2023. godinu obilje\u017eilo je dono\u0161enje strate\u0161kog dokumenta za mlade, kao i zakonodavne izmjene usmjerene na participaciju mladih, ali i izazovi u ostvarivanju njihovih prava, uklju\u010duju\u0107i i u vezi stanovanja. Pove\u0107ana je svijest o va\u017enosti mentalnog zdravlja mladih. Gra\u0111anski odgoj i obrazovanje za ljudska prava jo\u0161 uvijek nisu za\u017eivjeli u obrazovnom sustavu, \u0161to utje\u010de i na njihovo uklju\u010divanje u politi\u010dki \u017eivot.<\/p>\n
Nakon \u0161est godina bez ovoga va\u017enog strate\u0161kog dokumenta, 2023. godine je usvojen Nacionalni program za mlade za razdoblje do 2025. godine<\/a>, \u0161to je bila i preporuka iz Izvje\u0161\u0107a za 2022. godinu<\/a>. Iako pozdravljamo njegovo dono\u0161enje, u Nacionalni program nisu uklju\u010dene aktivnosti usmjerene na unapre\u0111enje izobrazbe osoba koje rade s mladima i one usmjerene na ja\u010danje gra\u0111anske pismenosti i obrazovanja mladih za ljudska prava. Nadalje, godinu su obilje\u017eile i izmjene i dopune Zakona o savjetima mladih, jedinog zakonskog akta koji neposredno ure\u0111uje dru\u0161tvenu participaciju mladih u RH.<\/p>\n Pritom, \u010detrdeset i \u010detvero zastupnica\/ka Hrvatskoga sabora podnijelo je Ustavnom sudu RH zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti \u010dl. 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih, smatraju\u0107i da odredba kojom se propisuje imenovanje Nacionalnog savjeta mladih RH kr\u0161i ustavna prava lokalne samouprave.<\/p>\n Mladi u ruralnim sredinama su \u010de\u0161\u0107e nezaposleni<\/a>. Pritom, njih 17,6% iz ruralnih sredina, u usporedbi s 8,5% iz urbanih sredi\u0161ta, se ne obrazuje niti je zaposleno. \u010ce\u0161\u0107e su slabijeg imovnog stanja, primjerice \u010dak 29,7% \u017eivi u ku\u0107anstvima s prihodom manjim od 663,61 eura, dok je u takvoj situaciji 16,6% mladih u Zagrebu i 17,7% u regionalnim centrima. Tome djelomi\u010dno doprinosi i \u010dinjenica da mladi u ruralnim podru\u010djima, ali i na otocima, imaju ograni\u010dene mogu\u0107nosti odabira zanimanja koja se uglavnom svode na poljoprivredu i uslu\u017ene poslove u turizmu.<\/p>\n Rad na odre\u0111eno vrijeme ima posebno otegotan utjecaj na mlade. Tako na primjer Hrvatski sindikat telekomunikacija navodi da se slobodna radna mjesta u pozivnim centrima i du\u0107anima povjeravaju studentima, kojima se nakon najmanje godinu dana i uz uvjet ostvarenja zadanih ciljeva nudi mogu\u0107nost nastavka rada u statusu ustupljenog radnika. Nakon tri godine takvog rada, i uz izvrsne rezultate, mladom radniku se nudi mogu\u0107nost zasnivanja radnog odnosa na odre\u0111eno vrijeme i to na poslovima koje obavlja ve\u0107 godinama. Tek nakon protoka dodatnog roka od tri godine, uz uvjet posebno dobrih rezultata rada, takvom se radniku nudi rad na neodre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n Zbog rada na odre\u0111eno vrijeme, niskih pla\u0107a i kreditne nesposobnosti, mladi i mlade obitelji nisu u mogu\u0107nosti rije\u0161iti stambena pitanja. Uz diskriminatorni u\u010dinak Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, na \u0161to smo ukazivali u nekoliko navrata, njegovu su primjenu pratile i sumnje stru\u010dnjaka u negativan u\u010dinak jer je subvencija stambenih kredita utjecala na ozbiljan porast cijena stanova i najamnina. U takvim okolnostima stanovanje prerasta u va\u017ean problem mladih.<\/p>\n Stoga ne \u010dudi da je RH na za\u010delju EU kada je u pitanju napu\u0161tanje roditeljskog doma. Financijske mogu\u0107nosti mladih vrlo \u010desto su nedostatne za kupnju vlastitog stana, ku\u0107e ili zemlji\u0161ta, dok su uvjeti najma prete\u017eito neregulirani i nestabilni. Na ovo poku\u0161avaju odgovoriti i regionalne vlasti pa tako Karlova\u010dka \u017eupanija podupire stambeno zbrinjavanje mladih na ruralnim podru\u010djima, a sli\u010dne mjere provode i neke druge \u017eupanije.<\/p>\n Mladi danas odrastaju u okru\u017eenju definiranome novim i zahtjevnim okolnostima, koje obilje\u017eava sna\u017ena i kontinuirana digitalizacija. Pandemija i posljedice razornih potresa ostavile su traga na svima, pa tako i mladima. Eurobarometar o mentalnom zdravlju EK iz lipnja 2023. godine<\/a> navodi da 60% mladih iz RH u dobi 15-24 godine odgovara da su recentne krize imale utjecaja na njihovo mentalno zdravlje, dok ih 57% navodi da su u posljednjih 12 mjeseci imali emocionalne ili psihosocijalne pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n Istra\u017eivanje Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta u Zagrebu tijekom \u0161kolske godine 2022.\/23. na uzorku od 3.261 u\u010denika\/ca drugih razreda srednjih \u0161kola iz Osijeka, Vinkovaca, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Vara\u017edina, Velike Gorice i Zagreba, pokazalo je da ih 21% iskazuje ozbiljne depresivne simptome, 31% simptome anksioznosti, a 17% ozbiljne simptome stresa. Alarmantni su podaci prema kojima se \u010dak 21% namjerno samoranjava i nanosi si bol, isto toliko ih je barem jednom ozbiljno razmi\u0161ljalo o po\u010dinjenju samoubojstva, 14% izradilo je plan samoubojstva, dok ih je 7% poku\u0161alo po\u010diniti samoubojstvo.<\/p>\n Pritom je zabilje\u017een porast razine suicidalnosti u odnosu na prvi krug ovoga istra\u017eivanja provedenoga na istome uzorku godinu ranije. Dodatno, 77% ovih u\u010denika\/ca konzumira alkohol, 49% se opija, a preko 20% se upustilo u nasilni\u010dko pona\u0161anje poput udaranja druge osobe ili prijetnje nasiljem barem jednom tijekom \u017eivota.<\/p>\n Podaci u podru\u010dju promicanja i za\u0161tite mentalnoga zdravlja mladih govore o nedostatno dostupnoj, sustavnoj podr\u0161ci. Od svih mladih koji su sudjelovali u istra\u017eivanju Eurobarometra za RH samo ih je 9% primilo pomo\u0107 psihijatra, 7% psihologa, dok nitko nije naveo da je primio pomo\u0107 psihoterapeuta.<\/p>\n Na isto upu\u0107uju i rezultati istra\u017eivanja provedenoga od strane Foruma za slobodu odgoja u sklopu projekta \u201eLet’s Talk\u201c – rodno osjetljiv pristup mentalnom zdravlju mladih\u201d<\/a>, koje je uz fokus grupe mladih obuhvatilo i intervjue sa stru\u010dnjakinjama\/cima u podru\u010dju mentalnoga zdravlja mladih. Njime su identificirane prepreke poput dugog \u010dekanja termina, koncentracije odgovaraju\u0107ih ustanova u Zagrebu, nedostatnog financiranja podr\u0161ke, manjka osoblja i ovisnosti o projektnom financiranju studentskih savjetovali\u0161ta i udruga koje se bave mentalnim zdravljem.<\/p>\n Kona\u010dno, godinama se upozorava i na manjak specijalista dje\u010dje i adolescentne psihijatrije, kojih je, prema Provedbenome programu razvoja dje\u010dje i adolescentne psihijatrije u bolni\u010dkoj zdravstvenoj za\u0161titi u RH za razdoblje 2023.-2024.<\/a> u 2023. godini bilo 49, \u0161to nije dostatno za zadovoljavanje postoje\u0107ih potreba, a neke ih \u017eupanije niti nemaju.<\/p>\n Potrebe mladih u podru\u010dju mentalnoga zdravlja prepoznate su u strate\u0161kim dokumentima poput Strate\u0161koga okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine<\/a> i provedbenim dokumentima poput ranije spomenutog Provedbenog programa. Ipak, valja primijetiti kako Akcijski programi najavljeni Strate\u0161kim okvirom, me\u0111u kojima su i Akcijski plan za za\u0161titu mentalnog zdravlja djece i mladih, Akcijski plan za podru\u010dja unaprje\u0111enja mentalnog zdravlja, prevenciju, rano otkivanje i lije\u010denje mentalnih poreme\u0107aja, te Akcijski plan za implementaciju sustava za\u0161tite mentalnog zdravlja u zajednici, jo\u0161 nisu doneseni.<\/p>\n Provedbeni program predvi\u0111a uspostavu Neuropsihijatrijske bolnice \u201eDr. Ivan Barbot\u201c Popova\u010da kao bolni\u010dke ustanove na nacionalnom nivou za prisilni smje\u0161taj i lije\u010denje neubrojivih maloljetnih osoba, \u0161to pozdravljamo, osobito jer smo navedeni problem i adresirali u Izvje\u0161\u0107u za 2021. godinu<\/a>. S druge strane,\u00a0 unato\u010d prijedlogu koji je u javnome savjetovanju iznijelo Hrvatsko dru\u0161tvo za dje\u010dju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri Hrvatskome lije\u010dni\u010dkome zboru, da se na razini RH u sljede\u0107ih pet godina predvidi raspisivanje petnaest do dvadeset specijalizacija iz dje\u010dje i adolescentne psihijatrije godi\u0161nje, dokument kao ciljnu vrijednost za kraj 2024. godine predvi\u0111a dodatnih deset specijalizacija.<\/p>\n