Diskriminacija je jedna od ve\u0107ih prepreka na koje se mo\u017ee nai\u0107i na putu prema ostvarivanju prava i ostvarivanju svog punog potencijala. Zato je jednakost i jedna od temeljnih vrednota Ustava Republike Hrvatske i jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije.<\/p>\n
Upravo kako bi se promicala jednakost svake osobe u pravima i dostojanstvu, bez obzira na osobne karakteristike, diljem svijeta se 1. o\u017eujka svake godine obilje\u017eava Dan nulte tolerancije na diskriminaciju.<\/p>\n
Kako bismo doprinijeli obilje\u017eavanju ovog dana i podizanju svijesti o diskriminaciji, donosimo pregled naj\u010de\u0161\u0107ih mitova na ovu temu, s kojima se susre\u0107emo kao sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije u Hrvatskoj.<\/p>\n
\u010cesto se u javnosti razli\u010dite nepravde i nepravedne situacije naziva i diskriminacijom, no ta dva pojma ne idu uvijek jedan uz drugoga. Odnosno, svaka diskriminacija jest nepravedna, no nije svaka nepravda ujedno i diskriminacija.<\/p>\n
Odgovor na pitanje \u0161to je diskriminacija daje Zakon o suzbijanju diskriminacije<\/a>. Najjednostavnije re\u010deno, diskriminacija je postupanje kojim se osoba stavlja u nepovoljniji polo\u017eaj<\/strong> od druge osobe u usporedivoj situaciji<\/strong>, temeljem jedne ili vi\u0161e diskriminacijskih osnova<\/strong> navedenih u Zakonu (izravna diskriminacija).<\/p>\n Diskriminacijskih osnova je ukupno 17<\/strong>, a to su: rasa<\/strong> ili etni\u010dka pripadnost<\/strong> ili boja ko\u017ee<\/strong>; spol<\/strong>; jezik<\/strong>; dob<\/strong>; politi\u010dko<\/strong> ili drugo uvjerenje<\/strong>; imovno stanje<\/strong>; obrazovanje<\/strong>; nacionalno<\/strong> ili socijalno podrijetlo; \u010dlanstvo u sindikatu<\/strong>; invaliditet<\/strong>; dru\u0161tveni polo\u017eaj<\/strong>; bra\u010dni<\/strong> ili obiteljski status<\/strong>; zdravstveno stanje<\/strong>; genetsko naslje\u0111e<\/strong>; vjera<\/strong>; rodni identitet<\/strong> i izra\u017eavanje<\/strong>; te spolna orijentacija.<\/strong><\/p>\n Primjerice, diskriminacija je izbjegavanje zapo\u0161ljavanja Roma<\/strong> zbog njegove etni\u010dke pripadnosti, ili davanje otkaza radniku<\/strong> zbog u\u010dlanjenja u sindikat ili odre\u0111enu politi\u010dku stranku. No, kada, primjerice, stanodavac tra\u017ei isklju\u010divo podstanare bez ku\u0107nih ljubimaca, ne radi se o diskriminaciji <\/strong>kako ju definira Zakon jer to nije jedna od propisanih osnova.<\/strong><\/p>\n Diskriminacija je i:<\/p>\n Neto\u010dno, diskriminacija je zabranjena<\/strong> Zakonom o suzbijanju diskriminacije<\/a> koji je na snazi od 2008. godine. Uz to, ona je zabranjena i Ustavom RH<\/strong>, kao i europskim <\/strong>i me\u0111unarodnim<\/strong> pravom<\/strong>.<\/p>\n Ne. Iako mnogi misle da diskriminirati mogu samo tijela javne vlasti, a ne i primjerice, mediji, privatne tvrtke ili pojedinci, to nije to\u010dno. Svi navedeni mogu odgovarati zbog diskriminacije.<\/p>\n S druge strane, istra\u017eivanja pokazuju da naj\u010de\u0161\u0107e diskriminiraju upravo dr\u017eavna tijela<\/strong> (ministarstva, dr\u017eavne agencije\u2026), tijela jedinica lokalne i podru\u010dne samouprave<\/strong> (op\u0107ine, gradovi, \u017eupanije\u2026), zatim pravne osobe s javnim ovlastima<\/strong> (bolnice, \u0161kole, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje\u2026), ali to mogu \u010diniti i sve ostale pravne osobe<\/strong> (privatne tvrtke), kao i sve fizi\u010dke osobe<\/strong>, odnosno pojedinci.<\/p>\n Dakle, svaka osoba mo\u017ee biti diskriminirana, ali svatko mo\u017ee <\/strong>i diskriminirati druge<\/strong>.<\/p>\n Ovo nije u potpunosti to\u010dno. Naime, bez obzira radilo se o privatnoj tvrtki u vlasni\u0161tvu fizi\u010dke osobe, zakonska zabrana diskriminacije odnosi se i na privatni sektor i na svakog pojedinca.<\/p>\n To zna\u010di da poslodavci ne smiju birati odnosno ne birati radnike prema osobnim karakteristikama<\/strong> koje su u Zakonu o suzbijanju diskriminacije navedene kao osnove diskriminacije (rasa ili etni\u010dka pripadnost ili boja ko\u017ee; spol; jezik; dob; politi\u010dko ili drugo uvjerenje; imovno stanje; obrazovanje; nacionalno ili socijalno podrijetlo; \u010dlanstvo u sindikatu; invaliditet; dru\u0161tveni polo\u017eaj; bra\u010dni ili obiteljski status; zdravstveno stanje; genetsko naslje\u0111e; vjera; rodni identitet i izra\u017eavanje; te spolna orijentacija).<\/p>\n Primjeri<\/strong> diskriminacije u tim slu\u010dajevima su poslodavac koji je pogrdnim i uvredljivim porukama izjavio da ne \u017eeli radnike odre\u0111ene boje ko\u017ee, etni\u010dke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla ili koji tra\u017ei da radnik ima vlastito ra\u010dunalo na kojem mo\u017ee obavljati poslove za njega (imovno stanje) ili koji ne \u017eeli zaposliti kandidata odre\u0111ene vjere .<\/p>\n Dakle, jedini zakoniti kriterij kojim se poslodavac mo\u017ee voditi kod zapo\u0161ljavanja je \u010dinjenica imaju li kandidati tra\u017eena znanja i vje\u0161tine za radno mjesto – ne i njihova boja ko\u017ee, vjera, spol ili neka druga osnova iz Zakona o suzbijanju diskriminacije.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Najnoviji podaci o stanju vezano za diskriminaciju u Hrvatskoj uz poseban osvrt na diskriminaciju pri zapo\u0161ljavanju i radu, diskriminaciju temeljem dobi, obrazovanja, imovnog stanja, rasnog ili etni\u010dkog podrijetla te vjere, bit \u0107e uskoro dostupni u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2023. koje je u pripremi. Ono donosi i pregled relevantne sudske prakse u predmetima vezanim uz diskriminaciju te najnovije statisti\u010dke podatke, uz preporuke pu\u010dke pravobraniteljice za njezino suzbijanje.<\/p>\n Istra\u017eivanje pu\u010dke pravobraniteljice o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>, a Vodi\u010d za prepoznavanje diskriminacije ovdje<\/a>.<\/p>\n\n
<\/h3>\n
Mit: Diskriminacija nije zakonom zabranjena, to je stvar svjetonazora <\/strong><\/h3>\n
Mit: Samo dr\u017eava i javni sektor mogu diskriminirati, privatnici mogu birati koga ne \u017eele zaposliti ili poslu\u017eiti<\/strong><\/h3>\n
<\/h3>\n
Mit: Privatni poslodavci imaju potpuno pravo birati koga \u0107e zaposliti<\/strong><\/h3>\n