{"id":21349,"date":"2024-04-04T11:29:08","date_gmt":"2024-04-04T09:29:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18507"},"modified":"2025-09-30T16:30:00","modified_gmt":"2025-09-30T14:30:00","slug":"pravosudje-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/","title":{"rendered":"Pravosu\u0111e"},"content":{"rendered":"<h4>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce_pucke_pravobraniteljice_za_2023_godinu\/?wpdmdl=18399&#038;refresh=660f9329d147a1712296745\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">interaktivnoj verziji.<\/a> Vi\u0161e o temama vezanima uz pravosu\u0111e mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h4>\n<h4><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#jacanjeucinkovitosti\">Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#prituzbenarad\">Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#digitalizacija\">Digitalizacija pravosu\u0111a<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#ovrheistecajevi\">Ovrhe i ste\u010dajevi<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#besplatnapravnapomoc\">Besplatna pravna pomo\u0107<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#sudskapraksa\">Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#zlociniizmrznje\">Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#podrskazrtvamaisvjedocima\">Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#postupanjeESLJP\">Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<p>U ovom poglavlju dajemo prikaz postupanja po pritu\u017ebama gra\u0111ana na rad pravosu\u0111a, postupanja vezano uz ovrhe, informacije o funkcioniranju instituta ste\u010daja potro\u0161a\u010da i besplatne pravne pomo\u0107i kao i sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima. Analizirali smo i sudsku praksu u predmetima vezanim uz diskriminaciju te dajemo pregled pojavnosti zlo\u010dina iz mr\u017enje, kao i pregled postupanja ESLJP-a po zahtjevima podnesenim protiv RH u 2023. godini.<\/p>\n<p>Tijekom 2023. godine pristupilo se izmjenama vi\u0161e zakona zna\u010dajnih za funkcioniranje pravosu\u0111a, izme\u0111u ostaloga Zakona o parni\u010dnom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji te Zakona o sudovima. Potonjim se propisuje javna objava svih sudskih odluka kojima \u0107e se dovr\u0161avati predmeti na svim razinama, a \u0161to bi trebalo doprinijeti\u00a0 transparentnosti rada sudova te pravnoj sigurnosti.<\/p>\n<p>Digitalizacija pravosu\u0111a nedvojbeno donosi brojne pozitivne u\u010dinke, no istovremeno je ukazala na izazove s kojima se susre\u0107u pojedinci koji zbog specifi\u010dnih \u017eivotnih okolnosti ne mogu pratiti takve promjene u pravosu\u0111u. Stoga je va\u017eno svim gra\u0111anima omogu\u0107iti adekvatan pristup pravosu\u0111u vode\u0107i ra\u010duna o njihovoj razli\u010ditoj digitalnoj pismenosti i tehni\u010dkoj opremljenosti.<\/p>\n<p>Pritu\u017ebe gra\u0111ana ukazuju na potrebu izrade sveobuhvatne analize ovr\u0161nog sustava i temeljem nje izrade prijedloga novog Ovr\u0161nog zakona. Broj blokiranih gra\u0111ana je u laganom padu no i dalje visok, dok je njihov ukupni dug ve\u0107i u odnosu na 2022. godinu, a kroz postupke ste\u010daja potro\u0161a\u010da tek se manji broj njih uspijeva deblokirati.<\/p>\n<p>U 2023. godini pove\u0107ana su prora\u010dunska sredstva za besplatnu pravnu pomo\u0107 i implementiran je model trogodi\u0161njeg financiranja ovla\u0161tenih pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i. Me\u0111utim, i dalje se dugotrajno postupa po \u017ealbama na rje\u0161enja o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i te BPP nije dovoljno dostupna na svim podru\u010djima RH.<\/p>\n<p>Ostvaren je napredak u razvoju sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima, osnivanjem novih odjela za podr\u0161ku te izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku kojima se pobolj\u0161ava polo\u017eaj i za\u0161tita \u017ertava kaznenih djela. Me\u0111utim, i dalje je potrebno ulagati napore za postizanjem standarda podr\u0161ke i za\u0161tite \u017ertava iz Direktive 2012\/29\/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i za\u0161titu \u017ertava kaznenih djela.<\/p>\n<p>Prilikom analize sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju u gra\u0111anskim predmetima se uo\u010dava ne\u0161to ve\u0107i broj odluka kojima se usvajaju tu\u017ebeni zahtjevi. Me\u0111utim, i dalje je zamjetno nedovoljno razumijevanje antidiskriminacijskog zakonodavstva zbog \u010dega je potrebno nastaviti provoditi\u00a0 edukacije.<\/p>\n<p>Prekr\u0161ajni postupci su i dalje naj\u010de\u0161\u0107e pokretani zbog prekr\u0161aja propisanih Zakonom o suzbijanju diskriminacije (ZSD) te su naj\u010de\u0161\u0107e motivirani nacionalnim podrijetlom o\u0161te\u0107ene strane, dok je kaznenih predmeta vezanih uz diskriminaciju bio uobi\u010dajeno mali broj.<\/p>\n<p>Visoki upravni sud i Upravni sud u Rijeci nastavljaju pri odlu\u010divanju primjenjivati ZSD i druge izvore antidiskriminacijskog prava radi ocjene navoda tu\u017eitelja koji se pozivaju na diskriminaciju te je radi lak\u0161eg uvida i pra\u0107enja ovih odluka potrebno voditi zasebne statistike o upravnim sporovima vezanim uz diskriminaciju.<\/p>\n<p>Prema statisti\u010dkim podacima ESLJP-a, u 2023. godini zaprimljeno je 14,22% vi\u0161e zahtjeva protiv RH <a id=\"jacanjeucinkovitosti\"><\/a>nego prethodne godine te je naj\u010de\u0161\u0107e utvr\u0111eno kr\u0161enje prava na po\u0161teno su\u0111enje koje obuhva\u0107a i pravo na pristup sudu te razumnu duljinu sudskog postupka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px;\">Ja\u010danje u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a<\/span><\/h3>\n<p>Europsko vije\u0107e u dokumentu Zaklju\u010dci Vije\u0107a o primjeni Povelje EU o temeljnim pravima: promicanje povjerenja kroz u\u010dinkovitu pravnu za\u0161titu i pristup pravosu\u0111u, iz o\u017eujka 2024. godine, navodi da nedostatak povjerenja mo\u017ee sprije\u010diti u\u010dinkovitu pravnu za\u0161titu i pristup pravdi te podsje\u0107a da se, kako bi se promicalo povjerenje u pravosu\u0111e, pravda ne mora samo provoditi, ve\u0107 mora biti i vidljivo da se ona provodi.<\/p>\n<p>EK u Pregledu stanja u podru\u010dju pravosu\u0111a u EU-u za 2023. godinu ukazuje da je visoka percepcija neovisnosti sudstva klju\u010dna za povjerenje koje pravosu\u0111e u dru\u0161tvu u kojem se primjenjuje vladavina prava mora stvoriti kod pojedinca.<\/p>\n<p>Prema rezultatima <a href=\"https:\/\/europa.eu\/eurobarometer\/surveys\/detail\/2667\">Eurobarometra iz sije\u010dnja 2023. godine<\/a>, 38% anketiranih gra\u0111ana u RH ocijenilo je neovisnost sudova i sudaca kao lo\u0161u, a njih 35% kao vrlo lo\u0161u, pri \u010demu 66% ispitanika kao glavni razlog lo\u0161e ocjene navodi upletanje ili pritisak vlade i politi\u010dara, njih 44% navodi upletanje ili pritisak gospodarskih ili drugih posebnih interesa, dok ih 34% smatra da status i polo\u017eaj sudaca ne jam\u010de u dovoljnoj mjeri njihovu neovisnost. Po navedenim rezultatima ispitivanja me\u0111u \u010dlanicama EU, RH se nalazi na za\u010delju u pogledu percepcije neovisnosti sudova i sudaca.<\/p>\n<p>Iako nije poznato u kojoj se mjeri stavovi anketiranih temelje na neposrednom uvidu u rad sudova te poznavanju propisa i sudskih postupaka, ovi podaci pokazuju da je potrebno raditi na vra\u0107anju povjerenja gra\u0111ana u pravni sustav.<\/p>\n<p>Jedan od izazova u pravosu\u0111u predstavlja odljev kadrova. Prema podatcima Dr\u017eavnog sudbenog vije\u0107a (DSV) u 2023. godini razrije\u0161eno je 49 sudaca (31 na vlastiti zahtjev, 14 zbog navr\u0161enih 70 godina \u017eivota, a 4 suca je na\u017ealost preminulo), dok je imenovano 47 sudaca. Prema Planu popunjavanja slobodnih suda\u010dkih mjesta u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu predvi\u0111eno je popunjavanje 80 suda\u010dkih mjesta, no plan popunjavanja nije ispunjen.<\/p>\n<p>Na smanjenje broja sudaca te nedostatak sudaca mla\u0111e \u017eivotne dobi, kao i na infrastrukturne probleme, upozorio je i predsjednik VSRH u Izvje\u0161\u0107u o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu. Osim o kadrovima, potrebno je voditi ra\u010duna o nabavi ra\u010dunala i druge opreme za redovno funkcioniranje pravosu\u0111a te pra\u0107enje\u00a0 digitalizacije, kao i o osiguranju dodatnih prostora za rad te o odr\u017eavanju zgrada u kojima su smje\u0161teni sudovi.<\/p>\n<p>Zbog nepovoljnih uvjeta rada sudbene vlasti u svibnju 2023. godine zapo\u010deo je \u0161trajk Udruge hrvatskih sudaca (dalje: UHS), nakon \u010dega je slijedio \u0161trajk slu\u017ebenika i namje\u0161tenika na sudovima i dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima, u razdoblju od 5. lipnja do 26. srpnja 2023. godine, odnosno 39 radnih dana. Dana 27. srpnja 2023. godine donesena je Odluka o isplati dodatka na pla\u0107u dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima u pravosudnim tijelima kojom se odre\u0111uje dodatak na pla\u0107u od 12%.<\/p>\n<p>Za vrijeme \u0161trajka slu\u017ebenika i namje\u0161tenika zaprimili smo vi\u0161e pritu\u017ebi radi pote\u0161ko\u0107a u pristupu sudu. Gra\u0111ani su ukazivali na neizdavanje dozvola obitelji za posjet istra\u017enom zatvoreniku, neodr\u017eavanje rasprave za razvod braka, nemogu\u0107nost brisanja aktivnih plombi i upisa zalo\u017enog prava na nekretninama, nemogu\u0107nost registracije trgova\u010dkih dru\u0161tava te odgode ro\u010di\u0161ta i neotpremanje po\u0161iljaka.<\/p>\n<p>Povodom navedenih pritu\u017ebi, obratili smo se ministru pravosu\u0111a i uprave te predsjedniku VSRH, ukazuju\u0107i na razloge zbog kojih su se gra\u0111ani obra\u0107ali pu\u010dkoj pravobraniteljici te predlo\u017eili da se gra\u0111anima jasno komunicira koji \u0107e se poslovi obavljati za vrijeme \u0161trajka, da se osigura njihova ujedna\u010dena provedba te definira plan prioriteta postupanja po okon\u010danju \u0161trajka, kako bi se nastali zaostaci \u0161to prije rije\u0161ili.<\/p>\n<p>\u0160trajk UHS-a okon\u010dan je dogovorom o povi\u0161enju koeficijenata sucima op\u0107inskih, upravnih i trgova\u010dkih sudova, zamjenicima ODO-a te predsjednicima svih sudova s vi\u0161e od 20 sudaca, kao i op\u0107inskim i \u017eupanijskim dr\u017eavnim odvjetnicima s vi\u0161e od 20 zamjenika, kroz Zakon o pla\u0107i i drugim materijalnim pravima pravosudnih du\u017enosnika. Obzirom na ka\u0161njenje izvr\u0161ne vlasti s dogovorenim rje\u0161avanjem predmetne materije, USH je 22. sije\u010dnja 2024. godine zapo\u010deo \u201ebijeli \u0161trajk sudaca\u201c, a kojemu se pridru\u017eila i Udruga hrvatskih dr\u017eavnoodvjetni\u010dkih du\u017enosnika.<\/p>\n<p>Ovim \u0161trajkom, koji je trajao do 2. velja\u010de 2024. godine, \u017eeljelo se upozoriti da pla\u0107e sudaca nisu uskla\u0111ivane s gospodarskim kretanjima kroz 25 godina, \u0161to je rezultiralo upu\u0107ivanjem u hitnu saborsku proceduru prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o pla\u0107i i drugim materijalnim pravima pravosudnih du\u017enosnika, kojim su pobolj\u0161ana njihova materijalna prava, a koji je izglasan 14. o\u017eujka 2024. godine te stupa na snagu 1. travnja 2024. godine.<\/p>\n<p>Nakon \u0161to je Hrvatski sabor krajem 2023. godine prihvatio u prvom \u010ditanju Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, isti je izglasan 14. o\u017eujka 2024. godine. Njime se, uz prethodnu anonimizaciju, propisuje objava sudskih odluka kojima \u0107e se dovr\u0161avati predmeti, \u0161to bi trebalo doprinijeti transparentnosti rada sudova te ve\u0107oj pravnoj sigurnosti.<\/p>\n<p>Godi\u0161njim rasporedom poslova odre\u0111uju se suci i dr\u017eavni slu\u017ebenici za rad na predmetima nasilja u obitelji, \u010diji \u0107e se program i na\u010din stru\u010dnog usavr\u0161avanja propisati pravilnikom. Izmijenjen je postupak odlu\u010divanja o zahtjevu za za\u0161titu prava na su\u0111enje u razumnom roku, jer je ESLJP u svojim odlukama ukazao da ranije odredbe nisu bile dovoljno u\u010dinkovite. Pra\u0107enje primjene navedenih zakonskih izmjena u praksi, pokazati \u0107e ostvarenje planiranih u\u010dinaka ovih odredbi.<\/p>\n<p>Mijenjane su i odredbe o stalnim sudskim tuma\u010dima i vje\u0161tacima vezano za njihovo imenovanje,\u00a0 privremenu zabranu obavljanja poslova i razrje\u0161enje te ovla\u0161tenje za obavljanje poslova vje\u0161ta\u010denja pravnim osobama, dr\u017eavnim tijelima i specijaliziranim ustanovama. Stalne sudske vje\u0161take sada imenuje i razrje\u0161ava ministar pravosu\u0111a, koji donosi pravilnik kojim se propisuje postupak imenovanja i razrje\u0161enja stalnih sudskih vje\u0161taka, njihova prava i du\u017enosti te visina nagrade i naknade tro\u0161kova za njihov rad. Iako je javno savjetovanje o novom Pravilniku o stalnim sudskim vje\u0161tacima zavr\u0161eno u sije\u010dnju 2023. godine, isti do kraja godine nije bio donesen.<\/p>\n<p>Vrijednost radnog sata sudskih vje\u0161taka i dalje je vrlo niska obzirom se nije mijenjala vi\u0161e od 20 godina, na \u0161to ukazuje i Hrvatsko dru\u0161tvo sudskih vje\u0161taka i procjenitelja. Planom zakonodavnih aktivnosti MPU-a predvi\u0111ena je izrada nacrta Prijedloga Zakona o sudskim vje\u0161tacima i stalnim sudskim tuma\u010dima u tre\u0107em tromjese\u010dju 2024. godine \u0161to \u0107e biti prilika za bolji normativni okvir za statusna i materijalna prava sudskih vje\u0161taka.<\/p>\n<p>Percepcija javnosti o radu pravosu\u0111a uvjetovana je\u00a0 i na\u010dinom komunikacije o radu pravosudnih tijela, zbog \u010dega smo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107u za 2022. godinu<\/a> ponovili preporuku Pravosudnoj akademiji (PA) da zajedno s predstavnicima medija osmisli i provede edukaciju urednika i novinara o pra\u0107enju i izvje\u0161tavanju o radu pravosu\u0111a. Iako je PA, u suradnji s HND-om, dogovorila odr\u017eavanje \u0161est edukacija na temu \u201eMedijsko pra\u0107enje i izvje\u0161tavanje o radu pravosu\u0111a\u201c za novinare i urednike, zbog slabog odaziva edukacije nisu odr\u017eane, \u0161to je na\u017ealost, propu\u0161tana prilika za bolje me\u0111usobno razumijevanje rada pravosu\u0111a i medija.<\/p>\n<p>S kadrovskim izazovima susre\u0107e se i dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo. Prema Izvje\u0161\u0107u o radu dr\u017eavnih odvjetni\u0161tava za 2022. godinu, u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima je na kraju 2022. bila zaposlena 1871 osoba. Sistematizacijom je predvi\u0111eno 778 radnih mjesta zamjenika dr\u017eavnih odvjetnika, od \u010dega je bilo popunjeno 597 mjesta (76,7%), dok je 181 zamjeni\u010dko mjesto bilo nepopunjeno. Tako\u0111er je bio zaposlen 1.231 slu\u017ebenik i namje\u0161tenik, od \u010dega 166 dr\u017eavnoodvjetni\u010dkih savjetnika i 30 stru\u010dnih suradnika te u 2022. godini nije bio zaposlen niti jedan novi vje\u017ebenik pravne struke.<\/p>\n<p>Ukazuje se na odljev slu\u017ebenika i namje\u0161tenika iz dr\u017eavnih odvjetni\u0161tava zbog niskih pla\u0107a, dok se oglasi za popunjavanje njihovih radnih mjesta ponavljaju po nekoliko puta, \u0161to po\u010dinje dovoditi u pitanje redovito funkcioniranje pojedinih dr\u017eavnih odvjetni\u0161tava.<\/p>\n<p>U velja\u010di 2024. godine donesena je Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obra\u010dun pla\u0107e u dr\u017eavnoj slu\u017ebi, koja predvi\u0111a pove\u0107anja koeficijenata slu\u017ebenika i namje\u0161tenika na sudovima i dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima pa predstoji pratiti ho\u0107e li predvi\u0111ena pove\u0107anja promijeniti navedene negativne trendove.<\/p>\n<p>U studenom 2023. godine objavljen je javni poziv za podno\u0161enje prijava za Glavnog dr\u017eavnog odvjetnika RH. Tijekom postupka izbora Glavnog dr\u017eavnog odvjetnika, provedenog po\u010detkom 2024. godine, u javnosti se polemiziralo i treba li pro\u0107i sigurnosnu provjeru i tko ju treba inicirati, a s obzirom da nije provedena njegova sigurnosna provjera uo\u010di izbora, \u0161to je isticano u kontekstu propitivanja prikladnosti izabranog kandidata. Osim prijepora vezanih uz tijelo koje je bilo du\u017eno inicirati navedenu provjeru, izbor novog glavnog dr\u017eavnog odvjetnika izazvao je i brojne javne, medijski popra\u0107ene polemike, a nakon izglasavanja njegovog izbora u Hrvatskom saboru organiziran je prosvjed.<\/p>\n<p>Krajem 2023. godine donesene su izmjene i dopune Zakona o parni\u010dnom postupku kojima je propisana hitnost postupaka radi izmjene, raskida, utvr\u0111enja ni\u0161tetnim i poni\u0161tenja ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju i ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju. Navedene izmjene smo pozdravili, jer smo na potrebu hitnosti postupanja u ovim postupcima ukazivali jo\u0161 prilikom izmjena i dopuna ovog zakona u 2022. godini, a isto smo preporu\u010dili MPU-u i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107u za 2022. godinu<\/a>.<\/p>\n<p>Radi efikasnosti postupanja u ovim predmetima, predlo\u017eili smo da se umjesto propisivanja obveze suda da obrati osobitu pa\u017enju na potrebu hitnog rje\u0161avanja ovih sporova, te odredbe izdvoje u zasebnu glavu zakona i njima propi\u0161u kra\u0107i rokovi postupanja. Me\u0111utim, ovaj prijedlog nije prihva\u0107en. Op\u0161irnije o zna\u010daju ovih zakonskih izmjena pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2023\/\">poglavlju o pravima starijih osoba<\/a>, ugovorima o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju.<\/p>\n<p>Sudjelovali smo i u e-savjetovanju u pogledu izmjena i dopuna Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji i Zakona o mirnom rje\u0161avanju sporova.<\/p>\n<p>U postupku dono\u0161enja izmjena i dopuna Kaznenog zakona ukazali smo na potrebu dorade i izmjene odredbi vezanih uz uvo\u0111enje Te\u0161kog ubojstva bliske \u017eenske osobe ili femicida kao novog zasebnog kaznenog djela te kaznenog djela Neovla\u0161tenog otkrivanja sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje.<\/p>\n<p>Vezano za predlo\u017eeno kazneno djelo femicida naglasili smo da nije svako ubojstvo \u017eenske osobe femicid ve\u0107 je rije\u010d o rodno motiviranom ili uvjetovanom ubojstvu, kao i da ne mora nu\u017eno biti rije\u010d o bliskoj osobi. U kona\u010dnici je predlo\u017eeno kazneno djelo izmijenjeno na na\u010din da je femicid definiran kao nasilje usmjereno na \u017eenu zbog toga \u0161to je \u017eena ili koje nerazmjerno poga\u0111a \u017eene. Tako\u0111er je detaljnije razra\u0111eno zna\u010denje pojma bliska osoba.<\/p>\n<p>U odnosu na novo kazneno djelo Neovla\u0161tenog otkrivanja sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje, ukazali smo da bi se njegovo uvo\u0111enje u praksi moglo negativno odraziti na novinarsku profesiju kao i da je potrebno voditi ra\u010duna o za\u0161titi prava \u017ertve kaznenog djela, pravu na obranu okrivljenika te na prava prijavitelja nepravilnosti, propisana Zakonom o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti (ZZPN), kako ne bi bili procesuirani zbog prijave nepravilnosti temeljem ZZPN-a. Predlo\u017eena odredba je izmijenjena na na\u010din da je propisano isklju\u010denje protupravnosti za osobe koje obavljaju novinarski posao, kao i u slu\u010dajevima ako je djelo po\u010dinjeno radi za\u0161tite \u017ertve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom prete\u017eito javnom interesu.<\/p>\n<p>U postupku dono\u0161enja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji pozdravili smo osna\u017eivanje Povjerenstva za pra\u0107enje i unaprje\u0111enje rada tijela kaznenog i prekr\u0161ajnog postupka te izvr\u0161avanja sankcija vezanih za za\u0161titu od nasilja u obitelji kao i pove\u0107anje broja \u010dlanova Povjerenstva te pro\u0161irenje kruga tijela iz kojih se \u010dlanovi biraju. Predlo\u017eili smo da se u rad Povjerenstva uklju\u010de i predstavnici ureda pu\u010dke pravobraniteljice obzirom da u svojem radu osobitu pozornost posve\u0107uje pravima starijih osoba i specifi\u010dnoj problematici nasilja nad obitelji, a koji prijedlog je u kona\u010dnici usvojen te je unesen u Nacrt kona\u010dnog prijedloga Zakona.<\/p>\n<p>U postupku dono\u0161enja Zakona o mirnom rje\u0161avanju sporova, me\u0111u ostalim, ukazali smo da je potrebno voditi ra\u010duna o dobrovoljnosti takvih postupaka i cilju koji se \u017eeli posti\u0107i. Istakli smo i bojazan da bi nametanje obveze gra\u0111anima da pristupe mirnom rje\u0161avanju spora moglo dodatno produljiti trajanje i stvoriti dodatne tro\u0161kove postupka, kao i da bi prisiljavanje stranaka da se prvo podvrgnu ovoj vrsti postupaka moglo predstavljati prepreku gra\u0111anima u pristupu sudu, a \u0161to je u suprotnosti <a id=\"prituzbenarad\"><\/a>sa praksom ESLJP-a u predmetu <em>Esim protiv Turske<\/em>, br. 59601\/09, presuda od 17. rujna 2013. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px;\">Pritu\u017ebe na rad pravosu\u0111a<\/span><\/h3>\n<p>Tijekom 2023. godine zaprimili smo 262 pritu\u017ebe iz podru\u010dja pravosu\u0111a, \u0161to je 6,43% manje nego prethodne godine. Od toga se 129 pritu\u017ebi odnosilo na rad sudova, \u0161to je pove\u0107anje od 9,32% u odnosu na 2022. godinu. Najvi\u0161e pritu\u017ebi, njih 69, odnosilo se na nepotrebno odugovla\u010denje postupka, 40 na ishod sudskog postupka, 17 na zlouporabu polo\u017eaja te tri na obavljanje poslova sudske uprave.<\/p>\n<p>Po ve\u0107em dijelu ovih pritu\u017ebi ne mo\u017eemo postupati jer nemamo ovlasti utjecati na ishod sudskih postupaka ni preispitivati sudske odluke, \u0161to je u nadle\u017enosti vi\u0161ih sudova prilikom postupanja po izjavljenim pravnim lijekovima. Me\u0111utim, ove su nam pritu\u017ebe, iako nerijetko neargumentirane, izvor informacija o nezadovoljstvu gra\u0111ana sudskim odlukama, a ponekad i o njihovoj sumnji na pristranost i korupciju. U slu\u010dajevima u kojima nismo na\u0161li osnovu za postupanje, pritu\u017eiteljima smo pru\u017eali relevantnu op\u0107u pravnu informaciju.<\/p>\n<p>Osim pritu\u017ebi uvjetovanih \u0161trajkom te radi dugotrajnosti sudskih postupaka i nezadovoljstva ishodom sudskog postupka, ukazivalo se i na pojedine specifi\u010dne probleme s kojima su se gra\u0111ani susretali. Zaprimili smo molbu za pomo\u0107 radi nedostavljanja nalaza i mi\u0161ljenja vje\u0161taka sudu unato\u010d po\u017eurivanjima, pritu\u017ebu radi br\u017eeg zakazivanja ro\u010di\u0161ta te okon\u010danja postupka pokrenutog zbog pobijanja ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju, a neki su gra\u0111ani tra\u017eili i pravno savjetovanje. Ukazano je i na zapu\u0161tenost zgrade jednog suda, lo\u0161e radne uvjete zbog vlage i plijesni te na ote\u017ean pristup osobama s invaliditetom zgradi suda.<\/p>\n<p>Postupamo po pritu\u017ebi na nepotrebno odugovla\u010denje sudskog postupka u slu\u010daju tu\u017eiteljice koja je preuzela parnicu iza smrti svojeg oca, pokrenutu 2001. godine radi utvr\u0111enja ni\u0161tetnosti ugovora o darovanju nekretnine, u kojoj je 2013. godine podnijela prijedlog za povrat u prija\u0161nje stanje, izjavila \u017ealbu na rje\u0161enje o povla\u010denju tu\u017ebe te jo\u0161 uvijek nije doneseno rje\u0161enje po prijedlogu za povrat u prija\u0161nje stanje. Istovremeno se protiv pritu\u017eiteljice, koja ja starije \u017eivotne dobi, vodi ovr\u0161ni postupak radi iseljenja iz predmetne nekretnine.<\/p>\n<p>Obratio nam se i odvjetnik nezadovoljan na\u010dinom odlu\u010divanja i obrazlaganja sudskih odluka, smatraju\u0107i da zbog nastojanja ostvarenja ve\u0107e u\u010dinkovitosti suda u rje\u0161avanju predmeta starijih od pet godina, presude nisu dostatno obrazlo\u017eene te ne sadr\u017ee ocjenu dokaza i \u017ealbenih navoda. Stoga je problematizirao okolnost da je ubrzanje postupanja suda pretpostavljeno pravu stranaka na pristup sudu, na pravi\u010dno i nepristrano su\u0111enje te na obrazlo\u017eenu sudsku odluku, radi \u010dega se obratio i predsjedniku neposredno vi\u0161eg suda. Navedene pritu\u017ebe ukazuju na razli\u010dite razloge nezadovoljstva radom sudova i problemima u pravosudnom sustavu.<\/p>\n<p>Tijekom 2023. godine MPU je zaprimilo 975 predstavki gra\u0111ana od \u010dega se 696 odnosilo na rad sudova, 109 na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, 72 predstavke su bile nerazumljivog i\/ili uvredljivog sadr\u017eaja, u 59 slu\u010daja je bila rije\u010d o kaznenim prijavama koje su dostavljene DORH-u na nadle\u017eno postupanje te se 39 predstavki odnosilo na rad drugih tijela dr\u017eavne i javne vlasti, kojima su proslije\u0111ene na nadle\u017eno postupanje. U odnosu na predstavke na rad sudova, 495 se odnosilo na nezadovoljstvo sudskim odlukama, 199 na odugovla\u010denje postupka, a dvije na neprimjereno pona\u0161anje suca.<\/p>\n<p>Rije\u0161eno je 960 predmeta predstavki i pritu\u017ebi, dok se u preostalih 15 predmeta \u010deka izvje\u0161\u0107e \u010delnika pravosudnih tijela. MPU tako\u0111er ukazuje na padaju\u0107i trend zaprimljenih predstavki na rad sudova, jer je u 2021. zaprimljeno 1.333, u 2022. 745, a u 2023. godini 696 predstavki gra\u0111ana.<\/p>\n<p>U 2023. godini pokrenuto je 12 stegovnih postupaka protiv sudaca, od kojih 11 zbog neurednog obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti te jedan zbog nano\u0161enja \u0161tete ugledu suda i neurednog obna\u0161anja suda\u010dke du\u017enosti. DSV je zaprimilo 50 zahtjeva za davanje odobrenja za kazneni progon, od \u010dega su u 32 predmeta zahtjevi odbijeni, u tri je odobreno pokretanje kaznenog postupka, u jednom je zahtjev odba\u010den, a 14 postupaka je jo\u0161 u tijeku.<\/p>\n<p>U 2023. godini gra\u0111ani su nam uputili 33 pritu\u017ebe na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, \u0161to predstavlja\u00a0 pad od 15% u odnosu na 2022. godinu. Pritu\u017ebe su se naj\u010de\u0161\u0107e odnosile na dugotrajnost postupanja povodom kaznene prijave, nezadovoljstvo odlukom dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, primjerice zbog dono\u0161enja rje\u0161enja o odba\u010daju kaznene prijave, ne odre\u0111ivanja istra\u017enog zatvora ili odre\u0111ivanja bla\u017ee mjere od istra\u017enog zatvora te na izostanak informacije o postupanju dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva. U pojedinim pritu\u017ebama gra\u0111ani su iskazivali sumnju na zlouporabu polo\u017eaja, odnosno na korupciju.<\/p>\n<p>Gra\u0111ani su nam dostavljali i kaznene prijave, na postupanje ili na znanje, povodom \u010dega smo ih upu\u0107ivali na nadle\u017eno dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo ili proslje\u0111ivali podneske DORH-u na nadle\u017eno postupanje. \u010cesto su kaznene prijave podnositelji dostavljali na vi\u0161e institucija, pretpostavljamo s namjerom da obavijeste sve potencijalno nadle\u017ene institucije o svom problemu.<\/p>\n<p>MPU je u 2023. godini zaprimilo 109 pritu\u017ebi na rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, \u0161to je 3% vi\u0161e nego 2022. godine, no predstavlja pad od 36% u odnosu na 2021. godinu, kada je zaprimljena 171 pritu\u017eba. Povodom 45 pritu\u017ebi zatra\u017eeno je izvje\u0161\u0107e glavne dr\u017eavne odvjetnice, dok su se 64 pritu\u017ebe odnosile na nezadovoljstvo dr\u017eavnoodvjetni\u010dkom odlukom.<\/p>\n<p>Prema javno objavljenim podatcima Hrvatske odvjetni\u010dke komore (HOK), ista broji oko \u0161est tisu\u0107a \u010dlanova. Na rad odvjetnika i HOK-a zaprimili smo osam pritu\u017ebi, primjerice radi dugotrajnosti disciplinskog postupka HOK-a, \u010dime se, prema mi\u0161ljenju podnositelja, opstruirala prijava i pogodovalo odvjetnicama.<\/p>\n<p>Prema podatcima MPU, u 2023. godini zaprimljene su \u010detiri pritu\u017ebe na rad odvjetnika te jedna predstavka na rad HOK-a.<\/p>\n<p>Disciplinsko tu\u017eiteljstvo HOK-a je u 2023. godini zaprimilo 569 disciplinskih prijava, \u0161to je 40,36% manje nego prethodne godine te je disciplinski postupak pokrenut povodom 358 disciplinskih prijava, dok su povodom 47 prijava izvidi u tijeku. Doneseno je 65 presuda kojima je utvr\u0111ena disciplinska odgovornost za te\u017eu povredu du\u017enosti i ugleda odvjetni\u0161tva, od \u010dega je u 13 predmeta izre\u010dena disciplinska mjera gubitka prava na obavljanje odvjetni\u0161tva. Navedeni broj\u010dani podatci ukazuju da su gra\u0111ani upoznati s nadle\u017enostima HOK-a vezano za postupanje odvjetnika i njihovo eventualno disciplinsko procesuiranje.<\/p>\n<p>Na dan 31. prosinca 2023. godine u Imenik stranih odvjetnika koji u RH mogu obavljati odvjetni\u010dku slu\u017ebu pod nazivom zanimanja iz svoje mati\u010dne dr\u017eave bilo je upisano 15 odvjetnika iz dr\u017eava \u010dlanica EU s poslovnim nastanom u RH. Me\u0111utim, HOK ukazuje da ova brojka ne obuhva\u0107a odvjetnike iz dr\u017eava \u010dlanica EU koji u RH povremeno i privremeno pru\u017eaju odvjetni\u010dke usluge sukladno odredbi \u010dlanka 36.e Zakona o odvjetni\u0161tvu i koji se ne moraju upisati u odgovaraju\u0107e registre.<\/p>\n<p>U odnosu na rad javnih bilje\u017enika i Hrvatsku javnobilje\u017eni\u010dku komoru (HJK) u 2023. godini zaprimili smo dvije pritu\u017ebe gra\u0111ana koje su se odnosile na javnobilje\u017eni\u010dko sastavljanje i ovjeru potpisa na Ugovoru o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju suprotno \u010dl. 170. Zakona o socijalnoj skrbi te na rad javnog bilje\u017enika\/prisjednika prilikom solemnizacije Ugovora o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju. Vi\u0161e o ovim slu\u010dajevima pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2023\/\">poglavlju o pravima starijih osoba<\/a>, u dijelu o ugovorima o do\u017eivotnom i dosmrtnom uzdr\u017eavanju. MPU je zaprimilo 18 predstavki na rad javnih bilje\u017enika te dvije predstavke na rad HJK.<\/p>\n<p>HJK je u 2023. godini zaprimila 40 pritu\u017ebi na rad javnih bilje\u017enika, 6% manje nego 2022. godine, pri \u010demu se 17 pritu\u017ebi odnosilo na postupanje javnih bilje\u017enika u ostavinskim postupcima, 10 u ovr\u0161nim postupcima, tri na nepravilnosti u postupanju vezano za ugovore o do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju te 10 na druga postupanja poput ovjera, upisa u zemlji\u0161nu knjigu i neizdavanja tra\u017eene <a id=\"digitalizacija\"><\/a>dokumentacije. Prvostupanjska odluka je donesena u 27 predmeta, dok su u pogledu preostalih 13 pritu\u017ebi postupci u tijeku.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px;\">Digitalizacija pravosu\u0111a<\/span><\/h3>\n<p>Posljednjih su godina znatni napori i financijska sredstva ulo\u017eena u digitalizaciju pravosu\u0111a s ciljem pove\u0107anja njegove u\u010dinkovitosti, odnosno smanjenja broja nerije\u0161enih predmeta i skra\u0107ivanja trajanja sudskih postupaka te transparentnosti.<\/p>\n<p>MPU je razvilo brojne e-Usluge (e-Komunikacija, e-Ovrhe, e-Predmet, e-Oglasna plo\u010da, itd.) koje omogu\u0107uju korisnicima br\u017ee dobivanje informacija i dokumentacije bez fizi\u010dkih odlazaka u dr\u017eavne institucije. Sukladno podatcima MPU, na dan 17. sije\u010dnja 2024. godine bilo je upisano 8.187 korisnika usluge \u201ee-Komunikacija\u201c u interni registar. Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o elektroni\u010dkoj komunikaciji, pravo pristupa informacijskom sustavu upisom verificirane e-mail adrese planira se omogu\u0107iti pravnim osobama, tijelima dr\u017eavne uprave i drugim dr\u017eavnim tijelima, tijelima JLP(R)S i pravnim osobama s javnim ovlastima.<\/p>\n<p>Kako je navedeno u EU Strategiji o europskom e-pravosu\u0111u za razdoblje od 2024.-2028., cilj e-pravosu\u0111a je olak\u0161avanje pristupa pravosu\u0111u i funkcioniranje pravosudnih sustava pojednostavljivanjem i digitalizacijom komunikacije sa sudovima, pristupa postupcima i pravnim informacijama te povezivanjem nacionalnih pravosudnih sustava u dr\u017eavama \u010dlanicama EU.<\/p>\n<p>MPU je tijekom 2023. godine realiziralo projekt zajedni\u010dkog informacijskog sustava zemlji\u0161nih knjiga i katastra (ZIS OSS), kojim je nadogra\u0111en postoje\u0107i sustav povezivanjem s registrom izvla\u0161tenih nekretnina te je implementirana mobilna aplikacija za gra\u0111ane i poslovne korisnike koja omogu\u0107ava pra\u0107enje promjena na nekretninama. Projektom digitalne arhive (skeniranje starih zemlji\u0161nih knjiga) zavr\u0161ena je digitalizacija za 70 od ukupno 76 ZKO te su potpuno digitalizirana 24 op\u0107inska suda od ukupno 28 koji su bili u tom projektu.<\/p>\n<p>Pilot projektom eSudnice na Op\u0107inskom sudu u Novom Zagrebu jedna sudnica je opremljena audio-video opremom, prezentacijskom opremom i ure\u0111ajima za digitalizaciju sadr\u017eaja kako bi se sve rasprave i dokumentacija vodili u isklju\u010divo digitalnom obliku.<\/p>\n<p>U sklopu investicija koje se provode kroz NPOO planira se uvo\u0111enje virtualnog asistenta baziranog na umjetnoj inteligenciji u sustav za upravljanje sudskim predmetima eSpis i ZIS.<\/p>\n<p>U studenom 2023. godine upu\u0107ene su u saborsku proceduru izmjene i dopune Zakona o sudovima, koje su izglasane u o\u017eujku 2024. godine, kojima se me\u0111u ostalim propisuje obveza javne objave svih sudskih odluka na posebnoj mre\u017enoj stranici uz prethodnu anonimizaciju i po\u0161tivanje pravila o za\u0161titi osobnih podataka, \u0161to stupa na snagu 1. sije\u010dnja 2025. godine.<\/p>\n<p>Time \u0107e se unaprijediti transparentnost rada sudova i pove\u0107ati pravna sigurnost te bi se trebala omogu\u0107iti kvalitetnija analiza sudskih presuda i ujedna\u010davanje sudske prakse. Pri tome sudske odluke trebaju biti pristupa\u010dne, \u010ditljive i jasne, kako bi se osiguralo da ih svi na koje se odnose mogu lako razumjeti.<\/p>\n<p>Iako digitalizacija nosi brojne pozitivne u\u010dinke, iskristalizirala je i izazove s kojima se pojedini gra\u0111ani susre\u0107u zbog specifi\u010dnih \u017eivotnih okolnosti, \u0161to mo\u017ee dovesti do digitalnih podjela zbog neodgovaraju\u0107e razine digitalne pismenosti i tehni\u010dke opremljenosti.<\/p>\n<p>U predmetu otvorenom po telefonskoj pritu\u017ebi gra\u0111anke, uo\u010dene su manjkavosti pravosudnog sustava koji mo\u017ee u nejednaki polo\u017eaj staviti osobe zbog njihove \u017eivotne dobi, obrazovanja, imovnog stanja, invaliditeta i drugih osnova. Gospo\u0111a starije \u017eivotne dobi, naru\u0161enog zdravlja i te\u0161kog imovnog stanja, koja izlazi iz ku\u0107e samo kada je to prijeko potrebno, suo\u010dila se sa sustavom prilago\u0111enim onima koji se mogu kretati, imaju sredstva kojima bi do\u0161li do suda te se znaju slu\u017eiti internetom.<\/p>\n<p>Naime, ukazala je da je, nakon \u0161to nije pristupila pripremnom ro\u010di\u0161tu, poziv na ro\u010di\u0161te za objavu presude zaprimila po\u0161tom, uz naznaku da u slu\u010daju nedolaska presudu mo\u017ee preuzeti na sudu ili putem sustava e-Oglasna. Kako iz objektivnih razloga nije mogla koristiti niti jednu ponu\u0111enu mogu\u0107nost preuzimanja presude, obratila nam se s upitom kako da sazna prava i obveze iz presude. Uz njezinu suglasnost, presudu smo preuzeli sa portala, pro\u010ditali joj te smo ju \u017eurno uputili po\u0161tom.<\/p>\n<p>Ovaj slu\u010daj je upozorio na mogu\u0107e nedostatke na\u010dina dostave i preuzimanja pismena, posebice kada su u pitanju osobe starije \u017eivotne dobi, s invaliditetom, naru\u0161enog zdravlja i te\u0161kog imovnog stanja, zbog \u010dega bi mogle biti u nepovoljnijem polo\u017eaju prilikom ostvarivanja svojih prava i ispunjenja obveza. MPU nas je izvijestilo da je \u010dl. 335. ZPP-a, kojim se ure\u0111uje i dostava presude, rezultat zakonodavnih intervencija u ure\u0111enje parni\u010dnog postupka kojim se redefiniraju i uklanjaju instituti koji usporavaju postupak, uvode nova rje\u0161enja, a sve radi osiguravanja uvjeta za u\u010dinkovit parni\u010dni postupak, uz o\u010duvanje pravne sigurnosti i vladavine prava.<\/p>\n<p>Navodi se i da se propisanim na\u010dinom dostave presude uvodi disciplina kod suda, u smislu rokova izrade presude, kao i kod stranaka, na na\u010din da prisustvuju ro\u010di\u0161tima za objavu \u010dime se smanjuju tro\u0161kovi dostave.<\/p>\n<p>Nadalje, po\u010detkom 2023. godine novelama Zakona o zemlji\u0161nim knjigama (ZoZK) propisano je da se svi prijedlozi podnose isklju\u010divo\u00a0elektroni\u010dki posredstvom javnih bilje\u017enika i odvjetnika. Time se restriktivnije ure\u0111uje na\u010din podno\u0161enja prijedloga za upis, koji su gra\u0111ani ranije mogli podnijeti i putem sustava e-Gra\u0111ani, neposredno u pisanom obliku ili putem po\u0161te, te je zemlji\u0161noknji\u017eni sud bio du\u017ean zaprimiti svaki prijedlog bez obzira je li prikladan za provedbu upisa.<\/p>\n<p>Nezadovoljstvo zbog nemogu\u0107nosti samostalnog podno\u0161enja zahtjeva zemlji\u0161no-knji\u017enom sudu, gra\u0111ani su isticali i u pritu\u017ebama pu\u010dkoj pravobraniteljici.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\"><em>&#8220;Za\u0161to gra\u0111anima nije omogu\u0107eno da i dalje samostalno, ako im to najvi\u0161e odgovara, podnose pismeno, tj. elektroni\u010dkim putem, kao i do sada te za\u0161to se i dalje ne ostavi alternativa za one gra\u0111ane kojima samostalna predaja elektroni\u010dkim putem, tj. za one koji znaju kako i samim time, u\u0161tede na novonastalim nametima?<\/em><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\"><em>\u00a0Na kraju, kako imam problem, prakti\u010dne naravi, ti. kako zatra\u017eiti povrat tro\u0161kova nepotrebno nastalih novim zakonom, molim uputu o postupanju tj. kako namiriti nastale tro\u0161kove i od koga?&#8221;<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Zakonskom izmjenom nastoji se ubrzati rad sudova postupanjem po ispravno sastavljenim zemlji\u0161no-knji\u017enim prijedlozima. MPU je ukazao da gra\u0111ani ne\u0107e imati dodatne tro\u0161kove, budu\u0107i da se za elektroni\u010dke prijedloge\u00a0pla\u0107a 50% pristojbe dok prema Pravilniku o izmjenama Pravilnika o privremenoj javnobilje\u017eni\u010dkoj tarifi, javnobilje\u017eni\u010dka tarifa za elektroni\u010dko podno\u0161enje prijedloga iznosi 8, 4 ili 2 boda (1 bod = 1,33 eura), a pravo na nagradu se ne ostvaruje za postupke za koje se do sada nije napla\u0107ivala sudska pristojba.<\/p>\n<p>Tako je u slu\u010daju podno\u0161enja prijedloga za upis prava vlasni\u0161tva u zemlji\u0161nu knjigu sudska pristojba smanjena s 33,18 eura na 16,59 eura. Nakon \u0161to se tome pribroji nagrada javnog bilje\u017enika u visini od 8 bodova, ukupan tro\u0161ak predaje prijedloga elektroni\u010dki\u00a0putem javnog bilje\u017enika\u00a0je ni\u017ei od ranijeg tro\u0161ka predaje prijedloga neposredno na sudu.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, sudska pristojba za primjerice predbilje\u017ebu, brisanje uknji\u017ebe, brisanje predbilje\u017ebe iznosi 6,64 eura, odnosno nekada\u0161njih 50 kn i to je bio jedini tro\u0161ak koji su gra\u0111ani imali ukoliko su prijedlog sudu sami podnosili. Sada je ta sudska pristojba umanjena na 3,32 eura, no kada se tome pribroji nagrada javnog bilje\u017enika u visini od 4 boda, ukupan tro\u0161ak postupka je ve\u0107i nego kada se na prijedlog pla\u0107ao puni iznos sudske pristojbe te se isti mogao neposredno dostaviti sudu.<\/p>\n<p>U slu\u010daju da se prijedlog podnosi putem odvjetnika, iako nije propisana posebna nagrada odvjetnika za ove poslove, isto pretpostavlja da \u0107e odvjetnik prethodno sastaviti ispravu koja se podnosi zemlji\u0161no-knji\u017enom sudu, za \u0161to ostvaraje pravo na nagradu \u010dija visina ovisi o vrijednosti predmeta spora.<\/p>\n<p>Iako uvo\u0111enje elektroni\u010dke komunikacije nosi niz pogodnosti, ovakav model digitalizacije mo\u017ee pove\u0107ati tro\u0161kove u nekim od predmeta, \u0161to \u0107e vi\u0161e poga\u0111ati gra\u0111ane slabijeg imovnog stanja. Tako\u0111er, u nekim \u0107e slu\u010dajevima gra\u0111ani imati i dodatni tro\u0161ak dolaska do mjesta gdje se nalazi javni bilje\u017enik ili odvjetnik, \u0161to \u0107e pove\u0107ati njihov ukupni tro\u0161ak elektroni\u010dke komunikacije sa sudom. Stoga je preduvjet pristupa sudu u ovim slu\u010dajevima dostupnost javnih bilje\u017enika i odvjetnika svim gra\u0111anima, neovisno o mjestu \u017eivota te ukupni tro\u0161ak koji gra\u0111ani imaju uvo\u0111enjem elektroni\u010dke komunikacije ne bi trebao biti ve\u0107i od tro\u0161ka koji su imali prije uvo\u0111enja ove zakonske izmjene.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 90.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da provede analizu utjecaja digitalizacije i modernizacije pravosu\u0111a s ciljem otklanjanja eventualnih nedostataka u pristupu pravosu\u0111u pripadnika ranjivih skupina gra\u0111ana<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>S odre\u0111enim pote\u0161ko\u0107ama se suo\u010davaju i istra\u017eni zatvorenici kojima nije omogu\u0107en pristup ra\u010dunalu, zbog \u010dega nemaju mogu\u0107nost uvida u digitalne zapise podataka koji \u010dine dio sudskog spisa. Time se ograni\u010dava priprema obrane koja je zajam\u010dena ZKP-om te je potrebno razmotriti dodatna jamstva ostvarenja prava uvida u spis svim istra\u017enim zatvorenicima, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u dijelu o zatvorskom sustavu.<\/p>\n<p>Osim pojedinih ranjivih skupina gra\u0111ana, radi nedostatka digitalizacije pu\u010dkoj pravobraniteljici pritu\u017ebom se obratila i odvjetnica ukazuju\u0107i da su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku odvjetnici diskriminirani temeljem dru\u0161tvenog polo\u017eaja jer zakonske izmjene predvi\u0111aju elektronsku komunikaciju koja uklju\u010duje elektronsku dostavu pismena u kaznenom postupku 365 dana u godini.<\/p>\n<p>Budu\u0107i ne mogu stopirati dostavu pismena u elektroni\u010dki po\u0161tanski pretinac, ukazuje da takva dostava pismena, uslijed teku\u0107ih zakonskih rokova, primjerice za podno\u0161enje \u017ealbi, onemogu\u0107uje odvjetnike u kori\u0161tenju godi\u0161njeg odmora i odlasku na bolovanje. <a id=\"ovrheistecajevi\"><\/a>S obzirom da je pred Ustavnim sudom pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti spornog propisa s Ustavom i zakonom, predstoji sa\u010dekati odluku Ustavnog suda.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Ovrhe i ste\u010dajevi<\/h3>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Ovrhe<\/span><\/h4>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\"><em>\u201c\u2026molim \u017eurno savjet i pomo\u0107 vezano za predmet u OGS ZG\u2026 kojim se odre\u0111uje delo\u017eacija iz stana u kojem \u017eivim 24 godine, a dvoje djece od svog ro\u0111enja (jedno maloljetno)\u2026\u201d<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Kao i prethodnih godina, gra\u0111ani su u pritu\u017ebama ukazivali na nezadovoljstvo sudskim odlukama i postupcima koji su im prethodili, dugotrajnost ovr\u0161nih postupaka, postupanja agencija za otkup i naplatu potra\u017eivanja, na ovrhu sredstava za\u0161ti\u0107enih od ovrhe, delo\u017eacije iz ovr\u0161enih nekretnina, kao i na probleme u primjeni propisa kojima je regulirano ovo pravno podru\u010dje, radi \u010dega postavljaju i brojne upite o mogu\u0107nosti dobivanja pravne pomo\u0107i. Budu\u0107i da ih nismo ovla\u0161teni zastupati i pravno savjetovati, te da se uslijed navedenih problema \u010desto nalaze u te\u0161kom socio-ekonomskom polo\u017eaju,\u00a0 gra\u0111ane smo informirali o raspolo\u017eivim pravnim sredstvima te zakonskoj mogu\u0107nosti ostvarenja prava na besplatnu pravnu pomo\u0107.<\/p>\n<p>Osim toga, iako po ovim pritu\u017ebama \u010desto nismo ovla\u0161teni postupati, navodi gra\u0111ana su nam va\u017ean izvor saznanja o pote\u0161ko\u0107ama s kojima se susre\u0107u te ih koristimo prilikom predlaganja boljih zakonskih rje\u0161enja usmjerenih u\u010dinkovitijoj za\u0161titi du\u017enika i po\u0161tivanju njihovog dostojanstva, kao npr. prilikom savjetovanja o prijedlogu Zakona o na\u010dinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potra\u017eivanja, o \u010demu pi\u0161emo u nastavku.<\/p>\n<p>Osobito je te\u017eak polo\u017eaj ovr\u0161enika kojima prijeti iseljenje, a nemaju drugi smje\u0161taj, pa smo im ukazivali na mogu\u0107nost ostvarivanja prava na nov\u010danu naknadu za tro\u0161kove stambenog zbrinjavanja. Ustavni sud je odlukom i rje\u0161enjem U-I-331\/2021 i dr. od 19. prosinca 2023. godine, izme\u0111u ostaloga, ukinuo \u010dl. 46. st. 3. Ovr\u0161nog zakona kojim je bilo propisano da se od 1. studenoga do 1. travnja ovrha radi ispra\u017enjenja i predaje nekretnine ne\u0107e provoditi prema fizi\u010dkoj osobi koja ne obavlja odre\u0111enu upisanu djelatnost te fizi\u010dkoj osobi koja obavlja odre\u0111enu upisanu djelatnost (ako se ovrha ne provodi u vezi s tom djelatno\u0161\u0107u), osim ako za to postoji opravdan razlog.<\/p>\n<p>Naime, ocjena je Ustavnog suda da zakonodavac nije uspostavio pravednu ravnote\u017eu izme\u0111u vjerovnika i ovr\u0161enika, jer je bio nametnut prekomjeran teret vjerovnicima te su bili za\u0161ti\u0107eni ovr\u0161enici nau\u0161trb prava vjerovnika, radi \u010dega je \u010dlanak nesuglasan s ustavnim jamstvom prava vlasni\u0161tva.<\/p>\n<p>Naglasio je i da mjere socijalne politike treba provoditi unutar zakona prvenstveno namijenjenih ostvarenju ciljeva socijalnih politika te da za\u0161tita dostojanstva ovr\u0161enika, iako je jedno od temeljnih na\u010dela Ovr\u0161nog zakona, mora biti uravnote\u017eena s pravom ovrhovoditelja na prisilno ostvarenje tra\u017ebine. Pritom je ocijenio da petomjese\u010dno ograni\u010denje ostvarenja ovrhe ispra\u017enjenjem i predajom u posjed predstavlja znatno ograni\u010denje prava vjerovnika, kao i da ukinuta odredba nije podobna za ostvarenje ciljeva socijalne politike, jer se njome samo privremeno odga\u0111a iseljenje, a za to vrijeme dug mo\u017ee zna\u010dajno narasti zbog zateznih kamata.<\/p>\n<p>Imaju\u0107i u vidu i ovu odluku Ustavnog suda, ponavljamo preporuku MPU-u o potrebi sveobuhvatne analize ovr\u0161nog sustava te izra\u0111ivanja prijedloga novog Ovr\u0161nog zakona. Naime, iako je Vlada RH u mi\u0161ljenju na <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022. godinu<\/a> istaknula kako je u tijeku analiza ovr\u0161nog sustava te da \u0107e se po njenom zavr\u0161etku pristupiti izradi novog prijedloga Ovr\u0161nog zakona, njegovo dono\u0161enje nije predvi\u0111eno planom zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu.<\/p>\n<p>MPU nam je bilo naknadno odgovorilo da izrada novog Ovr\u0161nog zakona nije mogu\u0107a bez cjelovitog uskla\u0111ivanja i umre\u017eavanja razli\u010ditih sustava, \u0161to nije ostvarivo bez sveobuhvatne analize i uklju\u010divanja svih dionika u provedbi ovrhe, kao i da je potrebno analizirati utjecaj recentnih odluka Suda EU, koje uvode odre\u0111ene pravne standarde nepoznate na\u0161em ovr\u0161nom sustavu. Iako je pozitivno na\u010delno uva\u017eavanje ove preporuke, s obzirom da ista nije implementirana, odnosno da\u00a0 nemamo informaciju da je analiza izra\u0111ena, kao i da na temelju nje nije izra\u0111en prijedlog novog Ovr\u0161nog zakona, i dalje ustrajemo na ovoj preporuci.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 91. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da izradi sveobuhvatnu analizu ovr\u0161nog sustava i na temelju nje izradi prijedlog novog Ovr\u0161nog zakona<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pozdravljamo nastojanja MPU koje je povodom na\u0161e preporuke iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu<\/a> navelo kako se razmatra mogu\u0107nost izuzimanja od ovrhe primanja iz fondova solidarnosti namijenjena zdravstvenim potrebama, uz osiguravanje mehanizama za\u0161tite od zloupotreba, koje postupanje tako\u0111er nastavljamo pratiti.<\/p>\n<p>Ovr\u0161enici su nam se obra\u0107ali i zbog stupanja tre\u0107ih osoba na mjesto ovrhovoditelja, naj\u010de\u0161\u0107e agencije za otkup i naplatu potra\u017eivanja, ukazuju\u0107i na neprimjerenu komunikaciju, izostanak dogovora o otplati duga, uskratu informacija te bojazan da im se neosnovano napla\u0107uje uve\u0107ani dug. Iz nekih pritu\u017ebi proizlazi da ustupanjem potra\u017eivanja agencijama gra\u0111ani postaju \u017ertve nametljivog pona\u0161anja i uznemiravanja, \u010dime se osim privatnosti ugro\u017eava i njihovo dostojanstvo.<\/p>\n<p>U\u00a0 prosincu 2023. godine donijet je Zakon o na\u010dinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potra\u017eivanja, \u0161to smo zbog kr\u0161enja prava zadu\u017eenih gra\u0111ana uslijed nedovoljno reguliranog i nadziranog rada agencija preporu\u010divali u vi\u0161e godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n<p>MF je tijekom javnog savjetovanja uva\u017eio neke na\u0161e prijedloge, me\u0111u kojima isti\u010demo zabranu dolaska u dom du\u017enika bez njegovog izri\u010ditog pisanog pristanka, kao i ustrajnog i ne\u017eeljenog komuniciranja, \u0161to je va\u017eno zbog za\u0161tite prava na po\u0161tovanje privatnog i obiteljskog \u017eivota, doma i dopisivanja iz \u010dl. 8. EKLJP. Pozitivno je i \u0161to se Zakonom ne regulira samo rad subjekata iz djelatnosti kupoprodaje i servisiranja kredita, ve\u0107 i drugih potra\u017eivanja od vjerovnika poput teleoperatera, komunalnih dru\u0161tava i drugih.<\/p>\n<p>Na dugotrajnost sudskih postupaka ukazuju i ovrhovoditelji i ovr\u0161enici. O tome govori i presuda ESLJP-a iz velja\u010de 2023. godine <em>Ora\u0161anin protiv RH<\/em> br. 24811\/16, kojom je utvr\u0111eno da je podnositeljici povrije\u0111eno pravo na po\u0161teno su\u0111enje zajam\u010deno \u010dl. 6. EKLJP zbog nea\u017eurnog postupanja doma\u0107ih sudova u provedbi ovrhe temeljem pravomo\u0107ne presude. ESLJP je ponovio raniji stav da dr\u017eava mora postupati aktivno radi pru\u017eanja pomo\u0107i vjerovniku u izvr\u0161enju presude. Utvrdio je da dvije godine i jedanaest mjeseci doma\u0107i sudovi nisu odlu\u010dili o prijedlogu za ovrhu na drugoj adresi ovr\u0161enice, odnosno da nisu postupali aktivno radi ovrhe pravomo\u0107ne presude iz 1994. godine, zbog \u010dega je povrije\u0111en \u010dl. 6. st. 1. EKLJP.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\"><em>\u201ePo\u0161tovani, ne jednom, ve\u0107 puno puta banka i Fina rade ruku pod ruku i kradu sredstva. Moja pla\u0107a od 6.6. koja s 1\/3 odmah biva oduzeta na redovnom ra\u010dunu, na za\u0161ti\u0107eni ra\u010dun pla\u0107a nije bila upla\u010dena. Izgovor je da nisam prijavila poslodavca, \u0161to je la\u017e. Prijavila sam poslodavca 15.5. i ponovno 7.6. na konto njihovog besmisla. Sve doznake, izvje\u0161taj od poslodavca i platnu listu uz broj reference na kojem je upisan poslodavac su svaki dan od 7.6. do danas poslane na banku. Oni se igraju ma\u010dke i mi\u0161a. Nitko se ne javlja, na sve upite na sve pozive nitko mene ne nazove i rije\u0161i kra\u0111u jer je novac zna\u010di ukraden. Lijepo molim da mi uka\u017eete na daljnje postupanje jer ovo nije prvi puta.\u201c<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Pritu\u017ebe ovr\u0161enika s blokiranim ra\u010dunima i dalje ukazuju na nesnala\u017eenje u propisima i potrebu za pravnom pomo\u0107i te na njihovu te\u0161ku materijalnu situaciju. Blokirani gra\u0111anin, pod uvjetom da mu je stalno nov\u010dano primanje bilo jednako ili ve\u0107e od 1.006,44 eura, \u0161to je bio iznos prosje\u010dne neto pla\u0107e u 2023. godine primjenjivan u provedbi ovrhe, u najboljem je slu\u010daju mjese\u010dno raspolagao sa 670,96 eura, koliki je bio najvi\u0161i mogu\u0107i iznos za\u0161ti\u0107enog dijela.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18508\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/13-300x149.png\" alt=\"\" width=\"771\" height=\"383\" \/><\/p>\n<p>Broj blokiranih gra\u0111ana je 2023. godine bio ne\u0161to ni\u017ei, ali je iznos njihovog ukupnog duga bio vi\u0161i nego 2022. godine. Na dan 31. prosinca 2023. godine bio je blokiran 210.781 potro\u0161a\u010d, s dugom od 2,71 milijardu eura, \u0161to je 17.941 potro\u0161a\u010d manje te 0,32 milijarde eura vi\u0161e nego 2022. godine. I dalje zna\u010dajno prevladavaju dugotrajne blokade te je dulje od godinu dana bilo blokirano 79,9% (168.505) potro\u0161a\u010da s 84,1% ukupnog duga, a 82.944 potro\u0161a\u010da bilo je blokirano zbog duga do 1.327 eura.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Ste\u010daj potro\u0161a\u010da<\/span><\/h4>\n<p>Unato\u010d blago silaznom trendu, podaci ukazuju na i dalje velik broj gra\u0111ana koji se nalaze u za\u010daranom krugu ovrha te nisu u mogu\u0107nosti podmiriti dugovanja i u cijelosti raspolagati svojim primanjima. Iako bi bilo za o\u010dekivati njihov zna\u010dajniji interes za postupke propisane Zakonom o ste\u010daju potro\u0161a\u010da, \u010diji je cilj omogu\u0107iti novi po\u010detak prezadu\u017eenim gra\u0111anima, prema podacima za 2023. godinu proizlazi da ih i dalje tek manji broj prepoznaje kao priliku za izlaz iz dugovanja. U skladu s tim je i mali broj pritu\u017ebi koje smo zaprimili u vezi ste\u010daja potro\u0161a\u010da, a koje su naj\u010de\u0161\u0107e bile zamolbe za pravnu pomo\u0107 u svezi provedbe postupka.<\/p>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\"><em>\u201ePostovana, javljam se vezano za jednostavan stecaj potrosaca koji traje od 2019.godine\u2026 Javljam se zato sto sam cijelo vrijeme trajanja postupka blokirana, placam najam za stan i od place mi ostane 1000 kn. Nemam novaca da uzmem odvjetnika, a vjerujem da postoji dosta nepravilnosti na temelju kojih bi mogla biti obestecena u ovom postupku. Molim Vas ako mi mozete pomoci i vidjeti kako u najkracem roku moze biti rjesen ovaj moj slucaj.\u201c<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Imaju\u0107i u vidu izmjene i dopune Zakona o ste\u010daju potro\u0161a\u010da donesene 2022. godine, me\u0111u kojima je smanjenje iznosa dospjelih obveza za pokretanje postupka redovnog ste\u010daja potro\u0161a\u010da (s 30.000 na 20.000 kuna), kra\u0107e razdoblje provjere pona\u0161anja potro\u0161a\u010da (s pet na tri godine), donesenih radi dodatnog unaprje\u0111enja redovnog i jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, MPU smatra da je time pobolj\u0161an stav prema ste\u010daju potro\u0161a\u010da.<\/p>\n<p>Podaci o redovnim postupcima ste\u010daja potro\u0161a\u010da i jednostavnim postupcima ste\u010daja potro\u0161a\u010da pokazuju da i dalje ne mo\u017eemo govoriti o zna\u010dajnijem utjecaju zakonskih izmjena na smanjenje prezadu\u017eenosti.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18509\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/14-300x147.png\" alt=\"\" width=\"743\" height=\"364\" \/><\/p>\n<p>Redovni postupak ste\u010daja potro\u0161a\u010da odnosno postupak ste\u010daja potro\u0161a\u010da mo\u017ee pokrenuti potro\u0161a\u010d koji u razdoblju od najmanje 90 uzastopnih dana ne mo\u017ee podmiriti nov\u010dane obveze ve\u0107e od 2.654,46 eura te se nakon zaklju\u010denog ste\u010daja i isteka razdoblja provjere pona\u0161anja mo\u017ee osloboditi obveza prema svim vjerovnicima, osim zakonom propisanih izuzetaka koji se odnose na uzdr\u017eavanje djece, roditelja ili drugih osoba koje je po zakonu du\u017ean uzdr\u017eavati, vra\u0107anje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom ili prekr\u0161ajem, naknadu \u0161tete nastale kaznenim djelom ili prekr\u0161ajem te naknadu \u0161tete zbog smrti ili te\u017ee tjelesne ozljede.<\/p>\n<p>U 2023. godini na sudovima je zaprimljeno 155 prijedloga za otvaranje postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, \u0161to je tek 26 prijedloga vi\u0161e no prethodne godine. U istom su razdoblju donesena 34 rje\u0161enja o otvaranju i zaklju\u010denju postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, deset rje\u0161enja o zaklju\u010denju postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da te 17 o oslobo\u0111enju od preostalih obveza. Zbog potrebe proteka perioda provjere pona\u0161anja (najvi\u0161e pet, odnosno tri godine) u narednom razdoblju se o\u010dekuje ve\u0107i broj potro\u0161a\u010da koji \u0107e biti oslobo\u0111eni od preostalih obveza. Prema podacima FINA-e, u 2023. godini provedbom redovnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da deblokirano je deset potro\u0161a\u010da, od kojih su dva ponovno blokirana.<\/p>\n<p>Unato\u010d vi\u0161egodi\u0161njem razdoblju velikog broja blokiranih gra\u0111ana koji bi ispunjavali uvjete za ste\u010daj potro\u0161a\u010da, tek mali broj ih je pokrenuo ovaj postupak, a me\u0111u onima koji su to u\u010dinili mali broj ih je oslobo\u0111en preostalih obveza i deblokiran. FINA kao osnovni razlog neodlu\u010divanja gra\u0111ana na provedbu redovnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da navodi nepoznavanje samog instituta, uz pretpostavku straha potro\u0161a\u010da da \u0107e ostati bez nekretnine u kojoj \u017eive, druge imovine ili primanja te da ne \u017eele da netko tre\u0107i (povjerenik) upravlja i raspola\u017ee ste\u010dajnom masom za vrijeme provjere pona\u0161anja.<\/p>\n<p>Pone\u0161to je druga\u010diji jednostavni postupak ste\u010daja potro\u0161a\u010da, koji je namijenjen potro\u0161a\u010dima s evidentiranim dugom u O\u010devidniku redoslijeda osnova za pla\u0107anje FINA-e neprekidno tri godine za iznos glavnice do 2.654,46 eura. Pokre\u0107e ga FINA po slu\u017ebenoj du\u017enosti, nakon \u0161to se potro\u0161a\u010du omogu\u0107i izja\u0161njavanje je li suglasan s provo\u0111enjem postupka.<\/p>\n<p>Ako sud utvrdi da je vrijednost unov\u010dive imovine potro\u0161a\u010da jednaka ili manja od 1.327,23 eura, donosi rje\u0161enje o otvaranju i zaklju\u010denju jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da. U tom se slu\u010daju potro\u0161a\u010d odmah osloba\u0111a preostalih obveza za koje je pokrenut jednostavni postupak ste\u010daja potro\u0161a\u010da. Ako je vrijednost unov\u010dive imovine ve\u0107a od 1.327,23 eura, otvara se jednostavni postupak ste\u010daja potro\u0161a\u010da i imenuje povjerenik koji u roku 12 mjeseci nastoji unov\u010diti imovinu potro\u0161a\u010da radi namirenja vjerovnika.<\/p>\n<p>Pri tome se nekretnine ne mogu koristiti za namirenje vjerovnika u ovom postupku. Nakon unov\u010denja imovine te zaklju\u010denja jednostavnog postupka ste\u010daja, potro\u0161a\u010d se osloba\u0111a preostalih obveza za koje je postupak pokrenut.<\/p>\n<p>Iz podataka o jednostavnim postupcima ste\u010daja potro\u0161a\u010da vidljiv je otpor dijela gra\u0111ana prema ovakvom na\u010dinu rje\u0161avanja njihovih dugovanja. Oni koji se izjasne po pozivu na o\u010ditovanje za njegovu provedbu, u ve\u0107oj mjeri joj se protive no \u0161to su s njom suglasni, a ponekad i pla\u0107aju dugovanje kako ne bi bili uklju\u010deni u ovaj postupak, bez obzira na poja\u0161njenja da u njemu ne dolazi do unov\u010davanja nekretnine, da se odnosi samo na dio obveza evidentiranih u o\u010devidniku FINA-e te da se u slu\u010daju kada potro\u0161a\u010d ima imovinu manju od 1.327,23 eura postupak otvara i odmah zaklju\u010duje uz oslobo\u0111enje od preostalih obveza.<\/p>\n<p>Naime, FINA je 2023. godine poslala 46.140 poziva na o\u010ditovanje za provedbu jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, od \u010dega je 9.232 potro\u0161a\u010da povratno dostavilo o\u010ditovanje, i to 6.515 negativno.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18510\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/15-300x180.png\" alt=\"\" width=\"683\" height=\"410\" \/><\/p>\n<p>U 2023. godini bilo je 37.967 prijedloga za otvaranje jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, pri \u010demu je 12.496 oslobo\u0111eno od preostalih obveza, jer je doneseno 12.466 rje\u0161enja o otvaranju i zaklju\u010denju jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da, devet rje\u0161enja o zaklju\u010denju jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da te 21 rje\u0161enje o oslobo\u0111enju od preostalih obveza.<\/p>\n<p>Pri tome je 5.888 potro\u0161a\u010da ujedno i deblokirano provedbom ovog postupka, ali ih je 1.639 ponovno blokirano. Provedbom 191.705 jednostavnih postupaka ste\u010daja potro\u0161a\u010da u razdoblju od 2019. do 2023. godine deblokirano je 30.936 (16%) potro\u0161a\u010da, a taj u\u010dinak umanjuje \u010dinjenica da je dio njih ponovno blokiran.<\/p>\n<p>U 2023. godini ponovno je blokirano 28% potro\u0161a\u010da koji su provedbom jednostavnog postupka ste\u010daja potro\u0161a\u010da u istoj godini prethodno deblokirani, dok je u ranijim godinama taj postotak bio i ve\u0107i (2019. \u2013 46%, 2020. \u2013 53%, 2021. \u2013 49%, 2022. \u2013 43%).<\/p>\n<p>FINA i dalje kao problem kori\u0161tenja postupaka ste\u010daja potro\u0161a\u010da isti\u010de neinformiranost i nezainteresiranost gra\u0111ana, unato\u010d pisanim informacijama i obrascima koje im dostavlja uz poziv na o\u010ditovanje, kao i kontaktima na koje se mogu obratiti upitima. S obzirom da su pokazatelji prezadu\u017eenosti gra\u0111ana i dalje visoki, va\u017eno je identificirati uzroke malog interesa gra\u0111ana za ove postupke te ih analizirati radi osmi\u0161ljavanja mjera koje bi doprinijele njihovom \u010de\u0161\u0107em kori\u0161tenju.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, i nadalje je potrebno izna\u0107i odgovaraju\u0107e rje\u0161enje za prezadu\u017eene i blokirane gra\u0111ane, kako situacija u kojoj se nalaze ne bi postala trajna. Va\u017eno je osmi\u0161ljavati dodatne mjere za prevenciju i izlaz iz prezadu\u017eenosti, kojima bi se pogo\u0111enim gra\u0111anima omogu\u0107ila financijska stabilnost, a time i odgovaraju\u0107i \u017eivotni standard. Stoga i dalje zagovaramo izradu sveobuhvatne analize <a id=\"besplatnapravnapomoc\"><\/a>strukture du\u017enika i uzroka prezadu\u017eenosti, kao polazi\u0161te za kreiranje diferenciranih i ciljanih mjera.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Besplatna pravna pomo\u0107<\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\"><em>\u201eZar nismo mi stari i bolesni za\u0161ti\u0107eni\u2026 a oni nas \u017eele izbaciti iz ku\u0107e. Lo\u0161eg smo primanja stanarinu nismo u mogu\u0107nosti pla\u0107ati\u2026 kome \u0107u se obratiti\u2026 nije ovo grad, ovo je mali otok. Odakle meni novci za odvjetnika i put\u2026 Tra\u017eimo od vas savjet, pomo\u0107 i \u0161to da napravimo dalje\u2026\u201c\u00a0<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Prepreke financijske naravi radi kojih pojedine kategorije gra\u0111ana ne mogu ostvariti svoje ljudsko pravo pristupa pravdi, u zna\u010dajnoj mjeri ugro\u017eavaju temeljno na\u010delo vladavine prava &#8211; pristup pravosu\u0111u te jednakost svih gra\u0111ana pred zakonom i javnopravnim tijelima. Stoga je va\u017eno osigurati u\u010dinkoviti sustav besplatne pravne pomo\u0107i (BPP) koji \u0107e gra\u0111anima omogu\u0107iti pravovremenu pravnu pomo\u0107 neovisno o njihovom imovnom stanju.<\/p>\n<p>Zakon o besplatnoj pravnoj pomo\u0107i (ZBPP) odre\u0111uje dva oblika BPP-a \u2013 primarnu i sekundarnu. Primarnu pru\u017eaju ovla\u0161teni pru\u017eatelji (organizacije civilnog dru\u0161tva, pravne klinike i upravni odjeli u \u017eupanijama) te obuhva\u0107a pravno savjetovanje, sastavljanje podnesaka i zastupanje pred javnopravnim tijelima, ESLJP-om i me\u0111unarodnim organizacijama te pravnu pomo\u0107 u izvansudskom rje\u0161avanju sporova.<\/p>\n<p>Iznimna je va\u017enost primarne pravne pomo\u0107i u postupcima pred upravnim tijelima u kojima gra\u0111ani realiziraju prava, primjerice iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te sustava socijalne skrbi. Stoga se pravnim savjetovanjem gra\u0111ana o raspolo\u017eivim pravnim mogu\u0107nostima mogu prevenirati sudski postupci, kao i posljedi\u010dni \u010desto visoki sudski tro\u0161kovi.<\/p>\n<p>Sekundarna pravna pomo\u0107, uz odvjetni\u010dko zastupanje u zakonom definiranim pravnim podru\u010djima, obuhva\u0107a i oslobo\u0111enje od pla\u0107anja tro\u0161kova sudskog postupka i vje\u0161ta\u010denja te oslobo\u0111enje od pla\u0107anja sudskih pristojbi. Imovinski uvjeti za ostvarivanje sekundarne pravne pomo\u0107i podrazumijevaju da ukupni prihodi podnositelja zahtjeva i \u010dlanova njegovog ku\u0107anstva mjese\u010dno ne prelaze po \u010dlanu ku\u0107anstva iznos prora\u010dunske osnovice (koja trenutno iznosi 441,44 eura), te da ukupna vrijednost imovine podnositelja zahtjeva ne prelazi iznos od 60 prora\u010dunskih osnovica (26.486,40 eura).<\/p>\n<p>Besplatna pravna pomo\u0107 mo\u017ee se odobriti u taksativno navedenim pravnim slu\u010dajevima poput postupaka radi ostvarivanja prava djeteta na uzdr\u017eavanje, postupaka radi naknade \u0161tete \u017ertvama kaznenog djela nasilja te postupaka korisnika ZMN-a, u onim vrstama pravnih postupaka za koje se mo\u017ee odobriti BPP.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 92.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da pravovremeno raspisuje natje\u010daj za financiranje pru\u017eatelja primarne pravne pomo\u0107i te ga provede u primjerenom roku<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Kao i prethodnih godina, tijekom 2023. pu\u010dka pravobraniteljica je zaprimala upite gra\u0111ana o mogu\u0107nostima pravnog savjetovanja i zastupanja pred sudovima i dr\u017eavnim tijelima, \u0161to ukazuje da im je BPP potrebna, no da jo\u0161 uvijek nisu dovoljno informirani o uvjetima i na\u010dinu njezina ostvarivanja.<\/p>\n<p>Stoga smo u izvje\u0161\u0107ima za <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2021\/\">2021.<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">2022.<\/a> godinu MPU-u preporu\u010dili da javnim promotivnim aktivnostima, putem medija i na druge na\u010dine informira gra\u0111ane o mogu\u0107nostima ostvarivanja BPP-a. MPU nas je obavijestio da su u prosincu 2023. tiskani letci i plakati s osnovnim informacijama o sustavu BPP-a koje \u0107e dostaviti institucijama kojima se gra\u0111ani obra\u0107aju radi ostvarivanja svojih prava (op\u0107inskim sudovima, Hrvatskom zavodu za socijalni rad i njegovim \u017eupanijskim uredima, \u017eupanijama, uredima pu\u010dke te posebnih pravobranitelja, ovla\u0161tenim udrugama i pravnim klinikama).<\/p>\n<p>Sukladno podacima MPU-a, jo\u0161 uvijek je prisutan problem dugotrajnosti postupanja u \u017ealbenim postupcima na rje\u0161enja o BPP-u, koji se i nadalje prosje\u010dno rje\u0161avaju tri godine. To mo\u017ee dovesti do neu\u010dinkovitosti sustava BPP-a, naro\u010dito u postupcima u kojima su propisani prekluzivni rokovi, \u010dijim protekom nastupa gubitak prava.\u00a0 S obzirom da je ZBPP-om propisano da se o \u017ealbi odlu\u010duje u roku od osam dana od dana njenog primitka, nu\u017eno je ubrzati postupanja u \u017ealbenim postupcima.<\/p>\n<p>I nadalje je prisutan problem nedovoljne teritorijalne dostupnosti BPP-a, o \u010demu smo pisali i u prethodnim izvje\u0161\u0107ima. Gotovo polovica udruga registriranih kao pru\u017eatelji primarne pravne pomo\u0107i djeluju na podru\u010dju Grada Zagreba, dok u velikom dijelu RH, primjerice Zadarskoj, \u0160ibensko-kninskoj i Dubrova\u010dko-neretvanskoj \u017eupaniji, ne djeluje niti jedna udruga registrirana za pru\u017eanje ove pomo\u0107i.<\/p>\n<p>Tijekom 2023. pojedini pru\u017eatelji su terenskim obilascima osiguravali dostupnost primarne pravne pomo\u0107i stanovnicima ruralnih i prometno izoliranih podru\u010dja. Tako je udruga PGP Sisak kontinuirano pru\u017eala BPP putem besplatnog telefona te obilaze\u0107i gra\u0111ane u kontejnerskim naseljima i njihovim domovima.<\/p>\n<p>Tako\u0111er, Udruga za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima pru\u017eala je BPP redovno obilaze\u0107i udaljenija mjesta na podru\u010dju Osje\u010dko-baranjske i Vukovarsko-srijemske \u017eupanije. Udruga Srpsko narodno vije\u0107e je putem svojih podru\u010dnih ureda osiguravala primarnu pravnu pomo\u0107 stanovni\u0161tvu potresom pogo\u0111enih podru\u010dja koje nailazi na niz pote\u0161ko\u0107a u ostvarivanju svojih prava.<\/p>\n<p>Iako je ZBPP-om propisano da je BPP mogu\u0107e ostvariti i u nadle\u017enim upravnim odjelima u \u017eupaniji (UO\u017d), ovi su odjeli u najve\u0107oj mjeri usmjereni na zaprimanje i rje\u0161avanje zahtjeva za sekundarnu pravnu pomo\u0107. Iz podataka koje su nam dostavili UO\u017d proizlazi kako su slu\u017ebenici koji rade na poslovima BPP-a nedovoljno educirani o raznovrsnim pravnim podru\u010djima te nisu uvijek u mogu\u0107nosti pru\u017eiti pravovremenu i kvalitetnu pravnu pomo\u0107.<\/p>\n<p>O ovom problemu smo pisali u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107u za 2022. godinu<\/a> te smo D\u0160JU-u preporu\u010dili\u00a0 da za slu\u017ebenike UO\u017d organizira specijalizirane edukacije iz pravnih podru\u010dja zbog kojih im se gra\u0111ani naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju (primjerice iz obiteljskog, upravnog, radnog, ovr\u0161nog prava itd.). S obzirom da nije ispunjena, radi njene va\u017enosti za unaprje\u0111enje kvalitete sustava BPP-a, preporuku ponavljamo.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 93. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Dr\u017eavnoj \u0161koli za javnu upravu, da organizira specijalizirane edukacije za slu\u017ebenike upravnih odjela u \u017eupanijama koji pru\u017eaju primarnu pravnu pomo\u0107 o pravnim temama zbog kojih im se gra\u0111ani naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107aju<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Sukladno Zakonu o odvjetni\u0161tvu, HOK osigurava BPP imenovanjem punomo\u0107nika za zastupanje bez prava na nagradu. Ovaj oblik pravne pomo\u0107i, koji nije obuhva\u0107en ZBPP-om te ne ulazi u kategoriju sekundarne pravne pomo\u0107i, HOK osigurava socijalno ugro\u017eenim osobama i \u017ertvama Domovinskog rata u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava vezana s njihovim polo\u017eajem, primjerice pravo na uzdr\u017eavanje, prava iz radnog odnosa, mirovinskog osiguranja i sl.<\/p>\n<p>Tijekom 2023. godine HOK je zaprimio 215 molbi za odobravanjem BPP-a, a ista je odobrena u 106 slu\u010dajeva. HOK navodi da je provedena preporuka iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu<\/a> i osigurana dostupnost odvjetnika za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i na podru\u010djima svih sudova, kao i da se kontinuirano a\u017euriraju liste odvjetnika za pru\u017eanje BPP-a na cjelokupnom podru\u010dju RH.<\/p>\n<p>U kontekstu unaprje\u0111enja sekundarne pravne pomo\u0107i, pu\u010dka pravobraniteljica je sudjelovala u javnoj raspravi o Prijedlogu uredbe o vrijednosti iznosa za utvr\u0111ivanje naknade za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i za 2023. godinu, pri \u010demu je predlo\u017eila da se vrijednost boda za izra\u010dun naknade za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i koju pru\u017eaju odvjetnici maksimalno pribli\u017ei ili odredi u visini vrijednosti boda koja odvjetniku pripada po Tarifi o nagradama i naknadi tro\u0161kova za rad odvjetnika (\u0161to iznosi 1,99 eura).<\/p>\n<p>Ujedno smo predlo\u017eili dodatno pove\u0107anje iznosa vrijednosti boda za vje\u0161ta\u010denja kako bi se pribli\u017eio realnom nov\u010danom ekvivalentu za ulo\u017eeni stru\u010dni rad vje\u0161taka. U kona\u010dnici je iznos vrijednosti <a id=\"sudskapraksa\"><\/a>boda za izra\u010dun naknade za pru\u017eanje sekundarne pravne pomo\u0107i pove\u0107an na 1,25 eura bez PDV-a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Sudska praksa u predmetima vezanim uz diskriminaciju<\/h3>\n<p>Pri analizi sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju koristili smo statisti\u010dke podatke MPU-a za gra\u0111anske, prekr\u0161ajne i kaznene predmete, koji se prema \u010dl. 14. ZSD-a trebaju dostaviti pu\u010dkoj pravobraniteljici, kao sredi\u0161njem tijelu nadle\u017enom za suzbijanje diskriminacije, do 1. velja\u010de za prethodnu kalendarsku godinu; preliminarne podatke MUP-a; raspolo\u017eive odluke iz gra\u0111anskih i radnih, prekr\u0161ajnih i kaznenih te upravnih predmeta, kao i pritu\u017ebe gra\u0111ana kojima su ukazivali na pote\u0161ko\u0107e u sudskim postupcima, u vezi njihovih specifi\u010dnih stanja, primjerice zdravstvenog i imovnog. U <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107e za 2022. godinu<\/a> nije bila uklju\u010dena analiza statisti\u010dkih podataka MPU-a za gra\u0111anske, kaznene i prekr\u0161ajne predmete vezane uz diskriminaciju, jer su nam dostavljeni neposredno prije predaje Izvje\u0161\u0107a Hrvatskom saboru. Stoga smo u ovom Izvje\u0161\u0107u analizirali i usporedili podatke iz 2022. i 2023. godine.<\/p>\n<h4><\/h4>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Gra\u0111anski predmeti<\/span><\/h4>\n<p>U 2023. godini postupano je u 156 gra\u0111anskih predmeta vezanih uz diskriminaciju, od kojih je 114 predmeta preneseno iz prethodnih godina, dok su 42 novozaprimljena.<\/p>\n<p>U odnosu na prethodnu godinu, 2023. se broj prenesenih predmeta smanjio za 29%, a \u010dak 22% manje je i novozaprimljenih predmeta. Broj nerije\u0161enih predmeta na kraju 2023. godine bio je 32% manji nego na kraju 2022. godine.<\/p>\n<p>Vezano za duljinu trajanja postupaka, u 2023. godini \u0161est ih je zavr\u0161eno u razdoblju do 12 mjeseci, dok ih je 34 trajalo dulje. Za usporedbu, u 2022. godini je \u0161est okon\u010dano unutar 12 mjeseci dok ih je 25 trajalo dulje.<\/p>\n<p>U 2023. godini pravomo\u0107no su rije\u0161ena 34 predmeta, ne\u0161to vi\u0161e nego 2022. godine kada je pravomo\u0107no\u00a0 rije\u0161en 31 predmet. Od 34 pravomo\u0107no rije\u0161ena predmeta 2023. godine u pet je usvojen tu\u017ebeni zahtjev, u 14 odbijen, a 15 premeta je rije\u0161eno na drugi na\u010din, dok je u 2022. pravomo\u0107no rije\u0161en 31 predmet, u tri je usvojen tu\u017ebeni zahtjev, u 12 predmeta je odbijen, a 16 predmeta je rije\u0161eno na drugi na\u010din. Iz ovih podataka proizlazi da uspje\u0161nost tu\u017eitelja u anti-diskriminacijskim postupcima iznosi 14% u 2023. godini, dok je u 2022. godini iznosila 6%.<\/p>\n<p>Iz analize presuda proizlazi da su tu\u017ebeni zahtjevi naj\u010de\u0161\u0107e usmjereni na utvr\u0111enje diskriminacije i naknadu \u0161tete te zabranu ili otklanjanje diskriminacije. No tu\u017ebeni zahtjevi nerijetko nisu dobro postavljeni, a ponekad se i neadekvatno primjenjuje prebacivanje tereta dokazivanja, \u0161to posljedi\u010dno utje\u010de i na ishod dokaznog postupka.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18511\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/16-300x108.png\" alt=\"\" width=\"650\" height=\"234\" \/><\/p>\n<p>U 2022. niti u 2023. godini nije podnesena niti jedna udru\u017ena tu\u017eba, a u 2023. godini niti u jednom predmetu nije bila zatra\u017eena objava presude u medijima, dok je ovaj zahtjev bio podnijet u 2022. godini u dva premeta. Zahtjevi za objavama presude u medijima mogu imati \u0161iru dru\u0161tvenu korist, jer omogu\u0107uju ve\u0107em broju gra\u0111ana upoznavanje sa \u0161tetnostima i posljedicama diskriminatornog pona\u0161anja.<\/p>\n<p>Tu\u017eitelji kao diskriminacijsku osnovu naj\u010de\u0161\u0107e navode obrazovanje (2022. godine u 13, a 2023. u 16 novozaprimljenih predmeta). Druga naj\u010de\u0161\u0107a osnova u 2023. godini bila je zdravstveno stanje (3), a u po dva postupka slijedili su \u010dlanstvo u sindikatu, dru\u0161tveni polo\u017eaj, dob, spol i invaliditet. Druga naj\u010de\u0161\u0107a diskriminacijska osnova u 2022. godini bila je politi\u010dko ili drugo uvjerenje (6).<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 94.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Pravosudnoj akademiji, da u okviru programa cjelo\u017eivotnog stru\u010dnog usavr\u0161avanja pravosudnih du\u017enosnika, za suce i sudske savjetnike, provede edukacije o anti-diskriminacijskom pravu s naglaskom na primjenjivanje tereta dokazivanja<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iz sudske prakse koju smo prikupili od sudova u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu proizlazi da se tu\u017eitelji sve \u010de\u0161\u0107e smatraju diskriminiranima po vi\u0161e osnova istovremeno. Me\u0111utim, mnogi u tu\u017ebama radi utvr\u0111enja diskriminacije ne navode diskriminacijsku osnovu temeljem koje su stavljeni u nejednak polo\u017eaj. Takvi tu\u017ebeni zahtjevi, posebice u slu\u010dajevima kada su tu\u017eitelji zastupani po odvjetnicima, ukazuju na problem nedovoljnog poznavanja anti-diskriminacijskog prava.<\/p>\n<p>U tu\u017ebama u kojima je istaknuta, naj\u010de\u0161\u0107a diskriminacijska osnova je nacionalna pripadnost, a slijedi obrazovanje, politi\u010dko uvjerenje, dob i dru\u0161tveni polo\u017eaj. Me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im postupcima su radni sporovi protiv poslodavaca te je u nekim odlukama zamjetno poistovje\u0107ivanje diskriminacije i mobinga, kao i neadekvatno prebacivanje tereta dokazivanja, posebice sudova prve instance.<\/p>\n<p>Naime, za razliku od standardnih gra\u0111anskih postupaka u kojima tu\u017eitelj koji ne\u0161to tvrdi to treba i dokazati, kod anti-diskriminacijskih postupaka \u010desto je vrlo te\u0161ko dokazati nejednako postupanje motivirano nekom od diskriminacijskih osnova, zbog \u010dega je u pravo EU-a, a potom i u ZSD, uvedena odredba o prebacivanju \u00a0tereta dokazivanja.<\/p>\n<p>Naime, \u010dl. 20. st. 1. ZSD-a tu\u017eitelj nije du\u017ean dokazati diskriminaciju ve\u0107 u\u010diniti vjerojatnim da je do nje do\u0161lo, nakon \u010dega se na tu\u017eenika prebacuje teret dokazivanja da diskriminacije nema. Primjerice, iz odluke Op\u0107inskog radnog suda u Zagrebu proizlazi kako je taj sud ispravno primijenio pravni standard tereta dokazivanja kada je utvrdio da tu\u017eenik nije dokazao osnovanost raspore\u0111ivanja na radno mjesto mu\u0161karca bez potrebnih kvalifikacija i uvjeta rasporeda, umjesto \u017eene koja ispunjava sve uvjete. Stoga je prvostupanjskom presudom utvrdio diskriminaciju temeljem spola, dru\u0161tvenog polo\u017eaja i politi\u010dkog uvjerenja, koja je potvr\u0111ena u drugom stupnju.<\/p>\n<p>Nasuprot tome, u pojedinim se predmetima od tu\u017eitelja tra\u017eilo da iznad stupnja vjerojatnosti doka\u017eu nejednako postupanje, \u010dime se zanemarilo na\u010delo prebacivanja tereta dokazivanja po ZSD-u.<\/p>\n<p>Ipak, ohrabruje \u0161to vi\u0161i sudovi prepoznaju i ispravljaju ovakve propuste ni\u017eih sudova, no do toga dolazi tek po \u017ealbama pa se postupak produljuje i pove\u0107avaju se tro\u0161kovi.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Prekr\u0161ajni i kazneni predmeti<\/span><\/h4>\n<p>Statisti\u010dki podaci MPU-a o prekr\u0161ajima vezanim za diskriminaciju odnose se na prekr\u0161aje propisane Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova, \u010dlankom 5. Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira te \u010dlankom 39. st. 1. to\u010d. 2. i 5. Zakona o sprje\u010davanju nereda na sportskim natjecanjima. Kao \u0161to je istaknuto u uvodnom dijelu ovog poglavlja, analiza ovih predmeta sadr\u017ei statisti\u010dke podatke MPU-a za 2022. godinu koji nisu bili dostupni u vrijeme izrade <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu<\/a>, kao i podatke za 2023. godinu.<\/p>\n<p>Prema podatcima MPU-a u 2023. godini je 337 predmeta preneseno iz prethodnih godina, dok je zaprimljeno 216 novih predmeta. Pribli\u017eno jednak omjer prenesenih i novozaprimljenih predmeta je bio u 2022. godini, kada ih je 329 preneseno iz prethodnih godina, a 223 predmeta su zaprimljena te godine.<\/p>\n<p>U 2023. godini doneseno je 122 pravomo\u0107ne osu\u0111uju\u0107e presude, 56 pravomo\u0107nih osloba\u0111aju\u0107ih, a na drugi na\u010din rije\u0161ena su 22 predmeta. Sudovi naj\u010de\u0161\u0107e izri\u010du nov\u010dane kazne, dok se rijetko odlu\u010duju za kaznu zatvora pa je tako izre\u010deno 115 nov\u010danih kazni i 13 kazni zatvora. Iz podataka MPU-a nije vidljivo jesu li izre\u010dene kazne zatvora zamijenjene uvjetnom osudom, no iz presuda kojima raspola\u017eemo proizlazi da se pri izricanju kazne zatvora u pravilu primjenjuje uvjetna osuda.<\/p>\n<p>Na sli\u010dnom tragu su podaci iz 2022. godine, kada je doneseno 169 osu\u0111uju\u0107ih presuda, 53 osloba\u0111aju\u0107e, a 17 predmeta rije\u0161eno je na drugi na\u010din. Izre\u010dena je 171 nov\u010dana kazna i devet kazni zatvora.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18512\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/17-300x120.png\" alt=\"\" width=\"805\" height=\"322\" \/><\/p>\n<p>U 2023. godini se najve\u0107i broj predmeta (107) odnosio na prekr\u0161aje propisane ZSD-om, od \u010dega ih se \u010dak 99 odnosilo na uznemiravanje iz\u00a0 \u010dl. 25.\u00a0 ZSD-a, dok su se 94 predmeta odnosila na prekr\u0161aje po drugim propisima. U 2022. godini \u010de\u0161\u0107e su procesuirani prekr\u0161aji po drugim propisima, odnosno u 134 predmeta. Prekr\u0161aji iz ZSD-a procesuirani su u 89 predmeta, od \u010dega 82 zbog uznemiravanja iz \u010dl. 25. ZSD-a.<\/p>\n<p>Diskriminacijske osnove u novozaprimljenim predmetima u 2023. godini bile su nacionalno podrijetlo (85), spol (40), politi\u010dko ili drugo uvjerenje (22), rasna ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee (22), spolna orijentacija (9), invaliditet (4) i vjera (2), dok su dru\u0161tveni\u00a0 polo\u017eaj, imovno stanje, obrazovanje, rodni identitet odnosno rodno izra\u017eavanje i socijalno porijeklo bili povodom prekr\u0161aja u po jednom slu\u010daju. U \u010dak 29 predmeta navode se \u201eostale osnove\u201c.<\/p>\n<p>I u presudama kojima raspola\u017eemo naj\u010de\u0161\u0107i motiv po\u010dinjenja prekr\u0161aja je nacionalno podrijetlo. Me\u0111u osnovama u osu\u0111uju\u0107im presudama donesenima u 2023. godini tako\u0111er prednja\u010de nacionalno porijeklo (41) i spol (32), zatim slijede ostale osnove (13), politi\u010dko ili drugo uvjerenje (9), rasna ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee (8), spolna orijentacija (7), invaliditet (3), vjera (3), rodni identitet odnosno rodno izra\u017eavanje (1), dok u \u010detiri predmeta osnova nije navedena.<\/p>\n<p>U 2022. godini u novozaprimljenim predmetima se kao diskriminacijske osnove navode spol (92), nacionalno porijeklo (44), rasna ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee (26), spolna orijentacija (20), politi\u010dko ili drugo uvjerenje (9), vjera (8), invaliditet (5), dok zdravstveno stanje i socijalno porijeklo bilje\u017ee po dva predmeta, a dru\u0161tveni polo\u017eaj i rodni identitet odnosno rodno izra\u017eavanje su bile povod prekr\u0161aja u po jednom slu\u010daju. U 13 predmeta navode se \u201eostale osnove\u201c.<\/p>\n<p>Analizom raspolo\u017eivih presuda nismo utvrdili zna\u010dajne promjene glede naj\u010de\u0161\u0107ih okolnosti i na\u010dina po\u010dinjena ovih prekr\u0161aja u odnosu na prethodne godine. Najvi\u0161e ih je po\u010dinjeno tijekom verbalnih sukoba izme\u0111u osoba naj\u010de\u0161\u0107e povezanih susjedskim, ponekad i rodbinskim vezama, a \u010desto je rije\u010d i o poznanicima.<\/p>\n<p>Dakle, u ve\u0107ini predmeta po\u010dinitelju su poznate osobne karakteristike o\u0161te\u0107ene osobe koje koristi pri verbalnom napadu kako bi ju uznemirio, ponizio ili prestra\u0161io, \u010desto u afektu i alkoholiziranom stanju. Opisane okolnosti \u010desto su dovodile do stjecaja s drugim prekr\u0161ajima, naj\u010de\u0161\u0107e propisanima Zakonom o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira.<\/p>\n<p>Osim prekr\u0161aja po\u010dinjenih u verbalnom okr\u0161aju izme\u0111u (naj\u010de\u0161\u0107e) dvije osobe, u nekim slu\u010dajevima je prekr\u0161ajno postupanje bilo usmjereno prema ve\u0107oj skupini ljudi ili je prekr\u0161aj bio po\u010dinjen u grupi, naj\u010de\u0161\u0107e tijekom sportskih doga\u0111anja ili u komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n<p>Iz analize presuda pojedinih sudova proizlazi da je donesen niz osloba\u0111aju\u0107ih presuda, naj\u010de\u0161\u0107e za prekr\u0161aj uznemiravanja propisan \u010dl. 25. ZSD-a, zbog nedostatka dokaza ili izostanka namjere po\u010dinitelja da ponizi, uznemiri odnosno povrijedi dostojanstvo druge osobe. Stoga smatramo da je potrebno provoditi dodatne edukacije ovla\u0161tenih tu\u017eitelja, \u00a0naj\u010de\u0161\u0107e policijskih slu\u017ebenika, o prekr\u0161ajima \u00a0propisanima ZSD-om, kod kojih se opisani trend pojavljuje ve\u0107 nekoliko godina.<\/p>\n<p>No, u pojedinim osloba\u0111aju\u0107im presudama \u010dinjeni\u010dni opis slu\u010daja ipak ukazuje na ostvarenje elemenata prekr\u0161aja iz \u010dl. 25. ZSD-a, odnosno uznemiravanja. Primjerice, u jednoj se osloba\u0111aju\u0107oj presudi zaklju\u010duje da nema izravne diskriminacije, iako \u010dinjeni\u010dni opis slu\u010daja ukazuje na izgledno po\u010dinjenje prekr\u0161aja uznemiravanja iz ZSD-a.<\/p>\n<p>Valjda istaknuti kako ZSD predvi\u0111a vi\u0161e oblika diskriminacije, izme\u0111u ostalih i izravnu diskriminaciju i uznemiravanje. Prekr\u0161ajno ka\u017enjavanje propisuje se za uznemiravanje i spolno uznemiravanje, ali ne i za izravnu diskriminaciju, \u010dije se nepostojanje navodi u obrazlo\u017eenju presude. Dodatno, sud u obrazlo\u017eenju navodi da je diskriminacija \u201erazli\u010dito postupanje prema osobama u razli\u010ditoj situaciji\u201c, \u0161to je pravno neto\u010dna definicija bilo kojeg oblika diskriminacije.<\/p>\n<p>U pojedinim presudama nije prepoznata diskriminacijska osnova iz ZSD-a kao motiv po\u010dinjenja prekr\u0161aja pa je okrivljenik oslobo\u0111en uz obrazlo\u017eenje da nije navedena diskriminacijska osnova, iako iz opisa djela proizlazi da je pjevanjem pjesama kojima se poti\u010de na netrpeljivost temeljem nacionalnog podrijetla uznemiravao o\u0161te\u0107enicu. Radilo se o osobama koje su susjedi, o\u0161te\u0107ena je supruga poginulog branitelja iz Domovinskog rata, a okrivljenik je pjevao sporne pjesme u neposrednoj blizini o\u0161te\u0107enice odnosno njezinog stana.<\/p>\n<p>Stoga je radi ispravne primjene zakona i ujedna\u010denja sudske prakse, va\u017eno prepoznati diskriminacijsku osnovu po kojoj je do\u0161lo do uznemiravanja. Pravosudna akademija obavijestila nas je kako je tijekom 2023. godine odr\u017eana radionica \u201ePromicanje prava na razli\u010ditost i borba protiv netrpeljivosti i mr\u017enje\u201c, na kojoj je sudjelovalo 12 polaznika iz redova kaznenih i prekr\u0161ajnih sudaca i sudskih savjetnika, zamjenika dr\u017eavnih odvjetnika i dr\u017eavnoodvjetni\u010dkih savjetnika te policijskih slu\u017ebenika.<\/p>\n<p>Provedene su i \u010detiri radionice o zlo\u010dinu iz mr\u017enje i govoru mr\u017enje namijenjene istim dionicima, na kojima je sudjelovalo 47 polaznika, a u suradnji s ULJPPNM-om provedene su jo\u0161 dvije radionice o istoj temi na kojima je sudjelovalo 50 polaznika.<\/p>\n<p>Potrebno je nastaviti provoditi ove edukacije i njima obuhvatiti \u0161to ve\u0107i broj sudaca i sudskih savjetnika, zamjenika dr\u017eavnih odvjetnika i dr\u017eavnoodvjetni\u010dkih savjetnika te policijskih slu\u017ebenika.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 95.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Policijskoj akademiji, da u sklopu edukacija za policijske slu\u017ebenike koji rade na predmetima vezanim uz diskriminaciju, dodatno razradi edukativne materijale koji se odnose na prekr\u0161aje propisane Zakonom o suzbijanju diskriminacije<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 96.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Pravosudnoj akademiji, da nastavi s provedbom edukacija o zlo\u010dinima iz mr\u017enje te suzbijanju netrpeljivosti i mr\u017enje<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Kazneni predmeti vezani uz diskriminaciju odnose se na kaznena djela: mu\u010denje i drugo okrutno, neljudsko ili poni\u017eavaju\u0107e postupanje ili ka\u017enjavanje iz \u010dl. 104. KZ-a, povreda ravnopravnost iz \u010dl. 125. KZ-a, povreda slobode izra\u017eavanja nacionalne pripadnosti iz \u010dl. 126. KZ-a, spolno uznemiravanje iz\u00a0 \u010dl. 156. KZ-a i javno poticanje na nasilje i mr\u017enju \u010dl. 325. KZ-a. Dakle, rije\u010d je o zasebno propisanim kaznenim djelima koja uklju\u010duju odre\u0111eni oblik povrede osobnih prava i sloboda odnosno nejednakog postupanja prema pripadnicima odre\u0111enih ranjivih skupina. O zlo\u010dinima iz mr\u017enje pi\u0161emo <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#zlociniizmrznje\">u posebnom poglavlju<\/a>.<\/p>\n<p>Uobi\u010dajeno se radi o malom broju predmetima pa je tako prema statistici MPU na sudovima tijekom 2023. godine zaprimljeno 11 novih predmeta vezanih uz ova kaznena djela, a iz ranijih godina ih je ostalo 16 nerije\u0161enih. Najvi\u0161e postupaka vo\u0111eno je zbog javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju (7), a potom slijedi spolno uznemiravanje (6) i povreda ravnopravnosti (3), dok su naj\u010de\u0161\u0107e diskriminacijske osnove su spol (11) i nacionalno podrijetlo (8).<\/p>\n<p>Tijekom 2023. godine sudovi su pravomo\u0107no rije\u0161ili pet predmeta, od kojih su dva okon\u010dana osu\u0111uju\u0107om presudom, osloba\u0111aju\u0107ih presuda nije bilo, a tri su predmeta okon\u010dana na drugi na\u010din. U dvije osu\u0111uju\u0107e presude okrivljenicima je izre\u010dena uvjetna osuda.<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine zaprimljeno je 14 novih predmeta vezanih uz ova kaznena djela, a iz ranijih godina ih je ostalo 21 nerije\u0161enih. Najvi\u0161e postupaka vo\u0111eno je zbog spolnog uznemiravanja (7) i javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju (5), dok su naj\u010de\u0161\u0107e diskriminacijske osnove bile nacionalno podrijetlo (8) i spol (7).<\/p>\n<p>Tijekom 2022. godine sudovi su pravomo\u0107no rije\u0161ili 11 predmeta, od kojih je sedam okon\u010dano osu\u0111uju\u0107om presudom, dva osloba\u0111aju\u0107om, a dva su predmeta okon\u010dana na drugi na\u010din. Osu\u0111uju\u0107im presudama okrivljenicima su izre\u010dene uvjetne osude, a drugih vrsti kazni nije bilo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Upravni sporovi<\/span><\/h4>\n<p>Za razliku od op\u0107inskih gra\u0111anskih i radnih sudova koji postupaju po tu\u017ebama radi utvr\u0111enja diskriminacije, njezinog otklanjanja ili naknade \u0161tete, u nadle\u017enosti je upravnih sudova ocjena zakonitosti postupanja javnopravnih tijela, njihovih pojedina\u010dnih odluka te sklapanja, raskidanja i izvr\u0161avanja upravnih ugovora.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kao i op\u0107inski, i upravni sudovi pri odlu\u010divanju primjenjuju ZSD i druge izvore antidiskriminacijskog prava, ocjenjuju\u0107i navode stranaka koje se pozivaju na diskriminaciju, \u010dime doprinose ostvarenju na\u010dela ekonomi\u010dnosti i efikasnosti u postupanju sudova. Tako je jo\u0161 u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravobraniteljice-za-2018-godinu\/?wpdmdl=4747&#038;refresh=6614fe85a01491712651909\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2018. godinu<\/a> istaknuto da upravni sudovi pri odlu\u010divanju o tu\u017ebenom zahtjevu, tako\u0111er ocjenjuju navode tu\u017eitelja o diskriminaciji. Upravni sud u Rijeci je, primjerice, pozivaju\u0107i se na odredbe ZSD-a tada poni\u0161tio upravne akte upravnih tijela u prvom i drugom stupnju, jer ona nisu u upravnom postupku razmotrila navode tu\u017eitelja o diskriminaciji.<\/p>\n<p>No, iako se u upravnim sporovima tu\u017eitelji pozivaju i na diskriminaciju, \u0161to upravni sudovi ocjenjuju, MPU o tome ne vodi posebne statisti\u010dke podatke, zbog \u010dega odluke i podatke o predmetima u kojima se tu\u017eitelji pozivaju na diskriminaciju tra\u017eimo direktno od sudova.<\/p>\n<p>Iz dostavljenih podataka razvidno je da Visoki upravni sud u sustavu eSpis ne vodi posebnu evidenciju o ovim predmetima te ne raspola\u017ee njihovim to\u010dnim brojem, no dostavio nam je sedam odluka donesenih u predmetima u kojima su se tu\u017eitelji pozivali i na diskriminaciju. Upravni sud u Rijeci tijekom 2023. godine zaprimio je \u0161est predmeta u kojima su se tu\u017eitelji pozvali na diskriminaciju te je dostavio pet odluka u predmetima koji su rije\u0161eni, dok su upravni sudovi u Zagrebu, Splitu i Osijeku naveli da tijekom godine nisu imali predmete u kojima su se stranke pozvale na diskriminaciju.<\/p>\n<p>Od 12 zaprimljenih odluka, u samo dva predmeta tu\u017eitelji su naveli diskriminacijsku osnovu iz ZSD-a. Tako se jedan tu\u017eitelj pozvao na diskriminaciju na osnovi invaliditeta u tu\u017ebenom zahtjevu koji se odnosio na priznavanje prava na obiteljsku mirovinu iza smrti oca, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo kasnije u tekstu, a jedna tu\u017eiteljica na diskriminaciju djeteta po osnovi zdravstvenog stanja u tu\u017ebenom zahtjevu radi poni\u0161tenje rje\u0161enja o upisu u dje\u010dji vrti\u0107 i jaslice. U dva predmeta tu\u017eitelji su naveli osnovu koja nije propisana \u010dl. 1. ZSD-a (obrazovanje prema podru\u010dnoj (regionalnoj) pripadnosti te prebivali\u0161te) dok su se u \u010dak osam predmeta pozvali na diskriminaciju, no nisu istaknuli nikakvu diskriminacijsku osnovu.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18513\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/18-300x143.png\" alt=\"\" width=\"875\" height=\"417\" \/><\/p>\n<p>Na\u017ealost, u usporedbi s prethodnim godinama pove\u0107ao se udio tu\u017eitelja koji su se pozvali na diskriminaciju, no propustili su navesti neku od propisanih osnova, elaborirati ju te ukazati u \u010demu se sastojala nejednakost.<\/p>\n<p>Radi lak\u0161eg uvida u odluke i njihovog pra\u0107enja te posljedi\u010dno ujedna\u010davanja sudske prakse u ovim predmetima, potrebno je vo\u0111enje evidencije o ovim predmetima, \u0161to je pu\u010dka pravobraniteljica preporu\u010dila u svojim ranijim izvje\u0161\u0107ima. Stoga predstoji s MPU-om definirati to\u010dan sadr\u017eaj evidencije i obrazaca za statisti\u010dko pra\u0107enje i to zapo\u010deti provoditi u praksi, a sve sukladno Mi\u0161ljenju Vlade RH na Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022. godinu.<\/p>\n<p>Od odluka u predmetima u kojima se stranka pozvala na diskriminaciju, isti\u010demo presudu Upravnog suda u Rijeci kojom je poni\u0161tena odluka op\u0107ine o odabiru ponu\u0111a\u010da za zakup javne povr\u0161ine. Op\u0107ina nije prihvatila ponudu tu\u017eiteljice koja je dala najve\u0107u ponudu, nego ponudu druge zainteresirane osobe koja je iskoristila propisanu prednost prebivanja unazad deset godina na podru\u010dju op\u0107ine i prihvatila platiti vi\u0161i iznos, koji je ponudila tu\u017eiteljica.<\/p>\n<p>Sud je smatrao da primjena prednosti prebivali\u0161ta ili sjedi\u0161ta nije pravno utemeljena, odnosno da je propisivanje povoljnijeg polo\u017eaja osoba s lokalnim prebivali\u0161tem ili sjedi\u0161tem protivno tr\u017ei\u0161nom natjecanju i jednakom tr\u017ei\u0161nom polo\u017eaju poduzetnika na razini RH. Sud je naglasio da se njegov stav ne bazira na op\u0107oj antidiskriminacijskoj za\u0161titi, jer prebivali\u0161te nije jedna od osnova diskriminacije obuhva\u0107ena ZSD-om. Sud se pozvao na Ustav, Zakon o trgovini i Direktivu 2006\/123\/EZ Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tr\u017ei\u0161tu (tzv. Direktiva Bolkestein), koja zabranjuje diskriminiraju\u0107e zahtjeve koji se izravno ili neizravno temelje na, me\u0111u ostalim, mjestu registriranog sjedi\u0161ta te istaknuo da pojam diskriminacije u ovom slu\u010daju ima zasebno, autonomno zna\u010denje, u smislu Direktive, a ne ZSD-a.<\/p>\n<p>Navodimo i presudu Visokog upravnog suda kojom je odbijena je \u017ealba i potvr\u0111ena presuda Upravnog suda u Zagrebu, kojom je odbijen tu\u017ebeni zahtjev za ogla\u0161avanje poni\u0161tavanjem rje\u0161enja HZMO-a. Tu\u017ebeni zahtjev odnosio se na priznavanje prava na obiteljsku mirovinu iza smrti oca. Tu\u017eitelj\/\u017ealitelj je isticao da iznos koji mu je dodijeljen nije dovoljan za njegove osnovne \u017eivotne potrebe kao osobe s te\u0161kim invaliditetom, smatraju\u0107i da se radi o diskriminaciji, jer zakonodavac predvi\u0111a jedinstven iznos koji se primjenjuje na sve. Visoki upravni sud je prihvatio zaklju\u010dak Upravnog suda u Zagrebu da prigovor diskriminacije nije osnovan, a tu\u017eitelj ukoliko smatra <a id=\"zlociniizmrznje\"><\/a>da zakonsko rje\u0161enje nije prihvatljivo, mo\u017ee predlo\u017eiti pokretanje postupka ocjene suglasnosti zakona s Ustavom Ustavnome sudu RH.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Zlo\u010dini iz mr\u017enje<\/h3>\n<p>Zlo\u010dini iz mr\u017enje su kaznena djela po\u010dinjena zbog rasne pripadnosti, boje ko\u017ee, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etni\u010dkog podrijetla, jezika, invaliditeta, spola, spolnog opredjeljenja ili rodnog identiteta druge osobe te su zna\u010dajan indikator predrasuda, diskriminacije i mr\u017enje prema manjinskim skupinama. Pra\u0107enje i usporedba podataka o zlo\u010dinima iz mr\u017enje, omogu\u0107uje dono\u0161enje zaklju\u010daka o u\u010destalosti i povodu ovih kaznenih djela, \u0161to je bitno za njihovo prepoznavanje, adekvatno sankcioniranje te osmi\u0161ljavanje mjera prevencije.<\/p>\n<p>Prethodnih smo godina analizirali pojavnost ovih kaznenih djela temeljem statisti\u010dkih podataka MUP-a, DORH-a, MPU-a i ULJPPNM-a, kao i podataka koje smo prikupili pra\u0107enjem postupanja policije i pravosudnih tijela u pojedina\u010dnim predmetima. U 2021. godini je donesen Protokol o postupanju u slu\u010daju zlo\u010dina iz mr\u017enje koji predvi\u0111a novine u pogledu rokova i vremenskih intervala u kojima pojedina tijela prikupljaju i dostavljaju ULJPPNM-u statisti\u010dke podatke o zlo\u010dinu iz mr\u017enje radi njihovog objedinjavanja i objave.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da prilikom pisanja <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu<\/a> nismo raspolagali svim relevantnim podatcima, iste\u00a0 \u0107emo obraditi u ovom Izvje\u0161\u0107u. Me\u0111utim, do okon\u010danja izrade ovog Izvje\u0161\u0107a nisu bili dostupni svi slu\u017ebeni podatci o zlo\u010dinima iz mr\u017enje za 2023. godinu, svih tijela koja su ih du\u017ena prikupljati, te nisu bili dostupni objedinjeni slu\u017ebeni podatci o zlo\u010dinima iz mr\u017enje za 2023. godinu.<\/p>\n<p>Stoga u nastavku obra\u0111ujemo dostupne podatke o zlo\u010dinima iz mr\u017enje redoslijedom tijela koja u postupcima povodom tih kaznenih djela postupaju, po\u010dev\u0161i sa MUP-om, nakon \u010dega slijedi DORH, zatim podatci sa sudova koje objedinjava MPU uvidom u informacijski sustav za upravljanje sudskim predmetima.<\/p>\n<p>Prema podacima MUP-a, u 2023. godini su postupali povodom 85 kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje, od kojih je razrije\u0161eno 66 predmeta. Navedena brojka predstavlja porast od 54,55 % u odnosu na 2022. godinu kada je prema aktualnim podacima ULJPPN-a postupano u 55 kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje. Bitno je napomenuti da je 2022. godine zabilje\u017een zna\u010dajan pad u broju ovih predmeta evidentiranih od strane MUP-a u odnosu na prethodne godine.<\/p>\n<p>Naime, 2021. godine je bilo zabilje\u017eeno \u010dak 101 kazneno djelo zlo\u010dina iz mr\u017enje, do tada najve\u0107i broj i ujedno vrhunac rasta broja ovih djela. Dakle, nakon godina kontinuiranog rasta, posljednjih godina bilje\u017ee se oscilacije, pa se broj predmeta evidentiranih 2023. godine vratio na razinu broja iz 2020. godine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18514\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/19-300x127.png\" alt=\"\" width=\"737\" height=\"312\" \/><\/p>\n<p>Na tragu prethodnih godina, MUP je u 2023. godini naj\u010de\u0161\u0107e postupao povodom kaznenih djela prijetnje (35) i o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari (17), a me\u0111u brojnijima se nalaze i kaznena djela nasilni\u010dkog pona\u0161anja (8), tjelesne ozljede (6) i povrede djetetovih prava (5). Ve\u0107ina ovih kaznenih djela, \u010dak 58, bilo je motivirano nacionalnim podrijetlom, nakon \u010dega slijedi spolna orijentacija (13), vjeroispovijest (9) te rasna pripadnost ili boja ko\u017ee (5).<\/p>\n<p>U 2022. godini MUP je postupao povodom 55 ovih djela, od \u010dega se 7 odnosilo na javno poticanje na nasilje i mr\u017enju, te je evidentirano ukupno 66 razli\u010ditih motiva za po\u010dinjenje ovih kaznenih djela, \u0161to ukazuje da su za neka kaznena djela zabilje\u017eeni vi\u0161estruki motivi po\u010dinjenja. \u010cak 50 po\u010dinitelja kaznenih djela bilo je motivirano nacionalnim podrijetlom \u017ertve, nakon \u010dega slijedi spolna orijentacija (10) te vjeroispovijest (3), rodni identitet (2) i rasna pripadnost odnosno boja ko\u017ee (1).<\/p>\n<p>U slu\u010dajevima netrpeljivosti zbog nacionalnog podrijetla \u017ertve, naj\u010de\u0161\u0107e se radi o pripadnicima srpske nacionalne manjine, prema kojima je zabilje\u017eeno 27 kaznenih djela; zatim o pripadnicima romske manjine, prema kojima je po\u010dinjeno \u0161est kaznenih djela; Hrvatima i Bo\u0161njacima, prema kojima je po\u010dinjeno po \u010detiri kaznena djela; muslimanima;\u00a0 prema kojima je po\u010dinjeno tri kaznena djela i \u017didovima prema kojima su po\u010dinjena dva kaznena djela.<\/p>\n<p>DORH je u 2022. godini postupao u 17 predmeta te je doneseno sedam pravomo\u0107nih presuda. Najvi\u0161e je bilo kaznenih djela prijetnje (7), zatim slijede kaznena djela o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari (4), javno poticanje na nasilje i mr\u017enju (4) i tjelesna ozljeda (2). Naj\u010de\u0161\u0107i motiv je bio nacionalno podrijetlo, koje je javlja u 13 predmeta, dok se spolna orijentacija pojavljuje kao motiv po\u010dinitelja u tri predmeta, a rasna pripadnost, odnosno boja ko\u017ee u jednom. Ne raspola\u017eemo podatcima DORH-a za 2023. godinu.<\/p>\n<p>Pred sudovima su 2023. godine zaprimljena 34 nova predmeta vezana uz \u010dl. 87. st. 21. KZ-a odnosno kaznenih djela koja su kvalificirana kao zlo\u010din iz mr\u017enje. Od predmeta u radu rije\u0161ena su 42 predmeta, od \u010dega 15 pravomo\u0107no, dok su na kraju godine preostala 52 nerije\u0161ena predmeta. Do okon\u010danja izrade ovog Izvje\u0161\u0107a ne raspola\u017eemo podatkom o broju predmeta u kojima su sudovi postupali tijekom 2023. godine, a koji su zaprimljeni ranijih godina, pa nemamo uvid u ukupan broj predmeta u kojima su sudovi postupali tijekom 2023. godine.<\/p>\n<p>Postupanje nadle\u017enih tijela kaznenog progona u slu\u010dajevima mogu\u0107ih zlo\u010dina iz mr\u017enje pratili smo i u pojedina\u010dnim predmetima za koje smo naj\u010de\u0161\u0107e saznali iz medija. Nastavili smo pratiti nasilne incidente na podru\u010dju Vukovara, o kojima smo pisali u prija\u0161njim izvje\u0161\u0107ima, koji su tada bili u inicijalnim fazama procesuiranja, a u me\u0111uvremenu su kaznene prijave za ta kaznena djela odba\u010dene ili su po\u010dinitelji procesuirani pred sudom.<\/p>\n<p>Prema prikupljenim podatcima, ve\u0107ina ovih predmeta dobila je sudski epilog, iako nisu sva kvalificirana kao zlo\u010din iz mr\u017enje, ve\u0107 su procesuirana kao osnovni oblik kaznenog djela s elementima nasilja, primjerice, kazneno djelo sudjelovanja u tu\u010dnjavi ili kazneno djelo nasilni\u010dkog pona\u0161anja. No na\u017ealost ve\u0107 se po\u010detkom 2024. godine bilje\u017ee i novi nasilni incidenti u kojima se nasilje s elementima etni\u010dke netrpeljivosti povezuje s pojedinim navija\u010dkim skupinama. Stoga \u0107emo s osobitom pa\u017enjom i dalje pratiti postupanje nadle\u017enih tijela u ovim predmetima.<\/p>\n<p>Pratili smo i slu\u010dajeve o\u0161te\u0107enja nadgrobnih spomenika na grobljima u Vukovaru, Drenovcima i u blizini Nove Gradi\u0161ke za koje je postojala sumnja da imaju obilje\u017eja zlo\u010dina iz mr\u017enje. Zabilje\u017een je\u00a0 slu\u010daj u kojem je groblje i\u0161arano usta\u0161kim simbolima, svastikama i porukama mr\u017enje. U jednom od slu\u010dajeva o\u0161te\u0107enja nadgrobnih spomenika otklonjena je sumnja da se radilo o zlo\u010dinu iz mr\u017enje, me\u0111utim u druga dva slu\u010daja nije do\u0161lo do procesuiranja zlo\u010dina iz mr\u017enje zbog drugih okolnosti.<\/p>\n<p>U jednom je predmetu doneseno rje\u0161enje o odba\u010daju kaznene prijave zbog nedostatka materijalnih dokaza, dok je u drugom slu\u010daju policija, u suradnji s nadle\u017enim dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvom, djelo kvalificirala kao kazneno djelo povrede mira pokojnika, ne vezuju\u0107i ga uz zlo\u010din iz mr\u017enje iz \u010dl. 87. st. 21. KZ-a, te je podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatog po\u010dinitelja. MUP je pritom u dopisu pu\u010dkoj pravobraniteljici obrazlo\u017eio kako nadgrobni spomenici pripadaju osobama srpske nacionalnosti, \u201eno neki su ispisani \u0107irili\u010dnim, a neki latini\u010dnim pismom, dok su na pojedinim spomenicima sadr\u017eani i simboli zvijezde petokrake, a tako\u0111er je izostalo o\u0161te\u0107enje nadgrobnih spomenika novijeg datuma\u201c, iz kojih navoda nisu razvidni razlozi isklju\u010denja kvalifikacije zlo\u010dina iz mr\u017enje.<\/p>\n<p>Zapo\u010deli smo pra\u0107enje nekolicine slu\u010dajeva napada na strane radnike koji potencijalno imaju obilje\u017eja zlo\u010dina iz mr\u017enje, od kojih je ve\u0107ina zabilje\u017eena na samom po\u010detku 2024. godine, pa kako se radi tek o inicijalnim fazama ovih predmeta, iste \u0107emo mo\u0107i podrobnije analizirati u narednom Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n<p>ULJPPNM je u suradnji s Pravosudnom akademijom u sklopu provedbe stru\u010dnih seminara za suzbijanje zlo\u010dina iz mr\u017enje i govora mr\u017enje proveo jednodnevne edukacije za 60 sudaca, sudskih savjetnika, dr\u017eavna odvjetni\u0161tva i policijske slu\u017ebenike iz ukupno \u0161est \u017eupanija, \u0161to predstavlja pozitivan <a id=\"podrskazrtvamaisvjedocima\"><\/a>pomak u vidu specijalizacije slu\u017ebenika i du\u017enosnika koji procesuiraju ova kaznena djela, kao i ve\u0107eg broj sudionika iz razli\u010ditih \u017eupanija.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 97.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, da nastavi s provedbom edukacija o zlo\u010dinima iz mr\u017enje i govoru mr\u017enje kako bi se istima obuhvatio \u0161to ve\u0107i broj dionika iz tijela koja se bave prepoznavanjem i procesuiranjem ovih djela<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<h3><\/h3>\n<h3>Podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima<\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\"><em>\u201e\u2026nitko me nije obavijestio da su osumnji\u010denici pu\u0161teni iz istra\u017enog zatvora\u2026 U velikom sam strahu i stresu, zatra\u017eila sam psiholo\u0161ku pomo\u0107. Ne znam kako je ovako ne\u0161to uop\u0107e mogu\u0107e, jako sam prestra\u0161ena i razo\u010darana\u2026\u201c\u00a0<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>Tijekom 2023. godine primjetan je napredak u razvoju sustava podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima, koji se o\u010dituje prije svega u osnivanju novih odjela za podr\u0161ku te predlo\u017eenim izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku u vidu pobolj\u0161anja polo\u017eaja i za\u0161tite \u017ertava kaznenih djela.<\/p>\n<p>Pu\u010dka pravobraniteljica je u ranijim Izvje\u0161\u0107ima ukazivala na potrebu osnivanja odjela za podr\u0161ku na svim \u017eupanijskim sudovima, koji je do sada bio ustrojen na sedam \u017eupanijskih sudova, u Vukovaru, Osijeku, Sisku, Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu. Tijekom 2023. godine osnovani su odjeli na \u017eupanijskim sudovima u Karlovcu, Bjelovaru, \u0160ibeniku i Slavonskom Brodu, a prema navodima MPU-a u tijeku je i osnivanje odjela na \u017eupanijskim sudovima u Velikoj Gorici, Puli i Vara\u017edinu.<\/p>\n<p>Za naredno razdoblje preostaje jo\u0161 osnivanje odjela na \u017dupanijskom sudu u Dubrovniku, \u010dime \u0107e biti pokriven cijeli teritorij RH. Prema podacima MPU poslovi podr\u0161ke o okviru zajedni\u010dke slu\u017ebe, temeljem sporazuma o osnivanju zajedni\u010dkih slu\u017ebi s odjelima na \u017eupanijskim sudovima, obavljaju se i na 11 op\u0107inskih i Op\u0107inskom prekr\u0161ajnom sudu u Zagrebu, \u0161to je \u010detiri suda vi\u0161e nego 2022. godine.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, obzirom na opseg posla te ve\u0107i anga\u017eman djelatnika odjela pri pojedina\u010dnoj procjeni, te na \u010dinjenicu da na svim sudovima nisu zaposlene po dvije osobe, a kako je to predvi\u0111eno, smatramo potrebnim na pojedinim sudovima zaposliti dodatne slu\u017ebenike.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 98.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da na sudovima gdje se poslovi podr\u0161ke \u017ertvama i svjedocima obavljaju u okviru zajedni\u010dkih slu\u017ebi za potrebe vi\u0161e pravosudnih tijela te na kojima nedostaje slu\u017ebenika, odobri dodatno zapo\u0161ljavanje<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U \u017eupanijama u kojima nisu osnovani odjeli za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima, kao i na podru\u010dju \u017eupanija na kojima postoje odjeli za podr\u0161ke, poslove podr\u0161ke obavljaju OCD-i kroz program MPU-a \u201eMre\u017ea podr\u0161ke i suradnje za \u017ertve i svjedoke kaznenih djela\u201c.<\/p>\n<p>Prema podacima OCD-a \u017denske sobe, koja koordinira deset partnerskih organizacija (Udruga za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima, Centar za gra\u0111anske inicijative Pore\u010d, Centar za podr\u0161ku i razvoj civilnog dru\u0161tva Delfin, Udruga &#8220;HERA Kri\u017eevci\u201c, DE\u0160A DUBROVNIK Regionalni centar za izgradnju zajednice i razvoj civilnog dru\u0161tva, Informativno pravni centar, Udruga ZvoniMir, \u017denska grupa Karlovac \u201eKORAK\u201c, S.O.S. Virovitica &#8211; savjetovanje, osna\u017eivanje, suradnja i CESI &#8211; SOS telefon i savjetovali\u0161te) na podru\u010dju 17 \u017eupanija pru\u017eili su 10.802 razli\u010dite usluge te podr\u0161ku za 1.298 korisnika. Od toga je potrebno izdvojiti 253 pratnje na sudove u ulozi osobe od povjerenja te 115 pratnji na policiju, dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo i\/ili podru\u010dne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad, odnosno ranije centre za socijalnu skrb.<\/p>\n<p>Pritom \u017ertve i dalje nailaze i na pote\u0161ko\u0107e, primarno na nedostatak adekvatnih \u010dekaonica za \u017ertve i svjedoke pa na pojedinim sudovima na hodnicima \u010dekaju po\u010detak rasprave zajedno s\u00a0 okrivljenicima, \u0161to je za neke \u017ertve iznimno traumati\u010dno. Dodatno, nedovoljna je tehni\u010dka opremljenost sudova audio-video ure\u0111ajima, zbog \u010dega je onemogu\u0107eno svjedo\u010denje i davanje iskaza bez boravka u istoj prostoriji s okrivljenikom.<\/p>\n<p>MPU poja\u0161njava da navedenim programom nije bilo predvi\u0111eno OCD-ima osigurati posebne prostorije na sudovima u kojima bi pru\u017eali podr\u0161ku, da oni to \u010dine u svojim prostorijama, kao i da imaju de\u017eurstva na sudovima i info pultove. Me\u0111utim, to nije u skladu sa standardnima podr\u0161ke i za\u0161tite \u017ertava iz Direktive 2012\/29\/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i za\u0161titu \u017ertava kaznenih djela, jer u dovoljnoj mjeri ne uva\u017eava prava \u017ertava te njihove stvarne potrebe.<\/p>\n<p>Cilj je Direktive osigurati da se sa \u017ertvama kaznenih djela postupa s po\u0161tovanjem, na primjeren, stru\u010dan, nediskriminiraju\u0107i, ali i osje\u0107ajan na\u010din, te da dobiju odgovaraju\u0107e informacije, potporu i za\u0161titu. Tako je, me\u0111u ostalim, \u010dl. 19. Direktive propisano da dr\u017eave osiguravaju pretpostavke za izbjegavanje kontakta izme\u0111u \u017ertava i po\u010dinitelja kaznenih djela, \u0161to uklju\u010duje odvojene \u010dekaonice za \u017ertve.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 99.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave, da na svim sudovima gdje se provodi podr\u0161ka \u017ertvama i svjedocima osiguraju primjerni prostor\/\u010dekaonice za \u017ertve i svjedoke<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>\u017drtva treba imati pomo\u0107 i podr\u0161ku od trenutka po\u010dinjenja kaznenog djela pa i nakon zavr\u0161etka kaznenog postupka, pri \u010demu treba biti informirana o svojim pravima na njoj razumljiv na\u010din, pisanim i usmenim putem, po potrebi i vi\u0161e puta tijekom cijelog postupka, kao i na\u010dinu na koji mo\u017ee ostvariti svoja prava. Primjer dobre prakse je besplatna linija Nacionalnog pozivnog centra za \u017ertve kaznenih djela (NPC) \u2013 116 006, koju provodi Udruga za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima u suradnji s MPU-om. Linija je dostupna svaki dan 24 sata te je tijekom 2023. godine usluge NPC-a koristilo 2.490 korisnika, kojima je pru\u017eana emocionalna, pravna ili prakti\u010dna pomo\u0107, odnosno upu\u0107eni su na relevantne institucije ili OCD-e.<\/p>\n<p>Nadalje, Pravilnikom o obavje\u0161tavanju \u017ertve o samostalnom izlasku zatvorenika ili ka\u017enjenika iz 2023. godine te izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koje su donese u o\u017eujku 2024. godine, osna\u017eit \u0107e se procesni polo\u017eaj \u017ertava, o kojoj potrebi smo pisali u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107u za 2022. godinu<\/a>, prvenstveno glede postupka pojedina\u010dne procjene \u017ertve. Spomenutim zakonskim izmjenama se predvi\u0111a i obavje\u0161tavanje \u017ertve o ukidanju istra\u017enog zatvora protiv okrivljenika, bez potrebe podno\u0161enja zahtjeva za takvom obavijesti, kako je trenutno propisano.<\/p>\n<p>U predmetu u kojemu se sumnjalo na po\u010dinjenje kaznenog djela silovanja te je bila rije\u010d o posebno ranjivoj \u017ertvi, iako nije do\u0161lo do povrede prava \u017ertve, ukazali smo predsjedniku suda da sucima koji \u0107e postupati u ovakvim predmetima preporu\u010di da posebnu pozornost daju pravu \u017ertve da na njezin zahtjev, bez nepotrebne odgode, bude obavije\u0161tena o ukidanju istra\u017enog zatvora, odnosno da je na njoj razumljiv na\u010din obavijeste o ovome pravu kako bi ga zaista i mogla koristiti.<\/p>\n<p>Sukladno podacima MPU-a tijekom 2023. godine provedena je pojedina\u010dna procjena za 4.480 \u017ertava te je odre\u0111eno 5.277 mjera, ne\u0161to vi\u0161e nego 2022. godine kada je provedeno 4.242 procjene, ali je bilo odre\u0111eno 6.327 mjera. Odjeli za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima su na tra\u017eenje tijela koja provode pojedina\u010dnu procjenu obavili 1.333 razgovora sa \u017ertvama te izradili 18 preporuka, a OCD-i su u sklopu \u201eMre\u017ee podr\u0161ke i suradnje za \u017ertve i svjedoke kaznenih djela\u201c uputili svega 47 mi\u0161ljenja radi provedbe pojedina\u010dne procjene, \u0161to bi u narednom razdoblju svakako trebalo pove\u0107ati.<\/p>\n<p>Naime, pojedina\u010dna procjena je klju\u010dan alat za utvr\u0111ivanje stvarnih potreba i interesa \u017ertve, jer se kroz nju konkretizira uva\u017eavanje individualnosti i razli\u010ditosti pojedinih \u017ertava kao jedno od temeljnih na\u010dela Direktive. Potrebno je utvrditi postoji li potreba \u017ertve za posebnim mjerama za\u0161tite i kojima, s ciljem prevencije njezine daljnje traumatizacije i viktimizacije, \u0161to omogu\u0107uje pojedina\u010dna procjena.<\/p>\n<p>Naime, svako tijelo prethodnog i kaznenog postupka (policija, dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, sud) koje provodi ispitivanje \u017ertve du\u017eno je provesti pojedina\u010dnu procjenu, radi \u010dega mo\u017ee pribaviti potrebne podatke od podru\u010dnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad te drugih tijela, organizacija i ustanova koje pru\u017eaju pomo\u0107 i podr\u0161ku \u017ertvama kaznenih djela, a posebno od Odjela za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima u \u017eupanijskim sudovima u kojima su ustrojeni.<\/p>\n<p>Proteklih smo godina redovito ukazivali na potrebu kontinuiranog usavr\u0161avanja pravosudnih du\u017enosnika te policijskih slu\u017ebenika o pravima \u017ertava i svjedoka te senzibiliziranju za njihove potrebe, osobito onih koji sudjeluju u pojedina\u010dnoj procjeni potreba \u017ertava te odlu\u010duju o njihovim pravima i interesima. Pojedina\u010dnu procjenu podr\u0161ke u praksi provode policijski slu\u017ebenici, dr\u017eavni odvjetnici i suci, pri \u010demu je potrebno intenzivnije sura\u0111ivati s tijelima, ustanovama i OCD-ima, te uklju\u010divati i same \u017ertve.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 100.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Pravosudnoj akademiji, da osigura redovne edukacije sudaca i dr\u017eavnih odvjetnika o pravima \u017ertava te pojedina\u010dnoj procjeni \u017ertava<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Pri dono\u0161enju pojedina\u010dne procjene trebalo bi vi\u0161e koristiti resurse civilnog sektora, s obzirom da pojedini OCD-i imaju iskustva u (ne)formalnoj procjeni potreba \u017ertava te specifi\u010dna znanja i vje\u0161tine potrebne za senzibiliziran razgovor s osobom koja je pretrpjela traumu. \u017drtve je tako\u0111er potrebno aktivno uklju\u010diti u proces, kako bi se pri dono\u0161enju odluka i procjeni rizika uzele u obzir njihove osobne karakteristike, \u017eivotne okolnosti, posljedice kaznenog djela koje trpe i sli\u010dno. Individualni pristup osobito je va\u017ean kod posebno ranjivih skupina: djece i \u017eena \u017ertava nasilja, \u017ertava nasilja u obitelji, \u017ertava seksualnog nasilja, \u017ertava trgovine ljudima, \u017ertava terorizma, organiziranog kriminala, \u017ertava zlo\u010dina iz mr\u017enje, \u017ertava s invaliditetom.<\/p>\n<p>Stoga pozdravljamo radionice koje je Pravosudna akademija odr\u017eavala tijekom 2023. godine na temu \u201eUzimanje iskaza \u017ertve i ispitivanje \u017ertve s posebnim naglaskom na ranjive skupine, posebno \u017ertve nasilja u obitelji, nasilja nad djecom i \u017eenama i seksualnog nasilja\u201c kojoj su ciljana grupa bili suci i dr\u017eavni odvjetnici, te \u201ePojedina\u010dna procjena \u017ertve \u2013 utvr\u0111ivanje pojedina\u010dnih potreba \u017ertve i procjena rizika sa svrhom odre\u0111ivanja odgovaraju\u0107ih mjera za\u0161tite \u017ertve (iskustva i problemi u praksi)\u201c, kojoj su ciljana skupina bili kazneni i prekr\u0161ajni suci op\u0107inskih i \u017eupanijskih sudova, dr\u017eavni odvjetnici, policijski slu\u017ebenici te slu\u017ebenici za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima.<\/p>\n<p>Osim u\u010dinkovite individualne procjene \u017ertve te prevencije sekundarne viktimizacije, za\u0161tita \u017ertve podrazumijeva i okon\u010danje sudskog postupka u razumnom roku. Uva\u017eavaju\u0107i optere\u0107enost sudaca velikim brojem predmeta te okolnost da neke stranke zlouporabljuju\u0107i procesna prava produljuju sudske postupke, njihova dugotrajnost mo\u017ee biti naro\u010dito otegotna za \u017ertve, ali i svjedoke kaznenih djela.<\/p>\n<p>Prema Izvje\u0161\u0107u predsjednika Vrhovnog suda RH o stanju sudbene vlasti za 2022. godinu, prosje\u010dno rje\u0161avanje op\u0107inskih kaznenih prvostupanjskih predmeta je 645 dana. \u017dupanijske kaznene predmete u prvom se stupnju prosje\u010dno rje\u0161ava 303, a u drugom 154 dana. Podatci za predmete ratnih zlo\u010dina osobito zabrinjavaju, naro\u010dito iz perspektive \u017ertava koje ve\u0107 dugi niz godina \u010dekaju pravdu, jer ih se prosje\u010dno rje\u0161ava 1.474 dana, \u0161to bitno pove\u0107ava rizik nove emocionalne i psiholo\u0161ke \u0161tete te naru\u0161ava osje\u0107aj pristupa pravdi i povjerenja u pravosu\u0111e u cjelini.<\/p>\n<p>Da bi se postigla bolja za\u0161tita \u017ertava i svjedoka i po\u0161tivanje njihovih prava, nu\u017eno je nastaviti s obu\u010davanjem policijskih slu\u017ebenika, dr\u017eavnih odvjetnika i sudaca u cilju senzibiliziranja za potrebe svjedoka i \u017ertava. <a id=\"postupanjeESLJP\"><\/a>Potrebno je osigurati i ujedna\u010denu i u\u010dinkovitu primjenu propisa, koja \u0107e jam\u010diti djelotvoran progon po\u010dinitelja kaznenih djela i puno ostvarenje prava \u017ertava i svjedoka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3>Postupanje Europskog suda za ljudska prava<\/h3>\n<p>U svibnju 2023. godine odr\u017ean je 4. Summit VE u Reykjaviku na kojem je donesena Deklaracija VE <a href=\"https:\/\/rm.coe.int\/4th-summit-of-heads-of-state-and-government-of-the-council-of-europe\/1680ab40c1\">\u201cUjedinjeni oko na\u0161ih vrijednosti\u201d (Deklaracija iz Reykjavika)<\/a> kojom su dr\u017eave \u010dlanice VE potvrdile predanost Konvenciji, kao va\u017enom mehanizmu za promicanje mira i stabilnosti u Europi te bezuvjetnu obvezu po\u0161tivanja kona\u010dnih presuda ESLJP-a, pri tom podsje\u0107aju\u0107i da su izvr\u0161na, nacionalna i lokalna tijela, nacionalni sudovi i nacionalni parlamenti odgovorni za provedbu Konvencije i po\u0161tivanje presuda ESLJP-a.<\/p>\n<p>U Deklaraciji je nagla\u0161ena va\u017enost kontinuirane suradnje dr\u017eava s nacionalnim institucijama za ljudska prava, a \u0161to je u RH pu\u010dka pravobraniteljica, u cilju izvr\u0161avanja presuda i uskla\u0111enosti s konvencijskim standardima. Nagla\u0161eno je da, kao va\u017ean mehanizam za\u0161tite ljudskih prava i osiguravanja vladavine prava, nacionalne institucije za ljudska prava predstavljaju poveznicu izme\u0111u gra\u0111ana, civilnog dru\u0161tva i dr\u017eavnih tijela te doprinose u\u010dinkovitoj implementaciji konvencijskih standarda na nacionalnoj razini.<\/p>\n<p>Parlamentarna skup\u0161tine VE usvojila je <a href=\"https:\/\/pace.coe.int\/pdf\/0586f6115ad64cdfaf081b76b5eaa215620cc95c2c8813efe43d95f4c255c697\/res.%202494.pdf\">Rezoluciju 2494 (2023)<\/a> kojom izra\u017eava zabrinutost pove\u0107anjem broja neizvr\u0161enih presuda ESLJP-a pred OMVE-om, podsje\u0107aju\u0107i da je implementacija presuda na nacionalnoj razini obveza svih tijela dr\u017eavne vlasti, neovisno o mogu\u0107em nedostatku resursa ili politi\u010dke volje za izvr\u0161enje. Stoga se dr\u017eave stranke Konvencije poziva na \u017eurno osiguravanje uvjeta za pravovremenu i potpunu implementaciju presuda ESLJP-a.<\/p>\n<p>U velja\u010di\u00a0 2023. godine predsjednica ESLJP slu\u017ebeno je posjetila Hrvatsku pri \u010demu se sastala s predstavnicima izvr\u0161ne i sudbene vlasti.<\/p>\n<p>U srpnju 2023. godine ESLJP je osnovao prvi Tematski odbor za ispitivanje migracijskih predmeta s ciljem povezivanja stru\u010dnog znanja i prakse radi ujedna\u010denog postupanja u predmetima protjerivanja i izru\u010denja migranata.<\/p>\n<p>Delegacija Odjela za izvr\u0161enje presuda ESLJP (DEJ) boravila je u studenom 2023. godine u slu\u017ebenoj posjeti Hrvatskoj, radi razmatranja otvorenih pitanja izvr\u0161enja presuda ESLJP-a u RH. U okviru posjeta delegacije DEJ-a u Hrvatskom saboru je odr\u017eana sjednica Pododbora za provedbu presuda ESLJP Parlamentarne skup\u0161tine VE na temu &#8221;Reykjavik follow-up: Uloga Parlamentarne skup\u0161tine Vije\u0107a Europe i parlamentaraca u pobolj\u0161anju pravovremene i u\u010dinkovite provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava\u201c.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Postupanje Europskog suda za ljudska prava po zahtjevima protiv RH<\/span><\/h4>\n<p>Prema podacima ESLJP-a za 2023. godinu zaprimljeno je 1.012 zahtjeva protiv RH, \u0161to je 14,22% vi\u0161e nego 2022. godine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18515\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/20-300x137.png\" alt=\"\" width=\"688\" height=\"314\" \/><\/p>\n<p>Od ukupnog broja zahtjeva protiv RH o kojima je ESLJP odlu\u010divao u 2023. godini 705 ih je progla\u0161eno nedopu\u0161tenima ili su izbrisani s liste predmeta, dok ih je u 27 odlu\u010deno presudom, pet prijateljskom nagodbom, a za \u010detiri je izdana jednostrana izjava Vlade RH o povredama \u010dl. 6. st. 1. (pravo na po\u0161teno su\u0111enje) Konvencije te \u010dl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju (za\u0161tita vlasni\u0161tva).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Presude protiv RH u 2023. godini<\/span><\/h4>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>Od ukupno 27 presuda koje je ESLJP u 2023. godini donio protiv RH, u 24 je utvr\u0111ena povreda Konvencije, dok u tri nije utvr\u0111eno kr\u0161enje konvencijskih prava.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18516\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/21-300x116.png\" alt=\"\" width=\"841\" height=\"325\" \/><\/p>\n<p>Me\u0111u presudama kojima je utvr\u0111ena barem jedna povreda Konvencije, najvi\u0161e (14) ih se odnosi na kr\u0161enje \u010dl. 6. \u2013 pravo na po\u0161teno su\u0111enje koje, izme\u0111u ostaloga, obuhva\u0107a pravo na pristup sudu i razumnu duljinu sudskog postupka.<\/p>\n<p>Povreda \u010dl. 3. (zabrana mu\u010denja) utvr\u0111ena je u deset presuda, tri su presude radi povrede \u010dl. 13. (pravo na djelotvoran pravni lijek), a po jedna radi povrede \u010dl. 2. (pravo na \u017eivot), \u010dl. 7. (nema kazne bez zakona), \u010dl. 14. (zabrana diskriminacije) te radi povrede Protokola 1. \u010dl. 1. (za\u0161tita vlasni\u0161tva) i Protokola 7. \u010dl. 1. (postupovne garancije glede protjerivanja stranaca).<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18517\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/22-300x176.png\" alt=\"\" width=\"706\" height=\"414\" \/><\/p>\n<p>ESLJP presudom mo\u017ee utvrditi povrede procesnog ili materijalnog karaktera, ovisno o prirodi za\u0161ti\u0107enog ljudskog prava ili temeljne slobode. Procesne povrede su one u kojima je za\u0161ti\u0107eno pravo povrije\u0111eno u postupku dono\u0161enja odluke i nemaju utjecaj na kona\u010dan ishod postupka, dok kod materijalnih ishod postupka ujedno predstavlja povredu Konvencije.<\/p>\n<p>Kako bi se uklonila materijalna povreda potreban je razli\u010dit ishod postupka, dok otklanjanje procesne povrede nu\u017eno ne zahtjeva druga\u010diji ishod postupka. Povreda \u010dl. 6. Konvencije, koji jam\u010di pravo na po\u0161teno su\u0111enje je procesne prirode jer je svrha toga \u010dlanka za\u0161tita procesnih prava, dok ostali \u010dlanci Konvencije uz materijalni imaju i procesni aspekt.<\/p>\n<p>U nastavku dajemo kratki pregled sadr\u017eaja presuda po \u010dlancima Konvencije, koje je ESLJP donio u odnosu na RH u 2023. godini:<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong>U predmetu <em>Daraibou br. 84523\/17<\/em> ESLJP je utvrdio povredu materijalnog i procesnog aspekta \u010dl. 2. (pravo na \u017eivot) jer nacionalna tijela nisu poduzela dovoljne mjere za za\u0161titu \u017eivota podnositelja, migranta koji je stradao u po\u017earu u policijskoj postaji, a prema konvencijskim standardima istraga nije bila dovoljno detaljna i u\u010dinkovita.<\/p>\n<p>ESLJP je u 2023. godini donio vi\u0161e presuda protiv RH u kojima je utvrdio povrede prava zatvorenika na odgovaraju\u0107e zatvorske uvjete i prava da zbog toga ostvare odgovaraju\u0107u naknadu. Ova problematika je bila zatvorena ranijim mjerama izvr\u0161enja, no ponovno su detektirani sli\u010dni problemi u ovome podru\u010dju.<\/p>\n<p>Tako je u predmetu <em>Vuku\u0161i\u0107 br. 37522\/16<\/em> utvr\u0111eno ne\u010dovje\u010dno i poni\u017eavaju\u0107e postupanje, odnosno\u00a0 povreda \u010dl. 3. zbog duljine i na\u010dina izvr\u0161avanja posebne mjere odr\u017eavanja reda i sigurnosti \u2013 smje\u0161taj u posebno osiguranu prostoriju bez osobnih stvari, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2023\/\">poglavlju o zatvorskom sustavu<\/a>.<\/p>\n<p>Ujedno je radi nedostatka minimalnog osobnog prostora u zatvorima u Zagrebu i Splitu, utvr\u0111eno i poni\u017eavaju\u0107e postupanje. U predmetu\u00a0<em>Ladan br. 56787\/16<\/em> tako\u0111er je utvr\u0111eno poni\u017eavaju\u0107e postupanje zbog boravka u neodgovaraju\u0107im uvjetima, uz dodatno utvr\u0111enje povrede \u010dl. 6. zbog dugotrajnosti parni\u010dnog postupka te \u010dl. 13. (pravo na u\u010dinkovito pravno sredstvo) jer sudac izvr\u0161enja nije odlu\u010dio o pritu\u017ebi zbog neodgovaraju\u0107ih uvjeta u zatvoru. Povreda \u010dl. 3. radi poni\u017eavaju\u0107eg postupanja zbog boravka u neodgovaraju\u0107im uvjetima u zatvorima u Zagrebu i Po\u017eegi, utvr\u0111ena je u predmetu\u00a0<em>Prpi\u0107 br. 27712\/19. <\/em><\/p>\n<p>U predmetu\u00a0<em>Bo\u0161njak br. 64579\/16 <\/em>ESLJP je konstatirao da je u velja\u010di 2023. godine Ustavni sud RH usvojio ustavnu tu\u017ebu zbog neodgovaraju\u0107ih uvjeta u zatvorima u Zagrebu i Zadru te ukinuo presude doma\u0107ih sudova koji su odbili tu\u017ebeni zahtjev. Me\u0111utim, istaknuo je da iako je postupak radi naknade \u0161tete pred nacionalnim tijelima u tijeku, ne prihva\u0107a prigovor preuranjenosti zahtjeva jer postupak traje od 2014. godine. S obzirom da je 2020. godine na nacionalnoj\u00a0 razini utvr\u0111ena povreda prava na su\u0111enje u razumnom roku, od podnositelja se nije moglo zahtijevati da dodatno \u010deka na ishod tog gra\u0111anskog postupka. Stoga je ESLJP utvrdio povredu \u010dl. 3. zbog neodgovaraju\u0107ih zatvorskih uvjeta te povredu \u010dl. 13.\u00a0 zbog neu\u010dinkovitosti pravnog sredstva za\u0161tite.<\/p>\n<p>U predmetu <em>Jungi\u0107 <\/em><em>br. 73024\/16<\/em> utvr\u0111ena je povreda \u010dl. 3. u dijelu koji se odnosi na poni\u017eavaju\u0107e postupanje zbog petomjese\u010dnog boravka u neodgovaraju\u0107im uvjetima u zatvorima u Zagrebu i Vara\u017edinu, te povreda \u010dl. 6. zbog prekomjernog trajanja parni\u010dnog postupka radi naknade \u0161tete zbog neodgovaraju\u0107ih uvjeta tijekom izdr\u017eavanja kazne zatvora. Utvr\u0111ena je i povreda \u010dl. 13. jer je ina\u010de u\u010dinkovito pravno sredstvo (tu\u017eba radi naknade \u0161tete) u konkretnom predmetu bila neu\u010dinkovita, prvenstveno zbog dugotrajnosti postupka.<\/p>\n<p>U predmetu <em>Han\u017eeva\u010dki br. 49439\/21<\/em> Ustavni sud RH je u o\u017eujku 2021. godine, pozivaju\u0107i se na svoju novo ustanovljenu praksu, proglasio ustavnu tu\u017ebu nedopu\u0161tenom zbog nekori\u0161tenja preventivnih sredstava (zahtjeva za sudsku za\u0161titu sucu izvr\u0161enja, pritu\u017ebe upravitelju odnosno Sredi\u0161njem uredu za zatvorski sustav) tijekom boravka u zatvorima. ESLJP se pozvao na svoja ranija utvr\u0111enja iz predmeta\u00a0<em>Jankovi\u0107 protiv RH<\/em>\u00a0u kojemu je naveo da je takav razvoj ustavnosudske prakse u skladu s praksom ESLJP-a, ali je izrazio bojazan zbog retroaktivne primjene uvjeta dopu\u0161tenosti za podno\u0161enje ustavne tu\u017ebe, kao i zbog nedostatka prijelaznog razdoblja primjene nove prakse.<\/p>\n<p>Ustavni sud je nakon toga (od o\u017eujka 2022.) promijenio svoj pristup te nije primjenjivao uvjet prethodnog iscrpljivanja pravnog sredstva u predmetima u kojima ga podnositelji nisu mogli koristiti. Stoga je ESLJP utvrdio da je u konkretnom slu\u010daju odbacivanje ustavne tu\u017ebe predstavljalo nerazmjerno ograni\u010denje prava na pristup sudu suprotno \u010dl. 6. Konvencije. Utvr\u0111ena je i povreda \u010dl. 3. odnosno poni\u017eavaju\u0107e postupanje zbog boravka u neodgovaraju\u0107im uvjetima u Zatvoru u Zagrebu i Kaznionici u Lepoglavi.<\/p>\n<p>ESLJP je u predmet <em>Balicki br. 71300\/16<\/em> utvrdio povredu \u010dl. 6. zbog prekomjernog trajanja parni\u010dnog postupka radi naknade \u0161tete zbog neodgovaraju\u0107ih uvjeta tijekom izdr\u017eavanja kazne zatvora.\u00a0ESLJP je utvrdio da je podnositelj zahtjeva iskoristio dostupno doma\u0107e pravno sredstvo, tj. tu\u017ebu radi naknade \u0161tete zbog neodgovaraju\u0107ih uvjeta u zatvoru, no kako je je taj postupak trajao dulje od 9 godina presudio je da je podnositelju povrije\u0111eno pravo na su\u0111enje u razumnom roku. U predmetu\u00a0<em>Juri\u0107 br. 20362\/17 <\/em>ESLJP je tako\u0111er utvrdio povredu \u010dl. 6. radi dugotrajnosti parni\u010dnog postupka koji je trajao 10 godina i 5 mjeseci po tu\u017ebi radi naknade \u0161tete zbog neodgovaraju\u0107ih uvjeta u zatvoru.<\/p>\n<p>ESLJP je u predmetu <em>Babi\u0107 br. 45391\/16<\/em> utvrdio povredu prava na zabranu mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog postupanja iz \u010dl. 3. u materijalnom i procesnom aspektu. Podnositelj je isticao povredu prava na zabranu mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog postupanja zbog ozljeda zadobivenih od policije, kao i jer nadle\u017ena tijela, prije svega policija i dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo, nisu u\u010dinkovito istra\u017eila navode o zlostavljanju od strane policije. ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 3. u materijalnom i proceduralnom dijelu jer dr\u017eava nije provela u\u010dinkovitu istragu uzroka i nastanka ozljeda, o \u010demu detaljnije pi\u0161emo u dijelu o policijskom postupanju.<\/p>\n<p>ESLJP je u predmetu\u00a0<em>Vu\u010dkovi\u0107 br. 15798\/20\u00a0<\/em>utvrdio povredu \u010dlanaka 3. i 8., pri \u010demu je konstatirao da pri izricanju sankcije doma\u0107i sudovi nisu uzeli u obzir te\u017einu posljedica kaznenog djela na podnositeljicu (njezinu dijagnozu i dugotrajnu odsutnost s radnog mjesta), po\u010diniteljevo pona\u0161anje nakon po\u010dinjenja kaznenih djela bludnih radnji (navodne prijetnje podnositeljici), kao i o\u010diti nedostatak kajanja i truda da nadoknadi prouzro\u010denu \u0161tetu.<\/p>\n<p>ESLJP je izrazio zabrinutost \u0161to je unato\u010d po\u010dinjenju kaznenih djela bludnih radnji u dva navrata na \u0161tetu podnositeljice, \u017ealbeni sud zamijenio zatvorsku kaznu radom za op\u0107e dobro bez navo\u0111enja odgovaraju\u0107ih razloga i ne vode\u0107i ra\u010duna o interesima \u017ertve. Po stavu ESLJP-a takav pristup doma\u0107ih sudova mo\u017ee ukazivati na blagost u ka\u017enjavanju nasilja nad \u017eenama, \u0161to mo\u017ee djelovati odvra\u0107aju\u0107e na \u017ertve od prijavljivanja sli\u010dnih kaznenih djela, umjesto da prenosi jasnu poruku o netoleranciji nasilja nad \u017eenama.<\/p>\n<p>U predmetu <em>Kozina Bari\u0161i\u0107<\/em> <em>i dr. br. 12905\/22<\/em> utvr\u0111ena je povreda \u010dl. 6. zbog neopravdano dugog trajanja postupka pred hrvatskim sudovima, a u predmetu <em>Pavlovi\u0107 br. 1528\/21 <\/em><em>ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 6. jer je<\/em> postupak pred Vrhovnim i Ustavnim sudom RH trajao nerazumno dugo. Povreda \u010dl. 6. utvr\u0111ena je i u predmetu <em>Pejki\u0107 br. 49922\/16<\/em> jer podnositeljici nije bio proslije\u0111en podnesak dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva kojim je odgovoreno na njezinu \u017ealbu na prvostupanjsku presudu. Utvr\u0111ena i povreda prava na privatnost iz \u010dl. 8. zbog nedovoljno obrazlo\u017eenih rje\u0161enja suda kojima je tijekom istrage odre\u0111ivao i produljivao mjere tajnog nadzora nad podnositeljicom.<\/p>\n<p>U predmetu <em>Ora\u0161anin br. 24811\/16<\/em> utvr\u0111ena je povreda prava na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. zbog nea\u017eurnog postupanja doma\u0107ih sudova u provedbi ovrhe pravomo\u0107ne presude, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/#ovrheistecajevi\">poglavlju o ovrhama<\/a>.<\/p>\n<p>U predmetu <em>Bosiljevac br. 3681\/16<\/em> ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 6. zbog procesnih nedostataka u postupku priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Podnositelj je isticao da su upravni postupak i spor bili nepo\u0161teni jer nije u\u010dinkovito sudjelovao u postupku izrade drugostupanjskog vje\u0161ta\u010denja niti mu je bilo omogu\u0107eno o\u010ditovanje na vje\u0161ta\u010denje.<\/p>\n<p>U predmetu\u00a0<em>Blagajac br. 50236\/16<\/em> ESLJP je utvrdio da je podnositelju (\u010dija je supruga nastavila postupak nakon njegove smrti) povrije\u0111eno pravo na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6. zbog nedostavljanja obrazlo\u017eenog podneska dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva tijekom \u017ealbenog postupka. ESLJP je u predmetu <em>Ani\u0107 br. 59732\/18<\/em> utvrdio povedu \u010dl. 6. jer doma\u0107i sud nije pozvao podnositelja i njegovog branitelja na \u017ealbenu sjednicu, pri \u010demu se ESLJP pozvao na svoju ustaljenu praksu\u00a0<em>(Zahirovi\u0107 protiv RH i dr<\/em>.) prema kojoj doma\u0107i sud ima du\u017enost osigurati nazo\u010dnost okrivljenika na \u017ealbenoj sjednici vije\u0107a ako je on to prethodno zatra\u017eio.<\/p>\n<p>U predmetu <em>Buli\u0107 br. 32997\/15<\/em> podnositelj, ozlije\u0111en na prvoj borbenoj liniji eksplozijom neprijateljske granate, je isticao nemogu\u0107nost u\u010dinkovitog osporavanja odluke vje\u0161taka i ukazivao na arbitrarnost odluka doma\u0107ih tijela. ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 6. i naveo kako je Ustavni sud u nizu svojih odluka donesenih nakon podno\u0161enja zahtjeva u ovome predmetu, utvrdio povredu prava na po\u0161teno su\u0111enje, smatraju\u0107i\u00a0da je tuma\u010denje doma\u0107ih sudova koje razlikuje &#8220;povrede&#8221; i &#8220;ranjavanja&#8221; bilo proizvoljno i pretjerano formalisti\u010dko. Slijedom toga, a imaju\u0107i u vidu da doma\u0107e vlasti nisu pru\u017eile razloge razlikovanja spornih pojmova, ESLJP je utvrdio da je zaklju\u010dak da je podnositelj pretrpio \u201epovredu\u201c, a ne \u201eranjavanje\u201c, bilo proizvoljno.<\/p>\n<p>Presudom u predmetu\u00a0<em>Mafalani<\/em><em> br. 38765\/16<\/em> ESLJP je utvrdio povredu \u010dl. 6. Konvencije te \u010dl. 1. Protokola br. 1. uz Konvenciju. Podnositelj je prigovorio visini parni\u010dnih tro\u0161kova koje je morao platiti dr\u017eavi, koji su bili ve\u0107i od naknade \u0161tete koja mu je dodijeljena za pretrpljene ozljede za vrijeme prijevoza u policijskom kombiju.\u00a0Sukladno utvr\u0111enoj praksi utvr\u0111ivanja visine parni\u010dnih tro\u0161kova, ESLJP je ponovio da kod djelomi\u010dnog uspjeha u sporu, visoki tro\u0161kovi postupka mogu apsorbirati veliki dio ili cijelu nov\u010danu naknadu, \u0161to parnicu \u010dini bespredmetnom i pravo stranke na pristup sudu tek teoretskim i iluzornim.<\/p>\n<p>ESLJP je istu materiju prethodno razmatrao u <em>Klauz grupi <\/em>presuda<em>, <\/em>temeljem \u010dega je 2019. godine izmijenjen Zakon o parni\u010dnom postupku te su sudovi u tom dijelu uskladili praksu s <a href=\"https:\/\/sljeme.usud.hr\/Usud\/Praksaw.nsf\/C12570D30061CE54C12586020030807F\/%24FILE\/U-III-203-2020.pdf\">presudom ESLJP-a<\/a>, dok je zahtjev u ovom predmetu podnesen ranije.<\/p>\n<p>ESLJP je u predmetu <em>Jel\u010di\u0107 Stepinac br. 16087\/18<\/em> utvrdio povredu \u010dl. 6. zbog kr\u0161enja na\u010dela <em>res iudicata <\/em>(pravomo\u0107nost presude). Podnositeljica je vodila tri parni\u010dna postupka protiv osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva radi naknade \u0161tete i rente zbog ozljeda pretrpljenih u prometnoj nesre\u0107i. U tre\u0107em parni\u010dnom postupku tra\u017eila je povi\u0161enje rente zbog pogor\u0161anja zdravstvenog stanja, dok je osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo tra\u017eilo obustavu te isplate. Doma\u0107i sudovi su odbili tu\u017ebeni zahtjev uz obrazlo\u017eenje da je maksimalni iznos rente dosegnut ve\u0107 prvom presudom, te su usvojili protutu\u017ebeni zahtjev osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva.<\/p>\n<p>ESLJP je naglasio da pravna sigurnost pretpostavlja po\u0161tovanje na\u010dela\u00a0<em>res iudicata<\/em>, po kojem niti jedna stranka nije ovla\u0161tena tra\u017eiti preispitivanje pravomo\u0107ne i obvezuju\u0107e presude samo radi ostvarivanja ponovnog su\u0111enja i nove odluke o predmetu. U konkretnom slu\u010daju je usvajanjem protutu\u017ebe osiguravaju\u0107em dru\u0161tvu pru\u017eena \u201edruga prilika\u201c da podnositeljici ukine rentu, bez opravdanih i uvjerljivih razloga.<\/p>\n<p>ESLJP je u predmetu <em>Cetinja br. 6959\/17<\/em> utvrdio povredu \u010dl. 7. <em>(nema kazne bez zakona<\/em><em>)<\/em>\u00a0jer je pravomo\u0107na presuda u prekr\u0161ajnom postupku bila donijeta nakon zastare prekr\u0161ajnog progona. ESLJP je naglasio kako predmetnu nezakonitost nije ispravio niti Ustavni sud RH, te je istaknuo da je zabrana ka\u017enjavanja djela u zastari temelj vladavine prava. Dodatno, ka\u017enjavanje za prekr\u0161ajna i kaznena djela u zastari kr\u0161i na\u010delo predvidljivosti ka\u017enjavanja, jednog od temeljnih na\u010dela kaznenog i prekr\u0161ajnog prava, kao i na\u010dela pravne sigurnosti.<\/p>\n<p>U predmetu\u00a0<em>F.S. br. 8857\/16 <\/em>ESLJP je\u00a0utvrdio povredu prava na procesne garancije glede protjerivanja stranaca iz \u010dl. 1. Protokola br. 7 uz Konvenciju, jer nacionalna tijela osim op\u0107enite izjave da je utvr\u0111eno da podnositelj predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, nisu obrazlo\u017eila na \u010demu su temeljila svoju procjenu, o \u010demu detaljnije pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-2023\/#statusnaprava\">poglavlju o statusnim pravima<\/a>.<\/p>\n<p>ESLJP je u predmetu\u00a0<em>Beus br. 16943\/17<\/em> utvrdio povredu prava podnositelja na zabranu diskriminacije iz \u010dl. 14., u vezi s procesnim aspektom \u010dl. 3. Podnositelj zahtjeva je bio \u017ertva verbalnih napada i prijetnji zbog svoje seksualne orijentacije, a jedan od incidenata uklju\u010divao je i fizi\u010dki napad od strane nekoliko mu\u0161karaca koji su izgovarali homofobne uvrede. ESLJP je naveo da odgovor policije na brojne prijave podnositelja stvara dojam neka\u017enjivosti za djela uznemiravanja i nasilnog zlo\u010dina iz mr\u017enje, umjesto da poka\u017ee kako se takva djela nikako ne smiju tolerirati.<\/p>\n<p>U predmetu <em>Zahtila i Koleti\u0107 br. 63344\/17<\/em> ESLJP je donio odluku o brisanju zahtjeva s liste predmeta, jer je tijekom postupka pred ESLJP-om Ustavni sud RH usvojio ustavnu tu\u017ebu i utvrdio da je povrije\u0111en proceduralni aspekt \u010dl. 3. i \u010dl. 14. zbog neprovo\u0111enja u\u010dinkovite istrage nasilnog homofobnog napada. Stoga je ESLJP zaklju\u010dio da nije potrebno daljnje ispitivanje zahtjeva, no naglasio je obvezu dr\u017eavnih tijela da provedu istragu u skladu sa zahtjevima Konvencije, te upozorio da se zahtjev mo\u017ee vratiti na listu ukoliko dr\u017eavna tijela ne ispune ovu obvezu.<\/p>\n<p>ESLJP je u 2023. godini donio \u010detiri odluke o prihva\u0107aju jednostrane izjave RH o priznanju povrede Konvencije (unilateralna deklaracija) u predmetima:<\/p>\n<ul>\n<li><em>HUP &#8211; Zagreb d.d. br. 25174\/18 <\/em>&#8211; radi povrede \u010dl. 1. Protokola br. 1. (za\u0161tita vlasni\u0161tva). Zahtjev se odnosio na naknadu \u0161tete na hotelu kojeg je RH privremeno oduzela podnositelju zahtjeva te ga koristila za smje\u0161taj ratnih veterana, interno raseljenih osoba i izbjeglica.<\/li>\n<li><em>Ali\u0107 br. 39158\/21<\/em> koji se odnosi na prigovore temeljem \u010dl. 6. st. 1. i 3. c. Konvencije, jer je podnositelju bilo onemogu\u0107eno prisustvovanje raspravi po njegovoj \u017ealbi u kaznenom postupku.<\/li>\n<li>Predmeti <em>Jak\u0161i\u0107 br. 36983\/22 <\/em>i<em> \u010ce\u010dura br. 23586\/22<\/em> u kojima su podnositelji isticali povredu \u010dl. 6. st. 1. Konvencije (pravo na po\u0161teno su\u0111enje) radi dugotrajnosti sudskog postupka.<\/li>\n<\/ul>\n<p>U skladu s Pravilom 39. Poslovnika, ESLJP mo\u017ee odrediti privremenu mjeru protiv tu\u017eene dr\u017eave u slu\u010dajevima izlo\u017eenosti podnositelja stvarnom riziku te\u0161ke i nepopravljive \u0161tete. U 2023. godini ESLJP je odbio pet zahtjeva za odre\u0111ivanjem privremenih mjera protiv RH (dva radi sprje\u010davanja ekstradicije, jedan radi osiguravanja adekvatne lije\u010dni\u010dke pomo\u0107i u detenciji te dva iz ostalih razloga), \u010dime se nastavlja praksa bezuspje\u0161nih podno\u0161enja zahtjeva radi odre\u0111ivanja privremene mjere pred ESLJP-om.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Izvr\u0161enje presuda Europskog suda za ljudska prava<\/span><\/h4>\n<p>Izvr\u0161enje presuda ESLJP-a podrazumijeva definiranje i poduzimanje pojedina\u010dnih (individualnih) i op\u0107ih mjera izvr\u0161enja kojima se uklanjaju \u0161tetni u\u010dinci nastalih konvencijskih povreda i prevenira ponavljanje sli\u010dnih. Izvr\u0161enje presuda nadzire OMVE uz pomo\u0107 Slu\u017ebe za izvr\u0161enje presuda ESLJP-a, a na nacionalnoj razini izvr\u0161enje presuda koordinira Ured zastupnice RH pred ESLJP-om koji u suradnji s tijelima nadle\u017enima za izvr\u0161enje konkretne presude sastavlja akcijske planove i akcijska izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n<p>U tom kontekstu isti\u010demo sudjelovanje pu\u010dke pravobraniteljice u postupku izvr\u0161enja presude <em>M. H. i dr. br. 15670\/18 <\/em>koja se nalazi pod poja\u010danim nadzorom izvr\u0161enja OMVE-a. U navedenom predmetu uputili smo po prvi puta komunikaciju &#8211; Pravilo 9.2. OMVE-u u srpnju 2023. godine, predla\u017eu\u0107i da se u Akcijski plan uvrste dodatne op\u0107e mjere te izmjene predlo\u017eene individualne mjere, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medjunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-2023\/\">poglavlju o tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularnim migrantima<\/a>.<\/p>\n<p>Izuzev obveze povrata u prija\u0161nje stanje, ukoliko je ono mogu\u0107e, individualne mjere podrazumijevaju isplatu pravi\u010dne naknade podnositelju zahtjeva. Kako proizlazi iz podataka Ureda zastupnice RH pred ESLJP-om, tijekom 2023. godine s osnove ispla\u0107enih pravi\u010dnih naknada po presudama i odlukama iz Dr\u017eavnog prora\u010duna je ispla\u0107eno ukupno 209.939 eura, 55% manje nego u 2022. godini.<\/p>\n<p>Izuzev individualnih mjera, izvr\u0161enje presude od dr\u017eave mo\u017ee zahtijevati implementaciju op\u0107ih mjera kojima se sprje\u010davaju istovrsne povrede Konvencije u budu\u0107nosti, primjerice izmjenom zakonodavstva, prakse postupanja upravnih ili sudskih tijela te izmjenom javnih politika.<\/p>\n<p>U kontekstu izvr\u0161enja presuda iz <em>Statileo grupe<\/em> o problematici za\u0161ti\u0107enih najamnina, koje su u poja\u010danom nadzoru OMVE-a, pu\u010dka pravobraniteljica je tijekom javne rasprave dala komentare na <em>Prijedlog Zakona o na\u010dinu izvr\u0161enja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (br. 12027\/10) i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242\/2018 i dr.<\/em>, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2023\/\">poglavlju o stanovanju<\/a>.<\/p>\n<p>U zavr\u0161noj fazi izvr\u0161enja presude, Ured zastupnice RH pred ESLJP dostavlja akcijsko izvje\u0161\u0107e OMVE-u koji, ukoliko utvrdi da je dr\u017eava ispravila propuste utvr\u0111ene presudom, uklonila negativne posljedice nastale podnositelju zahtjeva te implementirala op\u0107e mjere, donosi zavr\u0161nu rezoluciju kojom zatvara nadzor nad izvr\u0161enjem presude.<\/p>\n<p>Tijekom 2023. godine OMVE je u odnosu na RH donio 36 zavr\u0161nih rezolucija kojima je zatvorio nadzor nad izvr\u0161enjem 28 presuda i osam odluka o prijateljskom rje\u0161enju. OMVE je na temelju uspje\u0161no okon\u010danih individualnih mjera zatvorio nadzor u 15 predmeta: <em>Matanovi\u0107 i Pejki\u0107<\/em> (grupa presuda <em>Dragojevi\u0107 protiv RH<\/em> \u2013 povreda \u010dl. 8., pravo na po\u0161tovanje privatnog i obiteljskog \u017eivota) te nad presudama koje su dio grupe <em>Zahirovi\u0107 protiv RH (Bosak i dr., Grubi\u0107, Kraljevi\u0107 Gudelj i dr.)<\/em>\u00a0 \u2013 povreda \u010dl. 6 . 1., povreda na\u010dela jednakosti stranaka u postupku, <em>Mir\u010deti\u0107, Galovi\u0107, Dra\u010da, Blagajac i Ani\u0107<\/em>, radi povrede povreda \u010dl. 6. 1., povreda na\u010dela jednakosti stranaka u postupku.<\/p>\n<p>Tako\u0111er je zatvoren nadzor nad izvr\u0161enjem presuda iz <em>Kirin\u010di\u0107 grupe (Mesi\u0107, Balicki, Pavlovi\u0107 i Juri\u0107)<\/em>, koje se odnose na povredu \u010dl. 6. radi prekomjerne duljine parni\u010dnih postupaka,\u00a0 te je okon\u010dan nadzor u predmetu <em>Mali\u0107<\/em> (dio <em>Ramljak grupe<\/em> \u2013 povreda prava na po\u0161teno su\u0111enje iz \u010dl. 6.).<\/p>\n<p>U kontekstu izvr\u0161enja presuda koje uklju\u010duju i op\u0107e mjere, OMVE je zatvorio nadzor nad izvr\u0161enjem 13 presuda, koje se ve\u0107inom odnose na povredu prava na po\u0161teno su\u0111enje <em>(Croatia bus d.o.o., \u0160tefek, Ramljak, Petrovi\u0107)<\/em>; tro\u0161kove postupka <em>(Dragan Kova\u010devi\u0107, Bursa\u0107 i dr.)<\/em>; manjkavosti u postupku prisilnog smje\u0161taja u psihijatrijsku ustanovu <em>(Mikli\u0107)<\/em>; povredu na\u010dela <em>ne bis in idem<\/em> <em>(Urh)<\/em>; povredu prava na mirno u\u017eivanje vlasni\u0161tva <em>(Imeri, Pero Mari\u0107, Dabi\u0107)<\/em>; povredu prava na po\u0161tivanje privatnog i obiteljskog \u017eivota <em>(Juri\u0161i\u0107)<\/em>; te povredu prava na slobodu okupljanja i udru\u017eivanja <em>(Vlahov)<\/em>.<\/p>\n<p>U 2023. godini je okon\u010dan nadzor izvr\u0161enja u osam predmeta u kojima je ESLJP donio odluku o prijateljskom rje\u0161enju: <em>Giljanovi\u0107, Sudar, Beni\u0107, Trbovi\u0107 i dr.<\/em>, <em>Dolmagi\u0107 i Trajektna luka Split d.d., Resi\u0107, Uroda <\/em>te<em> Matijevi\u0107 i Stojakovi\u0107.<\/em><\/p>\n<p><em>\u00a0<\/em>Tre\u0107ina svih predmeta u odnosu na RH koji se nalaze u postupku izvr\u0161enja odnose se na neki oblik povrede \u010dl. 6. (pravo na pravi\u010dno su\u0111enje), od \u010dega gotovo 70% \u010dine tzv. klon presude koje se odnose na ponavljaju\u0107e povrede, prethodno utvr\u0111ene u nekoj od vode\u0107ih presuda.<\/p>\n<hr \/>\n<h4>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>: <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2023\/\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2023\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-starijih-osoba-2023\/\">Prava starijih osoba<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2023\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2023\/\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2023\/\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/branitelji-ljudskih-prava-2023\/\">Branitelji ljudskih prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zastita-prijavitelja-nepravilnosti-2023\/\">Za\u0161tita prijavitelja nepravilnosti,<\/a> <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medjunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-2023\/\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/policijski-sustav-2023\/\">Policijski sustav<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/zatvorski-sustav-2023\/\">Zatvorski sustav<\/a>.<\/h4>\n<h4>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce_pucke_pravobraniteljice_za_2023_godinu\/?wpdmdl=18399&#038;refresh=660f9329d147a1712296745\">PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz pravosu\u0111e mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[246,307,518,475,1921,1850],"class_list":["post-21349","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-besplatna-pravna-pomoc","tag-europski-sud-za-ljudska-prava","tag-pravosude","tag-ovrhe","tag-stecaj-potrosaca","tag-zlocini-iz-mrznje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21349","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21349"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21349\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22429,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21349\/revisions\/22429"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21349"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21349"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21349"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}