{"id":21341,"date":"2024-04-04T10:18:28","date_gmt":"2024-04-04T08:18:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18483"},"modified":"2025-09-30T16:33:04","modified_gmt":"2025-09-30T14:33:04","slug":"utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/utjecaj-potresa-na-ostvarivanje-ljudskih-prava-2023\/","title":{"rendered":"Utjecaj potresa na ostvarivanje ljudskih prava"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/a>, godinu koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h4>\n

Vi\u0161e o problemima vezanima uz utjecaj potresa na ljudska prava mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h4>\n
\n

\u201eja nisam gra\u0111evinske struke da bih mogla dati o\u010ditovanje koje me tra\u017eite osim onog koje je ve\u0107 dostavljeno tj. opet ponoviti isto, da su na nekretnini nastala o\u0161te\u0107enja uslijed potresa a koje su utvrdila dva stati\u010dara i potom i stru\u010dna osoba koja je izradila Elaborat koji je dostavljen Ministarstvu\u2026 Cijeli ovaj postupa je vrlo nejasan, kontradiktoran kao i Rje\u0161enje u kojem se navodi da ima konstrukcijskih o\u0161te\u0107enja, konstrukcijskih. Kako je mogu\u0107e da nekretnina koja je o\u0161te\u0107ena u potresu i nakon dva pregleda ozna\u010dena crvenom naljepnicom sada uporabljiva. Za\u0161to to odmah nije netko vidio? Tko je odgovoran za to? … sav namje\u0161taj mi je propao. Ki\u0161a je dodatno o\u0161tetila sve. Na\u0161a nekretnina je prije potresa bila potpuno obnovljena, novu kuhinju smo kupili, kupaonicu, sve. Da su nam stru\u010dne osobe ozna\u010dile nekretninu drugom naljepnicom, podnijeli bismo drugi zahtjev ako treba tj. opet bismo savjetovali Ministarstvo kao i tada\u2026\u201c<\/em><\/span><\/p><\/blockquote>\n

I dalje su vidljive posljedice potresa iz 2020. godine u Gradu Zagrebu, Zagreba\u010dkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj i Karlova\u010dkoj \u017eupaniji, brojni domovi jo\u0161 nisu obnovljeni i veliki se dio gra\u0111ana u njih nije vratio, mnogi administrativni postupci kao ni radovi na obnovi jo\u0161 nisu zapo\u010deli. Dio stradalnika je i tijekom 2023. godine \u017eivio u kontejnerima i organiziranom smje\u0161taju, stoga ponovno pi\u0161emo o problemima na koje su ukazivali gra\u0111ani i OCD u pritu\u017ebama, predstavnici pogo\u0111enih JLP(R)S-ova te mediji.<\/p>\n

Tako\u0111er, nastavili smo prikupljati podatke obilaze\u0107i pogo\u0111ena podru\u010dja. Osvr\u0107emo se i na zakonodavnu aktivnost koja uklju\u010duje objedinjavanje tijela obnove i administrativno rastere\u0107enje postupka i dajemo ocjenu o ispunjenosti preporuka pu\u010dke pravobraniteljice iz Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu<\/a>.<\/p>\n

Niz je problema s kojima se gra\u0111ani i dalje susre\u0107u: najve\u0107im dijelom se odnose na dugotrajnost i neizvjesnost postupaka obnove obiteljskih ku\u0107a i zgrada, odnosno na konstrukcijsku organiziranu obnovu, ali i na gradnju zamjenskih ku\u0107a, mijenjanje naljepnica o upotrebljivosti objekta te postupke uklanjanja koje provodi DIRH. MPUGDI navodi da nedostatak radnika i trgova\u010dkih dru\u0161tava koje se javljaju na natje\u010daje te konstantno pove\u0107anje cijena radova i materijala dovodi do u\u010destalih poni\u0161tenja postupaka javne nabave, kao i na dinamiku obnove.<\/p>\n

Pritu\u017ebe su se odnosile i na probleme sa iseljenjem iz kontejnerskih naselja i Hostela Arena u Zagrebu, ali i na neprimjerenu komunikaciju slu\u017ebenika MPUGDI-a. Dio stradalnika jo\u0161 uvijek zaprima ra\u010dune za elektri\u010dnu energiju bez oznake otpisa na koji imaju pravo, \u0161to izaziva posebnu zabrinutost. Pristup zdravstveno ispravnoj vodi i dalje je problem u nekim mjestima Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zakonodavni okvir<\/span><\/h4>\n

2023. godinu obilje\u017eilo je dono\u0161enje novog Zakona o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske \u017eupanije, Zagreba\u010dke \u017eupanije, Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije i Karlova\u010dke \u017eupanije te dono\u0161enje Programa mjera, kojim su propisane mnoge novine poput administrativnog rastere\u0107enja postupka (ukidanje isho\u0111enja brojne dokumentacije) i poticanja samoobnove, a uvedena je i javna nabava po geografskim cjelinama i blokovskim rje\u0161enjima.<\/p>\n

Dono\u0161enjem novog Zakona Sredi\u0161nji dr\u017eavni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske \u017eupanije i Zagreba\u010dke \u017eupanije prestali su s radom, a poslovi obnove i odgovornost za procese objedinjeni se u MPUGDI, \u0161to smo, kao i dono\u0161enje Zakona, pozdravili.<\/p>\n

Kroz javno savjetovanje i u saborskoj proceduri pu\u010dka pravobraniteljica nagla\u0161avala je kako Zakon o obnovi mora biti \u0161to jednostavniji i pregledniji, s jasno razgrani\u010denim materijalno-pravnim odredbama o ovla\u0161tenicima, pravima i obvezama, od procesnih odredbi. Ukazivali smo kako procesne odredbe trebaju slijediti jedna iza druge reguliraju\u0107i tijek postupka, od trenutka podno\u0161enja zahtjeva pa do dono\u0161enja akta odnosno izvr\u0161enja obnove, uklju\u010divo i rokove i potrebnu dokumentaciju. Smatrali smo nu\u017enim propisati akt i trenutak u kojem stranke imaju pravo na pravni lijek, tijelo koje o njemu odlu\u010duje te pravni u\u010dinak na postupak obnove, \u0161to je sve djelomi\u010dno prihva\u0107eno.<\/p>\n

Pu\u010dka pravobraniteljica je predlagala i jasno propisivanje ovla\u0161tenika na stambeno zbrinjavanje odnosno privremeni smje\u0161taj i reguliranje postupka, te dono\u0161enje odredbi kojim bi se suvlasnike vi\u0161estambenih zgrada stradalih u potresima privremeno oslobodilo pla\u0107anja pri\u010duve i odredio moratorij na ovrhe zbog njezina nepla\u0107anja za zgrade uni\u0161tene u potresima.<\/p>\n

Privremeno oslobo\u0111enje od pla\u0107anja pri\u010duve bila je i preporuka u Izvje\u0161\u0107u za 2022. godinu<\/a>. Vlada RH ju je u o\u017eujku 2023. godine djelomi\u010dno prihvatila i donijela Odluku o na\u010dinu pla\u0107anja i visini zajedni\u010dke pri\u010duve za zgrade o\u0161te\u0107ene potresom na podru\u010dju Zagreba\u010dke \u017eupanije, Sisa\u010dko-moslava\u010dke i Karlova\u010dke \u017eupanije.<\/p>\n

Njome su suvlasnici vi\u0161estambenih i stambeno-poslovnih nekretnina koje nisu prikladne za stanovanje (imaju crvenu i \u017eutu naljepnicu), a nalaze se na podru\u010dju na kojem je progla\u0161ena katastrofa, oslobo\u0111eni pla\u0107anja zajedni\u010dke pri\u010duve do obnove zgrada. Suvlasnici koji \u017eele mogu i nadalje pla\u0107ati pri\u010duvu, a Odluka se ne primjenjuje na suvlasnike koji iz pri\u010duve podmiruju kreditne obveze. O odgodi pokretanja ovr\u0161nih postupaka zbog nepla\u0107anja pri\u010duve o\u0161te\u0107enih zgrada nije odlu\u010deno.<\/p>\n

 <\/p>\n

Obnova<\/span><\/h4>\n

Ve\u0107ina pritu\u017ebi gra\u0111ana odnosi se na dugotrajnost dono\u0161enja akta o obnovi ili postupka, odnosno radova na obiteljskim domovima, dok se uglavnom izra\u017eava zadovoljstvo dinamikom obnove javnih institucija. Prema podacima dinamika rje\u0161avanja zahtjeva u odnosu na 2022. godinu se pove\u0107ala pa je do 30. sije\u010dnja 2024. godine podneseno 39.703 zahtjeva za obnovu, za 23.982 lokacije, a doneseno je 27.656 akata za 20.433 lokacije, dok je do 31. prosinca 2022. godine za podru\u010dje oba potresa zaprimljeno 20.573 zahtjeva, za 18.745 razli\u010ditih lokacija, a doneseno je 7.418 akata o obnovi.<\/p>\n

\"Grafi\u010dki<\/p>\n

Rok za podno\u0161enje zahtjeva istekao je 31. prosinca 2023. godine. MPUGDI navodi da nema podatke o broju o\u0161te\u0107enih nekretnina za koje nisu podneseni zahtjevi ve\u0107 presumiraju da su ih podnijeli svi koji su to \u017eeljeli odnosno trebali.<\/p>\n

No, s obzirom na obuhvate stradalih podru\u010dja postoji mogu\u0107nost da odre\u0111eni, manji, broj gra\u0111ana, posebno u ruralnim podru\u010djima Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije, zbog neznanja ili subjektivne nedostupnosti institucija usprkos potrebi zahtjev nisu podnijeli pa preporu\u010damo MPUGDI da po dovr\u0161etku obrade svih podnesenih zahtjeva izradi analizu potreba za otvaranjem novog roka za podno\u0161enje zahtjeva za obnovu nakon potresa.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 64.<\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da po dovr\u0161etku obrade svih zahtjeva za obnovu nakon potresa izradi analizu potreba za eventualnim otvaranjem novog roka za podno\u0161enje zahtjeva<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Postupaju\u0107i po pritu\u017ebama uo\u010dili smo situacije u kojima bi se postupak odlu\u010divanja o pravu na obnovu mogao ubrzati primjenom postoje\u0107ih odredbi Zakona o obnovi. Pritu\u017eila nam se stradalnica iz Siska jer je ku\u0107a u kojoj \u017eivi cijeli \u017eivot o\u0161te\u0107ena u potresu, a ima problema u obnovi zbog nerije\u0161enih vlasni\u010dkih odnosa i \u010dinjenice da zbog financijskih problema nikada nije provedena ostavina nakon smrti njezine majke i brata koji su bili vlasnici o\u0161te\u0107ene ku\u0107e.<\/p>\n

Kako se radi o korisnici socijalne skrbi, pu\u010dka pravobraniteljica uputila ju je na Hrvatski zavod za socijalni rad kako bi joj se pomoglo u podmirenju tro\u0161kova ostavinskog postupka, istodobno predlo\u017eiv\u0161i MPUGDI-u postupanje sukladno \u010dlanku 23. Zakona o obnovi kojim je propisano da se iznimno vlasni\u0161tvo mo\u017ee dokazati i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovorno\u0161\u0107u i potpisanom od dva svjedoka.<\/p>\n

Pritu\u017eiteljica nam je javila da MPUGDI nije prihvatio na\u0161 prijedlog o primjeni drugih dokaznih sredstava koja su na raspolaganju sukladno Zakonu o obnovi, a ostavinski postupak je potom proveden uz financijsku pomo\u0107 iz sustava socijalne skrbi, \u0161to je utjecalo na duljinu rje\u0161avanja o obnovi.<\/p>\n

Vezano uz dinamiku obnove, na web stranici MPUGDI-a dana 28. prosinca 2023. godine objavljeno je da je obnova za petrinjsko i zagreba\u010dko podru\u010dje u potpunosti zavr\u0161ila na 11.050 objekata, od \u010dega na 10.507 privatnih zgrada i ku\u0107a te na 543 javnih zgrada i infrastrukture. Aktivno je 1.445 gradili\u0161ta, a 1.373 lokacija je u nabavi radova. Na podru\u010dju zagreba\u010dkog potresa obnova je zavr\u0161ila na 2.824 privatnih ku\u0107a i zgrada.<\/p>\n

Po modelu nov\u010dane pomo\u0107i za nekonstrukcijsku obnovu zgrada sufinancirani su opravdani tro\u0161kovi te su izvr\u0161ene isplate u ukupnom iznosu od 36,2 milijuna eura, dok je za konstrukcijsku obnovu ispla\u0107ena\u00a0 nov\u010dana pomo\u0107 u iznosu od 100 milijuna eura. Na podru\u010dju petrinjskog potresa, obnova je u potpunosti zavr\u0161ila na 7.683 privatnih zgrada i ku\u0107a dok ih je 758 u postupku obnove. Izgra\u0111ene su 203 ku\u0107e, trenutno je u izgradnji 241 novih obiteljskih ku\u0107a, od \u010dega ih je 48 na podru\u010dju zagreba\u010dkog potresa. Zavr\u0161eno je 110 konstrukcijskih obnova od \u010dega 82 u Zagrebu. U tijeku je 613 konstrukcijskih obnova od kojih se 289 nalazi na zagreba\u010dkom podru\u010dju, a 324 na podru\u010dju na kojem je bila progla\u0161ena katastrofa.<\/p>\n

Po novom modelu nov\u010dane pomo\u0107i po kojem se sva sredstva potrebna za provedbu obnove ispla\u0107uju unaprijed, na 439 ra\u010duna gra\u0111ana ispla\u0107eno je ukupno 32,9 milijuna eura te su jo\u0161 ispla\u0107ena sredstva za koordinaciju samoobnove u ukupnom iznosu od 2,2 milijuna eura.<\/p>\n

Gra\u0111ani se sve vi\u0161e odlu\u010duju na model samoobnove po kojem samostalno odlu\u010duju o \u010ditavom procesu i sami izabiru sudionike u obnovi.<\/p>\n

Objedinjavanje tijela i preuzimanje odgovornosti za proces unutar istog tijela te administrativno rastere\u0107enje postupka i druge pobolj\u0161ice pravnog okvira obnove pokazuju i rezultate, no potrebno je nastaviti s ubrzanjem obnove.<\/p>\n

\u0160to se samih radova na obnovi ti\u010de, poglavito kada se radi o konstrukcijskoj obnovi zgrada i gradnji zamjenskih objekata, proces nije pri kraju, dapa\u010de mnogi jo\u0161 \u010dekaju na njih. U tom kontekstu ponovo ukazujemo na situaciju pritu\u017eitelja \u010dija je ku\u0107a, uklonjena u listopadu 2021. godine od kada \u010deka zamjensku. Odluka o gradnji zamjenske obiteljske ku\u0107e donesena je u svibnju 2022. i upu\u0107ena Fondu za obnovu na provedbu te je u rujnu 2022. godine pokrenut postupak javne nabave za projektiranje. U velja\u010di 2023. godine isporu\u010dena je projektna dokumentacija pa se krenulo s nabavom radova. Dva su postupka poni\u0161tena, krenulo se i s tre\u0107im i to za deset lokacija jer se o\u010dekivao ve\u0107i interes izvo\u0111a\u010da za sudjelovanjem u postupku nabave, no u trenutku pisanja ovoga Izvje\u0161\u0107a jo\u0161 uvijek nemamo informacije o po\u010detku radova.<\/p>\n

Mnogi navode i da su se posljedice potresa negativno odrazile na dostojanstvo stradalnika i na njihovu egzistenciju pa je zbog sporosti obnove i nedostatka stambenih jedinica upitan ostanak stanovni\u0161tva na pogo\u0111enim podru\u010djima, prvenstveno u Sisa\u010dko-moslava\u010dkoj \u017eupaniji. Stoga ponovno ukazujemo MPUGDI-u da jasno odredi i iskomunicira rokove i obuhvate obnove obiteljskih ku\u0107a i vi\u0161estambenih zgrada.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 65. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine, da jasno postavi i komunicira rokove i obuhvate obnove obiteljskih ku\u0107a i vi\u0161estambenih zgrada na potresima pogo\u0111enim podru\u010djima<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Nepovjerenje u sustav iskazuju stradalnici \u010dije su ku\u0107e prvotno ozna\u010dene crvenim naljepnicama kao neuporabljive zbog o\u0161te\u0107enja, da bi se kasnije u postupku ustanovilo da potres nije uzrok lo\u0161em stanju zgrade. Pretpostavljamo da \u0107e dio ovih situacija imati i sudske nastavke. Sudski postupci protiv akata MPUGDI-a vezanih uz obnovu ve\u0107 se vode i zaprimljeno je 19 upravnih tu\u017ebi. Usvojena su \u010detiri tu\u017ebena zahtjeva, a prosje\u010dno trajanje upravnog spora iznosilo je 240 dana.<\/p>\n

 <\/p>\n

Stambeno zbrinjavanje<\/span><\/h4>\n

Jedna od posljedica potresa je bilo i pretvaranje kriznog smje\u0161taja u kontejnerima u vi\u0161egodi\u0161nji, iako se u njima te\u0161ko mogu posti\u0107i zadovoljavaju\u0107i uvjeti \u017eivota, pa je pu\u010dka pravobraniteljica ukazivala MPUGDI-u i JLP(R)S-ima na potrebu \u017eurnog zbrinjavanja gra\u0111ana smje\u0161tenih u kontejnere u primjerenije objekte.<\/p>\n

I tu je do\u0161lo do zna\u010dajnog napretka pa su u skladu s Vladinim Programom stambenog zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica na podru\u010dju Petrinje, Gline i Siska zatvorena sva kontejnerska naselja i zbrinute 404 osobe. U Sisku jo\u0161 47 osoba smje\u0161tenih u dvije modularne zgrade \u010deka preseljenje u energetski visoko u\u010dinkovite ku\u0107e.<\/p>\n

Ukupno je 1.309 osoba s podru\u010dja Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije preseljeno iz kontejnera u neki model adekvatnijeg smje\u0161taja. Mnogi zbog \u017eivotinja o kojima brinu ne pristaju na preseljenje pa je za njih izgra\u0111eno 140 energetski visoko u\u010dinkovitih ku\u0107a koje se postavljaju u dvori\u0161ta umjesto kontejnera. Sufinanciranjem najamnine i privremenog smje\u0161taja omogu\u0107eno je zbrinjavanje 2.048 osoba \u010dije su nekretnine stradale u potresima, za \u0161to je ispla\u0107eno 13,1 milijuna eura. Korisnicima privremenog smje\u0161taja subvencioniraju se re\u017eijski tro\u0161kovi u iznosu do 160 eura, za \u0161to je do sada ispla\u0107eno 621 tisu\u0107a eura, a mjeru koristi 618 ku\u0107anstava.<\/p>\n

Na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije izgra\u0111eno je i 12 vi\u0161estambenih zgrada – osam u Petrinji i \u010detiri u Glini s ukupno 180 stanova. Pravo na smje\u0161taj u ove stanove imaju stradalnici koji su imali stanarsko pravo odnosno \u017eivjeli u dr\u017eavnim nekretninama i to u vidu najmanje petogodi\u0161njeg najma i s mogu\u0107no\u0161\u0107u otkupa po povoljnijim uvjetima te oni koji \u010dekaju obnovu vlastitih nekretnina do dovr\u0161etka obnove.<\/p>\n

U gradnji je jo\u0161 osam zgrada u Gvozdu, Topuskom, Glini i Dvoru, koje bi trebale biti dovr\u0161ene sredinom 2024. godine. Pored toga, na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije planira se gradnja jo\u0161 36 vi\u0161estambenih zgrada sa 666 stanova. Zavr\u0161ena je i 131 monta\u017ena ku\u0107a za privremeni smje\u0161taj gra\u0111ana koji imaju pravo na obnovu, a koje \u0107e se kasnije koristiti za pro\u0161irenje domova za starije u Petrinji i Glini. Jo\u0161 35 takvih monta\u017enih ku\u0107a grade se u Sisku. Za naselje Petrinia u Petrinji donesene su odluke za privremeno kori\u0161tenje za 41 ku\u0107u u nizu, a useljenje treba uslijediti nakon potpisivanja ugovora s korisnicima.<\/p>\n

Ure\u0111eno je i opremljeno 167 dr\u017eavnih stanova, najvi\u0161e u Zagrebu i Karlovcu, koji se tako\u0111er koriste za privremeni smje\u0161taj gra\u0111ana kojima obnova njihovih vlastitih domova jo\u0161 nije zavr\u0161ila.<\/p>\n

Pritu\u017ebe stradalnika kontejnerskih naselja, kao i modularnih objekata u Sisku, ve\u0107inom su se odnosile na probleme sa stambenim zbrinjavanjem onih koji su prije potresa \u017eivjeli u stanovima u privatnom vlasni\u0161tvu te nemaju pravo na obnovu, jer nemaju vlastitih nekretnina, ali od dr\u017eave o\u010dekuju pomo\u0107. Gotovo svi, neovisno jesu li vlasnici o\u0161te\u0107enih nekretnina ili podstanari, \u017ealili su se da nemaju informacije \u0161to \u0107e s njima biti, koji su kriteriji za zbrinjavanje te ukoliko ga ostvare, na koje \u0107e se razdoblje odnositi.<\/p>\n

U postupcima smo utvrdili da je u procesu iseljenja iz kontejnerskih naselja MPUGDI sura\u0111ivalo s tijelima JLP(R)S-a, HCK-om te HZSR. Zajedno su obilazili korisnike i utvr\u0111ivali potrebe i na\u010dine privremenog stambenog zbrinjavanja te mogu\u0107nosti ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi, a brinuli su se i o prijevozu osoba i stvari. Tako bi, prema informacijama MPUGDI-a, svi na\u0161i pritu\u017eitelji trebali biti zbrinuti – neki su ostvarili pravo na sufinanciranje najamnine, nekima je obnova zavr\u0161ena, a neki \u010dekaju rje\u0161avanje zahtjeva za smje\u0161taj u ku\u0107e u Sisku.<\/p>\n

U neizvjesnosti je i dio Zagrep\u010dana koji su zbrinuti u Hostelu Arena mobiliziranom nakon potresa, a smje\u0161taj im se financirao iz Fonda solidarnosti. Oni, kao i stradalnici iz kontejnerskih naselja, nikada nisu dobili akt kojim bi se utvr\u0111ivalo pravo na smje\u0161taj, rok zbrinjavanja i kojim bi bio propisan pravni lijek, na \u0161to je pu\u010dka pravobraniteljica ukazivala MPUGDI-u. Dio stradalnika se iz Hostela preselio u dr\u017eavne i gradske stanove, domove umirovljenika ili u privatne stanove pa im se sufinancira smje\u0161taj.<\/p>\n

U studenome 2023. godine i zbog demobilizacije Hostela 31. prosinca 2023. najavljeno je iseljavanje i preostalih 146 osoba. Mahom je rije\u010d o gra\u0111anima koji su prije potresa bili podstanari u privatnim stanovima ili za\u0161ti\u0107eni najmoprimci koji iz razli\u010ditih razloga nisu ostvarili svoja prava temeljna na tom statusu. Imaju prihode (naj\u010de\u0161\u0107e mirovinu), no oni nisu dovoljni za pla\u0107anje tr\u017ei\u0161nog najma pa su tako postali nova kategorija potrebitih. Stoga je pu\u010dka pravobraniteljica MPUGDI te Grad Zagreb pozvala da razmotre mogu\u0107nost zbrinjavanja ove kategorija stradalnika u skladu s Izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima iz 2023. godine, odnosno po novoj gradskoj Odluci o najmu stanova. Ve\u0107ina stradalnika je iselila jer su neki ostvarili pravo na zbrinjavanje ili su se sami sna\u0161li.<\/p>\n

Po podacima Grada iz velja\u010de 2024. godine u Hostelu i uz pla\u0107anje boravi jo\u0161 \u0161est osoba, a o mogu\u0107nostima njihova zbrinjavanja i rokovima smje\u0161taja o\u010dekujemo o\u010ditovanje. Ovo nam iskustvo ponovo ukazuje kako pri zbrinjavaju stradalnicima treba izdati akt s rokovima zbrinjavanja s pravnim lijekom te jasno komunicirati informacije o duljini njihova smje\u0161taja odnosno pravima i obvezama.<\/p>\n

Tijekom srpnja 2023. godine izmijenjen je Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim podru\u010djima, u \u010diji se postupak dono\u0161enja uklju\u010dila pu\u010dka pravobraniteljica navode\u0107i kako postupci stambenog zbrinjavanja osoba koje borave u objektima organiziranog smje\u0161taja trebaju biti jasno propisani i komunicirani te je predlo\u017eila vo\u0111enje ovih postupaka po slu\u017ebenoj du\u017enosti, \u0161to je prihva\u0107eno. No nemamo podataka koliko je stradalnika zbrinuto po ovoj zakonskoj osnovi.<\/p>\n

 <\/p>\n

Komunikacija s gra\u0111anima<\/h4>\n

Prija\u0161njih smo godina u\u010destalo zaprimali pritu\u017ebe na probleme u komunikaciji gra\u0111ana sa slu\u017ebenicima nadle\u017enih tijela pa je pu\u010dka pravobraniteljica ukazivala kako komunikacija prema stradalnicima mora biti jasna, prilago\u0111ena razli\u010ditoj dobi, obrazovanju te imovnom statusu koji ne predmnijeva uvijek dostupan pristup elektroni\u010dkoj komunikaciji. Pri dono\u0161enju novog Zakona o obnovi te u Izvje\u0161\u0107u za 2022. godinu<\/a> preporu\u010dila je MPUGDI-u izradu info grafike sa \u0161to jasnije opisanom procedurom obnove te letaka s uputama o koracima, rokovima, potrebnoj dokumentaciji i na\u010dinima kori\u0161tenja pravnih lijekova u pojedinim postupcima, koja je usvojena.<\/p>\n

U svibnju 2023. je izra\u0111ena mre\u017ena aplikacija s informacijama o trenutnom statusu obnove za sve lokacije za koje je zatra\u017eena obnova, a mogu\u0107e ih je pretra\u017eivati po adresi i OIB-u podnositelja zahtjeva. Izdan je i Vodi\u010d kroz obnovu i samoobnovu, a brojne se informacije mogu prona\u0107i na posebnoj stranici https:\/\/obnavljamo.hr\/<\/a>.<\/p>\n

Primjetan je i ve\u0107i broj obilazaka djelatnika MPUGDI-a pogo\u0111enih podru\u010dja i lokacija obnove obiteljskih ku\u0107a i zgrada u izgradnji, a u Zagrebu, Sisku, Petrinji i Glini odr\u017eane su tribine o samoobnovi, a obnova je tema i brojnih medijskih nastupa.<\/p>\n

No koliko je va\u017eno precizno komunicirati o pravima i obvezama pokazuje situacija i spor oko primjene propisa i (ne)mogu\u0107nosti ostvarivanja prava po povoljnijem propisu, koji je velikim dijelom nastao zbog problema u komunikaciji. Naime, u listopadu 2021. godine pritu\u017eitelji\u010dina obitelj dobila je Odluku o obnovi, odnosno o gradnji zamjenske obiteljske ku\u0107e koja je zbog odricanja prava na pravni lijek odmah postala pravomo\u0107na.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu je donesen novi Zakon o obnovi kojim se propisuje da \u0107e se postupci pokrenuti po ranijem Zakona o obnovi (NN 102\/20, 10\/21 i 117\/21) dovr\u0161iti po odredbama novog Zakona ako je povoljniji za stranku. Radovi na obnovi jo\u0161 nisu zapo\u010deli, a u obitelji se u me\u0111uvremenu rodilo dvoje djece \u010dime im se uve\u0107alo pravo na obnavljanu kvadraturu pa je obitelj krenula prikupljati informacije mo\u017ee li zamijeniti model obnove. Poha\u0111ali su tribine o novom Zakonu, pratili radijske emisije i komunicirali sa slu\u017ebenicima MPUGDI te na kraju podnijeli zahtjev za nov\u010danu pomo\u0107 i kaparili ku\u0107u koja im odgovara.<\/p>\n

No njihov je zahtjev odbijen uz obrazlo\u017eenje da je o obnovi ve\u0107 pravomo\u0107no odlu\u010deno Odlukom pa im je prijeti gubitak kapare. Pritu\u017eiteljica je upitala kako je to mogu\u0107e, pozivaju\u0107i se i na javno dostupnu snimku s tribine u Petrinji na kojoj slu\u017ebenici govore o mogu\u0107nosti zamjene modela usprkos postoje\u0107oj Odluci.<\/p>\n

Problem je nastao zbog nesporazuma oko termina Odluka o obnovi. Naime, treba razlikovati Odluke o obnovi ovisno po kojem su propisu donesene. Tako prema Zakonu o obnovi (NN 102\/20 i 10\/21) Odluke imaju snagu upravnog akta u smislu Zakona o op\u0107em upravnom postupku, dok po izmjenama Zakona o obnovi (NN 117\/21) Odluke o obnovi nisu imale snagu upravnog akta ve\u0107 je njima MPUGDI tada\u0161njem SDUOZS-u i Fondu za obnovu nalagalo poduzimanje radnji radi provo\u0111enja obnove (utvr\u0111ivanja stupnja o\u0161te\u0107enja), a o pravu na obnovu se odlu\u010divalo Rje\u0161enjem.<\/p>\n

U konkretnom slu\u010daju nije bilo mogu\u0107e primijeniti novi Zakon jer je postupak pravomo\u0107no dovr\u0161en upravnim aktom imena Odluka o obnovi po prvom Zakonu, dok su se informacije o mogu\u0107nosti prelaska na samoobnovu, odnosno druge modele obnove, odnosile na Odluku o obnovi koja nije imala svojstvo upravno akta ve\u0107 upute\/naloga SDUOSZ-u o provo\u0111enju odre\u0111enih radnji, \u0161to u komunikaciji nije bilo jasno razlikovano i zbog \u010dega su nastali ozbiljni problemi, radi kojih je pritu\u017eiteljica pokrenula upravni spor.<\/p>\n

Za prikaz problema va\u017eno je naglasiti kako su pritu\u017eiteljica i njezin suprug obrazovane i zaposlene osobe mla\u0111e \u017eivotne dobe, dakle kategorija gra\u0111ana koja se slu\u017ei ra\u010dunalom a ipak se nalaze u ovoj nezavidnoj situaciji, pa mo\u017eemo zamisliti kako je o ovako zahtjevnim procesima i temama te\u0161ko komunicirati osobama starije \u017eivotne dobi ili naru\u0161enog zdravstvenog stanja i koje nemaju pristup ra\u010dunalu.<\/p>\n

Praksa u kojoj se unutar propisa, koji se u kratkom vremenu mijenjao vi\u0161e puta, koristi ista terminologija za akte razli\u010dite pravne snage pridonosi pravnoj nesigurnosti i dodatno produbljuje nepovjerenje gra\u0111ana u institucije, na \u0161to ubudu\u0107e treba obratiti posebnu pozornost. Zbog svega je va\u017eno da Ministarstvo prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine te udruge pru\u017eateljice pravne pomo\u0107i ulo\u017ee dodatnu pa\u017enju prilikom pru\u017eanja informacija o obnovi i stambenom zbrinjavanju, imaju\u0107i u vidu da gra\u0111ani ne raspola\u017eu specifi\u010dnim znanjima i terminologijom te da komunikaciju prilagode dobi, obrazovanju, zdravstvenom stanju i drugim karakteristikama pojedinaca.<\/p>\n

Nadalje, akti koje donosi Hrvatski sabor trebaju biti uskla\u0111eni s Jedinstvenim metodolo\u0161ko-nomotehni\u010dkim pravilima za izradu akata. Posljedi\u010dno, u propisu se trebaju koristi jasni izri\u010daji (terminologija), sa \u0161to manje odstupanja od uobi\u010dajenog zna\u010denja u odnosu na pravni i stru\u010dni smisao. Upotreba rije\u010di (terminologije, izraza, pojmova i sl.) treba biti jedinstvena s ve\u0107 utvr\u0111enim pravnim zna\u010denjem, \u0161to zna\u010di da se istodobno ne koriste sinonimi. U cijelom tekstu propisa upotreba jednog izri\u010daja (terminologije) mora biti dosljedna, vode\u0107i ra\u010duna i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu.<\/p>\n

 <\/p>\n

Pristup pravima i uslugama<\/h4>\n

U kontekstu revitalizacije Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije nakon potresa, navodimo kako su klju\u010dni problemi i dalje u nedostupnosti institucija zbog prometne udaljenosti i nepovezanosti s op\u0107inskim ili gradskim sredi\u0161tem, pa stanovnici vrlo te\u0161ko dolaze do zdravstvenih, socijalnih i ostalih ustanova i usluga.<\/p>\n

Na podru\u010dju Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije brojna naselja Petrinje i Gline nisu spojena na javnu vodoopskrbu pa se stanovnici pitkom vodom opskrbljuju iz bunara ili lokalnih vodovoda, pri \u010demu voda \u010desto nije zdravstveno ispravna. Tijekom 2023. godine asanirano je 537 bunara, interes je velik i jo\u0161 je 500 zahtjeva u obradi, a zbog lo\u0161eg stanja podzemnih voda uzrokovanog potresima ve\u0107ina bunara asanira se vi\u0161e puta.<\/p>\n

Ljetne su\u0161e su posebno pogodile poljoprivrednike i sto\u010dare, pa je HCK bilje\u017eio pove\u0107anu potra\u017enju za vodom tijekom ljetnih mjeseci, ali i nakon poplava u svibnju 2023. godine. Ukupno je podijeljeno 117.540 litara vode. Sukladno prioritetima iz Vi\u0161egodi\u0161njeg programa gradnje komunalnih vodnih gra\u0111evina za razdoblje do 2030. godine te u okviru NPOO, za podru\u010dje Banovine su ugovorena sredstva i zapo\u010deli su radovi na projektima javne vodoopskrbe u vrijednosti preko 13 milijuna eura, koji bi trebali bi biti zavr\u0161eni tijekom 2024. godine. Hrvatske vode navode da se sufinanciraju i projekti javne odvodnje, \u0161to je tako\u0111er nu\u017eno za revitalizaciju ovog podru\u010dja.<\/p>\n

Od 2021. do 2023. godine izgra\u0111eno je 230 novih transformatorskih stanica na podru\u010dju Elektre Sisak, sanirani su brojni dalekovodi i niskonaponske mre\u017ee, a saniraju se i neki elektroenergetski objekti. U obnovu elektroenergetske infrastrukture ukupno je ulo\u017eeno cca 17,5 milijuna eura. Vlada RH je nastavila otpisivati potra\u017eivanja za energente na podru\u010dju na kojem je progla\u0161ena katastrofa i tijekom 2023. godine, \u010dime je ispunjena na\u0161a preporuka iz 2022. godine.<\/p>\n

Pritu\u017ebe pu\u010dkoj pravobraniteljici vezane su uz otpis potra\u017eivanja odnosno dostavu ra\u010duna za isporu\u010denu elektri\u010dnu energiju krajnjim kupcima kategorije ku\u0107anstvo bez oznake otpisa. Iz HEP-a navode kako postupak evidentiranja prava, odnosno uparivanja dostavljenih podataka s evidencijom obra\u010dunskih mjernih mjesta i korisnika mre\u017ee u HEP Operatoru svaki mjesec zahtijeva odre\u0111eno vrijeme, pa su mogu\u0107a manja ka\u0161njenja u dostavi obra\u010dunskih mjernih podataka opskrbljiva\u010dima.<\/p>\n

Masovni unos oznake za otpis obavlja se centralno pa se doga\u0111a da se i nakon o\u010ditanja brojila izdaju ra\u010duni bez oznake za otpis, no storniraju se i izra\u0111uju se novi. Problem nastaje kada ovakve ra\u010dune dobiju osobe starije \u017eivotne dobi, koje ih odmah zbog straha od ovrha podmiruju.<\/p>\n

Mjera otpisa potra\u017eivanja i naknade za elektri\u010dnu i toplinsku energiju isporu\u010denu krajnjim kupcima na potresom pogo\u0111enim podru\u010djima nastavlja se do 30. lipnja 2024. za kupce iz kategorije ku\u0107anstvo, stoga preporu\u010damo Hrvatskoj elektroprivredi d.d. ulaganje dodatnog napora u pobolj\u0161anje poslovnih procesa kojim bi se omogu\u0107ila dostava ra\u010duna s oznakom za otpis stradalnicima potresa koji ostvaruju ovo pravo.<\/p>\n

No imaju\u0107i u vidu ne samo posljedice potresa zbog kojih su mnogi ugro\u017eene egzistencije dodatno osiroma\u0161ili, ve\u0107 i inflaciju i poreme\u0107aje na tr\u017ei\u0161tu energenata, preporu\u010damo Vladi RH nastavak mjere otpisa potra\u017eivanja za energente na podru\u010dju na kojima je progla\u0161ena katastrofa.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 66.<\/strong><\/span><\/p>\n

Hrvatskoj elektroprivredi d.d., da stradalnicima potresa koji ostvaruju pravo na otpis potra\u017eivanja dostavlja ra\u010dune na kojima je nazna\u010den otpis<\/span><\/p>\n

Preporuka 67. (ponovljena)<\/strong><\/span><\/p>\n

Vladi Republike Hrvatske, da nastavi s provedbom mjere otpisa potra\u017eivanja za energente na podru\u010dju na kojem je progla\u0161ena katastrofa<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Pristup pravnoj pomo\u0107i i odvjetnicima mnogima je nedostupan zbog raznih razloga, naj\u010de\u0161\u0107e manjka financijskih sredstava, pa je funkcionalan sustav besplatne pravne pomo\u0107i neophodan, \u0161to se pokazuje i u postupcima vezanim uz obnovu nakon potresa. Stoga, kao i PGP, na\u0161a anti-diskriminacijska kontakt to\u010dka, pozitivnim ocjenjujemo pove\u0107anje ukupnog iznosa sredstva za projekte pru\u017eanja primarne pravne pomo\u0107i za 100% u odnosu na 2022. godinu, kao i pojedina\u010dnih iznosa koji se dodjeljuju pojedinim projektima.<\/p>\n

Dugotrajne posljedice katastrofe i \u017eivot u neadekvatnim uvjetima, neizvjesnost i strah, sve nakon epidemije COVID-a, ostavile su zna\u010dajne posljedice na mentalno zdravlje stradalnika. Stoga je u Izvje\u0161\u0107u za 2022. godinu<\/a> pu\u010dka pravobraniteljica ponovila preporuku HCK-u, o nastavku provo\u0111enja programa psihosocijalne podr\u0161ke u organiziranim smje\u0161tajima, a prema mogu\u0107nostima i u domovima stradalnika. Preporuka je prihva\u0107ena pa se program psihosocijalne podr\u0161ke najranjivijim skupinama, osobama u organiziranom smje\u0161taju, starijima u te\u0161ko dostupnim i izoliranim podru\u010djima Sisa\u010dko-moslava\u010dke \u017eupanije provodio do 31. o\u017eujka 2023. godine, a zbog nedostatka sredstava za kontinuiranu provedbu psihosocijalne podr\u0161ke i postupnog raseljavanja osoba iz organiziranih smje\u0161taja gradska dru\u0161tva nastavila su organizirati razli\u010dite socijalne aktivnosti sukladno svojim kapacitetima i resursima.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu:<\/a><\/h4>\n

Pravo na zdravlje<\/a>, Prava starijih osoba<\/a>, Mladi<\/a>, Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, Imovinskopravni odnosi<\/a>\u00a0i Branitelji ljudskih prava<\/a>.<\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023., godinu koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o problemima vezanima uz utjecaj potresa na ljudska prava mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. \u201eja […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[1946,1847],"class_list":["post-21341","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-obnova","tag-stambeno-zbrinjavanje"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21341"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21341\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22436,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21341\/revisions\/22436"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}