Hrvatski sabor raspravljao je 25. listopada 2017. o Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2016. Rije\u010d je o pregledu stanja ljudskih prava i diskriminacije, koje sadr\u017ei i 220 preporuka za uklanjanje sustavnih nedostataka i nepravilnosti, a svi zastupni\u010dki klubovi najavili su da \u0107e Izvje\u0161\u0107e podr\u017eati.<\/p>\n
Na samom po\u010detku rasprave pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107 izlo\u017eila je glavne naglaske Izvje\u0161\u0107a prisutnim zastupnicima, a njezin govor mo\u017eete prona\u0107i u nastavku i u privitku na dnu ovog teksta.<\/p>\n
Po\u0161tovani potpredsjedni\u010de, po\u0161tovane zastupnice i zastupnici,<\/em><\/p>\n Za po\u010detak, u nekoliko bih vam re\u010denica oslikala okvire stvarnosti kojom su \u017eivjeli gra\u0111ani Hrvatske u 2016.<\/em><\/p>\n Ako bismo cjelokupno stanovni\u0161tvo Republike Hrvatske, da tako ka\u017eem, \u201epreselili\u201c, u ovu dvoranu sa 151 zastupnikom, onda bi to izgledalo ovako:<\/em><\/p>\n Vas ukupno 12 \u017eivjelo bi u ekstremnom siroma\u0161tvu, s manje od 1300 kuna mjese\u010dno za sve \u017eivotne tro\u0161kove, a 11 bi vas bilo blokirano zbog dugova.<\/em><\/p>\n Vas 14 ne bi moglo zimi priu\u0161titi grijanje, a za petero bi jedini izvor vode bili bunari, zdenci i lokalni vodovodi, ali ne i javna vodoopskrba.<\/em><\/p>\n 31 me\u0111u vama bi bio \u017ertva diskriminacije, a ve\u0107ina vas ne bi potra\u017eila za\u0161titu.<\/em><\/p>\n Da ste svi umirovljenici, vas 11 primalo bi mirovinu ni\u017eu od 500 kuna.<\/em><\/p>\n Da ste svi studenti, samo 15 bi vas na\u0161lo mjesto u studentskom domu, vi\u0161estruko jeftinijem od stana.<\/em><\/p>\n <\/p>\n Ovi i brojni drugi podatci detaljno su prikazani u Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2016. godinu koje u preko 50 tematskih poglavlja predstavlja ogledalo svakodnevice u Hrvatskoj, posebice najranjivijih gra\u0111ana: siroma\u0161nih i socijalno ugro\u017eenih, starijih, onih sa zdravstvenim pote\u0161ko\u0107ama, u ruralnim podru\u010djima, pripadnika nacionalnih manjina, osoba li\u0161enih slobode, i drugih. Uz analizu i ocjenu stanja ljudskih prava, Izvje\u0161\u0107e sadr\u017ei i 220 preporuka nadle\u017enim tijelima, usmjerenih prema sna\u017enijoj za\u0161titi ljudskih prava i borbi protiv diskriminacije, a dajemo i ocjenu o mjeri u kojoj su, prema nama dostupnim informacijama, nadle\u017ena tijela ispunila preporuke iz Izvje\u0161\u0107a za 2015.<\/em><\/p>\n Pripremljeno je na osnovu informacija iz vi\u0161e izvora: 5433 predmeta u kojima smo postupali tijekom 2016., \u0161to je najve\u0107i broj od osnivanja institucije pu\u010dkog pravobranitelja prije 25 godina i za 86 posto vi\u0161e nego 2012. godine. Veliku ve\u0107inu tog broja \u010dine pritu\u017ebe gra\u0111ana, a u 2016. po prvi su put bile najbrojnije one na diskriminaciju, u svim podru\u010djima \u017eivota, dok je pravosu\u0111e bilo na drugom mjestu po broju pritu\u017ebi. To je sigurno zbog ve\u0107e dostupnosti ureda gra\u0111anima, ponajvi\u0161e nakon otvaranja podru\u010dnih ureda u Osijeku, Rijeci i Splitu, a dijelom i jer smo i prisutniji u javnosti.<\/em><\/p>\n Osim predmeta, Izvje\u0161\u0107e je pripremljeno i na temelju informacija koje smo tra\u017eili na vi\u0161e od 300 adresa \u2013 od dr\u017eavnih institucija, gradova i op\u0107ina, sveu\u010dili\u0161ta, javnih tvrtki, strukovnih udru\u017eenja, organizacija civilnog dru\u0161tva, vjerskih zajednica i mnogih drugih, a koristili smo i podatke prikupljene tijekom terenskog rada jer smo u 2016 bili u preko 50 gradova i op\u0107ina diljem zemlje. I, kona\u010dno, izvor informacija su nam relevantna nacionalna i me\u0111unarodna istra\u017eivanja.<\/em><\/p>\n Vezano uz suradnju s nadle\u017enim tijelima, kako u pripremi Izvje\u0161\u0107a, tako i tijekom cijele godine, a pogotovo u radu na pojedina\u010dnim predmetima, posebno \u017eelim istaknuti dobru suradnju s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom pravosu\u0111a, dok se me\u0111u onima koji nam neredovito ili tek nakon vi\u0161e po\u017eurnica odgovaraju, nalaze Ministarstvo dr\u017eavne imovine, Ministarstvo graditeljstva i prostornog ure\u0111enja i Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu. Suradnju s dionicima nastojimo pobolj\u0161ati i sna\u017enijim informiranjem o temama ljudskih prava i diskriminacije, newsletterom koji \u0161aljemo na vi\u0161e od 700 e-mail adresa diljem zemlje.<\/em><\/p>\n \u0160to se ti\u010de stanja ljudskih prava i pojava diskriminacije u Hrvatskoj, izdvaja se nekoliko problema koji su obilje\u017eili 2016. To je te\u0161ko socijalno stanje u zemlji; zatim nejednakost pred zakonom i iznimno nepovjerenje gra\u0111ana u institucije na svim razinama; nejednak ruralni razvoj; netrpeljivost i nedostatak dijaloga u javnom prostoru; kao i tenzije usmjerene prema nacionalnim manjinama i dovo\u0111enje u pitanja njihovih prava. Na sve ove probleme ukazivali smo i ranijih godina, a za 2016. je specifi\u010dna i stagnacija javnih politika – zakonodavna aktivnost bila je iznimno skromna i izostao je rad na strate\u0161kim dokumentima. Na\u017ealost, u 2016. smo svjedo\u010dili i politi\u010dkim pritiscima na neovisne institucije, poput Vije\u0107a za elektroni\u010dke medije te na organizacije civilnog dru\u0161tva.<\/em><\/p>\n Veliki broj problema u svim podru\u010djima proizlazi iz \u010dinjenice da su gra\u0111ani u iznimno te\u0161koj ekonomskoj situaciji jer njih gotovo 20% \u017eivi u riziku od siroma\u0161tva. Nu\u017eno je osna\u017eiti sustav socijalne skrbi, izme\u0111u ostalog i pove\u0107anjem iznosa zajam\u010dene minimalne naknade, koja sada za radno sposobnog samca iznosi samo 800 kuna, i odrediti istu osnovicu za sve socijalne naknade. Nadzor nad pru\u017eateljima socijalnih usluga treba biti u\u010dinkovitiji budu\u0107i da ga sada provodi samo 5 vi\u0161ih inspektora, nad 4.700 pru\u017eatelja. Hrvatska i dalje nema strategiju socijalnog stanovanja koja bi obuhvatila sve socijalno ugro\u017eene ranjive skupine \u2013 besku\u0107nike, obitelji koje \u017eive u krajnje nepovoljnim stambenim uvjetima, mlade koji izlaze iz alternativne skrbi, \u017ertve nasilja, gra\u0111ane pogo\u0111ene ekstremnim situacijama. S druge strane, pozdravljam zna\u010dajnu pozitivnu promjenu koja je najavljena u mi\u0161ljenju Vlade na ovo izvje\u0161\u0107e, a to je uvo\u0111enje socijalnog kriterija za dodjelu subvencija za energetsku obnovu ku\u0107anstava, kao dio borbe protiv energetskog siroma\u0161tva.<\/em><\/p>\n Kad govorimo o lokalnoj razini, na\u017ealost, iako svi gradovi i op\u0107ine imaju zakonsku obavezu osobama koje primaju ZMN pla\u0107ati tro\u0161kove stanovanja i a veliki gradovi i osigurati im socijalne stanove, dio ih to ne \u010dini ili jer za to nemaju sredstava ili im to nije prioritet, \u0161to je jo\u0161 jedan pokazatelj nejednakosti socijalno ugro\u017eenih gra\u0111ana pred zakonom i nejednakog regionalnog razvoja.<\/em><\/p>\n Ve\u0107ina problema izra\u017eenija su u ruralnim podru\u010djima, koja obuhva\u0107aju vi\u0161e od 90 posto povr\u0161ine Hrvatske. Dok je na razini Hrvatske rizik od siroma\u0161tva 20%, u Brodsko-posavskoj i Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji taj rizik je ve\u0107i od 33%. Stoga i ne \u010dudi iseljavanje – \u0161to u velike gradove, \u0161to u druge zemlje. Kako bi se ono sprije\u010dilo, nu\u017eno je ruralna podru\u010dja u\u010diniti prometno povezanima tijekom cijele godine i osigurati stanovnicima pristup javnim uslugama, a jedinice lokalne i regionalne samouprave uklju\u010diti u dono\u0161enje odluka koje se na njih odnose. Dio preporuka koje smo na ovu temu uputili su ve\u0107 usvojene: donesena je Strategija regionalnog razvoja, a osigurat \u0107e se i stru\u010dna podr\u0161ka lokalnim i regionalnim jedinicama za stru\u010dnjake u pripremi ESI projekata, koje je potrebno u ve\u0107oj mjeri koristiti.<\/em><\/p>\n Me\u0111u posebno ranjivim skupinama, koje \u010desto \u017eive upravo u ruralnim podru\u010djima i siroma\u0161tvu, su i osobe starije \u017eivotne dobi, a Hrvatska je \u010detvrta zemlja EU prema siroma\u0161tvu starih. 94 000 umirovljenika prima mirovinu koja je ni\u017ea od 500 kuna, a neki do mirovina te\u0161ko i dolaze, jer se dijelu njih ispla\u0107uje samo putem banaka koje nemaju svi u svom mjestu. Ne postoje adekvatni mehanizmi podr\u0161ke \u010dlanovima obitelji koji brinu za svoje stare, onima koji \u017eive sami nisu dovoljno dostupne usluge u zajednici, poput pomo\u0107i u ku\u0107i, a nisu ni dovoljno informirani o rizicima sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdr\u017eavanju. Ovi ugovori predstavljaju ozbiljan rizik od te\u0161ke ekonomske zlouporabe, \u010dak i sa tragi\u010dnim posljedicama, a jo\u0161 uvijek nisu propisani za\u0161titni mehanizmi koji bi takve zlouporabe sprije\u010dili. Pozitivna je najava da \u0107e se njihovo sklapanje zabraniti osobama koje pru\u017eaju socijalne usluge i \u010dlanovima njihovih obitelji, ali potrebno je i uvesti registar ovih ugovora i ograni\u010diti njihov broj po uzdr\u017eavatelju. Tako\u0111er je iznimno va\u017eno, jer je rije\u010d o gra\u0111anima koji nemaju vremena, da sudski postupci za njihovo razvrgavanje budu \u2013 \u017eurni.<\/em><\/p>\n \u0160to se ti\u010de problema s ovrhama – vi\u0161e od 320 tisu\u0107a gra\u0111ana je u blokadi, a 110.000 njih za dug manji od 10.000 kuna. Djelomi\u010dne izmjene Ovr\u0161nog zakona su svakako dobrodo\u0161le, ali ne i dovoljne. Ovrsi je potrebno vratiti njezin smisao, a to je naplata nepodmirenog dospjelog duga, uz nu\u017ene tro\u0161kove postupka, a ne uz one koji \u010desto vi\u0161estruko prema\u0161uju iznos osnovnog duga. Potrebno je i pove\u0107ati mogu\u0107nost naplate duga prije pokretanja ovrhe, a ovr\u0161enik o njoj mora biti stvarno obavije\u0161ten, kako bi mogao pravovremeno koristiti svoja procesna prava te podmiriti dug sa \u0161to manjim kamatama i tro\u0161kovima. Poseban problem su i agencije za naplatu potra\u017eivanja, koje su pretjerano nasrtljive i ugro\u017eavaju privatnost i dostojanstvo du\u017enika, a za njihov rad nisu propisani standardi i pravila postupanja. Zbog svega toga, ovrha je postala sinonim za nepravdu, neravnopravnost i neza\u0161ti\u0107enost gra\u0111ana, \u0161to mo\u017eda najbolje ilustrira pritu\u017eba obitelji lo\u0161eg imovinskog stanja koja se morala sama zastupati u ovr\u0161nom postupku, jer nisu uspjeli dobiti besplatnu pravnu pomo\u0107 \u2013 u Uredu dr\u017eavne uprave su odbijeni, a umjesto u roku od 8 dana, odgovor na \u017ealbu dobili su nakon \u0161est mjeseci. Za to vrijeme su se zastupali sami kao pravno neuke stranke, a banku je u zastupao odvjetnik, \u0161to zna\u010di da nije bilo govora o jednakosti procesnog polo\u017eaja.<\/em><\/p>\n Sustav besplatne pravne pomo\u0107i dio je prava na po\u0161teno su\u0111enje i u situaciji kada je gotovo 20 posto osoba u riziku od siroma\u0161tva, iznimno je va\u017eno da bude kvalitetan i u\u010dinkovit i da osigura jednakost pred zakonom onima koji si ne mogu priu\u0161titi pravnu pomo\u0107. Veliku ulogu u ovom sustavu imaju udruge ovla\u0161tene za pru\u017eanje BPPa, no u 2016. im je dodijeljeno upola manje sredstava nego godinu ranije; a ta ionako mala sredstva im sti\u017eu tek sredinom studenog i nejednako su regionalno raspore\u0111ena, zbog \u010dega je sustav bpp posve neefikasan.<\/em><\/p>\n Kad govorimo o cjelokupnom podru\u010dju pravosu\u0111a, ono je i dalje optere\u0107eno dugotrajnim postupcima i neujedna\u010denom sudskom praksom, \u0161to naru\u0161ava pravnu sigurnost i povjerenje gra\u0111ana. Prema podatcima Svjetske banke, njih 59% smatra da ne mogu o\u010dekivati po\u0161teno su\u0111enje pred hrvatskim sudovima, me\u0111utim, umjesto da se sredstva za stru\u010dno usavr\u0161avanje sudaca i dr\u017eavnih odvjetnika pove\u0107aju, prora\u010dun Pravosudne akademije je u posljednjih 5 godina smanjen za 72%., a potrebno je podi\u0107i i povjerenje u rad dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva, kvalitetnijom komunikacijom s gra\u0111anima koji se i dalje pritu\u017euju kako ne mogu dobiti informacije o stanju predmeta ili odgovor na predstavku.<\/em><\/p>\n Gra\u0111ani nam se obra\u0107aju i zbog problema u podru\u010dju radnih i slu\u017ebeni\u010dkih odnosa. Mnogi i dalje, u strahu od gubitka posla, pristaju na gotovo sve \u0161to poslodavci tra\u017ee od njih ili im uskra\u0107uju, poput neisplate prekovremenih sati. Ovo je, uz nezaposlenost, zasigurno jedan od najve\u0107ih razloga iseljavanja gra\u0111ana svih dobnih skupina, svih stupnjeva obrazovanja, a tako \u0107e vjerojatno i ostati sve dok zaposleni ne budu mogli sebi i obitelji priu\u0161titi dostojanstven \u017eivot. Korak naprijed bilo bi ja\u010danje kapaciteta i kvalitete rada inspekcijskih slu\u017ebi, kako pri Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava, tako i pri Ministarstvu uprave. Naj\u010de\u0161\u0107e pritu\u017ebe iz podru\u010dja slu\u017ebeni\u010dkih odnosa i dalje dolaze od policijskih slu\u017ebenika, i naj\u010de\u0161\u0107e zbog obavljanja poslova drugog radnog mjesta po pisanom nalogu rukovoditelja.<\/em><\/p>\n Kad govorimo o diskriminaciji na radu i pri zapo\u0161ljavanju, utvrdili smo ju prilikom restrukturiranja trgova\u010dkih dru\u0161tava i to ponajvi\u0161e na osnovu dobi i zdravstvenog stanja. U jednom od predmeta u kojem smo utvrdili diskriminaciju u velikom trgova\u010dkom dru\u0161tvu, ono je nakon na\u0161eg postupanja revidiralo nepovoljnije ugovore, uvelo program mjere osposobljavanja radnika za bolje pla\u0107ena radna mjesta i edukacije rukovode\u0107ih djelatnika o jednakom postupanju. No, koliko je ovo u\u010destala praksa govori i podatak kako \u010dak 40 posto radnika na listama tehnolo\u0161kog vi\u0161ka \u010dine oni stariji od 50 godina.<\/em><\/p>\n Za mnoge polaznike stru\u010dnog osposobljavanja, godinu su obilje\u017eile promjene u isplati tro\u0161kova putovanja, pa su oni koji nemaju pristup adekvatnom javnom prijevozu, uglavnom iz ruralnih podru\u010dja, izgubili pravo na ovu naknadu, \u0161to ih je dovelo u nejednak polo\u017eaj u odnosu na ostale. Tako\u0111er, zbog pogodnosti koje poslodavci ostvaruju kod sklapanja ugovora o stru\u010dnom osposobljavanju, u praksi je gotovo nestalo zapo\u0161ljavanja vje\u017ebenika, \u0161to su najvi\u0161e osjetili oni stariji od 29 godina, kojima mjera stru\u010dnog osposobljavanja nije dostupna.<\/em><\/p>\n \u0160to se ti\u010de podru\u010dja zdravstva, i tu vidimo nejednakosti \u2013 u 2016. su dodatno pove\u0107ane liste \u010dekanja za odre\u0111ene preglede i postupke, zbog \u010dega su oni koji ne mogu platiti tro\u0161ak privatnog lije\u010dnika u puno nepovoljnijem polo\u017eaju. Duge liste \u010dekanja pogoduju privatnim klinikama i zato je va\u017eno jasno postaviti pravila i granice izme\u0111u ova dva sustava – javnog zdravstva, kao strate\u0161ke i neprofitne dru\u0161tvene djelatnosti utemeljene na solidarnosti zdravih sa bolesnima; i privatnog, koje se vodi tr\u017ei\u0161nim pravilima. Dio problema svakako uzrokuje informati\u010dka nepovezanost sustava naru\u010divanja, ali i nedolazak pacijenata na dogovorene termine, a u takvoj situaciji gra\u0111anima nije osiguran pravodoban pristup niti da je za\u017eivjelo na\u010delo jednakog i svima dostupnog pristupa zdravstvenim uslugama. Zato je iznimno va\u017ena najava Vlade, u mi\u0161ljenju na na\u0161e Izvje\u0161\u0107e, kako \u0107e Ministarstvo zdravstva, u skladu s na\u0161om preporukom, do kraja godine donijeti Pravilnik o osiguranju medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje mjera zdravstvene za\u0161tite. Posebna tema je i nedostupnost zdravstvenih usluga u ruralnim podru\u010djima, prometno izoliranim mjestima i na otocima, a povezano sa zdravljem je i podru\u010dje za\u0161tite okoli\u0161a, u kojem iz godine u godinu imamo sve vi\u0161e pritu\u017ebi.<\/em><\/p>\n \u0160to se ti\u010de pritu\u017ebi na diskriminaciju, zaprimili smo ih ukupno 387, \u0161to je \u010dak 36 posto vi\u0161e nego u 2015, a najbrojnije su one na osnovu etniciteta, vjere i dobi te u podru\u010dju rada i zapo\u0161ljavanja, javnog informiranja i medija te uprave. No, ovaj broj ne odra\u017eava stvarnu u\u010destalost diskriminacije, jer se ona i dalje naj\u010de\u0161\u0107e ne prijavljuje. Prema istra\u017eivanju koje smo proveli 2016., 20 % gra\u0111ana bilo je diskriminirano jednom u posljednjih pet godina, no od njih, \u010dak 68 % nije zatra\u017eilo za\u0161titu jer misle da se ni\u0161ta ne bi promijenilo, ili da bi im se situacija \u010dak i pogor\u0161ala, \u0161to je iznimno sna\u017ean pokazatelj nepovjerenja u institucije. Kona\u010dno, gotovo 40 posto gra\u0111ana diskriminaciju smatra jednim od najve\u0107ih ili najve\u0107im problemom u dru\u0161tvu i tim je vi\u0161e porazno da i dalje nemamo Nacionalni plan za suzbijanje diskriminacije.<\/em><\/p>\n Tre\u0107ina pritu\u017ebi koje primamo na diskriminaciju odnosi se na osnove rase i nacionalnog podrijetla, raste i broj sudskih postupaka u kojima se kao motiv diskriminacije navodi etni\u010dka mr\u017enja \u010dime su posebno pogo\u0111eni Romi i Srbi.<\/em><\/p>\n Podaci Agencije EU za temeljna prava pokazuju kako gotovo 93 posto Roma ima prihode koji su ni\u017ei od granice siroma\u0161tva, a tek 8 posto ih se smatra zaposlenima. Oni koji i rade, naj\u010de\u0161\u0107e se zapo\u0161ljavaju na javnim radovima; a mnoge romske obitelji i dalje \u017eive u iznimno lo\u0161im uvjetima, bez kupaone i wc-a, u kontejnerima, u \u0161umi, bez priklju\u010dka na struju. Za njihovu integraciju u dru\u0161tvo potrebno je, prije svega, osigurati pristup obrazovanju, uklju\u010duju\u0107i i odraslih, \u0161to je izravno povezano s mogu\u0107nostima za uklju\u010divanje na tr\u017ei\u0161te rada.<\/em><\/p>\n Zlo\u010dini iz mr\u017enje motivirani mr\u017enjom prema nacionalnom podrijetlu naj\u010de\u0161\u0107e su usmjereni prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, i nerijetko ih se kolektivno izjedna\u010duje s odgovornima za Domovinski rat. I dalje se suo\u010davaju s pote\u0161ko\u0107ama u razli\u010ditim podru\u010djima – slu\u017ebene i javne uporabe jezika i pisma, zastupljenosti u tijelima u kojima im je ona zakonom zajam\u010dena te pristupu sredstvima javnog priop\u0107avanja. Oni koji \u017eive u podru\u010djima koja su bila okupirana, osim sa siroma\u0161tvom, bore se i s problemima koje uzrokuje neobnovljena infrastruktura, a poseban problem je \u0161to nije dovr\u0161en proces elektrifikacije sela koja su prije rata imala priklju\u010dke. I dalje su nedovoljni pomaci ostvareni u obnovi i stambenom zbrinjavanju.<\/em><\/p>\n Pripadnici nacionalnih manjina \u010desto su izlo\u017eeni i netrpeljivosti koja negativno utje\u010de, osim na ostvarivanje manjinskih prava, nego i na ve\u0107i broj incidenata neprihvatljivog i diskriminatornog govora i me\u0111uetni\u010dke odnose. No, prava nacionalnih manjina nisu i ne smiju biti akt milosr\u0111a ve\u0107inskog naroda, nego su odgovornost dr\u017eave, koja mora osigurati njihovo po\u0161tivanje. Kroz tu prizmu treba sagledavati i inicijativu za ukidanje zajam\u010denih mjesta zastupnicima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, prema kojoj bi se i oni birali s op\u0107ih izbornih lista.<\/em><\/p>\n Netrpeljivost je bila usmjerena i prema politi\u010dkim neistomi\u0161ljenicima, novinarima \u2013 koji su izlo\u017eeni i fizi\u010dkom nasilju \u2013 kao i aktivistima. Jedan od uzroka za to je i nedostatak dijaloga u javnom prostoru \u2013 kako me\u0111u javnim osobama, tako i me\u0111u gra\u0111anima, posebice na internetu. Sloboda izra\u017eavanja \u010desto se tuma\u010di kao pravo na govor bez odgovornosti, \u0161to je pogre\u0161no, jer on uistinu mo\u017ee izazvati ozbiljne posljedice. U tom smislu posebna odgovornost le\u017ei na vama politi\u010darima, \u010dije se rije\u010di prenose i tako dopiru do ve\u0107eg broja ljudi, zbog \u010dega imaju posebnu te\u017einu. S druge strane, upravo politi\u010dari nerijetko poistovje\u0107uju kritike koje primaju s govorom mr\u017enje. No, djelovanjem u politi\u010dkoj areni, svatko mora biti spreman da \u0107e zbog borbe za glasove i simpatije bira\u010da biti pod poja\u010danom “paljbom” politi\u010dkih oponenata, a prema stavu Europskog suda za ljudska prava, to uklju\u010duje i o\u0161tre, ostra\u0161\u0107ene, pa \u010dak i kritike koje uklju\u010duju vrije\u0111anje, provokaciju i satiru. Naravno, nekonstruktivne i neargumentirane izjave najvi\u0161e govore o onima koji ih upu\u0107uju, ali zato, uostalom, i postoji mehanizam sudske za\u0161tite, koju svaki pojedinac mo\u017ee zatra\u017eiti.<\/em><\/p>\n Kad govorimo o komuniciranju simbolima mogu tek, na\u017ealost, ustvrditi kako smo i dalje svjedoci relativiziranja zna\u010daja usta\u0161kog pozdrava Za dom spremni, iako je posve jasno nezakonit i sankcioniran po Zakonu o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira, Zakonu o suzbijanju diskriminacije i Zakonu o javnom okupljanju, o \u010demu postoji i vrlo jasna sudska praksa, kao i praksa Ustavnog suda. Policija zbog njegovog kori\u0161tenja redovito podnosi prekr\u0161ajne prijave, a sudovi ga konzistentno sankcioniraju, no MU u upravnom postupku zanemaruje postoje\u0107i pravni okvir. Time se produbljuju nesigurnosti i ostavlja se dojam da je kori\u0161tenje ovoga znamenja pravno dopu\u0161teno, a nije. Potrebno je i donijeti zakon kojim bi se reguliralo postavljanje spomenika i drugih obilje\u017eja na javnim prostorima, a koliko je to nu\u017eno govori i primjer nadgrobne plo\u010de poginulim pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi u Slavoniji.<\/em><\/p>\n Ostaje mi jo\u0161 kratko se osvrnuti na Nacionalni preventivni mehanizam, za osobe li\u0161ene slobode i ograni\u010dene slobode kretanja. Ni ove godine nismo utvrdili postupanja ili uvjete koji mogu predstavljati mu\u010denje, ali jesmo poni\u017eavaju\u0107e, pa \u010dak i neljudsko postupanje. Zatvorski sustav i dalje bilje\u017ei smanjenje prenapu\u010denosti, iako je u pojedinim ustanovama kapacitet prelazio i 130 posto, a zna\u010dajan problem i dalje je zdravstvena za\u0161tita zatvorenika. Prema informacijama iz Vladinog mi\u0161ljenja na na\u0161e Izvje\u0161\u0107e, prema na\u0161oj preporuci popunjavat \u0107e se sistematizacija radnih mjesta u kaznenim tijelima \u2013 to bi trebalo sprije\u010diti situacije u kojima zatvorenici propu\u0161taju lije\u010dni\u010dke preglede jer ih nema tko na njih odvesti, ali i pove\u0107ati kvalitetu provo\u0111enja sigurnosnih mjera obveznog lije\u010denja od ovisnosti.<\/em><\/p>\n \u0160to se ti\u010de policijskog postupanja, ono je i dalje jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih razloga pritu\u017ebi gra\u0111ana, posebice u situacijama u kojima se koristi tjelesna snaga i koje rezultiraju oduzimanjem slobode, a ove pritu\u017ebe upu\u0107uju nam i starije osobe. Tim vi\u0161e zabrinjava \u010dinjenica da ni u 2016. nije uspostavljen u\u010dinkoviti sustav gra\u0111anskog nadzora nad radom policije.<\/em><\/p>\n Uvjeti smje\u0161taja na dijelu psihijatrijskih odjela i dalje ugro\u017eavaju privatnost, ali i ote\u017eavaju lije\u010denje i rehabilitaciju, a posebno te\u0161ko stanje zatekli smo u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mlade\u017e. Nedopustivu praksu smo uo\u010dili u domovima za starije i nemo\u0107ne, uklju\u010duju\u0107i i smje\u0161taj bez izri\u010ditog pristanka starije osobe ili nepo\u0161tivanja njihove privatnosti. I u ovom sustavu problem je nedostatak zaposlenih, koji utje\u010de na kvalitetu usluge, \u0161to je posebno zabrinjavaju\u0107e u situaciji kada ne postoji u\u010dinkoviti nadzor nad pru\u017eateljima socijalnih usluga, o \u010demu sam ranije govorila.<\/em><\/p>\n Broj tra\u017eitelja me\u0111unarodne za\u0161tite porastao je za 957% u odnosu na 2015., dok se kapaciteti MUP-a nisu mijenjali, pa je pove\u0107an broj i dugotrajnost rje\u0161avanja zahtjeva. Ote\u017eano je uklju\u010divanje izbjeglica i imigranata u obrazovni sustav i tr\u017ei\u0161te rada, \u0161to ih dovodi u za\u010darani krug ekonomske i socijalne marginalizacije \u2013 https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativne prepreke ote\u017eavaju im upis u srednje \u0161kole, nije im osigurano sustavno u\u010denje hrvatskog jezika, a u praksi su prisutne i pote\u0161ko\u0107e s ostvarivanjem zdravstvene za\u0161tite. U tom smislu posebno zabrinjava \u0161to Hrvatska nema sveobuhvatnu integracijsku politiku, ve\u0107 samo onu usmjerenu na tra\u017eitelje me\u0111unarodne za\u0161tite, a nije usvojena ni Migracijska politika. <\/em><\/p>\n U prosincu 2016. su zabilje\u017eene prve pritu\u017ebe migranata u iregularnim situacijama, koji su tvrdili da su bez propisane, individualizirane procedure vra\u0107eni iz Hrvatske u Srbiju, a navodili su i kako je pri tom policija koristila nasilje. MUP je sve optu\u017ebe odbacio, no nastavljamo suradnju na ovom predmetu, posebno s obzirom na potrebu provo\u0111enja u\u010dinkovite istrage koja jedina mo\u017ee pokazati je li bilo nepravilnosti. U tom svjetlu isti\u010dem i presudu Europskog suda za ljudska prava protiv \u0160panjolske od pro\u0161log tjedna, prema kojoj su odvra\u0107anja osoba na vanjskim granicama EU nezakonita i u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima.<\/em><\/p>\n Nakon svih navedenih problema, jo\u0161 jednom isti\u010dem kako je u Izvje\u0161\u0107u koje se nalazi pred vama sveukupno 220 preporuka nadle\u017enim tijelima \u2013 na\u0161 doprinos postizanja dugoro\u010dnih, odr\u017eivih i u\u010dinkovitih rje\u0161enja. Tako\u0111er, kao opunomo\u0107enica Hrvatskog sabora pozivam i vas da ovo Izvje\u0161\u0107e i, posebice, preporuke, koristite u svakodnevnom radu i na dobrobit gra\u0111ana. Uostalom, provedba preporuka i ovisi o Hrvatskom saboru, o \u010demu govori i podatak da je iz Izvje\u0161\u0107a iz 2014. provedeno 45 posto preporuka, za 2015., prema nama dostupnim podatcima, samo njih 28 posto. To pokazuje da se zaklju\u010dak Hrvatskog sabora da ne prihvati Izvje\u0161\u0107e za 2015., u kona\u010dnici, a to je uistinu i najgore, negativno odrazio na gra\u0111ane.<\/em><\/p>\n Oni, s druge strane, sve \u010de\u0161\u0107e prijavljuju svoje probleme, o \u010demu i svjedo\u010di porast od 86 posto posljednje 4 godine na\u0161eg rada. \u017delim im i ovim putem zahvaliti na povjerenju i ohrabriti ih da to i dalje \u010dine, jer jedino tako mogu i sami utjecati na promjene na bolje. Koristim priliku i kako bih naglasila klju\u010dnu ulogu suradnje \u2013 dragocjene su nam sve konstruktivne primjedbe i prijedlozi koje primamo, kako od vas \u2013 saborskih zastupnika, tako i ostalih dionika. Me\u0111u njima i one koje je Vlada uputila u svom mi\u0161ljenju na Izvje\u0161\u0107e, a koje mi razumijevamo kao nastavak na\u0161eg dijaloga.<\/em><\/p>\n I na kraju, podsje\u0107am da smo u svibnju, upravo u ovoj dvorani i uz okupljanje iznimno \u0161irokog kruga dionika iz zemlje i inozemstva, obilje\u017eili 25 godina od osnivanja institucije pu\u010dkog pravobranitelja, koja je u to vrijeme izrasla u zaista sna\u017enu insituciju i razvila se od uske ombudsmanske funkcije u neovisnu nacionalnu instituciju za ljudska prava s me\u0111unarodno priznatim najvi\u0161im stupnjem neovisnosti, sredi\u0161nje tijelo za suzbijanje diskriminacije i nacionalni preventivni mehanizam. Moram istaknuti i jo\u0161 jednu potvrdu kvalitete rada na\u0161eg ureda na me\u0111unarodnoj razini \u2013 prije dva tjedna Europska mre\u017ea tijela za jednakost za svoju \u010delnicu je izabrala moju zamjenicu, Tenu \u0160imonovi\u0107 Einwalter. S obzirom da ja predsjedam Europskom mre\u017eom nacionalnih institucija za ljudska prava, to zna\u010di da \u0107e na\u0161 Ured, na neki na\u010din, u idu\u0107e dvije godine voditi dvije najzna\u010dajnije mre\u017ee s podru\u010dja ljudskih prava i diskriminacije u Europi, zbog \u010dega sam iznimno ponosna \u2013 i zahvaljujem i ovim putem svim zamjenicama, slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima Ureda na poslu kojeg svakodnevno zajedno obavljamo.<\/em><\/p>\n