{"id":21346,"date":"2024-04-04T10:51:42","date_gmt":"2024-04-04T08:51:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18500"},"modified":"2025-09-30T16:30:30","modified_gmt":"2025-09-30T14:30:30","slug":"diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2023\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla"},"content":{"rendered":"<h4>* Napomena: \u010citate poglavlje iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce_pucke_pravobraniteljice_za_2023_godinu\/?wpdmdl=18399&#038;refresh=660f9329d147a1712296745\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz rasno ili etni\u010dko podrijetlo mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h4>\n<h4><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2023\/#romi\">Romi<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2023\/#srbi\">Srbi<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2023\/#migranti\">Migranti<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>Vi\u0161e od polovine ispitanika Eurobarometrovog istra\u017eivanja o diskriminaciji iz prosinca 2023. godine ka\u017ee da u njihovoj zemlji postoji ra\u0161irena diskriminacija prema Romima (65%), diskriminacija na temelju boje ko\u017ee (61%) te etni\u010dkog podrijetla (60%). Petina ispitanika osobno su se osje\u0107ali diskriminiranima ili su bili \u017ertve uznemiravanja u posljednjih 12 mjeseci. U RH 59% ispitanika smatra da je najra\u0161irenija diskriminacija temeljem romskog podrijetla i boje ko\u017ee, a zatim slijedi etni\u010dko podrijetlo (56%).<\/p>\n<p>Tijekom 2023. godine je s porastom broja stranih radnika zabilje\u017eeno nekoliko ksenofobnih incidenata, poput onog iz o\u017eujka 2023. godine preno\u0161enog na dru\u0161tvenim mre\u017eama i u medijima u kojemu je tridesetpetogodi\u0161nji dr\u017eavljanin RH dostavlja\u010du azijskog podrijetla uputio salvu rasisti\u010dkih uvreda. Po\u010dinitelj je osu\u0111en na uvjetnu kaznu zatvora zbog javnog poticanja na nasilje i mr\u017enju iz \u010dl. 325. Kaznenog zakona.<\/p>\n<p>Pu\u010dka je pravobraniteljica pozvala javne osobe i institucije da osude \u010din i potaknu sve koji su imali takvo iskustvo da ga prijave. Ovaj doga\u0111aj je pokazao i suprostavljene stavove u dru\u0161tvu &#8211; dok je dio gra\u0111ana o\u0161tro osudio \u010din i apelirao na sankcioniranje po\u010dinitelja, neki su iskazali podr\u0161ku sli\u010dnim postupanjima.<\/p>\n<p>UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije koji prati provedbu Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije je razmatrao objedinjeno deveto do \u010detrnaesto periodi\u010dno izvje\u0161\u0107e RH na sastancima odr\u017eanima u kolovozu 2023. godine, na kojima je kao nacionalna institucija za ljudska prava sudjelovala i pu\u010dka pravobraniteljica.<\/p>\n<p>U listopadu 2023. godine Odbor je usvojio Zaklju\u010dna razmatranja i preporu\u010dio Hrvatskoj da poja\u010da napore u borbi za suzbijanje svih oblika rasne diskriminacije, kroz pove\u0107anje osvije\u0161tenosti o ranjivim skupinama u dru\u0161tvu i potrebi njihove za\u0161tite od diskriminacije. Kao \u017eurne izdvojio je preporuke vezane uz rasizam u sportu, segregaciju Roma u obrazovanju i prisilne delo\u017eacije Roma, kao i mjere koje RH treba poduzeti radi rje\u0161avanja problema bezdr\u017eavljanstva. Zatra\u017eio je od RH da u roku od jedne godine dostavi informacije o u\u010dinjenom.<\/p>\n<p>Odbor je ukazao i na va\u017enost prikupljanja etni\u010dki disagregiranih podataka o socioekonomskom polo\u017eaju pripadnika nacionalnih manjina (Roma i Srba) te migranata. Naglasio je kako je redovito pra\u0107enje provedbe javnih politika i strategija kroz indikatore, uklju\u010duju\u0107i i etni\u010dki disagregirane podatke, klju\u010dan alat za ocjenu uspje\u0161nosti primjene Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije te za kreiranje mjera usmjerenih na ukidanje rasne diskriminacije.<\/p>\n<p>Stoga ponavljamo preporuku iz ranijih izvje\u0161\u0107a javnim i dr\u017eavnim tijelima, da pristupe prikupljanju etni\u010dki disagregiranih anonimiziranih podataka uz primjenu Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka te na\u010dela prikupljanja podataka o jednakosti.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 80. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Javnim i dr\u017eavnim tijelima, da pristupe prikupljanju etni\u010dki disagregiranih anonimiziranih podataka uz primjenu Op\u0107e uredbe o za\u0161titi podataka te na\u010dela prikupljanja podataka o jednakosti<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Odbor je preporu\u010dio i poduzimanje ja\u010dih napora u borbi protiv svih oblika rasne diskriminacije, uklju\u010duju\u0107i i intersekcijsku i strukturalnu diskriminaciju, kroz osiguranje pune primjene Zakona o suzbijanju diskirminacije, osobito pri zapo\u0161ljavanju i u obrazovanju, uz podizanje svijesti najranjivijih skupina o mogu\u0107nostima pravne za\u0161tite, kao i va\u017enost suzbijanja rasne diskriminacije i na lokalnoj i regionalnoj razini. Posebno je naglasio va\u017enost ja\u010danja napora u suzbijanju govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje usmjerenih prema Romima, Srbima i ne-dr\u017eavljanima RH, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u posebnim poglavljima.<\/p>\n<p>Odbor u preporukama ukazuje i na rasno profiliranje pri postupanju policijskih slu\u017ebenika te na va\u017enost neovisnih istraga po pritu\u017ebama na rasno profiliranje i rasno motivirano nasilje od strane policije.<\/p>\n<p>Tijekom 2023. godine usvojeni su strate\u0161ki dokumenti \u010dija provedba bi trebala doprinijeti suzbijanju diskriminacije temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla i nacionalnog podrijetla. Tako je u o\u017eujku 2023. godine Vlada RH usvojila Nacionalni plan za\u0161tite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. te pripadaju\u0107e Akcijske planove za 2023. godinu.\u00a0 U listopadu 2023. godine usvojila je i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma za 2023.-2025. godinu.<\/p>\n<p>S druge strane, RH (jo\u0161 uvijek) nema ni migracijsku ni integracijsku politiku pa ponavljamo preporuku Vladi RH da \u0161to skorije usvoji migracijsku i integracijsku politiku, a \u0161to je potrebno pripremiti kroz me\u0111usektorsku suradnju. Pozitivno je bilo \u0161to je Vlada RH krajem 2022. godine temeljem Zakona o strancima donijela odluku o osnivanju me\u0111uresorne radne skupine za izradu prijedloga imigracijske politike.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 81.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da \u017eurno usvoji migracijsku i integracijsku politiku<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>No, proces izrade bio je vrlo zatvoren te su do javnosti doprle tek izjave da \u0107e se poticati doseljavanje novih stanovnika u skladu sa zahtjevima tr\u017ei\u0161ta rada te olak\u0161avati uklju\u010divanje useljenika i povratnika u svakodnevni \u017eivot. Istovremeno, Strategija demografske revitalizacije do 2033. godine, koju je Hrvatski sabor usvojio u o\u017eujku 2024. kao jedan od ciljeva navodi i dono\u0161enje migracijske politike.<\/p>\n<p>Kako je i novi Nacionalni program za integraciju osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom do 2025. godine, ranije zvan Akcijski plan za integraciju osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, koji se izra\u0111uje od 2019. godine, u visokoj fazi izrade, preporu\u010dujemo njegovo \u017eurno usvajanje. Pri tome, kroz projekt INCLuDE &#8211; Me\u0111uresorna suradnja u osna\u017eivanju dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja, koji je od po\u010detka 2020. do o\u017eujka 2023. provodio ULJPPNM, osna\u017eeni su lokalni koordinator za integraciju, uspostavljeno je savjetodavno tijelo sastavljeno od dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja, \u0161to su inovativna rje\u0161enja, na kojima treba graditi integraciju.<\/p>\n<p>Ohrabruje \u0161to je na lokalnoj razini usvojen Akcijski plan Grada Zagreba za provedbu Povelje Integriraju\u0107ih gradova za 2023. i 2024. godinu, s ciljem poticanja i provo\u0111enja integracije tra\u017eitelja me\u0111unarodne <a id=\"romi\"><\/a>za\u0161tite, osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna ili privremena za\u0161tita i stranih radnika\/ca koji prebivaju na podru\u010dju Grada Zagreba, \u0161to doprinosi razvoju cjelokupne migracijske politike.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px;\">Romi<\/span><\/h3>\n<p>Prema Istra\u017eivanju pu\u010dke pravobraniteljice s kraja 2022. godine Romi su prepoznati i od strane gra\u0111ana kao najdiskriminiranija skupina u RH. Na isto ukazuju i podaci \u010dlanica anti-diskriminacijske mre\u017ee pa je, primjerice, \u010dak 320 pripadnika romske manjine iz Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije protekle godine zatra\u017eilo pravnu pomo\u0107 Projekta gra\u0111anskih prava iz Siska.<\/p>\n<p>Podaci Informativno pravnog centra iz Slavonskog Broda prikupljeni tijekom projekta \u201eJednakost za Rome kroz suzbijanje diskriminacije\u201c pokazuju da 37% ispitanih Roma osje\u0107a da su bili izlo\u017eeni diskriminaciji zbog etni\u010dkog podrijetla posljednjih 12 mjeseci. No, broj prijavljenih slu\u010dajeva ne prati navedene statisti\u010dke podatke zbog nepovjerenja u institucije, kao i uvjerenja da se prijavljivanjem ni\u0161ta ne\u0107e promijeniti ili \u0107e biti jo\u0161 gore.<\/p>\n<p>Vlada RH je u listopadu 2023. godine donijela Akcijski plan za 2023.-2025. godinu za provedbu Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma. Ra\u0161irena diskriminacija, prostorna i dru\u0161tvena izolacija, kao i nepovoljni materijalni uvjeti \u017eivota posebno zabrinjavaju s obzirom da polovicu Roma u RH \u010dine djeca, a 68% djeca i mladi do 29 godina. Zabrinjava i \u0161to se prema evaluaciji u pojedinim podru\u010djima ostvarivanja prava situacija ne popravlja.<\/p>\n<p>Premda je podru\u010dje obrazovanja uklju\u010divalo najve\u0107i broj aktivnosti u prethodnom provedbenom dokumentu, prema rezultatima istra\u017eivanja, one u nekim pokazateljima ne dovode do \u017eeljenih ishoda. U podru\u010dju zapo\u0161ljavanja primjetan je zna\u010dajan pomak prema ciljanim vrijednostima u odnosu na ukupan udio zaposlenih pripadnika romske nacionalne manjine (s 18,3% na 41%), kao i u odnosu na smanjenje udjela mladih koji se ne obrazuju, ne rade niti ne usavr\u0161avaju (s 63,30% na 49%). No, i dalje zabrinjava jaz izme\u0111u Roma i Romkinja koji se u me\u0111uvremenu gotovo udvostru\u010dio (s 21,40% na 40%) te ukazuje na potrebu sna\u017enijeg djelovanja u smjeru zapo\u0161ljavanja Romkinja kako bi se dosegnula ciljana vrijednost jaza od 10,7%.<\/p>\n<p>Razlika u o\u010dekivanom \u017eivotom vijeku Roma i Romkinja i op\u0107e populacije se pove\u0107ava, a posebno zabrinjava razlika u o\u010dekivanom \u017eivotnom vijeku Romkinja koje prosje\u010dno \u017eive 15,7 godina kra\u0107e od op\u0107e populacije te pet godina kra\u0107e od Roma.<\/p>\n<p>Iako je u Nacionalnoj strategiji za uklju\u010divanje Roma od 2013. do 2020. godine kao jedan od ciljeva u podru\u010dju obrazovanja naveden <em>\u201edo 2020. godine ukinuti sve razredne odjele koje poha\u0111aju samo u\u010denici pripadnici romske nacionalne manjine\u201c<\/em>, podaci prikupljeni empirijskim istra\u017eivanjem 2018. godine pokazali su da to nije ostvareno te da visokih 45% romske djece u Me\u0111imurju poha\u0111a razrede u kojima su ve\u0107ina ili svi u\u010denici Romi.<\/p>\n<p>Stoga i novi Nacionalni plan za uklju\u010divanje Roma 2021. do 2027. godine, ponovno kao cilj postavlja desegregaciju u obrazovanju, a kao mjera navodi se smanjenje udjela djece koja poha\u0111aju obvezni program pred\u0161kole\/osnovno\u0161kolsko obrazovanje u skupinama u kojima su ve\u0107ina ili sva djeca Romi.<\/p>\n<p>Podaci koje je pu\u010dka pravobraniteljica prikupila tijekom 2023. godine izravno od osnovnih \u0161kola koje poha\u0111aju romski u\u010denici\/e pokazuju jo\u0161 lo\u0161iju situaciju od spomenutog istra\u017eivanja. Od 24 \u0161kole iz razli\u010ditih dijelova RH koje poha\u0111aju romski u\u010denici\/e, u \u0161kolskoj godini 2022.\/2023. u 11 \u0161kola je bilo ustrojeno ukupno 80 potpuno etni\u010dki segregiranih razreda koje je poha\u0111alo 950 romske djece. Od ukupnog broja romske djece koja poha\u0111aju 24 \u0161kole, 36% ih se \u0161koluje u potpuno etni\u010dki segregiranim razredima, a \u010dak 54% ih poha\u0111a razrede u kojima romske djece ima vi\u0161e od 70%.<\/p>\n<p>U \u0161kolama u kojima uz segregirane postoje i mije\u0161ani razredi, primje\u0107uje se vi\u0161i prosjek ocjena integriranih razreda, a prosjek je zna\u010dajno vi\u0161i u razredima koje uop\u0107e ne poha\u0111aju romska djeca ili u kojima ih ima u malom broju, \u0161to otvara pitanje kvalitete obrazovanja romske djece. Podaci pokazuju da osim 80 segregiranih razreda na podru\u010dju RH postoje i gotovo potpuno etni\u010dki segregirane podru\u010dne \u0161kole (P\u0160 Strmec, O\u0160 Petrijanec (100% romskih u\u010denika\/ca), P\u0160 Dr\u017eimurec Strelec, O\u0160 Toma\u0161a Gori\u010danca Mala Subotica (94% romskih u\u010denika\/ca), te jedna segregirana mati\u010dna \u0161kola (O\u0160 Fran Krsto Frankopan s 87% romskih u\u010denika\/ca).<\/p>\n<p>Formiranje isklju\u010divo ili ve\u0107inski romskih razreda\/\u0161kola u nekim se slu\u010dajevima mo\u017ee objasniti ve\u0107im udjelom romskih u\u010denika, no postoje \u0161kole koje nemaju ve\u0107i udio romskih od u\u010denika iz ve\u0107inskog stanovni\u0161tava, a ipak imaju segregirane razrede. Isto tako ve\u0107a zastupljenost romskih u\u010denika na razini \u0161kole poja\u0161njava se blizinom odre\u0111ene \u0161kole romskom naselju, no istovremeno ima primjera romskih naselja u \u010dijoj se blizini nalazi i druga \u0161kola, u kojoj gotovo da i nema romskih u\u010denika pa se postavlja pitanje za\u0161to distribucija romskih u\u010denika po \u0161kolama nije ujedna\u010dena tako da se osigura njihova integracija.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da nejednaku distribuciju u\u010denika i same \u0161kole navode kao razlog formiranja segregiranih razreda, u mi\u0161ljenju na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, posebno smo se osvrnuli na definiranje upisnih podru\u010dja. Naime, odgovornost za definiranje upisnih podru\u010dja osnovnih \u0161kola kojima je osniva\u010d JLP(R)S sada se prepu\u0161ta isklju\u010divo osniva\u010dima. Pri tome se ne predvi\u0111aju nikakva kontrola ni koordinacija kojima bi se prevenirala segregacija svrstavanjem podru\u010dja jednog romskog naselja u upisno podru\u010dje isklju\u010divo jedne \u0161kole. Na\u0161e napomene i zapa\u017eanja nisu uzete u obzir.<\/p>\n<p>Romska djeca i dalje u velikom broju napu\u0161taju osnovno\u0161kolsko obrazovanje bez da su ga zavr\u0161ila. To \u010dine mnogo \u010de\u0161\u0107e nego djeca iz ve\u0107inskog stanovni\u0161tva pa su devetero od desetero djece koja prerano napuste obrazovanje Romi, a u \u0161kolskoj godini 2022.\/2023. osnovnu \u0161kolu napustilo ih je 48. Od \u0161kola smo saznali i da romska djeca zna\u010dajno manje sudjeluju u izvannastavnim aktivnostima i to \u010desto zbog organizacijskih razloga, poput nedostatka prijevoza. Tako\u0111er, izrazito velik broj romske djece poha\u0111a nastavu po posebnim programima (za djecu s TUR), odnosno vi\u0161e od 50%, dok su djeca iz ve\u0107inske zajednice u takvim programima zastupljena s oko 10%.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da brojke pokazuju diskriminaciju u obrazovanju, pu\u010dka pravobraniteljica upozorava da je hitno potrebno poduzeti sveobuhvatne mjere koje \u0107e u najkra\u0107em mogu\u0107em razdoblju u potpunosti ukinuti segregirane razrede i omogu\u0107iti romskoj djeci jednakost u obrazovanju. Stoga smo MZO-u ve\u0107 tri puta preporu\u010dili da izradi analizu o segregaciji romskih u\u010denika i potom izradi akcijski plan desegregacije romske djece u osnovnim \u0161kolama.<\/p>\n<p>MZO analizu nije izradilo, no plan njezine izrade uklju\u010den je kao mjera u Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uklju\u010divanje, za 2023.-2025. godinu, s rokom potpune provedbe aktivnosti u IV kvartalu 2025. godine. Mjera se planira provesti kroz smanjenje broja \u0161kola sa segregiranim razredima s deset na osam, \u0161to zna\u010di da \u0107e se i nakon provedbe ovog dokumenta nejednakosti nastaviti te \u0107e se jo\u0161 nekoliko generacija romskih u\u010denika\/ca \u0161kolovati odvojeno od svojih vr\u0161njaka. Stoga ukazujemo kako nije prihvatljivo da se rje\u0161avanje dugogodi\u0161njeg problema segregiranog obrazovanja nastavi i dalje odga\u0111ati.<\/p>\n<p>Stoga preporu\u010dujemo Vladi RH da \u0161to prije pristupi rje\u0161avanju problema segregacije romske djece u obrazovanju, odnosno da se \u017eurno pristupi izradi plana desegregacije u obrazovanju koji \u0107e se po\u010deti provoditi u svim \u0161kolama u kojima postoje segregirani razredi, najkasnije ve\u0107 idu\u0107e \u0161kolske godine. S tim u vezi podsje\u0107amo da je Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije UN-a odredio nekoliko preporuka o \u010dijoj implementaciji RH mora izvijestiti to tijelo u roku od godine dana, me\u0111u kojima je i preporuka da se okon\u010da <em>de facto<\/em> diskriminacija u \u0161kolama i poja\u010daju napori za osiguravanje kvalitetnog i inkluzivnog obrazovanja romskoj djeci.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 82.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da \u017eurno izradi plan desegregacije u obrazovanju koji \u0107e se provoditi u svim \u0161kolama u kojima postoje segregirani razredi<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>U Odluci u slu\u010daju Szolcs\u00e1n protiv Ma\u0111arske iz 2023. godine, ESLJP je utvrdio diskriminaciju romskog u\u010denika koji je poha\u0111ao mjesnu \u0161kolu koju su \u010dinila ve\u0107inski romska djeca, bez obzira na izostanak namjere konkretne dr\u017eave da diskriminira. Segregirano obrazovanje ne mo\u017ee biti objektivno i razumno opravdano legitimnim ciljem te na dr\u017eavu stavlja pozitivnu obvezu da ispravi ovu \u010dinjeni\u010dnu nejednakost, \u0161to u konkretnom slu\u010daju dr\u017eava nije u\u010dinila.<\/p>\n<p>Uo\u010dili smo pote\u0161ko\u0107e i kod slo\u017eenog postupka pribavljanja posebne odluke o subvencioniranom smje\u0161taju studenata Roma prema Pravilniku o subvencioniranom smje\u0161taju studenata. Stoga smo u javnom savjetovanju ukazali kako bi u Pravilnik me\u0111u studente s izravnim pravom na subvencionirano stanovanje trebalo uvrstiti i studente pripadnike romske nacionalne manjine, no prijedlog nije prihva\u0107en.<\/p>\n<p>Pote\u0161ko\u0107e s ostvarivanjem prava vezanih uz studentski i u\u010deni\u010dki status i romsko podrijetlo uo\u010dili smo i u odnosu na natje\u010daj za dodjelu stipendija Grada Zagreba, budu\u0107i se prijaviti moglo isklju\u010divo elektroni\u010dkim putem, za \u0161to je neophodno posjedovati ra\u010dunalo, internetsku vezu i odre\u0111enu razinu informati\u010dke pismenosti, \u0161to neki u\u010denici i studenti nemaju te ih mogu\u0107nost prijavljivanja isklju\u010divo elektroni\u010dkim putem stavlja u nepovoljniji polo\u017eaj na temelju imovnog stanja.<\/p>\n<p>Budu\u0107i da su Romi najsiroma\u0161nija skupina gra\u0111ana u RH jer ih \u010dak 92,4% \u017eivi u riziku od siroma\u0161tva, ova ih praksa stavlja u nepovoljniji polo\u017eaj i na temelju etniciteta, na \u0161to smo ukazali Gradu Zagrebu, s obzirom da su neke stipendije namijenjene upravo u\u010denicima koji pripadaju romskoj nacionalnoj manjini te onima lo\u0161ijeg socioekonomskog statusa.<\/p>\n<p>U podru\u010dju stanovanja Romi se suo\u010davaju s nizom problema. Tako je u kolovozu 2023. godine nepoznati po\u010dinitelj bagerima sru\u0161io ku\u0107e sedam romskih obitelji sa sedamnaestoro djece u op\u0107ini Drnje, i to dok su stanovnici bili privremeno iseljeni i smje\u0161teni u obli\u017enjoj \u0161kolskoj dvorani nakon \u0161to im je ku\u0107e nekoliko dana ranije poplavila Drava. Istraga je pokrenuta tek nakon \u0161to je kaznenu prijavu podnio predsjednik tamo\u0161nje romske udruge, no po\u010dinitelj jo\u0161 uvijek nije utvr\u0111en.<\/p>\n<p>Obitelji su se privremeno smjestile kod rodbine i prijatelja. Op\u0107ina Drnje objavila je javni poziv za kupnju ku\u0107a, a sredstva je osiguralo Povjerenstvo za pra\u0107enje provedbe Nacionalnog plana za uklju\u010divanje Roma. Me\u0111utim, rok u kojemu su zaprimane ponude po javnom pozivu bio je prekratak (osam dana) te nije bilo realno o\u010dekivati da \u0107e potencijalni prodavatelji uspjeti pribaviti svu tra\u017eenu dokumentaciju, s obzirom da se primjerice tra\u017eilo i procjenu sudskog vje\u0161taka o vrijednosti nekretnine ne stariju od 30 dana, energetski certifikat, izvadak da se protiv vlasnika ne vodi kazneni postupak i potvrdu porezne uprave o podmirenju poreznog duga ne stariju od 30 dana.<\/p>\n<p>Kako se radi mahom o mladim obiteljima s djecom, koje su suo\u010dene i s mogu\u0107no\u0161\u0107u gubitka privremenog smje\u0161taja \u010dime bi se izlo\u017eili prijetnji razdvajanja djece od roditelja, ukazujemo da su prema \u010dl. 291. st. 3. Zakona o socijalnoj skrbi op\u0107ina, odnosno \u017eupanija, du\u017eni osigurati smje\u0161taj obiteljima.<\/p>\n<p>U Hlebinama su mje\u0161tani neromskog podrijetla pokrenuli inicijativu za iseljenje romske obitelji koja se doselila iz Novigrada Podravskog. Njihovu ku\u0107u otkupila je Op\u0107ina Novigrad Podravski zbog geotermala, a nakon \u0161to su kupili ku\u0107u u Hlebinama i ondje se preselili, mje\u0161tani su, navodno zbog problema sa zakonom koje su ranije imali neki \u010dlanovi ove obitelji, tra\u017eili da se odsele, u \u010demu su prema navodima medija imali podr\u0161ku na\u010delnice Op\u0107ine Hlebine.<\/p>\n<p>S obzirom da svatko ima pravo slobodno izabrati mjesto u kojemu \u0107e \u017eivjeti te da ga nitko ne smije diskriminirati, zatra\u017eili smo o\u010ditovanje na\u010delnice, koja je navela da su medijske objave rezultat pogre\u0161ne medijske interpretacije i senzacionalizma te da ne odra\u017eavaju njezine stvarno izre\u010dene izjave, odnosno da su stajali\u0161ta dijela mje\u0161tana pogre\u0161no pripisana kao njena. Stoga smo joj predlo\u017eili da zatra\u017ei objavu demantija, \u0161to je ona i u\u010dinila. Situacija se smirila te je romska obitelj nastavila \u017eivjeti u Hlebinama.<\/p>\n<p>U Zagrebu jo\u0161 nisu prona\u0111ena dugoro\u010dna rje\u0161enja za stanovanje romskih obitelji iseljenih sa Struga, koje su privremeno smje\u0161tene u Prihvatili\u0161tu za besku\u0107nike u Kosnici i Hostelu Arena, a romske obitelji koje \u017eive u vrlo lo\u0161im uvjetima na Vrtnom putu jo\u0161 \u010dekaju osiguranje primjerenijih uvjeta stanovanja. Za sada su tek dostavljeni kemijski wc-i kako bi im se omogu\u0107ilo odr\u017eavanje osobne higijene.<\/p>\n<p>Romi su izlo\u017eeni i javnom govoru kojim se \u0161ire predrasude i netrpeljivost, poput objave u javnosti eksponirane osobe na dru\u0161tvenim mre\u017eama da Romi u Me\u0111imurju \u201epucaju, siluju ma\u010dke ili mrtvi pijani le\u017ee naokolo i rade nove rome, kradu i \u2026 popis dug\u2026 kad ne ucjenjuju Hitnu pomo\u0107 koja mora po njih jer nedao Bog da ih odbiju, a drugi koji pla\u0107aju zdravstvo \u010dekaju u plu\u0107nom edemu\u2026\u201c, kojom se stereotipizira Rome. Na ovaj se na\u010din svim Romima koji \u017eive u Me\u0111imurju, pripisuje negativne karakteristike i zna\u010dajke onih koji postupaju protupravno. Takve izjave i objave perpetuiraju postoje\u0107e predrasude, netrpeljivost i diskriminaciju prema Romima.<\/p>\n<p>Pritu\u017eio nam se i pripadnik romske nacionalne manjine zbog diskriminacije u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja jer je na njegovoj srednjo\u0161kolskoj svjedod\u017ebi navedeno da je Rom, zbog \u010dega mu, uslijed predrasuda, poslodavci ne daju priliku za razgovor za posao. Srednju je \u0161kolu zavr\u0161io 2001. godine i podatak o nacionalnosti u svjedod\u017ebi je naveden u skladu s tada va\u017ee\u0107im pravilnikom. Iako se od 2010. godine ovaj podatak ne navodi na svjedod\u017ebama, pritu\u017eitelju se odbija izdati svjedod\u017ebu bez navo\u0111enja ovog podatka, s obrazlo\u017eenjem da se duplikati svjedod\u017ebi izdanih prije 2010. godine izdaju na obrascu identi\u010dnom obrascu originalne svjedod\u017ebe, odnosno da se radi o doslovnom prijepisu originala.<\/p>\n<p>Od MZO-a smo u vi\u0161e navrata zatra\u017eili o\u010ditovanje o mogu\u0107nosti davanja naputka \u0161kolama da izdaju svjedod\u017ebe bez navo\u0111enja podatka o nacionalnosti, ili nu\u017enosti izmjena propisa kako bi se omogu\u0107ilo izdavanje svjedod\u017ebi izdanih do 2010. godine bez ovoga podatka. MZO nam nije odgovorilo. Stoga upu\u0107ujemo preporuku MZO da \u0161kolama uputi naputak da izdaju svjedod\u017ebe osobama koje su srednju \u0161kolu zavr\u0161ile prije 2010. godine bez navo\u0111enja podatka o nacionalnosti ili da izmjeni propise kako bi se omogu\u0107ilo izdavanje svjedod\u017ebi bez ovoga podatka.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 83.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da osiguraju da \u0161kole mogu izdati svjedod\u017ebe osobama koje su srednju \u0161kolu zavr\u0161ile prije 2010. godine bez navo\u0111enja podatka o nacionalnosti<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><a id=\"srbi\"><\/a><span style=\"font-size: 18px;\">Srbi<\/span><\/h3>\n<p>Vezano za pripadnike srpske nacionalne manjine posebice su zamjetni izrazi netrpeljivosti i mr\u017enje u javnom prostoru, a koji onda mogu poticati i diskriminaciju te negativno utjecati na ostvarivanje prava pripadnika ove manjine.<\/p>\n<p>Tako je primjerice prema medijskim izvje\u0161tajima u studenom 2023. godine ispred prostorija Srpskog kulturnog dru\u0161tva \u201eProsvjeta\u201c u Preradovi\u0107evoj ulici u centru Zagreba skinut plakat izlo\u017ebe Dana srpske kulture \u201ePola Srbin, pola Hrvat\u201c. Portal Novosti objavio je da su njihove sigurnosne kamere snimile grupu mladi\u0107a s kapulja\u010dama na glavama i svjetiljkama u rukama koji u no\u0107i skidaju i uni\u0161tavaju plakat te izjavu kustosice da \u201euklanjanje cerade nije bio lak zadatak\u201c, da je \u201ezahtijevao kori\u0161tenje klije\u0161ta\u201c, \u201enakon \u010dega je zgu\u017evan, poderan i odba\u010den na tlo\u201c.<\/p>\n<p>U studenom je u Zadru odigrana ko\u0161arka\u0161ka utakmica izme\u0111u Zadra i Crvene zvezde Meridian Bet, tijekom koje su navija\u010di Zadra skandirali vi\u0161e razli\u010ditih mrzila\u010dkih sadr\u017eaja, uklju\u010duju\u0107i <em>\u2018Oj hrvatska mati, Srbe \u0107emo klati\u2019<\/em>. Zbog izvikivanja poruka \u010diji sadr\u017eaj iskazuje ili poti\u010de mr\u017enju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne ili vjerske pripadnosti na kriminalisti\u010dko istra\u017eivanje je privedeno deset hrvatskih dr\u017eavljana u dobi od 19 do 32 godine. Utakmici je prethodio huliganski napad na \u010dlana Upravnog odbora Crvene zvezde koji je bio u dru\u0161tvu s prijateljem kluba, zbog \u010dega su privedene dvije osobe u dobi od 21 i 26 godina koje se sumnji\u010di za po\u010dinjenje kaznenog djela nasilni\u010dkog pona\u0161anja po\u010dinjenog iz mr\u017enje, odnosno zlo\u010dina iz mr\u017enje.<\/p>\n<p>S obzirom na atmosferu koja je prethodila Danu sje\u0107anja na \u017ertvu Vukovara i \u0160kabrnje predstavnici SDSS-a i drugih srpskih organizacija u Hrvatskoj odustali su od odlaska u Vukovar i \u0160kabrnju, a u izjavi su poru\u010dili da njihov neodlazak nije zbog straha od prijetnji, ve\u0107 zato \u0161to se njihovu potrebu i \u017eelju za iskazivanjem pijeteta pretvara u povod za fizi\u010dko sukobljavanje.<\/p>\n<p>Na dan odr\u017eavanja Kolone sje\u0107anja u Vukovaru, pokraj Nu\u0161tra su napadnuti studenti iz Srbije dok su se vozili u automobilu srpskih registracija. Svjedok je za medije ispri\u010dao da je doga\u0111aj snimio kamerom na mobitelu, da su napada\u010di psovali, lupali po autu i otkinuli retrovizor. Na snimci je vidljivo i policijsko vozilo, no napada\u010di su neometano u\u0161li natrag u svoj auto i nastavili vo\u017enju u suprotnom smjeru. U samoj Koloni sje\u0107anja su se \u010duli uzvici \u201cZa dom spremni\u201d i zabilje\u017eeno je dizanje ruku u znak nacisti\u010dkog pozdrava.<\/p>\n<p>Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije UN-a je u Zaklju\u010dnim razmatranjima za RH u listopadu 2023. godine naglasio zabrinutost uslijed nedostatnih informacija o posebnim mjerama poduzetim radi suzbijanja strukturne diskriminacije etni\u010dkih manjina, osobito Srba, a koja na neujedna\u010den na\u010din negativno utje\u010de na njihovu mogu\u0107nost u\u017eivanja i pristupa pravima koje \u0161titi Konvencija o suzbijanju svih oblika rasne diskriminacije.<\/p>\n<p>Izrazio je zabrinutost zbog sve u\u010destalijih pojava zlo\u010dina iz mr\u017enje i govora mr\u017enje, kao i \u0161irenja negativnih stereotipa prema manjinskim skupinama, uklju\u010duju\u0107i i Srbe, u medijima i na dru\u0161tvenim mre\u017eama, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2023\/\">poglavlju o izra\u017eavanju u javnom prostoru<\/a>. Preporu\u010dio je Hrvatskoj da poja\u010da napore u suzbijanju ovih pojava, kao i da financijski oja\u010da sustav besplatne pravne pomo\u0107i kako bi \u017ertve, osobito iz manjinskih zajednica, imale pristup i adekvatne informacije o dostupnoj besplatnoj pravnoj za\u0161titi od diskriminacije.<\/p>\n<p>U <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2021\/\">Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu<\/a> MRMSOSP-u smo preporu\u010dili da u analizu u\u010dinka naknade za starije uklju\u010di i mogu\u0107e ograni\u010davaju\u0107e djelovanje propisane duljine prebivali\u0161ta na povratni\u010dku populaciju, mahom srpskog podrijetla. Provedena analiza potvrdila je da u praksi potencijalni korisnici \u010desto ne ispunjavaju uvjet od 20 godina neprekidnog prebivanja u RH, \u0161to se posebno odnosi na povratnike. Stoga je pozitivno \u0161to je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, uvjet prebivali\u0161ta skra\u0107en na 10 godina.<\/p>\n<p>Jo\u0161 nije rije\u0161eno ponovno priklju\u010denje svih obnovljenih ku\u0107a na elektri\u010dnu mre\u017eu, od kojih su neke ozbiljno stradale u potresima. Podaci HEP ODS-a navode kako je re-elektrifikaciju nakon gubitka elektri\u010dne energije tijekom i nakon Domovinskog rata potrebno provesti na jo\u0161 1.002 ku\u0107anstva u 15 \u017eupanija, od \u010dega najvi\u0161e (333) u Zadarskoj \u017eupaniji. Kako su tijekom 2023. godine re-elektrificirana 93 priklju\u010dka, proces \u0107e o\u010dito biti (i dalje) dugotrajan, a ionako malobrojne obitelji koje su se vratile u predratne domove i dalje \u0107e \u017eivjeti u vrlo te\u0161kim uvjetima, bez dostupne elektri\u010dne energije nu\u017ene za uobi\u010dajeno odr\u017eavanje doma\u0107instva i gospodarske djelatnosti. Sporost u re-elektrifikaciji ne\u0107e poticajno djelovati niti na (ponovno) naseljevanje ovih podru\u010dja.<\/p>\n<p>Preporukom iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu<\/a> ukazali smo MF-u da poreznim upravama dostavi naputke o oslobo\u0111enju biv\u0161ih nositelja stanarskog prava od obveze pla\u0107anja poreza na promet nekretnina <a id=\"migranti\"><\/a>pri otkupu stana u kojem su stambeno zbrinuti. Kako prema dostupnim informacijama ova preporuka nije provedena, ponavljamo ju.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 84. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu financija, da poreznim upravama dostavi naputke o oslobo\u0111enju biv\u0161ih nositelja stanarskog prava od obveze pla\u0107anja poreza na promet nekretnina pri otkupu stana u kojem su stambeno zbrinuti<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h3><span style=\"font-size: 18px;\">Migranti<\/span><\/h3>\n<blockquote><p><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\"><em>\u201cAzilanti, migranti, ali i strani radnici u Hrvatskoj nemaju sustavan program integracije. Ljudi smje\u0161teni u prihvatili\u0161tu \u010dekaju te\u010daj hrvatskog jezika ve\u0107 godinama, \u010dekaju zaposlenje, smje\u0161taj. Sve ovisi o pojedincu i NGO sektoru, mora\u0161 se pobrinuti sam za sebe, ali ve\u0107ina ljudi koja do\u0111e ne mo\u017ee se pokrenuti jer ne govori jezik, a kako \u0107e govoriti jezik ako to dr\u017eava ne omogu\u0107i? To je za\u010darani krug. Kad je dr\u017eava u pitanju, problemi integracije vrlo su jasni i ne mo\u017ee se re\u0107i da se ne znaju.\u201d<\/em><\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\">\u00a0<\/span><span style=\"font-size: 18px; color: #ae042d;\">Salam Al Nidawi, Nacional, 19.12.2023.<\/span><\/p><\/blockquote>\n<p>U ovom poglavlju ukazujemo na probleme s kojima se suo\u010davaju migranti, tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite, osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom i strani radnici, s posebnim osvrtom na nedostatak integracijskih mjera. Prema <a href=\"https:\/\/www.hpc.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Survey-report-perception-of-citizens-of-HR-SI_BG-about-migrations.pdf\">istra\u017eivanju Hrvatskog pravnog centra<\/a>, 48,5% ispitanih gra\u0111ana smatra kako je useljavanje dr\u017eavljana tre\u0107ih zemalja u RH lo\u0161e, 28% smatra da je to dobro, dok 23,5% nema mi\u0161ljenje. Oko 37,2% smatra da ve\u0107 useljene osobe, osobito izbjeglice, nisu integrirane.<\/p>\n<p>Kako je najve\u0107i dio osoba koje su se uselile u RH u zadnjih nekoliko godina vidljivo druga\u010diji od ve\u0107inskog stanovni\u0161tva, dodatno su izlo\u017eeni predrasudama, rasnoj diskriminaciji, \u010dak i fizi\u010dkim napadima. UN-ov Odbor za eliminaciju rasne diskriminacije je naglasio da RH mora poduzeti dodatne napore radi razvijanja i primjene okvira za integraciju migranata, tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite i izbjeglica, koji je trenutno nerazvijen, odnosno ne postoji plan njihove integracije.<\/p>\n<p>U 2023. godini u RH je znatno porastao broj osoba koje su izrazile namjeru za me\u0111unarodnom za\u0161titom. Zabilje\u017eeno ih je 68.114, znatno vi\u0161e nego 2022. godine kada je bilo izra\u017eeno 12.827 namjera. No broj osoba koje su podnijele zahtjev za me\u0111unarodnu za\u0161titu u 2023. godini (1.783) ni\u017ei je nego 2022. godine, kada je bilo podneseno 2.727 zahtjeva. Broj odobrenih zahtjeva za me\u0111unarodnom za\u0161titom, iako je rastao, i dalje je nizak. 2023. godine odobrena su 52, a 2022. godine 21 zahtjev. Postupci su i dalje dugotrajni, a uvjeti u prihvatili\u0161tima daleko od zadovoljavaju\u0107ih, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medjunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-2023\/\">poglavlju o tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite<\/a>.<\/p>\n<p>Iako je izmjenama i dopunama Zakona o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi u prolje\u0107e 2023. godine omogu\u0107eno izdavanje dozvole za rad tra\u017eiteljima me\u0111unarodne za\u0161tite ve\u0107 tri mjeseca nakon podno\u0161enja zahtjeva, postupci izdavanja dozvola traju i po nekoliko mjeseci, \u0161to ote\u017eava njihov polo\u017eaj i ne doprinosi integraciji.<\/p>\n<p>Tijekom 2023. godine postupali smo zbog vijesti da su zaposlenici Hrvatskih \u017eeljeznica na kolodovoru u Pla\u0161kom odbili prodati karte stranim dr\u017eavljanima koji su izrazili namjeru za me\u0111unarodnom za\u0161titom i dopustiti im ukrcavanje na vlak za Zagreb te pozvali policiju.<\/p>\n<p>Iako su bili registrirani od strane policijskih slu\u017ebenika te upu\u0107eni u Prihvatili\u0161te u Zagrebu, kao i posjedovali novac za kupnju voznih karata, osoblje vlaka im nije dozvolilo putovanje zbog sumnje da se radi o iregularnim migrantima. Vlak na koji su se \u017eeljeli ukrcati nastavio je putovanje prema Zagrebu, a oni su zadr\u017eani u Pla\u0161kom te su im provjeravani dokumenti, nakon \u010dega im je ponovno re\u010deno da se upute u Prihvatili\u0161te u Zagrebu.<\/p>\n<p>Policija je naglasila da nisu zabilje\u017eena protupravna pona\u0161anja poput ugro\u017eavanja sigurnosti i imovine, osoblja i infrastrukture H\u017d-a, da nije do\u0161lo do napada na konduktera, njegovog nasilnog izbacivanja iz vlaka ili bilo kojih drugih prekr\u0161aja ili kaznenih djela te je zbog sumnje na po\u010dinjenje prekr\u0161aja iz \u010dl. 25. ZSD-a protiv vlakopratiteljice koja im je odbila prodati karte i dozvoliti ukrcavanje podignut optu\u017eni prijedlog.<\/p>\n<p>Osobe kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita izradile su <a href=\"https:\/\/www.cms.hr\/hr\/publikacije\/izvjesce-u-sjeni-o-provedbi-mjera-integracije-u-hrvatskoj\">Izvje\u0161\u0107e u sjeni o provedbi mjera integracije u Hrvatskoj<\/a>, \u0161to je pozitivan primjer zagovaranja vlastitih prava. U Izvje\u0161\u0107u, koje je rezultat analize provedbe integracijskih mjera iz perspektive osoba na koje se mjere odnose, ukazano je na pote\u0161ko\u0107e u pristupu visoko\u0161kolskom obrazovanju i studentskim pravima, zapo\u0161ljavanju, zdravstvenoj za\u0161titi i drugome, te nagla\u0161eno da najva\u017eniju ulogu u ure\u0111ivanju i provedbi propisa za integraciju ima lokalna zajednica. Izvje\u0161\u0107e je prepoznalo i pozitivne primjere, poput najave Grada Zagreba da \u0107e se od idu\u0107e godine studenti sa statusom izbjeglice mo\u0107i prijaviti za gradske stipendije. Izdvojeno je i Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci na kojem se, na inicijativu Filozofskog fakulteta, tro\u0161ak \u0161kolarine na teret sveu\u010dili\u0161ta ili njegove sastavnice subvencionira i za studente s odobrenim statusom azilanta.<\/p>\n<p>Prema navodima OCD-a neke osobe s odobrenom za\u0161titom uspjele su se zaposliti i osigurati egzistenciju, no mnoge su izlo\u017eene prekarnom radu, problemima s priznavanjem kvalifikacija ste\u010denih u zemljama porijekla, diskriminaciji pri tra\u017eenju posla i stana, preprekama pri pristupu zdravstvenoj za\u0161titi i obrazovanju pa i u ve\u0107em riziku od siroma\u0161tva.<\/p>\n<p>Niti tijekom 2023. godine nisu provo\u0111eni certificirani te\u010dajevi hrvatskog jezika, va\u017eni za \u0161kolovanje, zapo\u0161ljavanje i eventualno stjecanje dr\u017eavljanstva osoba kojima je odobrena me\u0111unarodna za\u0161tita. Stoga ponavljamo preporuku iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a za 2022<\/a>. godinu.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 85. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da \u017eurno organizira prilago\u0111ene te\u010dajeve hrvatskog jezika razine B1 i B2 za osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Iako Zakon o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi navodi da osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom ima pravo na zdravstvenu za\u0161titu sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj za\u0161titi stranaca u RH, postoje pote\u0161ko\u0107e pri provedbi ovih propisa.<\/p>\n<p>Tako sustavi prijave pacijenata u bolnicama ne predvi\u0111aju unos kategorije osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom, osim eventualno pod op\u0107e rubrike \u201cnapomene\u201d, osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom ne izdaju se iskaznice osiguranika niti mati\u010dni broj osiguranika (MBO), nisu upisane u centralni sustav osguranika (tzv. CEZIH), a zdravstvene ustanove nisu upoznate s postupcima izdavanja uputnica i recepata za osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom te bolnice i lije\u010dnici ne raspola\u017eu relevantnim i jasnim informacijama kako im u\u010dinkovito i brzo pru\u017eiti usluge zdravstvene za\u0161tite. Osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom ne mogu ugovarati dopunsko zdravstveno osiguranje &#8211; osim ako su zaposleni ili imaju dugotrajno boravi\u0161te.<\/p>\n<p>Nije sustavno rije\u0161en niti problem prevo\u0111enja kod posjeta lije\u010dniku, \u0161to je nu\u017eno kada osobe ne govore hrvatski jezik u dovoljnoj mjeri, \u0161to se ne mo\u017ee o\u010dekivati od osoba koje su nedavno dobile me\u0111unarodnu za\u0161titu, pogotovo kada dr\u017eava ne osigurava te\u010dajeve jezika. OCD-i ukazuju i na nekoliko diskriminatornih pona\u0161anja lije\u010dnika i zdravstvenih djelatnika koji nisu htjeli pregledati i lije\u010diti izbjeglice.<\/p>\n<p>Postupali smo i po pritu\u017ebi obitelji pod me\u0111unarodnom za\u0161titom \u010dijoj djeci nisu bile pru\u017eene usluge ortodonta zbog neupoznatosti ortodonta kako mo\u017ee naplatiti ove usluge u sustavu zdravstvenog osiguranja. Stoga preporu\u010dujemo da, sukladno \u010dl. 21. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj za\u0161titi stranaca u RH, ministar nadle\u017ean za zdravstvo pravilnikom uredi na\u010din ostvarivanja prava na zdravstvenu za\u0161titu kojim \u0107e se jasno propisati na\u010dini pru\u017eanja usluga osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom te njihova naplata.<\/p>\n<p>Nadalje, s obzirom na pote\u0161ko\u0107e s kojima su se studenti pod me\u0111unarodnom za\u0161titom susretali u ostvarivanju prava na subvencionirani smje\u0161taj, ukazivali smo na potrebu izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima i na\u010dinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje, predla\u017eu\u0107i da se studenti koji u RH ostvaruju pravo na me\u0111unarodnu i supsidijarnu za\u0161titu uklju\u010de u kategoriju studenata koji ostvaruju izravno pravo na subvencionirano stanovanje (\u010dl. 9. Pravilnika), kako bi se postupak ubrzao.<\/p>\n<p>Iako takav prijedlog nije prihva\u0107en, Pravilnik je izmijenjen te je \u010dlankom 15. predvi\u0111eno dodatnih 750 bodova za studente pod me\u0111unarodnom i supsidijarnom za\u0161titom, zbog njihove specifi\u010dne situacije.<\/p>\n<p>Strani radnici u sve ve\u0107em broju biraju RH kao svoj novi dom te se zapo\u0161ljavaju u deficitarnim zanimanjima. \u00a0Iz pritu\u017ebi stranih radnika, a o kojima vi\u0161e pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2023\/\">poglavlju o pravu na rad<\/a>, razvidno je da ne znaju u dovoljnoj mjeri kako ostvariti i za\u0161tititi svoja prava i kome se obratiti, da im je potrebno omogu\u0107iti pristup besplatnoj pravnoj pomo\u0107i te da je nepoznavanje hrvatskog jezika velika prepreka za ostvarivanje prava i u\u010dinkovitu integraciju.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 86. <\/strong><strong>\u00a0<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu zdravstva, da pravilnikom uredi na\u010din ostvarivanja prava na zdravstvenu za\u0161titu kojim \u0107e se jasno propisati na\u010dini pru\u017eanja usluga osobama pod me\u0111unarodnom za\u0161titom te njihova naplata<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 87.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da osigura provo\u0111enje te\u010dajeva hrvatskog jezika za strane radnike<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Na razini RH trenutno ne postoji strate\u0161ki dokument integracije stranih radnika niti su razvijene mjere usmjerene isklju\u010divo na njih. Strategija demografske revitalizacije do 2033. godine ukazuje kako je potrebno izraditi sveobuhvatnu migracijsku politiku, kao i osnovati ured koji \u0107e koordinirati i nadzirati provo\u0111enje mjera i u\u010dinke migracijske i integracijske politike. Jedan od ciljeva je i uspje\u0161na integracija i uklju\u010divanje u dru\u0161tvo svih kategorija migranata, uklju\u010duju\u0107i i strane radnike, a Strategija prepoznaje i va\u017enu ulogu lokalne samouprave na razvoj integracijskih programa.<\/p>\n<p>S obzirom na navedeno, preporu\u010dujemo Vladi RH da osigura provo\u0111enje te\u010dajeva hrvatskog jezika za strane radnike, o kojima strani radnici i njihovi poslodavci trebaju biti pravovremeno i detaljno informirani.<\/p>\n<p>Trenutno prazninu popunjavaju jedinice lokalne samouprave. Tako je Grad Zagreb usvojio integracijski plan za dr\u017eavljane tre\u0107ih zemalja koji se odnosi i na strane radnike, a tijekom 2023. organizirao je i certificirani te\u010daj hrvatskog jezika, koji je u po\u010detku bio usmjeren na osobe kojima je odobrena me\u0111unarodna ili privremena za\u0161tita, a potom pro\u0161iren i na strane radnike. Grad Zagreb najavio je organiziranje te\u010daja hrvatskog jezika koje \u0107e provoditi \u0161kole stranih jezika i OCD-i, a sli\u010dne inicijative najavili su i gradovi Split i Vara\u017edin.<\/p>\n<p>Grad Zagreb financira i rad OCD-a koje organiziraju prevoditelje i kulturne medijatore te je osigurao financiranje besplatne pravne pomo\u0107i sporazumom s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta. Pokrenuo je i <a href=\"https:\/\/integracija.zagreb.hr\/\">mre\u017enu stranicu<\/a> s informacijama o pravima i obvezama te mogu\u0107nosti kori\u0161tenja usluga Grada, na hrvatskom, engleskom, arapskom, farsiju i ukrajinskom jeziku, a u planu su i nepalski, indijski i filipinski jezik.<\/p>\n<p>S obzirom na pritu\u017ebe stranih radnika u vezi rada i zapo\u0161ljavanja, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2023\/\">poglavlju o pravu na rad<\/a>, na mre\u017enim stranicama pu\u010dke pravobraniteljice objavljene su<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/informacije-za-strane-radnike-kako-zastititi-svoja-prava-na-radnom-mjestu\/\"> informacije za (strane) radnike<\/a> kako za\u0161tititi prava na radnom mjestu na hrvatskom i sljede\u0107im jezicima: engleskom, njema\u010dkom, francuskom, ukrajinskom, makedonskom, albanskom, turskom, nepalskom, bengalskom, hindu i filipinskom.<\/p>\n<p>Utvrdili smo nejednako postupanje bankovnih slu\u017ebenika prema stranim radnicima temeljem njihove boje ko\u017ee, koji su za pristup bankarskim uslugama od stranih radnika tra\u017eili dodatnu dokumentaciju, koju ina\u010de nisu tra\u017eili od drugih klijenata. Nakon \u0161to smo ukazali na diskriminatorno postupanje slu\u017ebenika, banka se ispri\u010dala zbog postupaka svojih zaposlenika.<\/p>\n<p>Postupali smo i povodom objave poslodavca, vlasnika pizzerije iz Samobora, da ne \u017eeli zapo\u0161ljavati (izme\u0111u ostalog) strane radnike, zbog \u010dega je prekr\u0161ajno pravomo\u0107no osu\u0111en i ka\u017enjen sa 80 eura zbog naru\u0161avanja javnog reda i mira. No, ovaj poslodavac nije procesuiran prema ZSD-u.<\/p>\n<p>Iz drugih pritu\u017ebi stranih radnika, a o kojima vi\u0161e pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2023\/\">poglavlju o pravu na rad<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2023\/\">diskriminaciji na radu<\/a>, mo\u017ee se zaklju\u010diti da su u pove\u0107anoj mjeri izlo\u017eeni zlouporabi prava od strane poslodavaca i posrednika pri zapo\u0161ljavanju, te da im je bez poznavanja hrvatskog jezika i propisa na snazi u RH, kao i bez pomo\u0107i pru\u017eatelja besplatne pravne pomo\u0107i i drugih dionika za za\u0161titu radni\u010dkih prava, primjerice sindikata, za\u0161tita njihovih prava ote\u017eana. Stoga je nu\u017eno poduzeti \u017eurne i konkretne mjere za upoznavanje s osnovnim propisima i postupcima za\u0161tite radnih i drugih prava stranih radnika.<\/p>\n<p>Pri tome se suo\u010davaju i s izazovima uklapanja u dru\u0161tveni \u017eivot izvan radnog mjesta zbog nepoznavanja hrvatskog, a ponekad ni engleskog jezika. Tako na primjer, nakon \u0161to je na do\u010deku Nove godine na sredi\u0161njem zagreba\u010dkom trgu, bio prisutan zamjetan broj stranih radnika, na dru\u0161tvenim mre\u017eama pojavilsi su se komentari poput \u201eNepalska nova godina\u201d, \u201cWoltovska\/Boltovska proslava\u201d i sli\u010dno, kao i brojni ksenofobni komentari i rasprave.<\/p>\n<p>Zaklju\u010dno, ukazujemo i na skupinu stranaca o kojima za sada nema mnogo podataka. Radi se o strancima u iregularnom polo\u017eaju, tzv. nedokumentiranim migrantima, koji su \u201cnevidljivi\u201d sustavu te su nerijetko izlo\u017eeni zna\u010dajnim pote\u0161ko\u0107ama pri pristupu pravima, uklju\u010duju\u0107i i primjerice za\u0161titi zdravlja, kao i diskriminaciji. Stoga \u0107e u budu\u0107nosti biti potrebno posvetiti pa\u017enju njihovoj za\u0161titi.<\/p>\n<hr \/>\n<h4>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godine<\/a>:<\/h4>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2023\/\">Prava nacionalnih manjina<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/osobe-raseljene-iz-ukrajine-2023\/\">Osobe raseljene iz Ukrajine<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2023\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2023\/\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2023\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2023\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2023\/\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-vjere-i-sloboda-vjeroispovijedi-2023\/\">Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/trazitelji-medjunarodne-zastite-i-iregularni-migranti-2023\/\">Tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite i iregularni migranti<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravosudje-2023\/\">Pravosu\u0111e<\/a>.<\/h4>\n<h4>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce_pucke_pravobraniteljice_za_2023_godinu\/?wpdmdl=18399&#038;refresh=660f9329d147a1712296745\">PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz rasno ili etni\u010dko podrijetlo mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[432,572,629,1865,1932,1853],"class_list":["post-21346","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-nacionalne-manjine","tag-romska-manjina","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-migranti","tag-romi","tag-srpska-manjina"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21346","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21346"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21346\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22432,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21346\/revisions\/22432"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21346"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21346"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21346"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}