{"id":21337,"date":"2024-04-03T16:08:11","date_gmt":"2024-04-03T14:08:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18473"},"modified":"2025-09-30T16:33:40","modified_gmt":"2025-09-30T14:33:40","slug":"pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/pravo-na-obrazovanje-i-diskriminacija-temeljem-obrazovanja-2023\/","title":{"rendered":"Pravo na obrazovanje i diskriminacija temeljem obrazovanja"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h4>\n

Vi\u0161e o temama vezanima uz obrazovanje mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/h4>\n
\n

Premda bi obrazovanje, kao klju\u010d razvoja svakog dru\u0161tva, trebalo\u00a0 biti dostupno svima, i dalje se bilje\u017ee obrazovne nejednakosti na svim njegovim razinama. Skupine u nepovoljnijem polo\u017eaju, poput mladih iz socijalno depriviranih obitelji, iz udaljenih ruralnih sredina i s otoka ili pripadnika nekih manjina, imaju ote\u017ean pristup obrazovanju u kojem ostvaruju i slabije rezultate, \u0161to dugoro\u010dno utje\u010de na njihovo dru\u0161tveno pozicioniranje, ali i na napredak dru\u0161tva u cjelini.<\/p>\n

Prepoznaju to i nacionalni strate\u0161ki dokumenti poput Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. te Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine. Pri tome, ukazujemo kako se osnovno\u0161kolskim i srednjo\u0161kolskim obrazovanjem primarno bavi pravobraniteljica za djecu, dok se pu\u010dka pravobraniteljica bavi visokim obrazovanjem i cjelo\u017eivotnim obrazovanjem.<\/p>\n

Prema prikazu prvih rezultata za Hrvatsku na temelju istra\u017eivanja EUROSTUDENT VIII, provedenog u 2022. godini, bilje\u017ei se pad broja osoba koje upisuju tercijarno obrazovanje te blagi rast broja studenta koji studiraju u statusu redovnih studenta. Pri tome \u010detiri velika sveu\u010dili\u0161ta (Zagreb, Rijeka, Split i Osijek) obrazuju 2\/3 studenata u RH.\u00a0 Istra\u017eivanje je pokazalo da je jedan od najve\u0107ih izdataka za studente tro\u0161ak smje\u0161taja.<\/p>\n

Prema istra\u017eivanju u studentskim domovima \u017eivjelo ih je 11,8%, znatno vi\u0161e nego 2013. godine kada ih je u domovima \u017eivjelo 8%, dok ih je u iznajmljenim stanovima \u017eivjelo 26,4%. Zna\u010dajan porast cijena najma privatnih stanova znatno utje\u010de na studentski standard, a mo\u017ee utjecati i na odluku o napu\u0161tanju studija. Va\u017ean tro\u0161ak za studente je i prehrana, koja je tako\u0111er poskupjela. Prema preliminarnim podacima istra\u017eivanja EUROSTUDENT VIII, ukupni semestralni tro\u0161ak je porastao 22,1%, \u0161to ukazuje na va\u017enost razvijanja mjera za studente slabijeg imovnog stanja.<\/p>\n

U adresiranju tog problema trebao bi pomo\u0107i i\u00a0 Plan mjera za unaprje\u0111enje socijalne dimenzije visokog obrazovanja za razdoblje 2023. – 2025. kojeg je usvojila Nacionalna skupina za unaprje\u0111enje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Ovaj dokument sadr\u017ei deset na\u010dela i smjernica koje bi trebale poslu\u017eiti kao preporuke visokim u\u010dili\u0161tima, institucijama u obrazovanju i osposobljavanju, tijelima dr\u017eavne uprave te relevantnim OCD-ima za unaprje\u0111enje pristupa visokom obrazovanju studentima u nepovoljnijem polo\u017eaju visokom obrazovanju.<\/p>\n

2023. godinu obilje\u017eila je primjena novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je stupio na snagu krajem 2022. godine. U cilju strukturne reforme sustava obrazovanja usvojene su i izmjene i dopune drugih propisa va\u017enih za sustav obrazovanja, a pu\u010dka pravobraniteljica se uklju\u010dila u e-savjetovanje o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli, Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o Dr\u017eavnoj maturi i drugih propisa kojima se ure\u0111uje podru\u010dje obrazovanja. Pri tome je velik broj primjedbi koje smo uputili primljen na znanje ili je odbijen.<\/p>\n

Primjerice kod Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli ukazali smo da davanjem ovlasti osniva\u010dima \u0161kolskih ustanova na odre\u0111ivanje upisnih podru\u010dja ostaje nejasno kako \u0107e se sprije\u010diti da neki dijelovi RH ostanu nepokriveni osnovno\u0161kolskim obrazovanjem, jer ih primjerice niti jedan osniva\u010d nije naveo me\u0111u svojim upisnim podru\u010djima ili suprotno tome, da isto podru\u010dje navedu dva osniva\u010da.<\/p>\n

Osim toga, ako je odluka o upisnom podru\u010dju pojedine osnovne \u0161kole isklju\u010divo odgovornost JLP(R)S, mo\u017ee se dogoditi da neka naselja (npr. naselja u kojima \u017eive Romi), neovisno o udaljenosti, pripadnu upisnom podru\u010dju jedne \u0161kole koja \u0107e slijedom toga biti etni\u010dki segregirana, ili da neki osniva\u010di odbiju navesti odre\u0111eno podru\u010dje kao upisno podru\u010dje neke osnovne \u0161kole, iako bi mu po udaljenosti i lokaciji trebalo pripasti.<\/p>\n

Izmjene ZOOS\u0160-a odnosile su i na zapo\u0161ljavanje umirovljenika u osnovnim i srednjim \u0161kolama na radnom mjestu u\u010ditelja i nastavnika. S obzirom da smo s aspekta mogu\u0107e dobne diskriminacije ukazivali na potrebu uskla\u0111ivanja ZOOOS\u0160-a s odredbom \u010dl. 99. Zakona o mirovinskom osiguranju, pozdravljamo navedenu izmjenu.<\/p>\n

No iz predlo\u017eene odredbe kao niti iz njenog obrazlo\u017eenja i dalje nije razvidno radi li se o zapo\u0161ljavanju umirovljenih prosvjetnih radnika na pola radnog vremena i bez gubitka prava na isplatu mirovine, ili je rije\u010d o ponovnom zapo\u0161ljavanju uz mirovanje mirovine. Stoga, uz uva\u017eavanje svih specifi\u010dnosti odgojno obrazovnog rada s djecom i mladima, predla\u017eemo jasno propisati uvjete zapo\u0161ljavanja \u0161kolskih djelatnika starijih od 65 godina \u017eivota u sustavu odgoja i obrazovanja.<\/p>\n

U kontekstu obrazovanja va\u017eno je promicati cjelo\u017eivotno obrazovanje. Prema podacima iz Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja usvojenog u o\u017eujku 2023. godine, RH ima jednu od najni\u017eih stopa sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih u EU-u, posebice me\u0111u niskokvalificiranim, starijim, ruralnim i dugotrajno nezaposlenim stanovni\u0161tvom, a podzastupljene su i osobe s invaliditetom i pripadnici romske nacionalne manjine.<\/p>\n

Dok je 2020. godine EU prosjek odraslih koji sudjeluju u obrazovanju iznosio 9,2%, u RH je svega 3,2% odraslih osoba sudjelovalo u prethodnom mjesecu u nekom obliku formalnog i neformalnog obrazovanja. To potvr\u0111uje i Mre\u017ea za cjelo\u017eivotno u\u010denje za sve, koja navodi da je u RH nejednakost u pristupu obrazovanju odraslih izra\u017eenija nego na razini EU.<\/p>\n

Jedna od glavnih prepreka sudjelovanja u obrazovanju odraslih jest novac, a bilje\u017ei se i nedostupnost razli\u010ditih programa u rje\u0111e naseljenim i ruralnim podru\u010djima. Ukazuje se i na izostanak u\u010dinkovitog informiranja javnosti o mogu\u0107nostima obrazovanja odraslih, a dio problema je i neprepoznavanje i neprihva\u0107anje tako ste\u010denih kvalifikacija, o \u010demu smo pisali prethodnih godina.<\/p>\n

U dijelu pritu\u017ebi se ukazuje da i dalje postoje problemi u priznavanju inozemnih stru\u010dnih kvalifikacija od strane strukovnih komora, i to ne samo onih u zdravstvu. Zaprimili smo pritu\u017ebu fizioterapeutske tehni\u010darke koja je po zavr\u0161etku srednjo\u0161kolskog obrazovanja odradila pripravni\u010dki sta\u017e, polo\u017eila stru\u010dni ispit te postala \u010dlanica Hrvatske komore fizioterapeuta. Nakon zavr\u0161etka prijediplomskog studija fizioterapije i stjecanja stru\u010dnog naziva prvostupnice fizioterapije, odbijen joj je zahtjev za izdavanje nove licence bez ponovnog pripravni\u0161tva i polaganja stru\u010dnog ispita, \u0161to nije u skladu s Pravilnikom o pripravni\u010dkom sta\u017eu zdravstvenih radnika koji predvi\u0111a jedinstveni program pripravni\u010dkog sta\u017ea, jednaki op\u0107i dio stru\u010dnog ispita i isti sadr\u017eaj posebnog dijela stru\u010dnog ispita za fizioterapeutske tehni\u010dare i stru\u010dne prvostupnike fizioterapije.<\/p>\n

S obzirom da poseban program pripravni\u010dkog sta\u017ea i sadr\u017eaj stru\u010dnog ispita za prvostupnika fizioterapije niti ne postoji, HKF je trebala bez postavljanja dodatnih uvjeta izdati odobrenje za samostalan rad u zavr\u0161enoj razini obrazovanja. No prema nama dostupnim informacijama HKF nije postupila u skladu s obvezuju\u0107im nalogom MZ-a da svim prvostupnicima fizioterapije koji su ve\u0107 odradili pripravni\u010dki sta\u017e i polo\u017eili stru\u010dni ispit kao fizioterapeutski tehni\u010dari, izda odobrenje za samostalni rad.<\/p>\n

U pogledu priznavanja inozemne visoko\u0161kolske kvalifikacije ste\u010dene na medicinskom fakultetu u zemlji koja nije \u010dlanica EU, u pritu\u017ebama se otvara pitanje visokih cijena dopunske mjere razdoblja prilagodbe u postupku pri HLK. S obzirom da je potrebno platiti vi\u0161e od 3.500 eura za poha\u0111anje nastave i polaganje ispita u sklopu dopunske mjere razdoblja prilagodbe, mjera trenutno nije dostupna nezaposlenim osobama slabijeg imovnog stanja, poput pritu\u017eitelja koji je osoba pod me\u0111unarodnom za\u0161titom. Ipak, va\u017eno je navesti da osim ove mjere osoba ima na raspolaganju i drugu mjeru, odnosno mogu\u0107nost provjere sposobnosti, \u0161to u slu\u010daju medicine iznosi 332 eura.<\/p>\n

Osim cijene, u pritu\u017ebama se ukazuje i na dugotrajnost postupka priznavanja inozemne visoko\u0161kolske kvalifikacije. Tako smo zaprimili nekoliko pritu\u017ebi zbog vi\u0161egodi\u0161njeg \u010dekanja za provedbu dopunske mjere razdoblja prilagodbe i, posljedi\u010dno, dugotrajnost postupka priznavanja inozemne visoko\u0161kolske kvalifikacije doktora dentalne medicine.<\/p>\n

Kako je dopunsku mjeru razdoblja prilagodbe mogu\u0107e obaviti u samo tri zdravstvene obrazovne ustanove u RH, dinamika upu\u0107ivanja prijavljenih kandidata na provedbu mjere ovisi o dostupnim kvotama odnosno dostupnosti medicinsko-tehni\u010dke opreme, stru\u010dnjaka za provedbu nadzora i prostora za obavljanje redovne nastave i prakse. Prosje\u010dno se godi\u0161nje na obavljanje dopunske mjere razdoblja prilagodbe upu\u0107uje kronolo\u0161kim redom sedam kandidata. Prema o\u010ditovanju HKDM-a, prosje\u010dno \u010dekanje po\u010detka provedbe dopunske mjere razdoblja prilagodbe je \u010detiri godine, \u0161to znatno odga\u0111a uklju\u010divanje u svijet rada i negativno utje\u010de na egzistenciju korisnika mjere.<\/p>\n

Zaprimili smo i nekoliko pritu\u017ebi zbog mogu\u0107e diskriminacije osoba koje su srednjo\u0161kolsko obrazovanje zavr\u0161ile 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a kada su ukinute gimnazije, a s radom zapo\u010deli centri usmjerenog obrazovanja. Kako formalno nisu zavr\u0161ile gimnaziju isklju\u010dene su iz natje\u010daja za radna mjesta za koja je uvjet zavr\u0161ena gimnazija, iako su zavr\u0161ile srednju \u0161kolu gimnazijskog programa i o tome posjeduju potvrdu. S obzirom da se to mo\u017ee promatrati i kao mogu\u0107a neizravna diskriminacija temeljem dobi, o tome vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminacije u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja<\/a>.<\/p>\n

Nadalje, Informativni pravni centar u svojem o\u010ditovanju ukazuje da se u svjedod\u017ebama koje su izdane prije 2010. godine navodi podatak o narodnosti, \u0161to mo\u017ee dovesti do stigmatizacije i diskriminacije temeljem nacionalne pripadnosti, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u poglavlju o diskriminaciji temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>:<\/h4>\n

Pravo na adekvatno stanovanje<\/a>, Pravo na zdravlje<\/a>, Pravo na rad<\/a>, Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Mladi<\/a>, Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a>, Prava nacionalnih manjina<\/a> i Diskriminacija temeljem rasnog ili etni\u010dkog podrijetla<\/a>.<\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o temama vezanima uz obrazovanje mo\u017eete doznati i u brojnim drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Premda bi obrazovanje, kao klju\u010d […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[1873,1836,1288],"class_list":["post-21337","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-mladi","tag-obrazovanje","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21337","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21337"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21337\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22439,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21337\/revisions\/22439"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21337"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21337"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21337"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}