{"id":21335,"date":"2024-04-03T16:01:48","date_gmt":"2024-04-03T14:01:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18469"},"modified":"2025-09-30T16:34:00","modified_gmt":"2025-09-30T14:34:00","slug":"diskriminacija-temeljem-dobi-2023","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/diskriminacija-temeljem-dobi-2023\/","title":{"rendered":"Diskriminacija temeljem dobi"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> i u interaktivnoj verziji<\/a>. <\/span><\/h4>\n

Vi\u0161e o povezanim temama mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice.<\/span><\/h4>\n
\n

Dio navedenoga u poglavlju Prava starijih osoba<\/a> mo\u017ee se dakako razmatrati i iz perspektive diskriminacije starijih osoba temeljem dobi. Pri tome su problemi starijih osoba u tom poglavlju primarno sagledavani iz perspektive ombudsmanske institucije i nacionalne institucije za ljudska prava.<\/p>\n

U ovom poglavlju se fokus, iz perspektive tijela za jednakost, stavlja na dobnu diskriminaciju, kako prikazivanjem pojedina\u010dnih slu\u010dajeva, tako i ukazivanjem na poziciju starijih osoba kao skupine u dru\u0161tvu. Pri tome je potrebno razumijevanje da je rije\u010d o heterogenoj skupini odnosno da sve starije osobe nemaju niti iste karakteristike i potrebe, no da je radi razvoja politika i propisa, osobito imaju\u0107i u vidu starenje stanovni\u0161tva, itekako potrebno sagledavati dobnu perspektivu.<\/p>\n

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje da je dob jedna od prvih stvari koje primijetimo kod drugih ljudi te se \u010desto koristi za kategorizaciju i podjelu ljudi, te ukazuje kako ageizam ima ozbiljne posljedice. Stereotipi i predrasude prema osobama starije \u017eivotne dobi dovode i do diskriminacije, \u0161to utje\u010de i na tjelesno i mentalno zdravlje te dovodi do pove\u0107ane dru\u0161tvene izolacije i usamljenosti, ve\u0107e financijske nesigurnosti i smanjuje kvalitetu \u017eivota starijih osoba.<\/p>\n

Glas starijih osoba \u010desto se ne \u010duje, a njihove potrebe nisu u dovoljnoj mjeri prepoznate. Da bi se to promijenilo neke su \u017eupanije, primjerice Krapinsko-zagorska ili Vukovarsko-srijemska, osnovale Savjet umirovljenika ili \u017eupanijski odbor za tre\u0107u \u017eivotnu dob, a na nacionalnoj razini djeluje Nacionalno vije\u0107e za umirovljenike i starije osobe s ciljem uspostavljanja socijalnog dijaloga kako bi se pobolj\u0161ali sustavi koji se bave starijim osobama.<\/p>\n

Prema dostupnim podacima, diskriminacija starijih osoba prisutna je na tr\u017ei\u0161tu rada, u zdravstvenoj za\u0161titi i socijalnoj skrbi, u pristupu dobrima i uslugama. Prema podacima Posebnog Eurobarometra 535 o diskriminaciji u EU, 34% ispitanika smatra da je diskriminacija temeljem dobi u RH ra\u0161irena. Pri tome, \u010dak 67% ispitanika iz RH smatra da lokalne vlasti ne \u010dine dovoljno na promicanju raznolikosti, 12% osje\u0107alo bi se neugodno da starija osoba bude izabrana na najvi\u0161u politi\u010dku funkciju u zemlji, a 39% bi se osje\u0107alo neugodno ako bi njihovo dijete bilo u ljubavnoj vezi sa starijom osobom.<\/p>\n

Prema istom izvoru, 34% ispitanika iz RH smatra da godine \u017eivota negativno utje\u010du na odluku o ne\u010dijem zapo\u0161ljavanju. Pri tome, stariji radnici nerijetko nastavljaju raditi i nakon umirovljenja, kada se zapo\u0161ljavaju na pola radnog vremena bez gubitka prava na isplatu mirovine. Prema podacima HZMO-a na dan 31. prosinca 2023. godine bilo je zaposleno 27.236 umirovljenika, ve\u0107ina u djelatnosti trgovine, potom stru\u010dne znanstvene i tehni\u010dke znanosti, prera\u0111iva\u010dkoj industriji, administrativnim i pomo\u0107nim uslu\u017enim djelatnosti i gra\u0111evinarstvu. Najvi\u0161e umirovljenika radilo je u Gradu Zagrebu, potom Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji, Primorsko-goranskoj \u017eupaniji, Istarskoj i Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji.<\/p>\n

Starije osobe su \u010desto suo\u010dene s problemima dostupnosti smje\u0161taja u institucijama dugotrajne skrbi, a liste \u010dekanja u nekim domovima su dulje od deset godina. Dodatni problem je pove\u0107anje cijena smje\u0161taja \u0161to velikom broju potencijalnih korisnika predstavlja nepremostivu prepreku. Stoga su pohvalne prakse nekih \u017eupanija koje sufinanciraju i smje\u0161taj u privatnim domovima za starije kao odgovor na sufinanciranje smje\u0161taja samo u decentraliziranim domovima.<\/p>\n

Istovremeno, neke \u017eupanije poja\u010dale su financijska izdvajanja za domove. Pritu\u017ebe ukazuju i na netransparentnost lista \u010dekanja, kao i odbijanje zahtjeva za smje\u0161taj zbog zdravstvenog stanja potencijalnog korisnika. S obzirom da je u posljednjem popisu stanovni\u0161tva RH registrirano 27,8% sama\u010dkih ku\u0107anstava, \u0161to je 11% vi\u0161e nego pri prethodnom popisu, va\u017eno je osmisliti mjere kako bi se skratile liste \u010dekanja.<\/p>\n

U domovima za starije sve je vidljiviji manjak radne snage, posebice njegovatelja i medicinskog osoblja te je sve izvjesnija potreba ve\u0107eg zapo\u0161ljavanja stranih radnika u domovima, \u010demu trenutno prepreku predstavljaju i duljina trajanja postupka priznavanja stranih kvalifikacija te poznavanje jezika.<\/p>\n

S druge strane, propisi trenutno ne prepoznaju dovoljno potrebe obitelji koje same brinu o svojim roditeljima, djedovima i bakama ili drugim bliskim osobama \u010dlanovima ku\u0107anstva kojima je potrebna dugotrajna i kontinuirana skrb. Naime, propisi i dalje ne omogu\u0107avaju ostvarivanje prava na bolovanje radi brige o oboljelim roditeljima ili djedovima i bakama, kao \u0161to ne omogu\u0107avaju niti stjecanje statusa njegovatelja u takvim slu\u010dajevima.<\/p>\n

Pozitive su izmjene ZOR-a kojima je osigurano pravo radnika na nepla\u0107eni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godi\u0161nje za pru\u017eanje osobne skrbi. No, isto ne omogu\u0107ava odgovaraju\u0107u brigu o starim, te\u0161ko oboljelim i nemo\u0107nim \u010dlanovima obitelji.\u00a0Stoga preporu\u010damo da se dodatno razmotri mogu\u0107nost rje\u0161avanja navedenog problema, \u0161to uklju\u010duje i omogu\u0107avanje kori\u0161tenja instituta privremene nesposobnosti za rad ili na drugi na\u010din, poput nepla\u0107enog dopusta duljeg od pet dana, mirovanja sta\u017ea i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Preporuka 36.<\/strong><\/span><\/p>\n

Ministarstvu zdravstva te Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, da razmotre na\u010dine da osobe koje su u radnom odnosu mogu brinuti o starim i nemo\u0107nim \u010dlanovima obitelji kori\u0161tenjem instituta privremene nesposobnosti za rad ili na drugi na\u010din, poput nepla\u0107enog dopusta duljeg od pet dana, mirovanja sta\u017ea i sli\u010dno<\/span><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Dodatno, prema o\u010ditovanju Caritasa osobe starije \u017eivotne dobi koje imaju vlastitu djecu \u010desto ne mogu ostvariti odre\u0111ena socijalna prava iako njihova djeca, kao obveznici uzdr\u017eavanja, nisu voljna ili \u010desto nisu u mogu\u0107nosti pomagati roditelje.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o zdravstvenoj za\u0161titi, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u zasebnom poglavlju o pravu na zdravlje<\/a>, i dalje zaprimamo pritu\u017ebe u kojima se ukazuje na uskra\u0107ivanje ili nejednako pru\u017eanje zdravstvene za\u0161tite starijima, a pritu\u017eitelji su dojma da se prema pacijentima postupalo druga\u010dije upravo zbog njihove \u017eivotne dobi. Pri posjeti lije\u010dniku zdravstveni problemi starijih osoba ponekad se umanjuju ili ignoriraju, \u0161to mo\u017ee rezultirati slabijom kvalitetom zdravstvene za\u0161tite starijim sugra\u0111anima.<\/p>\n

Na ovaj problem ukazuju i pojedina Povjerenstva za za\u0161titu prava pacijenata, pa je tako primjerice Povjerenstvo za za\u0161titu prava pacijenata Krapinsko-zagorske \u017eupanije zaprimilo\u00a0 pritu\u017ebu na lije\u010dnicu obiteljske medicine koja pacijenta visoke \u017eivotne dobi ne \u0161alje na pretrage ili lije\u010dni\u010dke kontrole, ne prilago\u0111ava doze ordiniranih lijekova i ne reagira na njegove zdravstvene tegobe.<\/p>\n

Prometna odsje\u010denost ruralnih krajeva dodatno utje\u010de na nedostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga, kao i na nemogu\u0107nost dolaska starijih osoba u tijela lokalne samouprave ili dr\u017eavne uprave, na \u0161to ukazuje i PGP Sisak. Najvi\u0161e su pogo\u0111eni stariji koji u ruralnim krajevima \u017eive sami te nemaju nikog tko bi ih obilazio i osigurao im nu\u017enu pomo\u0107. Financiranje autobusnog prijevoza za osobe tre\u0107e \u017eivotne dobi i umirovljenike olak\u0161ava mobilnost, no zbog pomanjkanja redovitih linija i prometne izoliranosti pojedinih podru\u010dja time se ne rje\u0161ava problem.<\/p>\n

Kako bi se umirovljenicima olak\u0161ala situacija zbog inflacije i ubrzanog rasta tro\u0161kova \u017eivota, tijekom 2023. godine su im u nekoliko navrata\u00a0 ispla\u0107ene jednokratne nov\u010dane potpore. Upravo na temelju na\u0161e preporuke da se nov\u010dana podr\u0161ka osigura svim umirovljenicima u riziku od siroma\u0161tva, isplata dodatka omogu\u0107ena je i onim korisnicima koji su mirovinu ostvarili u dr\u017eavama s kojima RH ima me\u0111unarodni ugovor o socijalnom osiguranju i dr\u017eavama koje primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Jednokratne nov\u010dane potpore najsiroma\u0161nijim umirovljenicima osiguravaju i neke \u017eupanije.<\/p>\n

Primjer dobre prakse je osnivanje Mirovinskih informativnih centara HZMO-a \u010dije radno vrijeme omogu\u0107ava cjelodnevnu dostupnost informacija. Stalni porast broja korisnika tih centara potvr\u0111uje potrebu njihovog osnivanja.<\/p>\n

S obzirom na uvo\u0111enje novih tehnologija i digitalizaciju svih segmenata javnog \u017eivota potrebno je posvetiti posebnu pozornost poziciji osoba starije \u017eivotne dobi. Iako neke starije osobe itekako imaju sve potrebne digitalne vje\u0161tine, potrebno je poticati digitalno opismenjavanje onih koji ih nemaju. Me\u0111utim, imaju\u0107i u vidu realnu situaciju dijela starijih osoba u RH, primjerice osoba koje \u017eive same u ruralnim podru\u010djima s izrazito malo sredstava te niti nemaju ure\u0111aj pomo\u0107u kojeg bi pristupale Internetu, potrebno je i nadalje osiguravati dostupnost javnih usluga i u tradicionalnom obliku.<\/p>\n

Prema podacima Sredi\u0161njeg dr\u017eavnog ureda za razvoj digitalnog dru\u0161tva 19,6% korisnika sustava e-gra\u0111ani su tijekom 2023. godine bile osobe starije od 65 godina. No unato\u010d tome neke starije osobe, osobito slabijeg imovinskog stanja, mogu se suo\u010diti sa zna\u010dajnim problemima pri kori\u0161tenju informati\u010dkih sustava kako zbog slabe informati\u010dke pismenosti, tako i zbog nedostupnosti opreme ili pristupa Internetu.<\/p>\n

Istra\u017eivanje Agencije EU za temeljna prava pokazalo je kako su u dana\u0161nje vrijeme digitalne vje\u0161tine i suvremeni tehnolo\u0161ki alati klju\u010dni za sudjelovanje u javnom \u017eivotu. Istovremeno, samo jedna od \u010detiri osobe u dobi od 65 do 74 godine u 27 dr\u017eava \u010dlanica EU-a ima barem osnovne digitalne vje\u0161tine. Pri tome se primjerice javna savjetovanja o zakonodavnim prijedlozima kao i prijedlozima\u00a0 javnih politika sve se \u010de\u0161\u0107e provode primarno na Internetu, pa su neke starije osobe onemogu\u0107ene u ostvarivanja svojih gra\u0111anskih prava. Za njih je cijeli spektar on-line<\/em> usluga nedostupan te i dalje ovise o dostupnosti usluga u tradicionalnim oblicima.<\/p>\n

Za pomo\u0107 nam se obratila starija gra\u0111anka koja je ukazivala na komunikaciju HEP-a d.d. neprilago\u0111enu potrebama gra\u0111ana starije \u017eivotne dobi. S obzirom da se ne koristi Internetom niti digitalnom tehnologijom, a zbog ozbiljno naru\u0161enog zdravlja ne mo\u017ee ni pisati, osu\u0111ena je na komunikaciju telefonom, koja je gotovo onemogu\u0107ena. Prema njezinim rije\u010dima na telefon se, nakon dugotrajnog \u010dekanja koje ponekad traje i vi\u0161e od sata, javljaju automati koji ju upu\u0107uju da se obrati e-mailom, a unaprijed snimljeni odgovori ne odgovaraju na specifi\u010dna pitanja.<\/p>\n

Zbog nemogu\u0107nosti stupanja u kontakt sa zaposlenicima HEP-a kako bi rije\u0161ila svoje probleme, osje\u0107ala se uznemirenom i diskriminatornom zbog \u017eivotne dobi, ali i zdravstvenog stanja, invaliditeta, obrazovanja i imovnog stanja. Iako smo jo\u0161 u listopadu 2023. godine zatra\u017eili odgovor HEP-a na koji je na\u010din osobama koje se ne koriste digitalnim tehnologijama i ne mogu ili ne znaju pisati osigurana dostupnost informacija, nismo ga dobili niti nakon dviju po\u017eurnica.<\/p>\n

Isti\u010demo dobru praksu MUP-a \u010diji slu\u017ebenici izlaze na adresu prebivali\u0161ta te\u0161ko pokretnih starijih osoba, osoba s invaliditetom, bolesnih i nepokretnih osoba koje ne mogu osobno predati zahtjev za izdavanje osobne iskaznice u slu\u017ebenim prostorijama, i zaprimaju zahtjev. Novu osobnu iskaznicu mogu, uz prethodnu suglasnost podnositelja, preuzeti \u010dlanovi obitelji ili im se ona uru\u010duje osobno, na adresi prebivali\u0161ta. Izlaskom na teren mogu se zaprimiti i zahtjevi za promjenu prebivali\u0161ta odnosno boravi\u0161ta te za izradu putovnice.<\/p>\n

S druge strane, pritu\u017ebe ukazuju na prakse banaka koje inzistiraju na osobnom dolasku klijenata u poslovnice radi a\u017euriranja osobnih podataka temeljem Zakona o sprje\u010davanju pranja novca i financiranja terorizma. Tako je polupokretna, 93-godi\u0161nja osoba pozvana da osobno do\u0111e u poslovnicu banke radi provjere identifikacijskih podataka, kako bi se u sklopu provedbe dubinske analize stranke provjerili i a\u017eurirali njeni identifikacijski podaci i podaci o namjeni i opsegu poslovanja.<\/p>\n

Prema informacijama koje je pritu\u017eiteljica imala, u slu\u010daju nemogu\u0107nosti dolaska mogla je punomo\u0107i ovjerenom kod javnog bilje\u017enika ovlastiti drugu osobu da u banci a\u017eurira njene podatke. Banka je u odgovoru navela da se obveza a\u017euriranja podataka odnosi na sve, no ipak ukazala i da klijent mo\u017ee po\u0161tom dostaviti popunjeni i vlastoru\u010dno potpisani obrazac Know Your Customer\u00a0 \u201eKYC upitnika\u201c. No\u00a0 ta informacija nije javno dostupna pa klijenti i \u010dlanovi njihovih obitelji \u010desto nisu upoznati s tom mogu\u0107no\u0161\u0107u.<\/p>\n

Zaklju\u010dno ukazujemo i da pristup pravima u javnom sektoru i pristup dobrima i uslugama u privatnom sektoru treba biti omogu\u0107en svima, bez dobne diskriminacije. Stoga je po\u017eeljno razvijati postupanja i prakse koje su uklju\u010dive i dobno osjetljive. Informacije, uklju\u010duju\u0107i obja\u0161njenja kako pojedina prava i usluge ostvariti te kako se za\u0161titi u slu\u010daju njihova kr\u0161enja, trebaju biti dostupne i napisane jasnim i razumljivim jezikom te ne bi smjele biti dostupne isklju\u010divo na Internetu, ve\u0107 i u tradicionalnom obliku.<\/p>\n

\n

Povezane teme u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>:<\/h4>\n

Prava starijih osoba<\/a>, Pravo na zdravlje<\/a>, Pravo na rad<\/a>, Diskriminacija pri zapo\u0161ljavanju i na radu<\/a>, Socijalna skrb: Siroma\u0161tvo i ljudska prava<\/a> i Pravo na dobro upravljanje<\/a>.<\/h4>\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023.<\/strong> mo\u017eete otvoriti u interaktivnoj verziji<\/a> i u PDF formatu<\/a>.<\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate poglavlje iz Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu i u interaktivnoj verziji. Vi\u0161e o povezanim temama mo\u017eete doznati i u drugim poglavljima Izvje\u0161\u0107a, u popisu na dnu ove stranice. Dio navedenoga u poglavlju Prava starijih osoba mo\u017ee […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[607,629,702,2091],"class_list":["post-21335","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023","tag-starije-osobe","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-zdravlje","tag-frf"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21335","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21335"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21335\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22441,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21335\/revisions\/22441"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21335"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21335"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21335"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}