{"id":2074,"date":"2018-05-09T12:22:52","date_gmt":"2018-05-09T12:22:52","guid":{"rendered":"http:\/\/site.ombudsman.hr\/?p=2074"},"modified":"2020-05-04T13:32:44","modified_gmt":"2020-05-04T11:32:44","slug":"nuzno-je-jasno-razdvojiti-javno-zdravstvo-od-privatnog","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/nuzno-je-jasno-razdvojiti-javno-zdravstvo-od-privatnog\/","title":{"rendered":"Nu\u017eno je jasno razdvojiti javno zdravstvo od privatnog"},"content":{"rendered":"<p>Javno zdravstvo je civilizacijski doseg kojim se jam\u010di pravednost i dru\u0161tvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi svim \u010dlanovima dru\u0161tva te solidarnost zdravih sa bolesnima, bogatijih sa siroma\u0161nima i mladih sa starima. Zato je iznimno va\u017eno o\u010duvati sustava javnog zdravstva kao strate\u0161ku i neprofitnu dru\u0161tvenu djelatnost, koja se ne mo\u017ee i ne smije temeljiti na odnosu ulo\u017eenog i ostvarene dobiti.\u00a0Istaknula je to pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107 u mi\u0161ljenju na Nacrt prijedloga Zakona o\u00a0zdravstvenoj za\u0161titi i Prijedlogu iskaza o procjeni u\u010dinaka propisa, koje je 5. svibnja 2018.\u00a0uputila Ministarstvu zdravstva.<\/p>\n<p>Naglasila je kako je potrebno jasno razdvojiti javno zdravstvo od privatnog, s ciljem sprje\u010davanja koruptivnih djelatnosti, diskriminacije i kr\u0161enja temeljnih ljudskih prava, uklju\u010duju\u0107i i pravo na zdravlje. U trenutku sve brojnijeg raseljavanja hrvatskih gra\u0111ana i napu\u0161tanja hrvatskih gradova i op\u0107ina, o\u010duvanje dostupnog javnog zdravstva mo\u017ee se i treba promatrati i kao mjera demografskog o\u010duvanja.<\/p>\n<p><!--more--><\/p>\n<p>Djelatnost primarne zdravstvene za\u0161tite mora ostati isklju\u010divo u okvirima sustava javnog zdravstva, s domovima zdravlja u kojima su lije\u010dnici i drugo medicinsko osoblje u radnom odnosu i \u010dija su prava i obveze koje proizlaze iz radno-pravnog statusa, jasno definirana i ujedna\u010dena.<\/p>\n<p>Zakonske odredbe koje se odnose na financiranje zdravstvene za\u0161tite, investicijsko ulaganje i odr\u017eavanje zdravstvenih ustanova iz dr\u017eavnog prora\u010duna, prihvatljive su jedino u slu\u010daju jasnog razdvajanja javnog zdravstva od privatnog poduzetni\u0161tva u zdravstvu. U suprotnom, javni se novac ula\u017ee u privatno poduzetni\u0161tvo lije\u010dnika koji su nositelji\/vlasnici ordinacija, stvaraju\u0107i im profit, \u0161to je u suprotnosti i sa \u010dlankom 49. Ustava RH u kojem stoji kako svim poduzetnicima dr\u017eava osigurava jednak pravni polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu. Domovi zdravlja, \u010dija je uloga i svrha u okvirima predlo\u017eenih odredbi nejasna, takvom bi organizacijom vjerojatno ostali kadrovski i materijalno devastirani, iako su gra\u0111eni javnim novcem, pretvaraju\u0107i se u relativno jeftini servis privatnim lije\u010dnicima.<\/p>\n<p>Uz brojna druga pitanja, ulazak privatnika u domove zdravlja i predlo\u017eeni sustav ordinacija, otvara i pitanje dostupnosti primarne zdravstvene za\u0161tite pacijentima u ruralnim, neatraktivnim i \u010desto prometno odsje\u010denim krajevima, u kojima je i sada te\u0161ko prona\u0107i lije\u010dnika i drugo potrebno osoblje. Lako se mo\u017ee pretpostaviti da bi ve\u0107ina zahtjeva za osnivanje ordinacije bila usmjerena na ve\u0107e gradove u kojima je dostupan i ve\u0107i broj pacijenata, dok bi slabije razvijena podru\u010dja ostala nepokrivena.<\/p>\n<p>Obzirom da ordinacije predstavljaju oblik privatne prakse, nejasno je bi li njihovi nositelji, uz brigu o pacijentima putem ugovora sa HZZO-om, mogli nastupati i na slobodnom tr\u017ei\u0161tu uz izravnu naplatu svojih usluga, a \u0161to je, ukoliko je rije\u010d o obliku privatne prakse, jedino logi\u010dno. U tom slu\u010daju nejasan je i me\u0111usobni odnos samih pacijenata, odnosno prednost privatnih pacijenata u odnosu na pacijente preko HZZO-a, \u0161to bi moglo rezultirati i duga\u010dkim listama \u010dekanja u sustavu primarne zdravstvene za\u0161tite, \u010dak i u ordinacijama lije\u010dnika obiteljske medicine, i to prije svega onih pacijenata koji pravo na zdravstvenu za\u0161titi ostvaruju preko HZZO-a.<\/p>\n<p>Nedostatno je razra\u0111ena djelatnost palijativne skrbi, no pozitivno je da se otvara mogu\u0107nost njena obavljanja i na tercijarnoj razini zdravstvene za\u0161tite, \u0161to do sada nije bio slu\u010daj.<\/p>\n<p>Pravobraniteljica je istaknula i kako se stje\u010de dojam da se izmjeni Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi pristupilo s ciljem ja\u010danja pozicije lije\u010dnika u svim djelatnostima sustava zdravstvene za\u0161tite, a posebice na primarnoj razini, a ne s ciljem ja\u010danja i osna\u017eivanja sustava javnog zdravstva koji svim osiguranicima jam\u010di pravo na u\u010dinkovitu, pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu za\u0161titu.<\/p>\n<p style=\"margin-bottom: 0.0001pt; text-align: justify;\">\u010citavo mi\u0161ljenje mo\u017eete prona\u0107i u privitku.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/site2.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/05\/Mi\u0161ljenje-Zakon-o-zdravstvenoj-za\u0161titi.pdf\">Mi\u0161ljenje &#8211; Zakon o zdravstvenoj za\u0161titi<\/a><\/p>\n<p style=\"margin-left: 270px; text-align: justify;\"><span style=\"font-size: 14pt; line-height: 115%; font-family: 'Times New Roman', serif; background: white;\">\u00a0\u00a0 <\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Javno zdravstvo je civilizacijski doseg kojim se jam\u010di pravednost i dru\u0161tvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi svim \u010dlanovima dru\u0161tva te solidarnost zdravih sa bolesnima, bogatijih sa siroma\u0161nima i mladih sa starima. Zato je iznimno va\u017eno o\u010duvati sustava javnog zdravstva kao strate\u0161ku i neprofitnu dru\u0161tvenu djelatnost, koja se ne mo\u017ee i ne smije temeljiti na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3148,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[607,702,1288],"class_list":["post-2074","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-starije-osobe","tag-zdravlje","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2074","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2074"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2074\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5485,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2074\/revisions\/5485"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3148"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2074"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2074"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2074"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}