Pu\u010dka pravobraniteljica, kao sredi\u0161nje nacionalno tijelo za suzbijanje diskriminacije koje kontinuirano promovira jednakost, povodom Me\u0111unarodnog dana \u017eena 8. o\u017eujka, osobito ukazuje na potrebu postizanja ve\u0107e ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja, kao i na potrebu ja\u010deg suzbijanja razli\u010ditih oblika rodno uvjetovanog nasilja kojem su \u017eene izlo\u017eene, izme\u0111u ostalog, i na radnom mjestu.<\/p>\n
Ostvarenju tog cilja svakako bi doprinijelo i potvr\u0111ivanje \u00a0Konvencije o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada br. 190<\/a> koju je Me\u0111unarodna organizacija rada usvojila na svom zasjedanju u lipnju 2019. godine. Upravo to je bila i jedna od preporuka Vladi Republike Hrvatske u pro\u0161lom godi\u0161njem izvje\u0161\u0107u podnesenom Hrvatskom saboru, onom za 2022. godinu.<\/p>\n Iako su u Hrvatskoj na snazi odredbe prava EU-a te nacionalnog prava koje se odnose na zabranu diskriminacije temeljem spola na radnom mjestu te me\u0111unarodnog prava koje se odnose na prava \u017eena i nediskriminaciju temeljem spola, potvr\u0111ivanje ove Konvencije bio bi dodatni korak u pravom smjeru jer je rije\u010d o specijaliziranom me\u0111unarodnom instrumentu koji postavlja standarde za suzbijanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada te odre\u0111uje mjere koje se tra\u017ee od dr\u017eava te predstavnika poslodavaca i radnika.<\/p>\n Naime, prvo globalno izvje\u0161\u0107e o iskustvima vezanim za nasilje i uznemiravanje u svijetu rada<\/a> Me\u0111unarodne organizacije rada, otkrilo je da je tijekom radnog vijeka \u010dak 22,8 posto radnika u svijetu iskusilo barem jedan od oblika nasilja i uznemiravanja, \u0161to je u skladu s visokim brojem pritu\u017ebi koje se odnose na mobing, psihi\u010dko uznemiravanje i povredu dostojanstva na radnom mjestu, koje zaprima i na\u0161a institucija.<\/p>\n Rezultati<\/a> pokazuju i da je njih 6,3 posto iskusilo neki oblik seksualnog nasilja i zlostavljanja na radnom mjestu, u \u010demu prednja\u010de \u017eene, a posebno su ugro\u017eene \u017eene mla\u0111e dobi koje su tom obliku nasilja na poslu izlo\u017eene dvostruko vi\u0161e nego mu\u0161karci iste dobi.<\/p>\n Za osobe koje su tijekom \u017eivota do\u017eivjele diskriminaciju temeljem spola, invaliditeta, nacionalnosti ili etni\u010dke pripadnosti, boje ko\u017ee i vjere ve\u0107a je vjerojatnost da su do\u017eivjeli nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu, pri \u010demu je osobito \u010desto upravo iskustvo diskriminacije temeljem spola u \u017eivotu i na poslu.<\/p>\n Napokon, kako pu\u010dka pravobraniteljica ve\u0107 du\u017ee vrijeme ukazuje, potrebno je i posebno osvijestiti te se boriti protiv intersekcijske diskriminacije<\/a>, na \u0161to ukazuju iskustva \u017eena koje su diskriminirane temeljem vi\u0161e osnova u isto vrijeme, uklju\u010duju\u0107i u svijetu rada.<\/p>\n