{"id":21348,"date":"2024-04-04T11:05:46","date_gmt":"2024-04-04T09:05:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18505"},"modified":"2025-09-30T16:30:11","modified_gmt":"2025-09-30T14:30:11","slug":"diskriminacija-temeljem-vjere-i-sloboda-vjeroispovijedi-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-vjere-i-sloboda-vjeroispovijedi-2023\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji.<\/a><\/h4>\n
\n

Sloboda vjeroispovijedi uklju\u010duje slobodu svakog pojedinca da vjeruje, promijeni vjeru te da svoje vjersko uvjerenje iskazuje kroz bogoslu\u017eje i druge oblike izra\u017eavanja vjere. Ustav RH priznaje jednakost svih vjerskih zajednica pred zakonom, njihovu odvojenost od dr\u017eave te slobodu da, u skladu sa zakonom, javno obavljaju vjerske obrede. Osim prava vjernika i pripadnika vjerskih skupina odnosno zajednica, sloboda vjeroispovijedi uklju\u010duje i prava nereligioznih osoba da ne vjeruju ili svoje vjerovanje i dalje tra\u017ee.<\/p>\n

Diskriminacija temeljem vjere usko je povezana sa slobodom vjeroispovijedi kao temeljnim ljudskim pravom. Zakon o suzbijanju diskriminacije definira oblike diskriminacije, a jedna od diskriminacijskih osnova je i vjera. U RH diskriminacija temeljem vjere je zabranjena u gotovo svim podru\u010djima \u017eivota, dok se u pravu EU za\u0161tita od diskriminacije temeljem vjere jo\u0161 uvijek odnosi samo na podru\u010dje rada i zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n

Ovo poglavlje temeljimo na podacima iz pritu\u017ebi gra\u0111ana na povredu slobode vjeroispovijedi i na diskriminaciju temeljem vjere, iz predmeta koje smo otvorili na vlastitu inicijativu, na informacijama prikupljenim od vjerskih zajednica koje svake godine pozivamo na suradnju i dostavu informacija za potrebe izvje\u0161tavanja, kao i na informacijama prikupljenim pri sudjelovanjima na doga\u0111ajima vezanim uz navedena prava. Iako smo u 2023. godini, kao i prethodnih godina, zaprimili manji broj pritu\u017ebi i upita zbog diskriminacije temeljem vjere i slobode vjeroispovijedi, njihov sadr\u017eaj ukazuje na razli\u010dite izazove s kojima su se gra\u0111ani susretali.<\/p>\n

Od listopada 2022. godine svake prve subote u mjesecu na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a u Zagrebu i u nekim drugim gradovima, odr\u017eavaju se vjerska molitvena okupljanja mu\u0161karaca, \u010desto popra\u0107ena protuprosvjedima. Tijekom 2023. godine obra\u0107ali su nam se sudionici i pobornici molitvenih okupljanja ukazuju\u0107i na netrpeljivost, vrije\u0111anja i omalova\u017eavanja kojima su izlo\u017eeni na okupljanjima, u medijima te na dru\u0161tvenim mre\u017eama. S druge strane, pojedini gra\u0111ani obratili su nam se izra\u017eavaju\u0107i zabrinutost zbog odr\u017eavanja molitvenih okupljanja i poruka koja se njima \u0161alju, smatraju\u0107i da poti\u010du vjersku netrpeljivost, diskriminaciju na osnovu spola te govor mr\u017enje.<\/p>\n

Tijekom 2023. godine zaprimili smo dva upita o mogu\u0107nosti odobravanja no\u0161enja marame na radnom mjestu dr\u017eavnoj slu\u017ebenici islamske vjeroispovijedi, dok smo 2022. godine zaprimili sli\u010dan upit koji se je ticao zaposlenice kod privatnog poslodavca. Kako se radi o pitanju potencijalne diskriminacije temeljem vjere koje je bilo povodom niza prethodnih pitanja upu\u0107enih Sudu EU, pru\u017eili smo op\u0107u pravnu informaciju te ukazali na relevantnu sudsku praksu. Naime, no\u0161enje vjerskih obilje\u017eja i odje\u0107e na radnom mjestu niz je godina predmet pravnih diskusija u EU koje su svoj epilog dobile na ESLJP-u i Sudu EU.<\/p>\n

Sud EU je odgovarao na prethodna pitanja o diskriminaciji temeljem vjere na radnom mjestu u predmetima Samira Achbita, Centrum voor gelijkheid van kansen en voor racismebestrijding \/ G4S Secure Solutions NV, C-157\/15\u00a0 i Asma Bougnaoui, Association de d\u00e9fense des droits de l\u2019homme (ADDH) \/ Micropole Univers SA, C-188\/15. Zaklju\u010dio je da zabrana no\u0161enja marame za glavu koja proizlazi iz internog pravila privatnog poduze\u0107a kojim se zabranjuje vidljivo no\u0161enje svih politi\u010dkih, filozofskih ili vjerskih simbola na radnom mjestu ne predstavlja izravnu diskriminaciju na temelju vjere ili uvjerenja u smislu Direktive 2000\/78, jer se jednako odnosi na sve radnike poduze\u0107a.<\/p>\n

Me\u0111utim, Sud EU nije isklju\u010dio mogu\u0107nost da takva zabrana mo\u017ee predstavljati neizravnu diskriminaciju ako se utvrdi da naizgled neutralna obveza dovodi u neravnopravan polo\u017eaj osobe odre\u0111ene vjere ili uvjerenja. Takvo razli\u010dito postupanje temeljem vjere mo\u017ee biti opravdano ako pro\u0111e test proporcionalnosti koji je Sud EU u presudi u predmetu Achbita pojasnio.<\/p>\n

Tako Sud EU sugerira da je nacionalni sud, u slu\u010daju da poslodavac ima interno pravilo o odijevanju koje radnicima name\u0107e obvezu vjerske, politi\u010dke i filozofske neutralnosti, du\u017ean provesti test proporcionalnosti. Pritom se \u017eelja klijenta da usluge (vi\u0161e) ne pru\u017ea zaposlenica islamske vjeroispovijedi koja nosi maramu za glavu, ne mo\u017ee smatrati stvarnim i odlu\u010duju\u0107im uvjetom za obavljanje zanimanja.<\/p>\n

Presudom od 28. studenoga 2023. godine, OP protiv Commune d\u2019Ans, C-148\/22, Sud EU je, propituju\u0107i mogu\u0107nost da javna uprava ustroji potpuno neutralno upravno okru\u017eenje i zabrani svom osoblju no\u0161enje simbola koji mogu otkrivati njihova vjerska uvjerenja, potvr\u0111uju\u0107i kriterije uspostavljene u ranijoj sudskoj praksi koji se odnose na interno pravilo o neutralnosti kod privatnog poslodavca, zaklju\u010dio da se uspostavljeni kriteriji sli\u010dno mogu primijeniti i u javnom sektoru, koji takvim pravilom uspostavlja \u201eneutralno upravno okru\u017eenje\u201c.<\/p>\n

S obzirom da se radi o mogu\u0107e opre\u010dnim pravima poslodavca i zaposlenika, odluka o opravdanosti ograni\u010denja u svakom konkretnom slu\u010daju ovisit \u0107e o kojem pravu odnosno interesu poslodavca se radi, pri \u010demu je relevantno ima li poslodavac interna pravila o odijevanju, na koji na\u010din propisuje odjevnu politiku te koja je svrha tih pravila. Pri tome nepovoljno postupanje prema \u017eenama islamske vjeroispovijedi koje nose maramu mo\u017ee predstavljati intersekcijsku diskriminaciju, budu\u0107i da su diskriminacijske osnove vjere i spola ovdje neodvojive odnosno jedna bez druge ne bi dovodile do nepovoljnijeg postupanja prema ovoj skupini.<\/p>\n

Zaprimili smo pritu\u017ebu povodom medijskog izvje\u0161tavanja da je na po\u010detku \u0161kolske godine u prostorijama jedne osnovne \u0161kole katoli\u010dki sve\u0107enik u prisustvu u\u010denika i njihovih roditelja vodio molitvu i blagoslov, uslijed \u010dega je dio roditelja osje\u0107ao nelagodu, s obzirom da se radilo o vjerskom sadr\u017eaju u javnoj \u0161koli. S obzirom da se radi o djeci osnovno\u0161kolskog uzrasta, pritu\u017ebu smo proslijedili pravobraniteljici za djecu na odluku o postupanju, dok \u0107emo razmotriti mogu\u0107u diskriminaciju roditelja te nastavnog i \u0161kolskog osoblja temeljem vjere.<\/p>\n

\u201ePo\u0161tovani,<\/em><\/span><\/p>\n

Obra\u0107am Vam se jer mi je potrebna pomo\u0107. Naime, moj suprug je dr\u017eavljanin BiH i muslimanske je vjeroispovijesti. U Hrvatskoj radi vi\u0161e od 5 godina\u2026 Njegov poslodavac zahtjeva potvrdu o vjeroispovijesti i tvrdi da se dokazi o istoj trebaju prilo\u017eiti prilikom sklapanja ugovora o radu. Na dan Bajrama poslodavac mu oduzme 1 dan godi\u0161njeg odmora.\u201c<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n

Prethodnih godina smo izvje\u0161tavali o slu\u010dajevima radnika pojedinih vjeroispovijedi koji su imali pote\u0161ko\u0107a u kori\u0161tenju slobodnih dana za vjerske blagdane. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj propisuje da u dane vjerskih blagdana pripadnici pojedinih vjeroispovijedi imaju pravo na neradni dan, izrijekom navode\u0107i o kojim se zajednicama i blagdanima radi.<\/p>\n

Prema Zakonu poslodavac je du\u017ean vjernicima omogu\u0107iti neradni dan za vjerski blagdan, pri \u010demu nisu regulirani dodatni uvjeti koje radnici trebaju ispuniti. Me\u0111utim, pojedini poslodavci i dalje nisu informirani o pravima radnika pripadnika pojedinih manjinskih vjerskih zajednica. Tako nam se obratio vjernik islamske vjeroispovijedi navode\u0107i da je poslodavac tra\u017eio potvrdu o vjeroispovijedi, koju je trebao prilo\u017eiti pri sklapanju ugovora o radu, kao i da je na Bajram morao koristiti dan godi\u0161njeg odmora.<\/p>\n

Takvo postupanje poslodavca je suprotno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, prema kojem se navedeni dan ne radi, neovisno o kori\u0161tenju godi\u0161njeg odmora.<\/p>\n

Obratio nam se i gra\u0111anin s molbom za poja\u0161njenje eventualnog prava da petkom izostane s posla za vrijeme obreda d\u017eume-namaza. Propisi RH izrijekom ne daju pravo radnicima islamske ili druge vjeroispovijedi na stanku radi vjerskih obreda ili molitvi, no sukladno \u010dl. 73. Zakona o radu radnik koji radi najmanje \u0161est sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta koju mo\u017ee koristiti i za bogoslu\u017eje.<\/p>\n

Tijekom 2023. godine nastavili smo zaprimati upite zbog \u201eistupa\u201c iz Katoli\u010dke crkve, odnosno nedovoljno jasne procedure i razli\u010dite prakse zabilje\u017ebe istupa u crkvenim knjigama. Rije\u010d je o osobama koje su primile sakrament kr\u0161tenja, ali ne prakticiraju vjeru i ne \u017eele biti evidentirani kao katolici. Gra\u0111ani su nam se obra\u0107ali zbog izostanka odgovora njihove lokalne crkve odnosno \u017eupe ili radi izostanka informacija o zabilje\u017ebi njihovog istupa u crkvenim knjigama. O ovim slu\u010dajevima smo izvje\u0161tavali od 2019. godine te se u kona\u010dnici naj\u010de\u0161\u0107e iznalazilo rje\u0161enje kojim su gra\u0111ani bili zadovoljni.<\/p>\n

No budu\u0107i da je praksa \u017eupa odnosno nadbiskupija razli\u010dita, bilo bi korisno da HBK, uva\u017eavaju\u0107i odredbe kanonskog prava, pojasni mogu\u0107nosti koje su gra\u0111anima dostupne kako bi mogli slobodno birati svoju vjeru te iz iste istupati.<\/p>\n

RH je 1. o\u017eujka 2023. godine preuzela predsjedanje Me\u0111unarodnim savezom za sje\u0107anje na Holokaust (IHRA). Radi se o me\u0111uvladinom tijelu uspostavljenom radi sje\u0107anja i istra\u017eivanja te ja\u010danja i promicanja obrazovanja o Holokaustu, u koje je uklju\u010deno 35 dr\u017eava. Na\u017ealost, antisemitizam je u porastu u Europi, osobito u kontekstu ratnih doga\u0111anja na Bliskom istoku od 7. listopada 2023. godine. Na konferenciji o vjerskim slobodama u Hrvatskom saboru povodom obilje\u017eavanja Crvene srijede koordinatorica Europske komisije za suzbijanje antisemitizma i o\u010duvanje \u017eidovskog na\u010dina \u017eivota Katharine von Schnurbein istaknula je da je od tada u porastu broj antisemitskih komentara i sadr\u017eaja na internetu, a u pojedinim europskim zemljama i broj fizi\u010dkih napada.<\/p>\n

\u017didovska op\u0107ina Rijeka obavijestila nas je da su tijekom rujna, za vrijeme odr\u017eavanja kulturne manifestacije, zabilje\u017eena dva slu\u010daja verbalnog antisemitizma usmjerena prema kustosici i jednoj posjetiteljici izlo\u017ebe. Tako\u0111er su naveli da je nakon 7. listopada 2023. godine njihova \u010dlanica do\u017eivjela neugodnost na radnom mjestu zbog \u017eidovskog porijekla. Dodatno, ukazali su i da me\u0111u njihovim \u010dlanovima, koji su ve\u0107inom zrelije \u017eivotne dobi, vlada atmosfera nesigurnosti pa se ustru\u010davaju dolaziti u sinagogu, zbog \u010dega Hanuku nisu proslavili u zajednici. Sre\u0107om, ostale \u017eidovske op\u0107ine nisu zabilje\u017eile sli\u010dne incidente.<\/p>\n

Ratna zbivanja na prostoru Bliskog istoka na\u017ealost utje\u010du i na porast mr\u017enje prema muslimanima. Centar za kulturu dijaloga \u2013 CKD i Me\u0161ihat Islamske zajednice u Hrvatskoj nakon 7. listopada 2023. su zamijetili porast govora mr\u017enje na internetu, ponajvi\u0161e u komentarima na \u010dlanke u elektroni\u010dkim medijima te komentarima na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Navode da se radi o stereotipima i predrasudama o muslimanima iz tog dijela svijeta, a zamje\u0107uju i polarizaciju dru\u0161tva nametanjem biranja strana.<\/p>\n

Bahai zajednica u Rijeci prenijela nam je pozitivna iskustva \u010dlanova njihove zajednice. Naveli su da su nastavnici jedne rije\u010dke osnovne \u0161kole potaknuli djecu pripadnike Bahai zajednice da na nastavi govore o svojoj vjeri i blagdanima, \u0161to je primjer dobre prakse u\u010denja djece po\u0161tivanju i uva\u017eavanju razli\u010ditih vjeroispovijedi. Navode i kako su\u00a0 ve\u0107 nekoliko godina pozivani na blagdansko dru\u017eenje Grada Rijeke s predstavnicima vjerskih zajednica, \u0161to je dobra prilika za njihovo me\u0111usobno povezivanje.<\/p>\n

Povodom informacije o vandalizaciji objekata Katoli\u010dke crkve, u velja\u010di 2023. godine od MUP-a smo zatra\u017eili obavijest o kaznenim djelima ili prekr\u0161ajima motiviranima mr\u017enjom kojima su meta vjerski objekti. MUP nas je izvijestio da su 2022. godine evidentirana 162 takva kaznena djela, no da je uglavnom rije\u010d o kaznenim djelima kra\u0111e, te\u0161ke kra\u0111e i o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari, koja nisu motivirana mr\u017enjom. No 2021. godine zabilje\u017eena su dva kaznena djela o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari u crkvi na podru\u010dju PU istarske, za koje je utvr\u0111ena sumnja da bi se radilo o zlo\u010dinima iz mr\u017enje.<\/p>\n

Udruga za vjersku slobodu, organizacija koja okuplja vjernike, sve\u0107enike i vjerske slu\u017ebenike raznih vjerskih zajednica, one koji ne pripadaju nijednoj vjerskoj zajednici i ateiste, nastavila je njegovati me\u0111uvjerski dijalog. Na redovnom godi\u0161njem okupljanju povodom dana vjerskih sloboda dodijelila je priznanja Ivanu Zvonimiru \u010ci\u010dku i mons. Mati Uzini\u0107u kao osobama koje su javno promicale te i dalje promi\u010du vjersku slobodu i ljudska prava. U sije\u010dnju 2024. obilje\u017eena je trideseta obljetnica djelovanja Udruge kojom prilikom su trojici laureata: Inoslavu Be\u0161keru (posthumno), Goranu Grani\u0107u i Dragutinu Mataku, dodijeljena priznanja za doprinos u promicanju vjerske slobode, a okupljenima se ve\u0107 tradicionalno obratila i pu\u010dka pravobraniteljica.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>: Pravo na rad<\/a>, Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a> i Javno okupljanje.<\/a><\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Sloboda vjeroispovijedi uklju\u010duje slobodu svakog pojedinca da vjeruje, promijeni vjeru te da svoje vjersko uvjerenje iskazuje kroz bogoslu\u017eje i druge oblike izra\u017eavanja vjere. Ustav RH […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[1846,1966],"class_list":["post-21348","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-sloboda-vjeroispovijedi","tag-vjernici"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21348"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21348\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22430,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21348\/revisions\/22430"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}