{"id":21347,"date":"2024-04-04T11:03:39","date_gmt":"2024-04-04T09:03:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18502"},"modified":"2025-09-30T16:30:21","modified_gmt":"2025-09-30T14:30:21","slug":"osobe-raseljene-iz-ukrajine-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/osobe-raseljene-iz-ukrajine-2023\/","title":{"rendered":"Osobe raseljene iz Ukrajine"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h4>\n
\n

Raseljenim osobama je privremena za\u0161tita automatizmom bila produ\u017eena do 4. o\u017eujka 2024. godine. Prema podacima MUP-a u RH ih je u 2023. bilo 22.999, od \u010dega 3.961 mu\u0161karac, 11.405 \u017eena i 7.633 djece.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na razini EU-a je u listopadu 2023. odlu\u010deno da se privremena za\u0161tita produlji do 4. o\u017eujka 2025. godine pa je Vlada RH posljedi\u010dno 29. velja\u010de 2024. godine produljila privremenu za\u0161titu za raseljene osobe do toga roka.<\/p>\n

Tijekom 2023. godine UNHCR je u RH proveo istra\u017eivanje<\/a> me\u0111u 506 raseljenih osoba (88% ispitanih bile su \u017eene, prosje\u010dne dobi 40 godina), iz kojeg je razvidno da se vi\u0161e od polovine nada povratku u Ukrajinu, no nisu sigurni kada. Ve\u0107ina djece u dobi od \u0161est do 15 godina poha\u0111a \u0161kolu u RH, no \u010detvrtina ih i dalje poha\u0111a ukrajinsku \u0161kolu na daljinu. Me\u0111u glavnim motivima dolaska u RH navode obitelj i\/ili prijatelje u RH, dostupnost sustava privremene za\u0161tite, osiguran smje\u0161taj, jezik sli\u010dan ukrajinskom te prilike za zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n

Istra\u017eivanje je pokazalo da je 50% ispitanika bilo zaposleno, a 22% nezaposlenih je aktivno tra\u017eilo posao, dok 10% nije bilo u mogu\u0107nosti zaposliti se zbog obiteljskih razloga. 9% ispitanika je bilo u mirovini. Op\u0107enito gledaju\u0107i, osobe raseljene iz Ukrajine su prilike u RH okarakterizirale povoljnima ili boljima nego u drugim EU zemljama.<\/p>\n

Udruge raseljenih osoba su nas izvijestile da osobe raseljene iz Ukrajine nisu dovoljno informirane o svojim pravima te su izlo\u017eene pote\u0161ko\u0107ama, poput nemogu\u0107nosti upisa djece u vrti\u0107e \u0161to roditeljima ote\u017eava zaposlenje. Naglasili su da po dolasku u RH nije bilo problema s uklju\u010divanjem u vrti\u0107e, no sada moraju prolaziti natje\u010daj i ispunjavati uvjete, primjerice imati cijepne knji\u017eice, koje su im ostale u Ukrajini.<\/p>\n

Kao pote\u0161ko\u0107u isti\u010du i izostanak te\u010dajeva hrvatskog jezika za raseljene osobe, kao i nepoznavanje postupka priznavanja vanjskih kvalifikacija i razine obrazovanja, o \u010demu nas je izvijestila Udruga \u201eSvoja\u201c, koja okuplja Ukrajince raseljene uslijed rata te im poma\u017ee pri zapo\u0161ljavanju, u\u010denju jezika i integraciji. Pote\u0161ko\u0107e su prisutne zbog nepoznavanja ostvarivanja prava za osobe koje su te\u0161ko bolesne, prava na pomo\u0107 i naknadu za te\u0161ke bolesnike (npr. onkolo\u0161ki bolesnici), prava na ostvarenje patrona\u017ene skrbi, skrbi pedijatra ili drugih specijalista za djecu.<\/p>\n

Pri dono\u0161enju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi (ZMPZ) ukazali smo na va\u017enost uskla\u0111ivanja \u010dlanka 92. ZMPZ-a sa \u010dlankom 19. st. 2. Direktive Vije\u0107a 2001\/55\/EZ od 20. srpnja 2001. godine o minimalnim standardima za dodjelu privremene za\u0161tite u slu\u010daju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnote\u017eenih napora dr\u017eava \u010dlanica pri prihvatu i sno\u0161enju posljedica prihvata tih osoba, vezano za status osoba pod privremenom za\u0161titom koje zatra\u017ee me\u0111unarodnu za\u0161titu, ako njihov zahtjev bude odbijen.<\/p>\n

Dodatno, ukazali smo i na potrebu preciziranja statusa koji ima osoba pod privremenom za\u0161titom kada zatra\u017ei me\u0111unarodnu za\u0161titu. Predlo\u017eili smo i da se osobama pod privremenom za\u0161titom osigura pravo na visoko obrazovanje i priznavanje inozemnih i stru\u010dnih kvalifikacija kako je to ure\u0111eno za azilante i osobe pod supsidijarnom za\u0161titom te da se izmjenama \u010dl. 88. ZMPZ propi\u0161e pravo stranca pod privremenom za\u0161titom na osnovno, srednje i visoko obrazovanje pod istim uvjetima kao i hrvatskih dr\u017eavljana u skladu s posebnim propisima, no ovi prijedlozi nisu prihva\u0107eni.<\/p>\n

Nadalje, prema informacijama koje smo zaprimili, neke osobe pod privremenom za\u0161titom koje su koristile zdravstvenu za\u0161titu izvan mjesta prebivali\u0161ta suo\u010dile su se s problemom ostvarivanja naknade za prijevoz. Iako im je jo\u0161 2022. godine zajam\u010dena zdravstvena za\u0161tita u istom opsegu kao osiguranima iz obveznog zdravstvenog osiguranja, raseljene osobe nisu uklju\u010dene me\u0111u osigurane osobe, \u0161to je izvor problema i nedoumica u praksi. Pretpostavljaju\u0107i da bi se problem nepriznavanja naknade tro\u0161kova prijevoza za osobe pod privremenom za\u0161titom (ali i za one pod me\u0111unarodnom za\u0161titom budu\u0107i da imaju ista prava) mogao pojaviti na razini cijele RH, zatra\u017eili smo mi\u0161ljenje MZ-a, koje nam je tek nakon vi\u0161estrukih po\u017eurivanja odgovorilo da i osobe pod privremenom (i me\u0111unarodnom) za\u0161titom, kada zadovoljavaju druge propisane uvjete, ostvaruju pravo na naknadu za tro\u0161kove prijevoza u vezi s kori\u0161tenjem zdravstvene za\u0161tite.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 88.<\/strong><\/span><\/p>\n

Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, da sve ugovorne zdravstvene ustanove i svoje podru\u010dne ustrojstvene jedinice informira da osobe pod privremenom (i me\u0111unarodnom) za\u0161titom ostvaruju pravo na naknadu tro\u0161kova prijevoza<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Pozivaju\u0107i se na ovaj odgovor, a kako bi se prevenirale i izbjegle nedoumice u praksi i omogu\u0107ilo nesmetano ostvarivanje ove naknade, preporu\u010dili smo HZZO-u da sve ugovorne zdravstvene ustanove i podru\u010dne ustrojstvene jedinice HZZO-a informira da osobe pod privremenom (i me\u0111unarodnom) za\u0161titom ostvaruju pravo na naknadu tro\u0161kova prijevoza te da u suradnji s MZ-om osigura neometano ostvarivanje ovog prava. Stoga je ponavljamo i ovdje.<\/p>\n

Postupali smo i povodom pritu\u017ebi zbog nedostupnosti lije\u010dnika obiteljske medicine za 120 osoba smje\u0161tenih na podru\u010dju Vrbovca. Iz prikupljenih podataka razvidno je da je problem tek djelomi\u010dno rije\u0161en, odnosno da neke raseljene osobe u Vrbovcu jo\u0161 uvijek nisu ostvarile pravo na pristup obiteljskim lije\u010dnicima pa postupanje nastavljamo.<\/p>\n

Nadalje, nakon \u0161to je MUP krajem 2022. godine sklopio ugovore s novim pru\u017eateljima usluge organiziranog smje\u0161taja, neke osobe pod privremenom za\u0161titom koje su se nalazile u kolektivnom smje\u0161taju u do tada mobiliziranim objektima morale su preseliti na nove lokacije, katkad i u druge JLP(R)S. Broj osoba koje se nalaze u kolektivnom smje\u0161taju je znatno manji od onih u pojedina\u010dnom smje\u0161taju, oko 7% od ukupnog broja. No, zna\u010dajan broj osoba izrazilo je nezadovoljstvo nakon najave preseljenja ili nakon \u0161to su ve\u0107 bile preseljene.<\/p>\n

Tako smo tijekom 2023. godine postupali u vezi premje\u0161ta osoba pod privremenom za\u0161titom koje su od dolaska u RH bile smje\u0161tene u Hotelu Picok u \u0110ur\u0111evcu, a koje su nam se obratile peticijom jo\u0161 krajem 2022. godine. Navodili su da su neo\u010dekivano dobili obavijest da se u kratkom roku moraju iseliti u drugu jedinicu lokalne samouprave iz hotela u kojemu su se osje\u0107ali dobrodo\u0161lima, iako su se ve\u0107 integrirali, uklju\u010dili u \u0161kole i radili.<\/p>\n

Premda je Sto\u017eer civilne za\u0161tite navodio da su bili pravovremeno obavije\u0161teni te da su u me\u0111uvremenu sklopljeni ugovori s drugim pru\u017eateljima smje\u0161taja, bilo je jasno kako su ove osobe imale druga\u010dija o\u010dekivanja te da je vijest o preseljenju do\u0161la nenadano, \u0161to je izazvalo nezadovoljstvo i otpor. Me\u0111utim, unato\u010d najavljenom preseljenju, gotovo sve osobe koje su krajem 2022. godine boravile u Hotelu Picok i krajem 2023. su se nalazile ondje. Pri tome nas je Sto\u017eer izvijestio da \u0107e o terminu demobilizacije hotela uprava i raseljene osobe biti pravovremeno obavije\u0161teni.<\/p>\n

No, dodatno vrijeme koje osobe proborave na nekoj lokaciji otvara pitanje opravdanosti preseljenja, s obzirom na postignutu integraciju. Stoga, iako preseljenje iz lokalnih zajednica u kojima je postignuta integracija nije idealno, ako je preseljenje nu\u017eno, sam proces treba biti jasan i isplaniran, a osobe pravovremeno informirane, kako bi se izbjegla neizvjesnost.<\/p>\n

Postupali smo i u odnosu na raseljene osobe smje\u0161tene u Motelu Plitvice i njihovo preseljenje u nove smje\u0161taje u Jastrebarskom i Velikoj Gorici. Sukladno zaprimljenim o\u010ditovanjima Ravnateljstva civilne za\u0161tite, preseljenje je provedeno uz prethodnu pripremu i komunikaciju sa raseljenim osobama, odr\u017eani su pripremni sastanci sa predstavnicima JLS-a u koje su preseljeni, a djeca su nastavila \u0161kolovanje.<\/p>\n

No, po preseljenju u hotele u Jastrebarskom i Velikoj Gorici primili smo pritu\u017ebe na uvjete smje\u0161taja te smo u lipnju i srpnju 2023. godine obi\u0161li nove smje\u0161tajne objekte. U tri objekta se nalazilo 138 raseljenih osoba, od toga 52 djece. Ve\u0107ina primjedbi odnosila se na lo\u0161u kvalitetu namirnica, neprilago\u0111enost jelovnika djeci ili osobama sa zdravstvenim te\u0161ko\u0107ama te na neprilago\u0111enost vremena poslu\u017eivanja obroka radnim obvezama, nastavi ili drugim obvezama korisnika smje\u0161taja.<\/p>\n

Stoga smo Ravnateljstvu preporu\u010dili da dogovori na koji na\u010din, koji bi bio sanitarno i zdravstveno prihvatljiv, osigura obroke odsutnima, kao i da raseljene osobe uklju\u010di u pripremu tjednih jelovnika, koji bi koliko je mogu\u0107e sadr\u017eavali i tradicionalna ukrajinska jela.<\/p>\n

Prigovaralo se i na kvalitetu smje\u0161taja, primarno na ograni\u010den ili potpun nedostatak tople vode, grijanja ili klimatizacije te pojavu plijesni. Stoga smo Ravnateljstvu preporu\u010dili da se u budu\u0107e ugovore sa pru\u017eateljima smje\u0161taja uvrste odredbe o minimalnim standardima kvalitete, primjerice cjelodnevnu dostupnost tople vode, prostor bez plijesni i drugih zdravstvenih ugroza, koje je potrebno zadovoljiti, uz predvi\u0111anje nov\u010danih penala ili drugih sankcija za pru\u017eatelje smje\u0161taja koji ih ne zadovolje.<\/p>\n

Postupali smo i po pritu\u017ebi zbog pote\u0161ko\u0107a s kojima se pri polaganju ispita dr\u017eavne mature susrela dr\u017eavljanka Ukrajine u statusu osobe pod privremenom za\u0161titom od o\u017eujka 2022. godine, od koje se o\u010dekivalo da ispite pola\u017ee gotovo pod istim uvjetima kao i drugi u\u010denici. Naime, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja dopustio joj je polaganje ispita iz matematike te hrvatskog i engleskog jezika uz produljeno vrijeme pisanja od 50%, a u dijelu ispita Slu\u0161anje uz mogu\u0107nost prekidanja i ponavljanja zvu\u010dnog zapisa. No, ukazali smo da u ovom slu\u010daju navedene mjere nisu dostatne, jer i dalje postoji mogu\u0107nost diskriminacije temeljem jezika, obrazovanja i etni\u010dke pripadnosti. Stoga radi izbjegavanja mogu\u0107nosti dovo\u0111enja u nepovoljniji polo\u017eaj u\u010denika pod privremenom za\u0161titom, ali i ostalih koji su u RH nedavno doselili iz drugih zemalja, preporu\u010dujemo MZO-u i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja da razmotre i po potrebi uvedu nove na\u010dine prilagodbe ispita dr\u017eavne mature.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 89.<\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu znanosti i obrazovanja i Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja, da za u\u010denika koji su nedavno doselili iz drugih zemalja, razmotre i po potrebi uvedu nove na\u010dine prilagodbe ispita dr\u017eavne mature<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Pohvalno je \u0161to su mnoga sveu\u010dili\u0161ta uvelike otvorila mogu\u0107nosti i pru\u017eila potporu raseljenim osobama iz Ukrajine da se uklju\u010de u visoko\u0161kolsko obrazovanje.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>: Pravo na zdravlje<\/a>, Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a> i Diskriminacija temeljem rasnog i etni\u010dkog podrijetla<\/a>.<\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Raseljenim osobama je privremena za\u0161tita automatizmom bila produ\u017eena do 4. o\u017eujka 2024. godine. Prema podacima MUP-a u RH ih je u 2023. bilo 22.999, od […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[2028],"class_list":["post-21347","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-ukrajina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21347","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21347"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21347\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22431,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21347\/revisions\/22431"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21347"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21347"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21347"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}