{"id":21330,"date":"2024-04-02T15:58:49","date_gmt":"2024-04-02T13:58:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=18408"},"modified":"2025-09-30T16:35:00","modified_gmt":"2025-09-30T14:35:00","slug":"uvod-izvjesca-pucke-pravobraniteljice-za-2023-godinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/uvod-izvjesca-pucke-pravobraniteljice-za-2023-godinu\/","title":{"rendered":"Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu"},"content":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu<\/a>, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h4>\n
\n

Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu donosi analizu i ocjenu stanja za\u0161tite ljudskih prava i sloboda <\/strong>u Hrvatskoj te vezano za odre\u0111ene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih dru\u0161tvenih skupina. U njemu pu\u010dka pravobraniteljica upu\u0107uje 147 preporuka za otklanjanje sustavnih nedostataka i nepravilnosti koje dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava gra\u0111ana, a Izvje\u0161\u0107e sadr\u017ei i ocjenu o mjeri u kojoj su tijela postupala u skladu s ranijim preporukama pu\u010dke pravobraniteljice.<\/p>\n

Postupanje institucije odre\u0111eno je Ustavom, Zakonom o pu\u010dkom pravobranitelju, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu za spre\u010davanje mu\u010denja i drugih okrutnih, neljudskih ili poni\u017eavaju\u0107ih postupaka ili ka\u017enjavanja i Zakonom o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti.<\/p>\n

Kao opunomo\u0107enica Hrvatskog sabora<\/strong> za promicanje i za\u0161titu ljudskih prava i sloboda, pu\u010dka pravobraniteljica ovo Izvje\u0161\u0107e temelji na postupanju u predmetima <\/strong>pokrenutim po pritu\u017ebama gra\u0111ana i na vlastitu inicijativu. S obzirom da je rije\u010d o izvje\u0161\u0107u o stanju ljudskih prava, pripremljeno je i na temelju informacija koje smo za potrebe izrade Izvje\u0161\u0107a prikupili od \u0161irokog kruga dionika<\/strong> \u2013 ministarstava i drugih dr\u017eavnih tijela, \u017eupanija i gradova, organizacija civilnog dru\u0161tva, akademske zajednice, sindikata, udruga poslodavaca, strukovnih komora, vjerskih zajednica, predstavnika i vije\u0107a nacionalnih manjina. U Izvje\u0161\u0107u koristimo i informacije prikupljene tijekom terenskih obilazaka diljem Hrvatske<\/strong>, \u0161to je u 2023. obuhva\u0107alo domove za starije, zatvore, policijske postaje i pritvorske jedinice, podru\u010dja stradala potresom, romska naselja, prihvatili\u0161ta za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite, psihijatrijske bolnice, bolni\u010dke psihijatrijske odjele i ekolo\u0161ki ugro\u017eene lokacije. Izvor podataka su i znanstveni radovi, istra\u017eivanja i statisti\u010dki pokazatelji, kako iz Hrvatske, tako i oni me\u0111unarodni. Koristimo i klju\u010dne komentare i prijedloge koje smo davali u gotovo 60 javnih savjetovanja na zakone i druge propise u kojima smo sudjelovali. Izvor za Izvje\u0161\u0107e su nam i odluke Ustavnog suda i nacionalnih sudova, kao i presude Europskog suda za ljudska prava i Suda Europske unije.<\/p>\n

U 2023. godini gra\u0111ani su se naj\u010de\u0161\u0107e obra\u0107ali pu\u010dkoj pravobraniteljici<\/strong> zbog kr\u0161enja prava na zdravlje, a u tom podru\u010dju otvorena su 454 nova predmeta. Slijede pritu\u017ebe na diskriminaciju u razli\u010ditim podru\u010djima \u017eivota, radne i slu\u017ebeni\u010dke odnose, gospodarstvo i obrt te pravosu\u0111e, uklju\u010duju\u0107i i ovrhe. Postupali smo u sveukupno 6.680 predmeta, pri \u010demu je novootvorenih 4.803, \u0161to je 5.9% vi\u0161e u odnosu na godinu ranije.<\/p>\n

S obzirom na jako \u0161irok pregled podru\u010dja i tema, a istovremeno izravan kontakt s gra\u0111anima oko njihovih problema, pu\u010dka pravobraniteljica je u jedinstvenom polo\u017eaju za uo\u010diti sli\u010dne pote\u0161ko\u0107e koje se pojavljuju u brojnim tijelima javne vlasti odnosno na razini sustava. Pritu\u017ebe pokazuju da treba ulo\u017eiti dodatne napore kako bi gra\u0111ani dobili kvalitetnu javnu uslugu. Potrebno je temeljitije upoznavati gra\u0111ane o njihovim pravima i kako ih ostvariti te primjenjivati na\u010delo pomo\u0107i strankama u postupanju. Institucije trebaju unaprijediti svoju komunikaciju s gra\u0111anima kako bi bila pravovremena i kvalitetna, s obzirom na to da nerijetko dobivaju odgovore koji nisu potpuni, formalisti\u010dki su, zaka\u0161njeli, a ponekad odgovor ni ne dobiju. Kako pokazuju brojni primjeri dugotrajnosti u postupanju razli\u010ditih tijela prikazani u Izvje\u0161\u0107u, potrebno je i ubrzati postupanje. Napokon, potrebno je i unaprijediti me\u0111uresornu suradnju, kako u postupanju glede pojedina\u010dnih situacija, tako i u osmi\u0161ljavanju politika i novih strukturnih rje\u0161enja za sve gra\u0111ane. Sve su to prepreke za ostvarivanje prava na dobro upravljanje<\/strong>, kod kojeg su vidljivi neki pozitivni pomaci, no ne i dovoljni, osobito s obzirom na to da iz ovih problema proizlazi i dio nepovjerenja u institucije.<\/p>\n

Brojne su prepreke u ostvarivanju prava na zdravlje<\/strong> – pritu\u017ebe pokazuju da mnogi gra\u0111ani ote\u017eano ostvaruju zdravstvenu za\u0161titu, bilo zbog nedostupnosti zdravstvenih usluga, nedostatka lije\u010dnika, neinformiranosti, administrativnih prepreka ili zbog sustava koji ne odgovara na potrebe pacijenata. Dio gra\u0111ana ukazuje da lije\u010dnici s njima ne razgovaraju profesionalno i obazrivo. Stanovnici udaljenih mjesta i otoka strahuju da \u0107e ostati bez jedinog lije\u010dnika. Onkolo\u0161ki pacijenti svakodnevno se suo\u010davaju s listama \u010dekanja i pokvarenim dijagnosti\u010dkim aparatima. Palijativne usluge nedovoljno su dostupne, unato\u010d naporima nekih da pacijentima olak\u0161aju i omogu\u0107e dostojanstveni kraj \u017eivota. Stoga ni u 2023. godini zdravstveni sustav nije mogao adekvatno odgovoriti na potrebe pacijenata.<\/p>\n

Mnogi gra\u0111ani izgubili su obvezno zdravstveno osiguranje nakon uvo\u0111enja obveze osobnog dolaska u HZZO jednom u tri mjeseca, a zbog toga su nam se najvi\u0161e obra\u0107ali oni s te\u0161kim i\/ili kroni\u010dnim oboljenjima i u lo\u0161oj financijskoj situaciji, majke koje primaju rodiljnu\/roditeljsku potporu i studenti koji studiraju izvan RH. S obzirom da ocjenjuje da je ova obveza protivna zabrani diskriminacije iz Ustava RH i Zakona o suzbijanju diskriminacije, da stavlja niz osoba u nejednak polo\u017eaj i ugro\u017eava ustavna jamstva prava na \u017ealbu, prava na napu\u0161tanje teritorija i odlazak u inozemstvo, posebnu skrb prema osobama s invaliditetom, prava na zdravstvenu za\u0161titu i za\u0161titu mlade\u017ei te dostupnost obrazovanja, pu\u010dka pravobraniteljica je Ustavnom sudu podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odredbe izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.<\/p>\n

U velikom dijelu RH posljednjih godina su zna\u010dajno porasle cijene nekretnina za prodaju i najam, no jo\u0161 uvijek nema strate\u0161kog dokumenta kojim bi se definirala stambena politika. To dovodi do velikih problema s ostvarivanjem prava na adekvatno stanovanje.<\/strong> Gra\u0111anima nije dostupno cjenovno priu\u0161tivo stanovanje, dok je socijalno stanovanje u potpunosti nerazvijeno. Tijekom godine su realizirane zna\u010dajne zakonodavne izmjene u ovom podru\u010dju, ponajvi\u0161e ure\u0111enje pitanja za\u0161ti\u0107enog najma u privatnim stanovima i raspolaganja dr\u017eavnom imovinom.<\/p>\n

Vezano za posljedice potresa,<\/strong> u 2023. godini obnova se ubrzala, posebice javnih institucija, na \u0161to je utjecao i novi zakon koji je administrativno rasteretio postupak i objedinio tijela obnove. No, brojni stradalnici i dalje \u010dekaju da njihov dom do\u0111e na red, a ponajvi\u0161e ih mu\u010de dugotrajnost i neizvjesnost postupaka obnove obiteljskih ku\u0107a i zgrada, odnosno konstrukcijska organizirana obnova, gradnja zamjenskih ku\u0107a, mijenjanje naljepnica o upotrebljivosti objekta i postupci uklanjanja koje provodi DIRH. Kontejnerska naselja, uz izuzetak dvije modularne zgrade u Sisku, su zatvorena.<\/p>\n

I podru\u010dje rada i zapo\u0161ljavanja obilje\u017eile su zakonodavne izmjene \u2013 na snagu su stupili Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu, s brojnim promjenama u radnim odnosima, zatim Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, dok je Zakonom o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama i Zakonom o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima zapo\u010dela reforma dr\u017eavne i javnih slu\u017ebi.<\/p>\n

Pritu\u017ebe vezane uz pravo na rad<\/strong> odnosile su se, izme\u0111u ostalog, na nezakonite otkaze, neprijavljeni rad, neisplatu pla\u0107e, isplatu pla\u0107e \u201ena ruke\u201c, nezakonit i nepla\u0107en prekovremeni rad i zlostavljanje na radu (mobing). Gospodarstvo RH se ve\u0107 nekoliko godina i sve vi\u0161e oslanja na strane radnike, iz susjednih i dalekih zemalja, no jo\u0161 uvijek nije do\u0161lo do potrebnih izmjena Zakona o strancima, kojima bi se produ\u017eilo trajanje dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, \u0161to bi dovelo do postupovnog rastere\u0107enja, kao i ukinula povezanost iste dozvole s poslodavcem, \u010dime bi se radnicima olak\u0161ala odluka da prijave kr\u0161enje svojih prava. Potrebno je na nacionalnoj razini organizirati u\u010denje hrvatskog jezika za strane radnike te uvesti regulaciju uvjeta smje\u0161taja stranih radnika. Strani radnici nam se sve vi\u0161e obra\u0107aju, ponajvi\u0161e zbog prava vezanih uz rad, a pu\u010dka pravobraniteljica je i javno upozoravala na rasisti\u010dki govor i rasisti\u010dki motivirane napade kojima su bili izlo\u017eeni. Godinu su obilje\u017eili i brojni prosvjedi i \u0161trajkovi kojima su zaposleni u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama tra\u017eili bolje uvjete rada, uklju\u010duju\u0107i i primjerene pla\u0107e. Prosvjedovali su i dostavlja\u010di zaposleni preko pojedinih digitalnih radnih platformi, tra\u017ee\u0107i bolje uvjete rada i pove\u0107anje naknade.<\/p>\n

\u017divot u siroma\u0161tvu<\/strong> ili blizu njegove granice dovodi i do problema s ostvarivanjem prava na zdravlje, adekvatno stanovanje, obrazovanje, rad i mnogih drugih. Potrebno je ulo\u017eiti zna\u010dajnije napore u izgradnju u\u010dinkovitog sustava socijalne skrbi, koji \u0107e biti dobro organiziran, usmjeren na korisnike i s odgovaraju\u0107im kapacitetima, pri \u010demu mora biti dostupan svima, uklju\u010duju\u0107i u ruralnim i izoliranim podru\u010djima i na otocima, dok bi naknade trebale biti takve da osiguraju zna\u010dajnije smanjenje siroma\u0161tva. S radom je zapo\u010deo Hrvatski zavod za socijalni rad i njegovi podru\u010dni uredi, nekada\u0161nji centri za socijalnu skrb, \u010dime je za\u017eivio novi centralizirani model djelovanja, na \u0161to i dalje sti\u017eu kritike razli\u010ditih dionika. Socijalni radnici su i dalje preoptere\u0107eni administracijom pa \u010desto navode da \u201eod papira ne vide ljude\u201c. Ovo se, na\u017ealost, najnepovoljnije odra\u017eava na one najranjivije \u2013 socijalno ugro\u017eene i o tu\u0111oj podr\u0161ci ovisne gra\u0111ane. Besku\u0107nici, kojima su ugro\u017eena brojna prava, \u010desto su ‘nevidljivi’ i zapostavljeni, stigmatizirani i izlo\u017eeni predrasudama i diskriminaciji, ali unato\u010d tome i dalje nisu obuhva\u0107eni sustavnim mjerama i politikama.<\/p>\n

Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siroma\u0161tva u 2023. godini iznosila je 19,3%. Me\u0111u najugro\u017eenijima su bile starije osobe<\/strong> (34,8%), a iznimno ugro\u017eene starije osobe koje \u017eive same (59,9%), pri \u010demu posebno zabrinjava \u0161to ovi postotci iz godine u godinu rastu. Izmjena formule za uskla\u0111ivanje mirovina samo je jedan od na\u010dina na koji je potrebno odgovoriti na rastu\u0107i problem siroma\u0161tva starijih osoba. Do promjena dolazi, ali su one djelomi\u010dne i posti\u017eu se nakon niza godina zagovaranja, uklju\u010duju\u0107i i putem preporuka iz izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice. Primjer je izmjena Zakona o obveznim odnosima – uvo\u0111enje novih za\u0161titnih mehanizama za spre\u010davanja zlouporaba ugovora o dosmrtnom i do\u017eivotnom uzdr\u017eavanju. Na\u017ealost, takvih pomaka nema dovoljno u pogledu prevencije i suzbijanja nasilja nad starijima i njihove diskriminacije, kao ni u pogledu kr\u0161enja prava u domovima za starije. Pritu\u017ebe svjedo\u010de, a inspekcijski nadzori domova nerijetko potvr\u0111uju, kako su uvjeti smje\u0161taja i postupanje prema korisnicima neadekvatni, \u0161to je dijelom uzrokovano nedostatkom zaposlenih, ali i manjkom svijesti o potrebi po\u0161tivanja dostojanstva i prava starijih osoba.<\/p>\n

Mladi<\/strong> su i dalje suo\u010deni s izazovima u ostvarivanju razli\u010ditih prava, osobito vezano za stanovanje, ali i rad na odre\u0111eno, dok su u posebno te\u0161koj situaciji mladi u ruralnim podru\u010djima. Prisutne su i prepreke participaciji mladih u odlu\u010divanju i dru\u0161tveno-politi\u010dkom \u017eivotu, dok je pove\u0107ana svijest o va\u017enosti mentalnog zdravlja mladih, no i dalje nedostaje dostupne sustavne podr\u0161ke. Usvojen je Nacionalni program za mlade za razdoblje do 2025. godine, no propu\u0161teno je uvrstiti mjere ja\u010danja gra\u0111anske pismenosti i obrazovanja mladih za ljudska prava.<\/p>\n

U podru\u010dju pravosu\u0111a <\/strong>bilje\u017eimo neke pomake \u2013 vladavini prava i transparentnosti trebalo bi doprinijeti propisivanje javne objave svih sudskih odluka, dobrodo\u0161ao je nastavak digitalizacije, no \u0161to svakako zahtijeva davanje du\u017ene pa\u017enje pravima onih koji ne koriste potrebnu tehnologiju, o \u010demu pi\u0161emo u novom potpoglavlju. Dostupnost besplatne pravne pomo\u0107i djelomi\u010dno je pove\u0107ana zna\u010dajnim rastom sredstava odre\u0111enih za tu svrhu i pove\u0107anjem trajanja projektnog razdoblja s jedne na tri godine.<\/p>\n

No, brojni izazovi ostaju. Potrebno je sna\u017enije graditi povjerenje u pravosudni sustav, njegovu neovisnost i u\u010dinkovitost, posebno s obzirom na to da upravo nedostatak povjerenja kod gra\u0111ana mo\u017ee biti prepreka u\u010dinkovitoj pravnoj za\u0161titi i pristupu pravosu\u0111u. Me\u0111u zna\u010dajnijim izazovima je i dugotrajnost sudskih postupaka, ujedno i me\u0111u \u010de\u0161\u0107im razlozima zbog kojeg su nam se gra\u0111ani obra\u0107ali u podru\u010dju pravosu\u0111a, kao i zbog neizvjesnosti uslijed dugotrajnog \u0161trajka u kojem je do\u0161lo do zastoja u postupanju. Jo\u0161 uvijek nema naznaka priprema cjelovitog Ovr\u0161nog zakona, koji nije dovoljno u\u010dinkovit. Istovremeno, iako broj blokiranih gra\u0111ana polako opada, on je i dalje visok, dok se institut ste\u010daja potro\u0161a\u010da rijetko koristi. Pozitivno je \u0161to su osnovani novi odjeli za podr\u0161ku \u017ertvama i svjedocima te je pobolj\u0161an njihov polo\u017eaj kroz zakonske izmjene, no potrebni su dodatni napori za dosezanje potrebnog standarda podr\u0161ke.<\/p>\n

Vezano uz slobodu izra\u017eavanja<\/strong>, zamjetna je bila niska razina politi\u010dke komunikacije u javnom prostoru, \u0161to dovodi do dodatne normalizacije neprihvatljive komunikacije i od strane gra\u0111ana. I dalje je osobit problem govor na internetu prepun netrpeljivosti, a ponekad i govora mr\u017enje. Takav govor se naj\u010de\u0161\u0107e ne prijavljuje pa i ne sankcionira, dok i u slu\u010dajevima procesuiranja kazne ponekad nisu dovoljno jasna poruka o neprihvatljivosti takvog govora. U pogledu slobode medija, <\/strong>novinari su i u 2023. godini bili suo\u010davani s tzv. SLAPP tu\u017ebama, ali i napadima i prijetnjama. Tijekom godine su najavljene izmjene Kaznenog zakona, a najave, kao i inicijalno predstavljene zakonske izmjene, bile su razlog za zabrinutost za slobodu medija u pogledu izvje\u0161tavanja o temama u javnom interesu te \u0107e biti va\u017eno pratiti ho\u0107e li i na koji na\u010din regulacija novog kaznenog djela utjecati na slobodu medija.<\/p>\n

U odnosu na pravo na javno okupljanje,<\/strong> u 2023. godini najbrojniji su bili prosvjedi radi izra\u017eavanja socijalno gospodarskih ciljeva, prvenstveno nezadovoljstva uvjetima rada te primanjima. Osobito su pa\u017enju i prijepore u javnosti izazvala molitvena okupljanja koja se odr\u017eavaju svake prve subote u mjesecu, \u010desto popra\u0107ena protuprosvjedima. Vezano za Trg sv. Marka, Ustavni sud je donio Rje\u0161enje u kojem je naveo da nije nadle\u017ean za odlu\u010divanje u ovom slu\u010daju.<\/p>\n

I u 2023. godini smo, kao i ranije, zaprimili manji broj pritu\u017ebi i upita zbog diskriminacije temeljem vjere i slobode vjeroispovijedi<\/strong>, no njihov sadr\u017eaj ukazuje na razli\u010dite izazove s kojima su se gra\u0111ani susretali, uklju\u010duju\u0107i netrpeljivost, vrije\u0111anja i omalova\u017eavanja, dvojbe oko mogu\u0107nosti no\u0161enja marame na radnom mjestu, vjerskim sadr\u017eajima u javnim ustanovama i pote\u0161ko\u0107ama vjernika prilikom kori\u0161tenja slobodnih dana za vjerske blagdane.<\/p>\n

Kod prava nacionalnih manjina<\/strong> nije do\u0161lo do zna\u010dajnih promjena pa su i dalje u implementaciji prava najbolji rezultati u podru\u010dju kulturne autonomije, dok su izazovi prisutni kod prava na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina, adekvatnu zastupljenost me\u0111u zaposlenima u upravi i pravosu\u0111u te adekvatnu prisutnost u medijima. Kao posljedica zna\u010dajnog pada broja pripadnika nacionalnih manjina u udjelu u stanovni\u0161tvu, dolazi ili bi moglo do\u0107i do smanjenja manjinskih prava na razini op\u0107ina, gradova i \u017eupanija.<\/p>\n

U 2023. smo otvorili 362 nova predmeta vezana uz diskriminaciju<\/strong> u svim podru\u010djima \u017eivota i to temeljem pritu\u017ebi ili na vlastitu inicijativu. Kao i ranije, najve\u0107i broj pritu\u017ebi na diskriminaciju, \u010dak \u010detvrtina, odnosio se na osnovu rase, etni\u010dke pripadnosti i boje ko\u017ee ili nacionalnog podrijetla, nakon \u010dega u manjem postotku slijede diskriminacija temeljem zdravstvenog stanja, zatim dobi te politi\u010dkog ili drugog uvjerenja. Od podru\u010dja, najvi\u0161e pritu\u017ebi odnosilo se na diskriminaciju na radu i pri zapo\u0161ljavanju, ne\u0161to vi\u0161e od tre\u0107ine, a zatim na podru\u010dja pristupa dobrima i uslugama i uprave.<\/p>\n

U poglavljima o diskriminaciji ne navode se samo primjeri diskriminacije, ve\u0107 se ukazuje na poziciju pojedinih skupina u dru\u0161tvu, imaju\u0107i u vidu jednakost kao ustavnu vrednotu. Isto ne podrazumijeva da su svi pripadnici te skupine (npr. starije osobe, Romi i sl.) u istoj poziciji, ve\u0107 da su pojedini problemi u odre\u0111enoj skupini u\u010destaliji i stoga je potrebno uzeti ih u obzir kod dono\u0161enja odluka o mjerama i politikama. Kona\u010dno, jo\u0161 uvijek velik broj slu\u010dajeva diskriminacije ostaje neprijavljen pa je potrebno nastaviti podizati svijest gra\u0111ana o zabrani diskriminacije i mehanizmima za\u0161tite.<\/p>\n

Romi<\/strong> su i dalje izlo\u017eeni ra\u0161irenoj diskriminaciji, prostornoj i dru\u0161tvenoj izolaciji, a nepovoljni materijalni uvjeti \u017eivota posebno zabrinjavaju s obzirom na to da polovicu Roma u RH \u010dine djeca. Segregacija u \u0161kolama nastavlja biti ozbiljna prepreka pristupu pravu na obrazovanje, na \u0161to kontinuirano ukazujemo, pri \u010demu izostaje svijest dr\u017eave o problemati\u010dnosti takvog stanja i obvezama da mu se pristupi s du\u017enom pa\u017enjom, uklju\u010duju\u0107i i na temelju ponavljaju\u0107ih preporuka pu\u010dke pravobraniteljice, \u017eurne preporuke UN-ovog Odbora za eliminaciju rasne diskriminacije, prakse Europskog suda za ljudska prava, kao i prema Nacionalnom planu za uklju\u010divanje Roma 2021. do 2027. godine. Jo\u0161 uvijek su prisutne poruke netrpeljivosti i mr\u017enje prema Srbima<\/strong>, a u 2023. su zabilje\u017eeni i etni\u010dki motivirani napadi. Bez elektri\u010dne energije potrebne za svakodnevan \u017eivot, na povratni\u010dkim podru\u010djima gdje prete\u017eno \u017eive pripadnici srpske nacionalne manjine, ve\u0107inom starije osobe, ostaje jo\u0161 otprilike tisu\u0107u ku\u0107anstva u 15 \u017eupanija. Izostaju mjere integracije, <\/strong>a tra\u017eitelji me\u0111unarodne za\u0161tite, osobe pod me\u0111unarodnom za\u0161titom i strani radnici izlo\u017eeni su predrasudama i rasnoj diskriminaciji, \u010dak i fizi\u010dkim napadima.<\/p>\n

Skre\u0107emo pa\u017enju i na analizu sudskih presuda vezanih uz diskriminaciju, u odnosu na presude donesene tijekom godine od strane sudova vi\u0161e vrsta i razina. Ovu analizu pripremamo svake godine, s obzirom da pokazuje ne samo probleme zbog kojih se gra\u0111ani odlu\u010duju na sudsku za\u0161titu svojih prava, ve\u0107 i na koji na\u010din Zakon o suzbijanju diskriminacije u stvarnom \u017eivotu \u0161titi gra\u0111ane te \u0161to je potrebno \u010diniti kako bi sudska za\u0161tita bila \u0161to u\u010dinkovitija.<\/p>\n

MUP je u 2023. godini postupao povodom 85 kaznenih djela zlo\u010dina iz mr\u017enje<\/strong>, \u0161to je 54,55% vi\u0161e nego u 2022. kada je zabilje\u017een zna\u010dajan pad u broju ovih predmeta. Na tragu prethodnih godina, 2023. naju\u010destalije su bile prijetnje, o\u0161te\u0107enja tu\u0111e stvari, nasilni\u010dko pona\u0161anje i tjelesne ozljede. Velika ve\u0107ina ovih kaznenih djela bila je motivirana nacionalnim podrijetlom.<\/p>\n

U Izvje\u0161\u0107u se ukazuje i na prostor za djelovanje organizacija civilnog dru\u0161tva kao branitelja ljudskih prava<\/strong>. Posljednji nacionalni plan stvaranja poticajnog okru\u017eenja za razvoj civilnoga dru\u0161tva istekao je jo\u0161 2016. pa je \u010dim prije potrebno donijeti novi, kao i uvesti dugoro\u010dno institucionalno i programsko financiranje aktivnosti OCD-a u podru\u010dju za\u0161tite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije.<\/p>\n

Ustavno pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161<\/strong> pratili smo kroz ispitne postupke pokrenute po pritu\u017ebama i na vlastitu inicijativu zbog one\u010di\u0161\u0107enja okoli\u0161a i prirode, nepropisnog gospodarenja otpadom, prekomjerne buke, svjetlosnog one\u010di\u0161\u0107enja i neioniziraju\u0107eg zra\u010denja baznih stanica mobilnih operatera. Godinu su obilje\u017eili po\u017eari i odroni na lokacijama gospodarenja otpadom, a opasnost od budu\u0107ih sli\u010dnih doga\u0111aja prijeti na vi\u0161e lokacija, posebice gdje su nepropisno odlo\u017eene velike koli\u010dine otpada.<\/p>\n

U 2023. nastavio nam se obra\u0107ati sve ve\u0107i broj prijavitelja nepravilnosti (tzv. zvi\u017eda\u010da)<\/strong> otkako smo 2019. postali tijelo za vanjsko prijavljivanje. Prijavljivanje pu\u010dkoj pravobraniteljici kao vanjskom kanalu prijavljivanja naj\u010de\u0161\u0107e su koristili prijavitelji iz javnog sektora, no raste i broj prijava koje se odnose na poslodavce u gospodarstvu i obrtu. S obzirom na jo\u0161 uvijek nedovoljno poznavanje prava prijavitelja, ali i obveza koje poslodavcima donosi Zakon o za\u0161titi prijavitelja nepravilnosti te kako bismo doprinijeli uspostavi sustava i u\u010dinkovitoj za\u0161titi prijavitelja, a time i potaknuli prijavljivanje, zna\u010dajan dio aktivnosti usmjerili smo na edukacije, koje smo odr\u017eavali povjerljivim osobama, dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, sucima, dr\u017eavnim odvjetnicima, a to \u0107emo i nastaviti \u010diniti.<\/p>\n

I u 2023. smo u kontekstu ljudskih prava i jednakosti pratili utjecaj i razvoj umjetne inteligencije<\/strong>, za koju postoji sve ve\u0107i interes javnosti, ali je i vidljiva potreba podizanja znanja, uklju\u010duju\u0107i i svijesti o prednostima i rizicima njezina kori\u0161tenja. Umjetna inteligencija \u0107e se nesumnjivo sve vi\u0161e koristiti, ne samo u privatnom, ve\u0107 i javnom sektoru te je nu\u017eno da njezino kori\u0161tenje bude u skladu s ljudskim pravima i nediskriminatorno, a gra\u0111ani informirani da sustavi koriste umjetnu inteligenciju.<\/p>\n

Stanje u zatvorskom sustavu<\/strong> je pogor\u0161ano, a prenapu\u010denost ostaje jedan od klju\u010dnih problema jer je tijekom 2023. godine u zatvorskom sustavu boravilo 1.607 osoba vi\u0161e nego godinu ranije. U obilascima koje provodimo kao Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) utvrdili smo nepovoljne uvjete smje\u0161taja, a oni su i predmet odluka Ustavnog suda kojima je utvr\u0111eno poni\u017eavaju\u0107e postupanje te odluka Europskog suda za ljudska prava kojima je utvr\u0111ena povreda zabrane mu\u010denja, ne\u010dovje\u010dnog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja. Nedostupnost adekvatne zdravstvene za\u0161tite i manjak zaposlenih slu\u017ebenika dodatno nepovoljno utje\u010du na po\u0161tivanje prava osoba li\u0161enih slobode. Me\u0111u-zatvoreni\u010dko nasilje je i nadalje problem, kao i nedostatak organiziranog prihvata nakon izvr\u0161avanja kazne zatvora.<\/p>\n

Pritu\u017ebe koje smo zaprimali i predmeti koje smo otvorili na vlastitu inicijativu vezano uz postupanje policije<\/strong> ukazuju na va\u017enost ispravne ocjene od strane policije je li po\u010dinjeno kazneno djelo koje se progoni po slu\u017ebenoj du\u017enosti te izvje\u0161tavanja dr\u017eavnog odvjetnika, kao i da policijski slu\u017ebenici ponekad ne \u017eele zaprimiti prijavu kaznenog djela ili neprimjereno komuniciraju s gra\u0111anima. Prije smje\u0161tavanja u posebnu prostoriju potrebno je utvrditi da li je osoba pod utjecajem opojnog sredstva te po potrebi organizirati pru\u017eanje lije\u010dni\u010dke pomo\u0107i. Potrebno je i unaprijediti stanje u vezi mogu\u0107nosti podno\u0161enja i rada po pritu\u017ebama gra\u0111ana na rad policije provedbom preporuka Povjerenstva za rad po pritu\u017ebama. Vezano za statusna prava, zaprimali smo pritu\u017ebe vezane uz prijavu prebivali\u0161ta, stjecanje hrvatskog dr\u017eavljanstva i reguliranje boravka stranaca. S obzirom na va\u017enost prebivali\u0161ta kao uvjeta za ostvarivanje prava, potrebno je precizirati proceduru u slu\u010dajevima kada stanodavac podstanarima ne daje suglasnost za prijavu.<\/p>\n

Pritu\u017ebe osoba s du\u0161evnim smetnjama<\/strong> najvi\u0161e su se odnosile na postupak hospitalizacije i uskratu prava iz Zakona o za\u0161titi osoba s du\u0161evnim smetnjama. I u ovom Izvje\u0161\u0107u upozoravamo na problem smje\u0161taja dobrovoljnih pacijenata na zatvorene odjele \u0161to je de facto<\/em> li\u0161avanje slobode, a na \u0161to je upozorio i Europski odbor za sprje\u010davanje mu\u010denja i neljudskog ili poni\u017eavaju\u0107eg postupanja ili ka\u017enjavanja (CPT). Kroz NPM obilaske zabilje\u017eili smo razlike u uvjetima smje\u0161taja, kao i manjkavosti u prilagodbi nacionalnim i me\u0111unarodnim standardima, \u0161to se opravdava nedostatnim financijskim sredstvima i prikazuje kao privremeno stanje, iako je zapravo rije\u010d o dugogodi\u0161njim problemima. To ukazuje na nedovoljnu brigu za osobe s du\u0161evnim smetnjama, kako zdravstvenog sustava, tako i generalno.<\/p>\n

Po\u010detkom 2023. godine RH je u\u0161la u schengenski prostor. U odnosu na migracijska kretanja, tijekom godine 68.114 osoba je izrazilo namjeru za tra\u017eenje me\u0111unarodne za\u0161tite, od \u010dega su 1.783 osobe podnijele zahtjev za me\u0111unarodnu za\u0161titu.<\/strong> Percepcija nesigurnosti i ugroze, osobito u pogledu iregularnih migranata,<\/strong> bila je u\u010destala tema u javnom prostoru, iako prema slu\u017ebenim statisti\u010dkim podacima stanje sigurnosti nije naru\u0161eno. Tijekom 2023. bilje\u017eimo zna\u010dajan pad broja pritu\u017ebi s navodima o \u201epush-backu\u201c. Uvjete u prostorijama za zadr\u017eavanje u postajama grani\u010dne policije nu\u017eno je uskladiti s me\u0111unarodnim i nacionalnim standardima. Iako su dijelom izmjena iz Zakona o me\u0111unarodnoj i privremenoj za\u0161titi osna\u017eena pravna jamstva, neke izmjene mogu ote\u017eati polo\u017eaj tra\u017eitelja. Postoje\u0107i kapaciteti prihvatili\u0161ta za smje\u0161taj tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite nisu dostatni, a uvjeti u njima su neodgovaraju\u0107i, te je nu\u017eno osigurati dodatne smje\u0161tajne kapacitete za tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite. Kao \u010dlan Stru\u010dnog savjeta za izvr\u0161enje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava, predlo\u017eili smo pobolj\u0161anja Akcijskog plana RH u odnosu na izvr\u0161enje presude M.H. i drugi protiv RH, a naknadno smo, sukladno pravilu 9. Pravilnika o nadzoru nad izvr\u0161enjem presuda i odluka o prijateljskim rje\u0161enjima ESLJP, isto komunicirali Odboru ministara Vije\u0107a Europe.<\/p>\n

Tijekom godine pu\u010dka pravobraniteljica je sudjelovala u radu saborskih odbora, u raspravama o zakonskim prijedlozima i na tematskim sjednicama. Sudjelovali smo u velikom broju razli\u010ditih doga\u0111aja na teme iz podru\u010dja ljudskih prava i vladavine prava, a neke smo i sami organizirali, me\u0111u kojima isti\u010demo konferenciju povodom 75. godi\u0161njice dono\u0161enja Op\u0107e deklaracije o ljudskim pravima UN-a. Ljudska prava i jednakost pu\u010dka pravobraniteljica promovirala je i kroz odgovore na medijske upite, a kao institucija organizirali smo i veliki broj edukacija za razli\u010dite dionike – studente, pravosudnu policiju, probacijske slu\u017ebenike, poslodavce, dr\u017eavne slu\u017ebenike, posebno one koji rade na EU fondovima, sindikate, koorporativne pravnike. Nastavili smo i me\u0111unarodnu suradnju i ispunjavanje obveza koje proizlaze iz mandata povjerenih instituciji, uklju\u010duju\u0107i i predali Alternativno izvje\u0161\u0107e UN-ovom Odboru za suzbijanje rasne diskriminacije (CERD) te Alternativno izvje\u0161\u0107e o izazovima u provedbi Me\u0111unarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, u suradnji s pravobraniteljicom za djecu i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom.<\/p>\n

Suradnju s tijelima javne vlasti u pogledu pristupa informacijama u predmetima otvorenim temeljem pritu\u017ebi gra\u0111ana ili na vlastitu inicijativu, mo\u017eemo na\u010delno ocijeniti dobrom, uz pojedine izuzetke u smislu dostave djelomi\u010dnih odgovora ili nea\u017eurne dostave, pri \u010demu se posebno izdvaja Ministarstvo zdravstva koje nije dostavilo ni tra\u017eena o\u010ditovanja za potrebe pripreme ovog Izvje\u0161\u0107a. Jo\u0161 uvijek nije omogu\u0107en pristup svim podacima o postupanju prema iregularnim migrantima u informacijskom sustavu MUP-a, o \u010demu je Hrvatski sabor informiran u svakom godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u, jo\u0161 od Izvje\u0161\u0107a za 2018. godinu<\/a>.<\/p>\n

Kona\u010dno, Izvje\u0161\u0107e se predaje u trenutku kada je Hrvatski sabor raspu\u0161ten i raspisani su parlamentarni izbori. Ovim putem pu\u010dka pravobraniteljica kao opunomo\u0107enica Hrvatskog sabora isti\u010de va\u017enost kvalitetne suradnje i podr\u0161ke radu institucije upravo od strane Hrvatskog sabora. Osobito se u tom pogledu isti\u010de kako je nastavljen trend nea\u017eurnosti u raspravljanju godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice pa tako u trenutku pisanja ovog Izvje\u0161\u0107a jo\u0161 na plenarnoj sjednici nije raspravljeno Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2022.<\/a> godinu. Stoga je potrebno ovo i budu\u0107a izvje\u0161\u0107a a\u017eurno raspraviti, dok su prikupljeni podatci i analize aktualni i relevantni, odnosno unaprijediti odnos Sabora prema izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice, kao i ja\u010dati podr\u0161ku ispunjenju preporuka za bolju za\u0161titu i promicanje ljudskih prava i vladavine prava.<\/p>\n

\n

Cijelo Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu mo\u017eete otvoriti u PDF formatu<\/a> ili u interaktivnoj verziji<\/a>.<\/h4>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

* Napomena: \u010citate Uvod Izvje\u0161\u0107a pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu, koje smo predali Hrvatskom saboru u o\u017eujku 2024. Cijelo Izvje\u0161\u0107e mo\u017eete otvoriti u PDF formatu ili u interaktivnoj verziji. Izvje\u0161\u0107e pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. godinu donosi analizu i ocjenu stanja za\u0161tite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj te vezano za odre\u0111ene pojavne oblike povreda prava […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":22413,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2094],"tags":[],"class_list":["post-21330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izvjesce-2023"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21330"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22447,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21330\/revisions\/22447"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22413"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}