poslovni model kojim se kr\u0161i zakon i pla\u0107aju kazne jer je to financijski isplativije nego zakonito poslovati, prepreka je ostvarivanju ustavnog prava na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161.<\/p>\n

\u201eIzgleda da na\u0161e nadanje djelomi\u010dno se ostvarilo oko \u2018razvedravanja\u2019 u Hrvatskoj vezano za alarmantno one\u010di\u0161\u0107enje visokim koncentracijama lebde\u0107ih \u010destica PM2.5. Do odre\u0111enog \u2018razvedravanja\u2019 je do\u0161lo u cijeloj Hrvatskoj, na\u017ealost ne i u Slavonskom Brodu (https:\/\/iszz.azo.hr\/iskzl\/index.html). Slavonski Brod je jo\u0161 od ju\u010der od popodne, evo (skoro) 24 sata u LJUBI\u010cASTOM (ekstremno one\u010di\u0161\u0107en zrak) i to ve\u0107 5. (peti) put ove jeseni-zime!!! Da, postaja na Jelasu (SB-1), gdje je sino\u0107 i no\u0107as 8 sati kontinuirano mjerena koncentracija lebde\u0107ih \u010destica PM2.5 iznad 110 \u00b5g\/m3, pa i od 182 \u00b5g\/m3, od ju\u010der od 18 sati u LJUBI\u010cASTOM, dok postaja kod Stadiona kraj Save (SB-2) je u \u017dARKO CRVENOM (jako one\u010di\u0161\u0107en zrak)!\u201c<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n

Nakon 2018. godine ponovno su nam se obratili gra\u0111ani Slavonskog Broda zbog one\u010di\u0161\u0107enja zraka, nakon \u00a0objave Europske agencije za okoli\u0161 (EEA) da je Slavonski Brod na posljednjem, odnosno 375. mjestu gradova EU po kvaliteti zraka s koncentracijom lebde\u0107ih \u010destica PM2.5 od 28 \u00b5g\/m3. Prema NZJZ BP\u017d-u, objedinjuju\u0107a analiza s rezultatima o utjecaju ekolo\u0161kih \u010dimbenika na zdravlje gra\u0111ana Slavonskog Broda za razdoblje od 2016. do 2020. godine nije izra\u0111ena jer se projekt nastavlja, a do sada prikupljeni podaci su nekonzistentni.<\/p>\n

Grad Slavonski Brod je krajem 2022. godine usvojio drugi po redu Akcijski plan za pobolj\u0161anje kvalitete zraka, \u010dije mjere je bitno dosljedno provoditi, za to osigurati sredstva te me\u0111uresornu suradnju pro\u0161iriti i na NZJZ BP\u017d te MZ. MZ, u suradnji s HZJZ-om, MINGOR-om i drugim tijelima, planira uspostaviti kontinuirani mehanizam biolo\u0161kog monitoringa te su u dr\u017eavnom prora\u010dunu za 2024. osigurana sredstva za nastavak projekta \u201eUtjecaj one\u010di\u0161\u0107enja zraka na biomarkere izlo\u017eenosti i u\u010dinka u populaciji ljudi u Slavonskom Brodu\u201c nositelja NZJZ BP\u017d-a, uz analizu podataka rutinske zdravstvene statistike. Izrada objedinjuju\u0107e analize podataka iz svih godina, nije u planu.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 113.<\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu zdravstva i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Brodsko-posavske \u017eupanije, da evaluiraju i objedine podatke o zdravlju gra\u0111ana prikupljene od 2016. godine i nastave provoditi biolo\u0161ki monitoring gra\u0111ana Slavonskog Broda do 2025. godine<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Mje\u0161tani Vranjica okupljeni u inicijativi Mjesto koje ho\u0107e \u017eivjeti, redovito ukazuju na one\u010di\u0161\u0107enja kojima su izlo\u017eeni. Osim crne to\u010dke \u201eObalni dio nasuprot tvornice Salonit d.d. u ste\u010daju – Kosica\u201c one\u010di\u0161\u0107ene azbestom, izlo\u017eeni su \u0161tetnim utjecajima vi\u0161e one\u010di\u0161\u0107iva\u010da. Sukladno odluci Grada Solina u tijeku su mjerenja posebne namjene zbog one\u010di\u0161\u0107enja zraka emisijama pra\u0161ine koja nastaje obavljanjem raznih djelatnosti na podru\u010dju Vranji\u010dko-solinskog bazena.<\/p>\n

U Izvje\u0161\u0107u za 2022. godinu<\/a> smo MINGOR-u preporu\u010dili da u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom \u017eupanijom te gradovima Solinom i Splitom donese program pra\u0107enja stanja i za\u0161tite svih sastavnica okoli\u0161a na podru\u010dju Vranji\u010dko-solinskog bazena. Prema na\u0161im saznanjima stanje tla se ne prati, a za\u0161titu mora i obalnog podru\u010dja je potrebno unaprijediti zbog u\u010destalih ekolo\u0161kih incidenata na moru i obali.<\/p>\n

Preliminarni izvje\u0161taj NZJZ SD\u017d-a o ispitivanju kvalitete zraka s mjernih postaja Grada Splita iz sije\u010dnja 2024. godine, evidentirao je one\u010di\u0161\u0107enje arsenom u 9 od 60 dana na mjernim postajama Brda1 i Brda2. Prekora\u010denja srednje gornje grani\u010dne vrijednosti ukupne talo\u017ene tvari (UTT) izmjerena su u pojedinim mjesecima\u00a0na sve tri postaje (Brda1, Brda2 i Brda3) dok su u ve\u0107ini mjeseci izmjerena prekora\u010denja srednje godi\u0161nje grani\u010dne vrijednosti arsena u UTT-u. U o\u017eujku je izmjereno prekora\u010denje srednje godi\u0161nje grani\u010dne vrijednosti nikla na postajama Brda1 i Brda2.<\/p>\n

Tako\u0111er, pratimo sanaciju podru\u010dja biv\u0161e tvornice ferolegura u Dugom Ratu, za koju su pripremne radnje u tijeku. Prema podatcima MINGOR-a iz sije\u010dnja 2024. godine, u tijeku je postupak jednostavne nabave za analizu odlo\u017eene troske jer o njezinu sastavu ovisi na\u010din sanacije. Potrebno je prikupiti podatke o utjecaju odlo\u017eene troske na zdravlje mje\u0161tana te pratiti njihovo zdravstveno stanje.<\/p>\n

Osim Ekolo\u0161ke studije utjecaja CGO Mari\u0161\u0107ina na zdravlje mje\u0161tana iz 2021. godine, nije nastavljen daljnji monitoring zdravlja na ovoj lokaciji niti su inicirani novi monitorinzi utjecaja one\u010di\u0161\u0107enja iz okoli\u0161a na zdravlje gra\u0111ana na sli\u010dnim lokacijama, \u0161to je potrebno u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 114. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu zdravstva, \u017eupanijama i zavodima za javno zdravstvo, da na lokacijama centara za gospodarenje otpadom, crnih to\u010daka, industrijskih postrojenja i drugih zahvata s emisijama one\u010di\u0161\u0107uju\u0107ih tvari u okoli\u0161, izrade program za\u0161tite zdravlja mje\u0161tana i provode kontinuirani biolo\u0161ki monitoring lokalnog stanovni\u0161tva<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Za\u0161tita mora, voda i prirode<\/span><\/h4>\n

Prema podatcima MMPI-a, lu\u010dke kapetanije su tijekom 2023. godine postupale u 34 slu\u010daja po dojavama o one\u010di\u0161\u0107enju mora, a u sklopu nadzora u 12 slu\u010dajeva je utvr\u0111eno one\u010di\u0161\u0107enje mora. Pokrenut je projekt uspostave i razvoja Nacionalnog sustava za suzbijanje one\u010di\u0161\u0107enja mora velikih razmjera \u2013 EAS HR kroz nabavu specijalizirane opreme koja \u0107e biti uskladi\u0161tena u tri nacionalna logisti\u010dko-skladi\u0161na centra.<\/p>\n

EK je u velja\u010di 2024. godine dostavila Republici Hrvatskoj obrazlo\u017eeno mi\u0161ljenje nakon \u0161to je u velja\u010di 2023. godine dostavila slu\u017ebenu opomenu zbog nedostavljanja revidiranog i dopunjenog programa mjera kojima \u0107e se posti\u0107i ili odr\u017eati dobro stanje okoli\u0161a u morima i osigurati pra\u0107enje provedbe tih mjera, za \u0161to je rok bio do 31. o\u017eujka 2022. godine temeljem Okvirne direktive o morskoj strategiji Europskog parlamenta (ODMS) i Vije\u0107a od 17. lipnja 2008. (2008\/56\/EZ).<\/p>\n

Pratili smo sanaciju na podru\u010dju luke posebne namjene Brodosplit zbog curenja mazuta iz cjevovoda oborinskih i mje\u0161ovitih voda, koja je prema podatcima MMPI-a zavr\u0161ena u sije\u010dnju 2023. godine. Sanacija u Kostreni zbog curenja lo\u017e ulja iz kanalizacije uslijed kvara na pumpaoni TE Rijeka i dalje traje, a ve\u0107i dio zahva\u0107enog podru\u010dja je saniran. Postupali smo i zbog one\u010di\u0161\u0107enja mora otpadnim sanitarnim vodama iz sustava odvodnje restorana u jednoj uvali na splitskom podru\u010dju.<\/p>\n

Pratimo i postupak sanacije plinske platforme IVANA D investitora INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. koja je krajem 2020. godine potonula u Sjevernom Jadranu. U rujnu 2021. godine energetski inspektor za naftno rudarstvo naredio je sanaciju bu\u0161otine i povezane infrastrukture te njezino uklanjanje s morskog dna u roku godine dana. IVANA D je najmanja od 20 odobalnih eksploatacijskih objekata u hrvatskom dijelu Jadranskog mora te do sada nije uklonjena.<\/p>\n

MINGOR-u smo u travnju 2023. godine preporu\u010dili potpunu sanaciju IVANE D, odnosno njezino uklanjanje s morskog dna te odvo\u017eenje njezine opreme na kopno radi ponovnog kori\u0161tenja, \u0161to do sada nije u\u010dinjeno. Prethodno je, po narud\u017ebi investitora, IRB u travnju 2022. godine izradio Inicijalnu studiju opravdanosti i izvedivosti djelomi\u010dne dekomisije potonule plinske platforme, ukazuju\u0107i na mogu\u0107nost da uronjeni dijelovi platforme imaju funkciju umjetnog grebena u za\u0161ti\u0107enoj zoni koji bi doprinio biolo\u0161koj raznolikosti podru\u010dja.<\/p>\n

U travnju 2023. godine MINGOR je donio rje\u0161enje u kojem navodi da za sanaciju IVANE D nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekolo\u0161ku mre\u017eu jer da se ista nalazi izvan ekolo\u0161ke mre\u017ee i nema utjecaj na nju no da je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoli\u0161. Proizlazi da su studija IRB-a u kojoj bi IVANA D kao umjetni greben u za\u0161ti\u0107enoj zoni doprinio biolo\u0161koj raznolikosti te rje\u0161enje MINGOR-a iz travnja 2023., po kojem se ista nalazi izvan ekolo\u0161ke mre\u017ee i ne utje\u010de na nju, nekonzistentni.<\/p>\n

Ostavljanje IVANE D u moru bilo bi suprotno nalogu energetskog inspektora za njezinim uklanjanjem te stavu MMPI-a, Uprave pomorstva i MINGOR-a, Uprave vodnog gospodarstva i za\u0161tite mora za izvr\u0161enje potpune sanacije sukladno preporuci Me\u0111unarodne organizacije za za\u0161titu mora (IMO) za platforme potonule na dubini do 100 metara.<\/p>\n

Postupali smo zbog ugroza voda u blizini lokacije crne to\u010dke Botovo uz rijeku Dravu, kada je u kolovozu 2023. godine do\u0161lo do izlijevanja rijeke i poplavljivanja zemlje natopljene kemikalijama. ZJZ Koprivni\u010dko-kri\u017eeva\u010dke \u017eupanije je analizirao uzorke vode na poplavljenom podru\u010dju te je na lokaciji Drnje svih devet analiza bunarske vode na parametre tzv. \u201eA analize\u201c bilo zdravstveno neispravno.<\/p>\n

Na lokaciji Legrad je provedena jedna analiza bunarske vode i uzorak je bio zdravstveno ispravan, dok je uzorkovanje povr\u0161inske vode na jezeru \u0160oderica provedeno na pet lokacija te su analizirani mikrobiolo\u0161ki (E. coli i crijevni enterokoki) i fizikalno kemijski parametri bili uredni.<\/p>\n

Ukazujemo i na va\u017enost o\u010duvanja speleolo\u0161kih objekata, posebice zbog ugroze podzemnih voda koje \u010dine 12% ukupnih koli\u010dina vode u RH te se najvi\u0161e koriste za pi\u0107e i javnu vodoopskrbu, ali i za navodnjavanje. U Katastru speleolo\u0161kih objekata registrirano ih je 4559 od preko 9000 za sada poznatih, od kojih je prema unesenim podatcima oko 611 one\u010di\u0161\u0107eno otpadom, a 122 minsko-eksplozivnim sredstvima.<\/p>\n

Stoga smo nastavili pratiti slu\u010dajeve odlaganja otpada u jamama i \u0161piljama kao ekolo\u0161ki i zdravstveni problem, a prema podacima DIRH-a inspekcija za\u0161tite prirode obavila je 17 nadzora speleolo\u0161kih objekata u kojima nije utvrdila nepravilnosti. Prema podacima speleolo\u0161ke inicijative \u201e\u010cisto podzemlje\u201c iz prosinca 2023. godine, svje\u017ee odba\u010den otpad zabilje\u017een je u dvije jame na podru\u010dju SD\u017d-a povodom \u010dega postupamo. Na lokaciji \u0161pilje u Gornjem Lugu postavljena je kamera i znak zabrane bacanja otpada, \u0161to je primjer dobre prakse.<\/p>\n

Donesena je i prva nepravomo\u0107na osu\u0111uju\u0107a presuda zbog one\u010di\u0161\u0107enja speleolo\u0161kog objekta. Prema podatcima MINGOR-a, u okviru javnog poziva za neposredno su\/financiranje uklanjanja otpada odba\u010denog u okoli\u0161, kojeg je u lipnju objavio FZOEU, predvi\u0111ena je izrada plana uklanjanja i \u010di\u0161\u0107enja otpada iz 14 speleolo\u0161kih objekata te mjera spre\u010davanja ponovnog odlaganja otpada poput postavljanja ograde, video nadzora, edukativnih tabli i dr.<\/p>\n

Nastavili smo postupati po pritu\u017ebi zbog vi\u0161egodi\u0161nje devastacije obale i parka Kamenjak bespravnom gradnjom, a prema podatcima DIRH-a, od travnja 2019. do kraja prosinca 2023. godine uklonjeno je 20 nezakonito izgra\u0111enih objekata, 36 ih nije uklonjeno od kojih su \u010detiri u postupku legalizacije, u 24 se provodi prisilno izvr\u0161enje izricanjem nov\u010danih kazni, a u ostalima su u tijeku upravni sporovi. \u0160umarska inspekcija je u velja\u010di podnijela 1 optu\u017eni prijedlog zbog sje\u010de nedozna\u010denih stabala.<\/p>\n

Postupali smo i po pritu\u017ebi zbog devastacije zna\u010dajnog krajobraza “Rovinjski otoci i priobalno podru\u010dje” u okviru kojeg je MINGOR u listopadu 2023. godine poni\u0161tio dva rje\u0161enja Upravnog odjela za odr\u017eivi razvoj Istarske \u017eupanije te je predmete vratio na ponovni postupak.<\/p>\n

Po pritu\u017ebi gra\u0111anskih inicijativa provodimo ispitni postupak povodom sje\u010de \u0161ume na Valkanama te postupanja policije i za\u0161titarskih slu\u017ebi prema okoli\u0161nim aktivistima koji su poku\u0161ali sprije\u010diti sje\u010du.<\/p>\n

U 2023. godini je zabilje\u017een novi pomor p\u010dela na podru\u010dju Me\u0111imurske \u017eupanije te na podru\u010dju Bjelovarsko-bilogorske \u017eupanije. U \u010detiri p\u010delinjaka na podru\u010dju BB\u017d veterinarska inspekcija je potvrdila prisutnost pesticida, dok je na ve\u0107ini uzoraka iz M\u017d utvr\u0111ena zarazna bolest. Poljoprivredna inspekcija je utvrdila pove\u0107ano uginu\u0107e p\u010dela u jednoj me\u0111imurskoj op\u0107ini te nepropisno kori\u0161tenje insekticida, kao i na podru\u010dju BB\u017d i OB\u017d, povodom \u010dega je pokrenula prekr\u0161ajne postupke.<\/p>\n

Vlada RH nije provela preporuku o osnivanju javne ustanove za upravljanje Parkom prirode Dinara, no prema podatcima MINGOR-a izra\u0111en je prijedlog Uredbe o njezinu osnivanju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Za\u0161tita od buke, svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja i neioniziraju\u0107eg zra\u010denja baznih stanica<\/span><\/h4>\n

Gra\u0111ani nam se kontinuirano pritu\u017euju zbog prekomjerne buke, posebice na\u010dina i uvjeta njezinog mjerenja, ponekad ukazuju\u0107i i na zdravstvene tegobe zbog prekomjerne buke. Prema podatcima DIRH-a provedena su 804 nadzora sanitarne inspekcije, prete\u017eno u objektima ugostiteljske i drugih uslu\u017enih djelatnosti (autoservisi, autopraonice i dr.) te obrtni\u010dkim i industrijskim postrojenjima.<\/p>\n

Doneseno je 196 rje\u0161enja kojima je nare\u0111eno akusti\u010dko mjerenje buke, provedba mjera za za\u0161titu od buke te zabrana uporabe izvora buke do provo\u0111enja prethodno navedenih mjera. Izre\u010deno je 99 nov\u010danih kazni, izdano je 88 prekr\u0161ajnih naloga te je podneseno 16 optu\u017enih prijedloga.<\/p>\n

U o\u017eujku su na snagu stupila preostala dva pravilnika iz Zakona o za\u0161titi od svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja \u010dija su ka\u0161njenja ote\u017eavala njegovu primjenu: Pravilnik o mjerenju i na\u010dinu pra\u0107enja rasvijetljenosti okoli\u0161a te Pravilnik o sadr\u017eaju, formatu i na\u010dinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i\/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete.<\/p>\n

Izazov u primjeni ovih pravilnika neujedna\u010deno je tuma\u010denje pojedinih JLS-a i DIRH-a o tome jesu li za nadzor nadle\u017eni komunalni redari ili inspektori za\u0161tite okoli\u0161a. To smo uo\u010dili i ranije kod primjene Pravilnika o zonama rasvijetljenosti, dopu\u0161tenim vrijednostima rasvjetljavanja i na\u010dinima upravljanja rasvjetnim sustavima, pa MINGOR treba rastuma\u010diti tko je nadle\u017ean za provedbu nadzora za sva tri pravilnika. Prema podatcima DIRH-a inspekcija za\u0161tite okoli\u0161a provela je 19 nadzora u podru\u010dju svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja.<\/p>\n

Postupali smo po 20 pritu\u017ebi na bazne stanice mobilnih operatera u kojima se \u010desto isti\u010de isklju\u010denost gra\u0111ana i JLP(R)S iz sudjelovanja u odlu\u010divanju o njihovom postavljanju te gra\u0111ani ukazuju na strah od utjecaja baznih stanica na zdravlje, kada su postavljene u blizini stambenih i drugih prostora u kojima \u017eive ili rade.<\/p>\n

Prema podacima HAKOM-a svih 35 provedenih mjerenja zadovoljila su uvjete iz Pravilnika o za\u0161titi od elektromagnetskih polja. Prema podatcima DIRH-a gra\u0111evinska inspekcija je zaprimila 18 prijava, obavila je 16 nadzora, protiv sedam investitora pokrenula je inspekcijski postupak, donijela je \u010detiri rje\u0161enja o uklanjanju bazne stanice i podnijela \u010detiri optu\u017ena prijedloga zbog kori\u0161tenja bazne stanice bez uporabne dozvole. I u ovim slu\u010dajevima du\u017ei niz godina prepoznajemo poslovni model u kojem se kr\u0161e propisi te pla\u0107aju prekr\u0161ajne kazne, dok se nepravilnosti ne otklanjaju.<\/p>\n

 <\/p>\n

Iskustva OCD-a<\/span><\/h4>\n

Sukladno navodima pojedinih OCD-a, neki izazovi iz ranijih godina se ponavljaju, poput manjkavosti savjetovanja s javno\u0161\u0107u pri dono\u0161enju propisa iz podru\u010dja za\u0161tite okoli\u0161a i prirode, nepo\u0161tivanja na\u010dela hitnosti rje\u0161avanja okoli\u0161nih sporova i povrede na\u010dela predostro\u017enosti, kao i pritisaka na branitelje ljudskih prava, posebice od strane privatnih investitora, koji ih ponekad putem SLAPP tu\u017ebi nastoje obeshrabriti u daljnjem djelovanju.<\/p>\n

OCD-i smatraju potrebnim pojednostavniti dostupnost informacija i na\u010din sudjelovanja u okoli\u0161nim postupcima, kao i pristup informacijama o svim pokrenutim postupcima i planiranim zahvatima. Zbog sve ve\u0107eg interesa gra\u0111ana i gra\u0111anskih inicijativa za sudjelovanje u postupcima dono\u0161enja i izmjena prostornih planova na lokalnoj razini, predla\u017eu zakonodavne izmjene kojima bi se javnosti omogu\u0107ila aktivna legitimacija za sudjelovanje u postupcima ure\u0111enima Zakonom o prostornom ure\u0111enju i Zakonom o gradnji, za zahvate za koje se obvezno provode postupci procjene utjecaja na okoli\u0161 u ranijoj fazi.<\/p>\n

Isti\u010du da \u010desto zaprimaju prijave gra\u0111ana zbog izvo\u0111enja zahvata za koje se nisu proveli postupci procjene utjecaja na okoli\u0161 iako su predvi\u0111eni Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoli\u0161. Nakon \u0161to inspekcija obavi nadzor, investitoru se naj\u010de\u0161\u0107e naredi provo\u0111enje odgovaraju\u0107eg okoli\u0161nog postupka iako je zahvat u okoli\u0161u ve\u0107 izveden, posebice u predmetima ilegalnog nasipavanja mora i obale. OCD-i napominju da se takvim postupanjem marginalizira na\u010delo predostro\u017enosti pa predla\u017eu reviziju mjera u okviru ovlasti inspektora za\u0161tite okoli\u0161a koje dozvoljavaju provo\u0111enje okoli\u0161nih postupaka nakon \u0161to je zahvat u okoli\u0161u proveden.<\/p>\n

OCD-i navode i da jedini natje\u010daj za okoli\u0161ne organizacije raspisuje FZOEU, no da je neredovit, s velikim udjelom sufinanciranja, limitiranim mogu\u0107nostima financiranja, kao i \u00a0nejasnim trajanjem postupka procjene projektnih prijedloga.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 115. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Pravosudnoj akademiji, da provodi edukaciju sudaca iz okoli\u0161nog prava<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Pratimo postupanje nadle\u017enih tijela prema okoli\u0161nim aktivistima koji su prosvjedovali protiv LNG terminala na Krku. Zbog sve ve\u0107e ugroze i prijetnji okoli\u0161nim aktivistima na podru\u010dju EU uspostavili smo suradnju s posebnim izvjestiteljem za branitelje okoli\u0161a u okviru tzv. Aarhu\u0161ke konvencije, kako bismo razmijenili iskustva o polo\u017eaju i unaprje\u0111enju za\u0161tite branitelja okoli\u0161a koji su suo\u010deni ili izlo\u017eeni prijetnji od progona, ka\u017enjavanja ili uznemiravanja pri poduzimanju aktivnosti usmjerenih za\u0161titi okoli\u0161a i prirode.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>: Branitelji ljudskih prava<\/a>, Graditeljstvo<\/a> i Javno okupljanje<\/a>.<\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. U 2023. godini smo postupali u ukupno 293 predmeta vezana uz pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161, otvorenih po pritu\u017ebama gra\u0111ana ili na vlastitu […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[696],"class_list":["post-21355","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-zastita-okolisa"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21355","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21355"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21355\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22423,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21355\/revisions\/22423"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21355"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21355"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21355"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}