{"id":21354,"date":"2024-04-04T13:25:35","date_gmt":"2024-04-04T11:25:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18529"},"modified":"2025-09-30T16:29:03","modified_gmt":"2025-09-30T14:29:03","slug":"branitelji-ljudskih-prava-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2023\/","title":{"rendered":"Branitelji ljudskih prava"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji.<\/a> Vi\u0161e o temama vezanima uz branitelje ljudskih prava mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h4>\n
\n

2023. godine obilje\u017eena je dvadeset i peta godi\u0161njica usvajanja UN-ove Deklaracije o braniteljima ljudskih prava<\/a>. Instrument je ovo od posebnog zna\u010daja za pojedince i skupine koje promi\u010du i \u0161tite ljudska prava na lokalnome, nacionalnome i globalnome nivou jer je prepoznao njihovu va\u017enost te dr\u017eavama postavio obveze za osiguranje uvjeta za njihovo sigurno i u\u010dinkovito djelovanje.<\/p>\n

Definiciju branitelja ljudskih prava iz Deklaracije koristi i Europska unija<\/a>, koja kontinuirano isti\u010de njihov zna\u010daj za o\u010duvanje i razvoj demokracije i vladavine prava, spre\u010davanje povreda prava gra\u0111ana\/ki, kao i njihove uloge u promicanju primjene Povelje temeljnih prava EU i europskih vrijednosti.<\/p>\n

Na razini EU se sve \u010de\u0161\u0107e\u00a0 govori i o preprekama s kojima se branitelji ljudskih prava suo\u010davaju u svome djelovanju, pa tako uvjete za djelovanje OCD-a i ombudsmanskih institucija EK redovito koristi kao jedno od mjerila za procjenu stanja vladavine prava u dr\u017eavama \u010dlanicama, a u svome izvje\u0161\u0107u za Republiku Hrvatsku za 2023, godinu pritom notira nedostatak napretka u pripremi novog Nacionalnog plana stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnoga dru\u0161tva za razdoblje od 2023. do 2030. godine te potrebu za ve\u0107im opsegom vi\u0161egodi\u0161njega financiranja OCD-a, \u0161to bi im omogu\u0107ilo ve\u0107u stabilnost.<\/p>\n

Nadalje, u razdoblju 2022.-2023. po prvi put su sve tri glavne EU institucije \u2013 Europska komisija, Europski parlament i Vije\u0107e Europske unije \u2013 na ovaj problem upozorile u svojim aktima. Posljednji od navedenih je Zaklju\u010dak Vije\u0107a EU iz velja\u010de 2023. o primjeni Povelje o temeljnim pravima, u kojem se isti\u010de da OCD-i u zdravim demokracijama igraju klju\u010dnu ulogu u sustavu provjere i ravnote\u017ee, a neopravdana ograni\u010davanja prostora njihova djelovanja mogu predstavljati prijetnju vladavini prava.<\/p>\n

Primje\u0107uju\u0107i sa zabrinuto\u0161\u0107u kako podaci upu\u0107uju na prepreke s kojima se OCD-i susre\u0107u u svome djelovanju usmjerenome na za\u0161titu temeljnih prava, demokracije i vladavine prava, dr\u017eavama \u010dlanicama upu\u0107uje niz preporuka, s ciljem stvaranja povoljnih uvjeta za njihovo djelovanje (njihova sigurnost, izvori financiranja, sudjelovanje u dono\u0161enju odluka). Pritom se u Zaklju\u010dku isti\u010de i va\u017enost osiguranja standarda za djelovanje nacionalnih institucija za ljudska prava, uklju\u010duju\u0107i i odgovaraju\u0107ih resursa nu\u017enih za njihov rad.<\/p>\n

Unato\u010d gore navedenome, u svojim izvje\u0161\u0107ima o stanju civilnoga dru\u0161tva<\/a> EU Agencija za temeljna prava (FRA) kontinuirano upozorava na prisutnost prepreka koje ote\u017eavaju njegovo djelovanje.<\/p>\n

U odnosu na funkcioniranje normativnoga i institucionalnoga okvira za djelovanje civilnoga dru\u0161tva u RH u periodu prije i neposredno nakon pristupanja EU, kada su neki njegovi elementi me\u0111unarodno bili prepoznati kao primjer dobre prakse, su\u017eeni su uvjeti su za djelovanje OCD-a na nacionalnoj razini ve\u0107 niz godina.<\/p>\n

Nacionalni strate\u0161ki dokument usmjeren na stvaranje povoljnoga okru\u017eja za razvoj civilnoga dru\u0161tva jo\u0161 nije usvojen premda je najnovija radna skupina za njegovu izradu s radom zapo\u010dela jo\u0161 2021. godine, a posljednji strate\u0161ki dokument istekao 2016. godine.<\/p>\n

Istovremeno, Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije do 2027. godine usvojen po\u010detkom 2023. godine me\u0111u razvojne potrebe i srednjoro\u010dne prioritete uvr\u0161tava i unapre\u0111enja u na\u010dinima financiranja civilnoga dru\u0161tva te prepoznaje OCD-e kao neizostavni partnere u unaprje\u0111enju dobrog upravljanja i ja\u010danju uklju\u010divih i otvorenih javnih politika.<\/p>\n

Ujedno je to i prvi strate\u0161ki dokument koji koristi pojam branitelja ljudskih prava, \u0161to je pozitivno. Odre\u0111ene aktivnosti usmjerene na OCD-e predvi\u0111aju i akcijski planovi za razdoblje 2024.-2025. godine, no oni, unato\u010d planiranome hodogramu, jo\u0161 nisu u\u0161li u fazu javnoga savjetovanja.<\/p>\n

OCD-i ukazuju na niz prepreka i pote\u0161ko\u0107a: nedostatnu funkcionalnost institucionalnoga okvira za razvoj civilnog dru\u0161tva, posebice Savjeta za razvoj civilnog dru\u0161tva; nedostatno financiranje, osobito odre\u0111enih vrsta aktivnosti poput zagovaranja i pra\u0107enja ljudskih prava i diskriminacije te s time povezane te\u0161ko\u0107e u odr\u017eavanju kontinuiteta rada i kvalitetne radne snage; ka\u0161njenja u raspisivanju natje\u010daja i isplati sredstava; kao i definiranje aktivnosti prihvatljivih za financiranje u pojedina\u010dnim natje\u010dajima koje ponekad ne odgovaraju stvarnim potrebama na terenu.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 106. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da usvoji Nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnog dru\u0161tva<\/span><\/p>\n

Preporuka 107.<\/strong><\/span><\/p>\n

Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da uvede dugoro\u010dno institucionalno i programsko financiranje aktivnosti organizacija civilnog dru\u0161tva u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Sudjelovanje u radnim skupinama i u javnim savjetovanjima OCD-i i dalje ocjenjuju vi\u0161e formalnom mogu\u0107no\u0161\u0107u sudjelovanja u kreiranju javnih politika nego mogu\u0107no\u0161\u0107u stvarnog sadr\u017eajnog doprinosa te ukazuju da se njihovi doprinosi nedostatno uzimaju u obzir. Ukazuju da i na regionalnoj i lokalnoj razini nedostaju uspostavljene strukture za suradnju s civilnim dru\u0161tvom. Ipak ima i pozitivnih primjera pa je tako Osje\u010dko-baranjska \u017eupanija OCD-e aktivno uklju\u010dila u dono\u0161enje svoga programa za mlade, kao i u projekt provjere pristupa\u010dnosti javnih objekata osobama s invaliditetom.<\/p>\n

Kao i ranijih godina, pojedine udruge izvje\u0161tavaju o uvredama i klevetama koje zaprimaju putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, ali i privatnih poruka odaslanih njihovim zaposlenicama\/icima. Osim Hrvatskome crvenom kri\u017eu i organizaciji Medecins du Monde (MdM), OCD-ima koji se bave pru\u017eanjem podr\u0161ke tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite\/migrantima i azilantima zbog epidemije COVID-19 onemogu\u0107en je pristup prihvatili\u0161tima za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite te, unato\u010d zavr\u0161etku epidemije i protuepidemijskih mjera, do danas nije ponovno omogu\u0107en.<\/p>\n

Pristup imaju samo povremeno, u individualnim slu\u010dajevima kada prisustvuju saslu\u0161anjima tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite. Osim Hrvatskog crvenog kri\u017ea i UNHCR-a nemaju niti redovit pristup prihvatnim centrima za strance, premda pru\u017eaju i besplatnu pravnu pomo\u0107, a potreba za tom uslugom postoji. OCD-i koji djeluju na podru\u010dju SM\u017d izvje\u0161tavaju o jo\u0161 uvijek prisutnim posljedicama potresa na njihov rad.<\/p>\n

I ove godine okoli\u0161ni OCD-i ukazuju na povrede prava na pristup informacijama, izazove u sudjelovanju javnosti u procesima dono\u0161enja propisa i prava na pristup pravosu\u0111u u pitanjima okoli\u0161a iz Aarhu\u0161ke konvencije te izlo\u017eenost SLAPP tu\u017ebama, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju Pravo na zdrav okoli\u0161<\/a>. U svome posljednjemu izvje\u0161\u0107u o stanju civilnoga dru\u0161tva u EU za 2023. godinu Agencija za temeljna prava EU (FRA) tako izvje\u0161tava o tu\u017ebi hotelske tvrtke protiv aktivista koji su se usprotivili izgradnji luksuznoga hotela na Lungomareu u Puli, kao i o SLAPP tu\u017ebi podnesenoj protiv aktivisti\u010dke skupine koja je izrazila otpor protiv plana izgradnje golf igrali\u0161ta na Sr\u0111u pored Dubrovnika, upozoravaju\u0107i ujedno i na \u0161tetne u\u010dinke SLAPP tu\u017ebi.<\/p>\n

Protekle godine obilje\u017eena je jo\u0161 jedna va\u017ena godi\u0161njica: trideset godina od dono\u0161enja UN-ovih Pari\u0161kih na\u010dela – standarda za djelovanje nacionalnih institucija za ljudska prava koje su dr\u017eave du\u017ene po\u0161tivati kako bi osigurale njihov \u0161to u\u010dinkovitiji i neovisniji rad. U skladu s ovim standardima, institucija pu\u010dke pravobraniteljice nekoliko je puta (re)akreditirana statusom A koji osigurava najvi\u0161u razinu neovisnosti.<\/p>\n

U svojoj posljednjoj rezoluciji o nacionalnim institucijama za ljudska prava, usvojenoj u listopadu 2023. godine, UN-ova Op\u0107a skup\u0161tina jo\u0161 jednom nagla\u0161ava<\/a> va\u017enost ovih institucija za osiguranje punoga po\u0161tivanja ljudski prava na nacionalnoj razini te ponovno poti\u010de dr\u017eave \u010dlanice da svoje NHRI-je ja\u010daju u skladu s Pari\u0161kim na\u010delima.<\/p>\n

Vezano za standarde za djelovanje neovisnih institucija, va\u017eno je napomenuti kako je na nivou EU trenutno u tijeku postupak usvajanja dva prijedloga direktiva o standardima za tijela za jednakost, u \u010dijem je razvoju aktivno sudjelovala i pu\u010dka pravobraniteljica, kao predsjedavaju\u0107a EQUINET-om i \u010delnica nacionalnog tijela za jednakost.<\/p>\n

Ovi dokumenti bit \u0107e prvi pravno obvezuju\u0107i instrumenti u podru\u010dju standarda za neovisna tijela koja djeluju u podru\u010dju ljudskih prava, promicanja jednakosti i\u00a0 suzbijanja diskriminacije te \u0107e definirati minimalne uvjete koje \u0107e dr\u017eave \u010dlanice biti obavezne osigurati u pogledu njihovih mandata, neovisnosti, dostatnih sredstava za rad, u\u010dinkovitosti i dostupnosti, unapre\u0111uju\u0107i time dodatno u\u010dinkovitost njihova rada i ujedna\u010davaju\u0107i razinu za\u0161tite od diskriminacije \u0161irom EU.<\/p>\n

Uvjete za djelovanje neovisnih nacionalnih institucija prati i EK, u \u010dijem se Izvje\u0161\u0107u o vladavini prava za RH 2023. od \u0161est preporuka jedna ponovno odnosi na instituciju pu\u010dke pravobraniteljice, a EK Hrvatskoj preporu\u010duje da \u201edodatno pobolj\u0161a provedbu preporuka i sustavnije odgovara na zahtjeve pu\u010dke pravobraniteljice za informacije\u201c.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu:<\/a><\/h4>\n

Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava<\/a>, Pravo na dobro upravljanje<\/a>, Pravosu\u0111e<\/a>, Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>, Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti<\/a>, Pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161<\/a>, Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a>.<\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji <\/a>i u PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz branitelje ljudskih prava mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. 2023. godine obilje\u017eena […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[2036],"class_list":["post-21354","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-branitelji-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21354","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21354"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21354\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22424,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21354\/revisions\/22424"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21354"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21354"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21354"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}