{"id":21345,"date":"2024-04-04T10:46:41","date_gmt":"2024-04-04T08:46:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18492"},"modified":"2025-09-30T16:30:39","modified_gmt":"2025-09-30T14:30:39","slug":"prava-nacionalnih-manjina-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2023\/","title":{"rendered":"Prava nacionalnih manjina"},"content":{"rendered":"<h4>* Napomena: \u010citate poglavlje iz<a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\"> Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce-pucke-pravoraniteljice-za-2022-godinu\/?wpdmdl=15489&#038;refresh=6448ca168c4ad1682491926\">PDF formatu<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">interaktivnoj verziji<\/a>. Vi\u0161e o temama vezanima uz nacionalne manjine mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h4>\n<h4><strong>Ovo poglavlje podijeljeno je na cjeline:<\/strong><\/h4>\n<ul>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2023\/\/#kulturnaautonomija\">Kulturna autonomija<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2023\/\/#zastupljenostutijelima\">Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina me\u0111u zaposlenima u upravnim i pravosudnim tijelima<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2023\/\/#uporabajezikaipisma\">Ravnopravna i slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2023\/#odgojiobrazovanje\">Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2023\/#vijecaipredstavnici\">Vije\u0107a i predstavnici nacionalnih manjina<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<li>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/prava-nacionalnih-manjina-2023\/#javnopriopcavanje\">Pristup sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/a><\/h4>\n<\/li>\n<\/ul>\n<hr \/>\n<p>Najbolji rezultati u implementaciji prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i dalje se posti\u017eu u podru\u010dju kulturne autonomije. Najizra\u017eeniji problemi i nadalje su prisutni u podru\u010djima prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, prava na adekvatnu zastupljenost me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u te na adekvatnu prisutnost u medijima. U podru\u010dju obrazovanja napredak se tijekom godina ostvaruje pove\u0107anjem broja \u0161kola, razrednih odjela te u\u010ditelja i nastavnika u nastavi na manjinskim jezicima, no i dalje su prisutni problemi u \u0161kolama s nastavom (i) na srpskom jeziku i pismu te sa \u0161kolama u kojima se formiraju isklju\u010divo ili dominantno romski razredi, o \u010demu pi\u0161emo u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2023\/\">poglavlju Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>.<\/p>\n<p>Provo\u0111enjem Operativnih programa nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024. godine, koji su sastavni dio Programa Vlade RH, nastavljena je suradnja Vlade s manjinskim predstavnicima i udrugama u rje\u0161avanju problema i potreba manjinskih zajednica.<\/p>\n<p>Zbog zna\u010dajnog pada pripadnika nacionalnih manjina u udjelu u stanovni\u0161tvu izme\u0111u popisa provedenih 2011. i 2021. godine, dolazi ili bi moglo do\u0107i do redukcije manjinskih prava na razini op\u0107ina, gradova i \u017eupanija. No kako neka manjinska prava, poput prava na zastupljenost u predstavni\u010dkom i izvr\u0161nom tijelu i na ravnopravnu uporabu manjinskog jezika i pisma u JLP(R)S, mogu biti uvedena statutom jedinice unato\u010d padu udjela pripadnika manjine ispod stope propisane zakonom za ostvarenje tih prava, njihovo priznavanje i ostvarenje ovisit \u0107e o svijesti stanovni\u0161tva i \u010delnika lokalnih i regionalnih jedinica o svrsi manjinskih prava, odnosno o spremnosti na uva\u017eavanje pripadnika nacionalnih manjina i izgradnju i njegovanje multietni\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n<p><a id=\"kulturnaautonomija\"><\/a>S obzirom da je dijelu \u010dlanova Savjeta za nacionalne manjine tijekom 2023. godine prestao mandat, imenovani su novi \u010dlanovi te je za predsjednika Savjeta imenovan Tibor Varga.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 73.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da provede medijsku kampanju s ciljem osvje\u0161tavanja \u0161iroke javnosti o doprinosu nacionalnih manjina kulturi i dru\u0161tvenom razvoju<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<h4><\/h4>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Kulturna autonomija<\/span><\/h4>\n<p>Prema ocjenama manjinskih predstavnika, u podru\u010dju kulturne autonomije ostvaruje se najvi\u0161i stupanj provedbe UZPNM-a.<\/p>\n<p>Putem Ministarstva kulture i medija sufinanciraju se programi nacionalnih manjina kroz koje pripadnici manjina mogu razvijati i promicati svoj nacionalni, vjerski i zavi\u010dajni identitet, prezentirati kulturnu ba\u0161tinu, kao i doprinijeti unaprje\u0111ivanju interkulturne komunikacije. Tako se financiraju sredi\u0161nje knji\u017enice nacionalnih manjina, knji\u017eni\u010dna i izdava\u010dka djelatnost, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja kulturne infrastrukture, glazbena djelatnost i kulturno-umjetni\u010dki amaterizam, vizualna djelatnost, za\u0161tita kulturne ba\u0161tine i sli\u010dno.<\/p>\n<p>Ostvarivanju programa kulturne autonomije u velikoj mjeri pridonosi i sufinanciranje udruga i ustanova nacionalnih manjina putem Savjeta za nacionalne manjine. U 2023. godini putem Savjeta za nacionalne manjine za ostvarivanje programa kulturne autonomije predvi\u0111ena je raspodjela <a id=\"zastupljenostutijelima\"><\/a>financijskih sredstva u iznosu od 8.030.292 eura (60.504.225,00 kuna), \u0161to je 20,5% vi\u0161e nego 2022. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina me\u0111u zaposlenima u upravnim i pravosudnim tijelima<\/span><\/h4>\n<p>UZPNM-om je propisano da se pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se razmjerna zastupljenost u tijelima dr\u017eavne uprave i pravosudnim tijelima. U popunjavanju radnih mjesta u ovim tijelima pripadnici nacionalnih manjina imaju \u201eprednost pod istim uvjetima\u201c. Ova prednost pri zapo\u0161ljavanju se primjenjuje samo ukoliko je kandidat koji je pripadnik nacionalne manjine i koji se pri prijavi na natje\u010daj na ovo pravo pozvao, na vrhu liste bodovno izjedna\u010den s kandidatom koji nije pripadnik manjine ili se na pravo nije pozvao.<\/p>\n<p>Ukoliko ne dijeli najbolji rezultat s drugim kandidatom, nego je sam na vrhu bodovne liste, pozivanje ne pravo prednosti zbog pripadnosti nacionalnoj manjini niti ne dolazi do izra\u017eaja. Ukoliko je tijelu koje zapo\u0161ljava ve\u0107 postignuta razmjerna zastupljenost konkretne manjine, prednost se ne primjenjuje.<\/p>\n<p>No, pripadnici nacionalnih manjina i dalje su zna\u010dajno podzastupljeni u ovim tijelima. Prema posljednje dostupnim podacima MPU-a, na dan 31. prosinca 2022. godine u tijelima dr\u017eavne uprave i stru\u010dnim slu\u017ebama i uredima Vlade RH bilo je zaposleno 47.306 slu\u017ebenika i namje\u0161tenika, od kojih su tek 1.426 ili 3,01 % bili pripadnici nacionalnih manjina.<\/p>\n<p><img fetchpriority=\"high\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18493\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/6-300x122.png\" alt=\"\" width=\"740\" height=\"301\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S danom 30. rujna 2023. godine me\u0111u du\u017enosnicima u sudovima bilo je 2,60% pripadnika nacionalnih manjina, a me\u0111u slu\u017ebenicima, namje\u0161tenicima i vje\u017ebenicima 2,62%, dok ih je me\u0111u du\u017enosnicima u dr\u017eavnim odvjetni\u0161tvima bilo 3,05%, a me\u0111u slu\u017ebenicima, namje\u0161tenicima i vje\u017ebenicima 2,66%.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18494\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/7-300x117.png\" alt=\"\" width=\"759\" height=\"296\" \/><\/p>\n<p>Za razliku od prethodnih godina, MPU pri vo\u0111enju ovih statistika osobe koje se nisu nacionalno opredijelile ili su se izjasnile druga\u010dije (primjerice kao muslimani, ostali i sli\u010dno) vi\u0161e ne uvr\u0161tava me\u0111u pripadnike nacionalnih manjina, \u0161to je bila i preporuka pu\u010dke pravobraniteljice iz <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2022\/\">Izvje\u0161\u0107a za 2022.<\/a><\/p>\n<p>Iz dostupnih podataka razvidno je da se pravo prednosti pri zapo\u0161ljavanju pripadnika nacionalnih manjina u upravi i pravosu\u0111u iz \u010dl. 22 UZPNM-a primjenjuje vrlo rijetko. S obzirom da se posljednjih godina statisti\u010dki prati u\u010dinkovitost ovoga mehanizma, razvidno je da se ova prednost pri zapo\u0161ljavanju realizira izuzetno rijetko, ne doprinosi zna\u010dajnijem pove\u0107anju udjela pripadnika manjina u upravi i pravosu\u0111u te da se njome ne\u0107e posti\u0107i njihova razmjerna zastupljenost u ovim tijelima.<\/p>\n<p><img decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18495\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/8-300x227.png\" alt=\"\" width=\"712\" height=\"539\" \/><\/p>\n<p>Iako pozivanje na pravo prednosti iz \u010dl. 22 UZPNM-a nikada ne dovodi do favoriziranja pripadnika manjine koji je postigao lo\u0161iji rezultat na testiranju od bilo kojeg drugog kandidata, dio javnosti smatra kako su pripadnici nacionalnih manjina privilegirani, odnosno da se ovim mehanizmom diskriminira ve\u0107inski narod. S obzirom da pra\u0107enje primjene mehanizma prednosti pri zapo\u0161ljavanju <a id=\"uporabajezikaipisma\"><\/a>pripadnika nacionalnih manjina pokazuje vrlo slabe rezultate, opravdano je zapitati se koliko je ovaj mehanizam koristan.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Ravnopravna i slu\u017ebena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina<\/span><\/h4>\n<p>Prema rezultatima Popisa stanovni\u0161tva 2021. pripadnici pojedinih nacionalnih manjina imaju pravo na ravnopravnu i slu\u017ebenu uporabu manjinskog jezika i pisma zbog udjela u stanovni\u0161tvu ve\u0107em od jedne tre\u0107ine u 24 JLS: pripadnici srpske manjine u gradovima i op\u0107inama: Biskupija, Borovo, Civljane, Dvor, Erdut, Ervenik, Gra\u010dac, Gvozd, Jagodnjak, Kistanje, Krnjak, Marku\u0161ica, Negoslavci, Pla\u0161ki, \u0160odolovci, Trpinja, Udbina, Vojni\u0107, Vrhovine i Donji Lapac; pripadnici \u010de\u0161ke u Op\u0107ini Kon\u010danica; pripadnici ma\u0111arske u Op\u0107ini Kne\u017eevi Vinogradi, pripadnici talijanske u Op\u0107ini Gro\u017enjan te pripadnici romske nacionalne manjine u Op\u0107ini Orehovica.<\/p>\n<p>Iako se u odnosu na rezultate Popisa stanovni\u0161tva 2011. u jednoj JLS \u2013 Op\u0107ini Orehovica, broj pripadnika nacionalne manjine pove\u0107ao iznad tre\u0107ine te je u njoj ostvaren uvjet za ravnopravnu slu\u017ebenu uporabu jezika i pisma romske nacionalne manjine, Op\u0107ina Orehovica nije postupila sukladno obvezi, odnosno nije uvela u ravnopravnu i slu\u017ebenu uporabu niti jedno manjinsko jezi\u010dno pravo iz kataloga prava predvi\u0111enih u Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH.<\/p>\n<p>U odnosu na rezultate Popisa stanovni\u0161tva 2011. udio pripadnika nacionalne manjine smanjen je ispod jedne tre\u0107ine u \u010detiri JLS \u2013 u tri pripadnika srpske (gradovi Vukovar i Vrbovsko i Op\u0107ina Donji Kukuruzari) te u jednoj pripadnika slova\u010dke nacionalne manjine (Op\u0107ina Punitovci).<\/p>\n<p>Usprkos padu udjela pripadnika nacionalne manjine, ove JLS imale su mogu\u0107nost zadr\u017eati statutarne odredbe kojima je propisana dvojezi\u010dnost, \u0161to je i u skladu s preporukama Odbora stru\u010dnjaka za Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima. Vrbovsko i Punitovci zadr\u017eali su dvojezi\u010dnost, dok je vukovarsko Gradsko vije\u0107e 2022. godine, ubrzo nakon objave rezultata Popisa stanovni\u0161tva, ukinulo dvojezi\u010dnost, koja je bila uvedena u minimalnom opsegu. Op\u0107ina Donji Kukuruzari je 2023. godine donijela novi statut koji ne sadr\u017ei odredbe o ravnopravnoj i slu\u017ebenoj uporabi srpskog jezika i \u0107irilice.<\/p>\n<p>U sklopu sedmog ciklusa izvje\u0161tavanja i pra\u0107enja primjene Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima VE, RH je u 2023. godini posjetilo izaslanstvo Odbora stru\u010dnjaka. Republici Hrvatskoj je u prethodnom ciklusu ukazano da je visinu postoje\u0107eg praga za uvo\u0111enje dvojezi\u010dnosti potrebno preispitati i pove\u0107ati napore na uvo\u0111enju ravnopravne i slu\u017ebene upotrebe manjinskih jezika u podru\u010djima u kojima pripadnici manjine \u010dine manje od tre\u0107ine stanovni\u0161tva, no u kojima postoji dovoljan broj govornika manjinskog jezika.<\/p>\n<p>No, dvojezi\u010dnost je na zadovoljavaju\u0107oj razini uvedena i provodi se u pogledu talijanskog jezika u Istri, koji je u slu\u017ebenoj uporabi i u brojnim jedinicama u kojima pripadnici talijanske manjine \u010dine znatno manje od tre\u0107ine stanovni\u0161tva, dok su srpski jezik i \u0107irili\u010dno pismo i dalje stigmatizirani u dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>Tako latini\u010dno-\u0107irili\u010dni prometni znakovi s nazivima naseljenih mjesta i dalje nisu postavljeni u op\u0107inama Borovo, Dvor, Marku\u0161ica, Pla\u0161ki, Vojni\u0107 i Trpinja, koje su statutima izri\u010dito propisale dvojezi\u010dno ispisivanje pisanih prometnih znakova, odnosno ispunjavaju uvjet za njihovo postavljanje.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 74. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave i Hrvatskim cestama, da usuglase i donesu akcijski plan postavljanja dvojezi\u010dnih prometnih znakova s nazivima naseljenih mjesta i provedu ga u svim jedinicama koje su statutima predvidjele ostvarivanje ovog prava<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18496\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/9-300x257.png\" alt=\"\" width=\"724\" height=\"620\" \/><\/p>\n<p>Odnos prema \u0107irili\u010dnom pismu ilustrira postupanje komunalnog poduze\u0107a u Vrsima, koje je od obitelji pokojnika zatra\u017eilo uklanjanje nadgrobne plo\u010de s ugraviranim \u0107irili\u010dnim prezimenom i imenom, navode\u0107i da Srbi ne \u010dine tre\u0107inu stanovni\u0161tva op\u0107ine te stoga nemaju pravo na slu\u017ebenu uporabu svoga jezika i pisma.<\/p>\n<p>Pri tome je istaknulo da je Zakonom o grobljima propisano da natpisi na grobovima i grobnicama na smiju vrije\u0111ati ni\u010dije nacionalne, vjerske ili moralne osje\u0107aje, kao i da \u0107irilica vrije\u0111a osje\u0107aje hrvatskih branitelja koji su se borili protiv ljudi koji su pod tim slovima pucali i ru\u0161ili. S tim u svezi, pu\u010dka je pravobraniteljica pojasnila da mogu\u0107nost postavljanja nadgrobnih plo\u010da na manjinskim jezicima i pismima ne ovisi o uvo\u0111enju manjinskog jezika i pisma u slu\u017ebenu uporabu u jedinicu lokalne samouprave, kao i da se natpis na nadgrobnoj plo\u010di zbog toga jer je na \u0107irili\u010dnom pismu ne bi smio smatrati natpisom koji vrije\u0111a osje\u0107aje u smislu Zakona o grobljima.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 75. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vladi Republike Hrvatske, da osmisli i provede kampanju usmjerenu prema \u0161iroj javnosti o vrijednosti manjinskih jezika i pisama te njihovoj uporabi u javnoj sferi<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Tijekom rasprave o prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku isticalo se da se ispravnim tuma\u010denjima odredbi pri njegovu provo\u0111enju ne bi trebalo povrijediti prava nacionalnih manjina zajam\u010dena drugim zakonima, no i da je zbog pojava netolerancije i negativnih iskustava u tuma\u010denjima nekih zakona potreban oprez, tim vi\u0161e jer se niti Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina ne provodi u cijelosti.<\/p>\n<p>Dodatno, navodimo i da prema UZPNM-u pripadnici manjina imaju pravo na osobne iskaznice na manjinskom jeziku i pismu, \u0161to u daleko najve\u0107oj mjeri koriste pripadnici talijanske manjine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18497\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/10-300x118.png\" alt=\"\" width=\"839\" height=\"330\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\"><a id=\"odgojiobrazovanje\"><\/a>Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina<\/span><\/h4>\n<p>Odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina jedan je od temelja kojim manjinske zajednice \u010duvaju i razvijaju svoj identitet, kao i kulturu koja nije samo kultura etni\u010dke zajednice, ve\u0107 i sastavni dio kulture \u0161irega podru\u010dja ili regije. U odgoj i obrazovanje na manjinskim jezicima uklju\u010deno je preko deset tisu\u0107a djece, a broj vrti\u0107a i \u0161kola, odgojno-obrazovnih skupina, razrednih odjela i odgajatelja, u\u010ditelja i nastavnika u ovoj nastavi tijekom godina se pove\u0107ava.<\/p>\n<p>Iako se u vezi odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina u javnosti \u010desto koriste pojmovi zasebnih \u0161kola ili zasebnih vrti\u0107a, zapravo je to\u010dno da su \u0161kole s ovakvom nastavom dio hrvatskog obrazovnog sustava, da koriste kurikulume za nastavne predmete kao i sve druge \u0161kole u RH, da djeca pripadnici nacionalnih manjina nu\u017eno ne poha\u0111aju ovu nastavu, ve\u0107 odabir ho\u0107e li poha\u0111ati nastavu na hrvatskom jeziku ili neki od modela nastave na jeziku i pismu nacionalne manjine ovisi o odabiru njihovih roditelja, kao i da je upis u modele nastave na manjinskom jeziku i pismu mogu\u0107 svoj djeci, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Dok interes za nastavu na talijanskom, ma\u0111arskom i \u010de\u0161kom jeziku pokazuje i ve\u0107insko stanovni\u0161tvo, odgoj i obrazovanje na srpskom i nadalje nailazi na nerazumijevanje te se nerijetko isti\u010de kako se njime produbljuju etni\u010dke podjele.<\/p>\n<p>Niti 2023. godine nije bilo napretka u rje\u0161avanju zahtjeva op\u0107ina Borovo, Negoslavci i Marku\u0161ica za prijenosom osniva\u010dkih prava na osnovnim \u0161kolama, koji su podnijeti jo\u0161 2015. godine. Iako je MZO jo\u0161 2019. godine uputilo Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji preporuku da se na dnevni red \u017eupanijske skup\u0161tine uvrste zahtjevi op\u0107ina za prijenosom osniva\u010dkih prava, \u017eupanijska skup\u0161tina jo\u0161 nije raspravljala o ovim zahtjevima niti je prenijela osniva\u010dka prava, zbog \u010dega ponavljamo raniju preporuku.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 76. (ponovljena) <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji, da sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli prenese osniva\u010dka prava nad osnovnim \u0161kolama u Borovu, Negoslavcima i Marku\u0161ici na istoimene op\u0107ine<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>ZVO je ukazalo na nastojanja za micanjem voditelja nastave u dvije vukovarske srednje \u0161kole, ukazuju\u0107i da je od mirne reintegracije u \u0161kolama u kojima su nastavu poha\u0111ali i u\u010denici srpske nacionalne manjine, a ravnatelji bili pripadnici ve\u0107inskog naroda, osoba iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine bila\u00a0 voditelj nastave na srpskom jeziku i pismu te na zna\u010daj istog za u\u010denike, roditelje, nastavni kadar i op\u0107enito odnose.<\/p>\n<p>S tim u svezi, MZO je odgovorilo da poslovi voditelja smjene na srpskom jeziku i \u0107irili\u010dnom pismu nisu propisani Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjo\u0161kolskoj ustanovi te da za njega nema normativne podloge, kao i da su osobe koje su na tim mjestima bile zaposlene na temelju ranijih propisa mogle obavljati te poslove do prestanka ugovora o radu.<\/p>\n<p>S obzirom da je izra\u0111ena te 2023. godine predstavljena \u201eAnaliza predstavljanja nacionalnih manjina u ud\u017ebenicima i kurikularnim dokumentima Republike Hrvatske\u201c, s preporukama poput uklju\u010divanja u ud\u017ebenike ve\u0107eg broja referenci i osoba iz redova nacionalnih manjina ili poticanja u\u010denja o pozitivnom doprinosu manjina u lokalnoj zajednici u kojoj se nastava odvija, bilo bi dobro da se <a id=\"vijecaipredstavnici\"><\/a>preporuke iz Analize koriste u organiziranim stru\u010dnim usavr\u0161avanjima, \u010dime bi se budu\u0107im autorima ud\u017ebenika pomoglo u unapre\u0111enju nastavnih materijala.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Vije\u0107a i predstavnici nacionalnih manjina<\/span><\/h4>\n<p>U svibnju 2023. godine odr\u017eani su \u0161esti po redu izbori za tzv. manjinsku samoupravu. Uspore\u0111uju\u0107i ih s prethodnima, odr\u017eanima 2019. godine, ovi su izbori bili po svemu manji, \u0161to je uvelike proiza\u0161lo i iz smanjenja broja pripadnika nacionalnih manjina i njihovog udjela u ukupnom stanovni\u0161tvu RH izme\u0111u popisa stanovni\u0161tva 2011. i 2021. godine. Naime, broj pripadnika nacionalnih manjina u tome je razdoblju smanjen za \u010dak 26,97% (s 328.738 na 240.079), dok je ukupan broj stanovnika RH smanjen za 9,64%.<\/p>\n<p>Tako je birano manje vije\u0107a, manje predstavnika, izbori su odr\u017eani na manjem broju bira\u010dkih mjesta, a bira\u010dko pravo iskoristilo je manje bira\u010da pripadnika nacionalnih manjina nego 2019. godine.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-18498\" src=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/04\/11-300x288.png\" alt=\"\" width=\"706\" height=\"678\" \/><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>S obzirom na dvadesetogodi\u0161nju povijest izbora i funkcioniranja manjinskih vije\u0107a i predstavnika, vidljivo je da je potrebno ulo\u017eiti dodatne napore glede pomaganja, podr\u0161ke i edukacije vije\u0107a i predstavnika nacionalnih manjina te lokalnih i regionalnih struktura vlasti s ciljem efikasnije primjene <a id=\"javnopriopcavanje\"><\/a>Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, na dobrobit svojihmanjinskih zajednica, kao i \u0161irih lokalnih i regionalnih sredina u kojima djeluju.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 77. <\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Savjetu za nacionalne manjine, da rade na pomo\u0107i, podr\u0161ci i edukaciji vije\u0107a i predstavnika nacionalnih manjina te lokalnih i regionalnih struktura vlasti s ciljem efikasnije primjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<h4><\/h4>\n<h4><span style=\"font-size: 18px;\">Pristup sredstvima javnog priop\u0107avanja<\/span><\/h4>\n<p>Zastupljenost nacionalnih manjina u javnim medijima i dalje je jedno od podru\u010dja u kojemu se manjinska prava najslabije ostvaruju. Savjet za nacionalne manjine navodi da se nastavlja trend nedovoljne zastupljenosti programa namijenjenih pripadnicima nacionalnih manjina u ukupnom programu HRT-a, no da su u usporedbi s prethodnim razdobljima ipak postignuti odre\u0111eni pomaci, \u0161to se u najve\u0107em dijelu mo\u017ee pripisati porastu sadr\u017eaja dostupnih putem multimedijske platforme HRTi.<\/p>\n<p>Iako je u sije\u010dnju 2023. godine osnovana redakcija za nacionalne manjine, zbog zastoja u reorganizaciji na HRT-u u njoj nije bilo zapo\u0161ljavanja pa ostaje za vidjeti ho\u0107e li u narednom razdoblju redakciji biti osigurani dostatni kadrovski i tehni\u010dki kapaciteti.<\/p>\n<p>Osim adekvatnije zastupljenosti nacionalnih manjina u javnim medijima, u emisijama je potrebno redovitije koristiti manjinske jezike \u010dime bi se pridonijelo njihovoj promociji, kao i afirmirati politiku pribli\u017eavanja i prepoznavanja manjina kao op\u0107edru\u0161tvenu vrijednost i sastavni dio ukupnog javnog i kulturnog \u017eivota.<\/p>\n<p>Kako bi se unaprijedila kvaliteta programa o nacionalnim manjinama, potrebno je provesti i edukacije uredni\u010dkog i novinarskog kadra s ciljem objektivnijeg informiranja i senzibiliziranja javnosti o negativnim posljedicama govora mr\u017enje i \u0161irenja stereotipa i predrasuda.<\/p>\n<p>Napretku u medijskoj politici doprinijela bi i suradnja predstavnika nacionalnih manjina i HRT-a, no unato\u010d ponovljenoj preporuci pu\u010dke pravobraniteljice o potrebi odr\u017eavanja redovnih konzultativnih sastanaka Ravnateljstva i Programskog vije\u0107a HRT-a s predstavnicima Savjeta za nacionalne manjine, oni tijekom 2023. godine nisu odr\u017eavani.<\/p>\n<table style=\"background-color: #5f0133; width: 100%;\" width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 78.<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Hrvatskoj radioteleviziji, da redakciji za nacionalne manjine osigura dostatne kadrovske i tehni\u010dke kapacitete za rad<\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\"><strong>Preporuka 79. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n<p><span style=\"color: #ffffff;\">Hrvatskoj radioteleviziji, da pove\u0107a udio programa o nacionalnim manjinama, uvrsti ga u zna\u010dajnijoj mjeri u emisije op\u0107eg programa te u emisijama namijenjenima nacionalnim manjinama redovito koristi manjinske jezike<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<div class=\"post-content post-single-content\">\n<h4>Povezane teme u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>:<\/h4>\n<h4><a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-rasnog-ili-etnickog-podrijetla-2023\/\">Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2023\/\">Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/mladi-2023\/\">Mladi<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-rad-2023\/\">Pravo na rad<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-pri-zaposljavanju-i-na-radu-2023\/\">Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-adekvatno-stanovanje-2023\/\">Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2023\/\">Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/izrazavanje-u-javnom-prostoru-2023\/\">Izra\u017eavanje u javnom prostoru<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-vjere-i-sloboda-vjeroispovijedi-2023\/\">Diskriminacija temeljem vjere i sloboda vjeroispovijedi<\/a>.<\/h4>\n<h4>Cijelo <strong>Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/interaktivno-izvjesce-za-2023\/\">interaktivnoj verziji<\/a> i u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/download\/izvjesce_pucke_pravobraniteljice_za_2023_godinu\/?wpdmdl=18399&#038;refresh=660f9329d147a1712296745\">PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n<\/div>\n<h4 class=\"sh-page-links\"><\/h4>\n<div class=\"post-tags-container\">\n<div class=\"sh-clear\"><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"post-content-share-mobile-contaner\"><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz nacionalne manjine mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Ovo poglavlje podijeljeno je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[432],"class_list":["post-21345","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-nacionalne-manjine"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21345"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21345\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22433,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21345\/revisions\/22433"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}