U vrijeme pribli\u017eavanja i priklju\u010denja euroatlantskim integracijama od Republike Hrvatske je zahtijevano da prava i sloboda nacionalnih manjina uredi na vrlo visokoj razini, tako da je dana\u0161nji normativni sustav ovih prava u RH jedan od suvremenijih u svijetu. RH je i me\u0111u rijetkim dr\u017eavama koje u svome zakonodavstvu osiguravaju odre\u0111eni broj parlamentarnih mjesta za zastupnike nacionalnih manjina.No, model prema kojem pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru imaju osiguranih osam zastupnika, koje biraju sa posebnih manjinskih lista, posljednjih se godina u doma\u0107em politi\u010dkom diskursu sve \u010de\u0161\u0107e kritizira.<\/p>\n
<\/p>\n
Iznose se stavovi o potrebi njihova smanjenja ili \u010dak ukidanja te se osporava njihovo pravo da odlu\u010duju o svim pitanjima kao i ostali zastupnici, a to je ponajvi\u0161e dolazilo do izra\u017eaja u vrijeme izbora i konstituiranja vlasti. U javnosti je najve\u0107i odjek te brojne reakcije prouzrokovala najava iniciranja referenduma s ciljem ukidanja zajam\u010denih mjesta zastupnika nacionalnih manjina i\/ili promjene na\u010dina njihova izbora u Hrvatski sabor.<\/p>\n
Iako inicijatori nisu naveli kako bi glasilo referendumsko pitanje te koji bi propisi s eventualnim uspjehom ovoga referenduma trebali biti izmijenjeni, za istaknuti je kako je sada\u0161nji na\u010din izbora zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor reguliran Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, ali i da pojedini sporazumi RH s mati\u010dnim dr\u017eavama nekih od nacionalnih manjina jam\u010de njihovu zastupljenost u predstavni\u010dkim tijelima, kako na lokalnoj i regionalnoj, tako i na dr\u017eavnoj razini.<\/p>\n
U pogledu participacije pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovni\u0161tvu RH, odnosno zajam\u010denih mjesta zastupnicima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru u odnosu na ukupan broj zastupnika, bitno je navesti kako 7,67% gra\u0111ana Hrvatske, koliko ih se prema posljednjem popisu stanovni\u0161tva izjasnilo pripadnicima nacionalnih manjina, prema sada\u0161njem izbornom modelu u posebnoj izbornoj jedinici ima mogu\u0107nost izabrati 5,3% zastupnika u Hrvatski sabor. Pri tome se odnos udjela u ukupnom stanovni\u0161tvu i realna mogu\u0107nost participacije u parlamentu me\u0111u pojedinim manjinama zna\u010dajno razlikuje. Primjerice, 14.048 Ma\u0111ara predstavlja jedan zastupnik, kao i 17.807 Talijana te 14.394 \u010ceha i Slovaka.<\/p>\n
S druge strane, 68.168 Albanaca, Bo\u0161njaka, Crnogoraca, Makedonaca i Slovenaca predstavlja tek jedan zajedni\u010dki zastupnik, dok 186.633 pripadnika srpske manjine predstavljaju trojica zastupnika, odnosno jedan na 62.211 Srba. Nadalje, 27.692 Austrijanaca, Bugara, Nijemaca, Poljaka, Roma, Rumunja, Rusa, Rusina, Turaka, Ukrajinaca, Vlaha i \u017didova predstavlja jedan zajedni\u010dki zastupnik, \u0161to pribli\u017eno odgovara i participaciji ve\u0107inskog naroda u Hrvatskom saboru. Naime, 3.874.321 osoba hrvatske nacionalnosti te 81.830 osoba koje su se izjasnile regionalnom pripadno\u0161\u0107u, koje se nisu izjasnile o narodnosti, \u010dija je narodnost nepoznata ili su svrstani u kategoriju \u201eostali\u201c, u Hrvatskom saboru predstavlja 140 zastupnika, odnosno jedan na svakih 28.258 stanovnika.<\/p>\n
\u010cinjenica jest da su neki kandidati u posebnoj manjinskoj izbornoj jedinici izabrani s vi\u0161estruko manje glasova od broja glasova potrebnih za izbor kandidata s op\u0107ih lista, kao \u0161to je uostalom i slu\u010daj sa troje zastupnika dijaspore, no to dobrim dijelom proizlazi iz odluke ve\u0107ine pripadnika nacionalnih manjina da glasuju za op\u0107e liste, a ne za listu posebne manjinske izborne jedinice. Tako je u bira\u010dkom popisu za izbor zastupnika nacionalnih manjina na posljednjim parlamentarnim izborima bilo upisano 211.267 bira\u010da, a za posebne liste glasovalo ih je samo 37.902, ili 17,94%.<\/p>\n
Dio pripadnika nacionalnih manjina zasigurno je odlu\u010dio svoje pravo konzumirati u op\u0107oj, a ne u posebnoj (manjinskoj) jedinici, biraju\u0107i politi\u010dke opcije bez manjinskog nacionalnog predznaka, no zasigurno je kako dio, u situaciji nagla\u0161enog protumanjinskog, pogotovo protusrpskog raspolo\u017eenja u dru\u0161tvu, i dalje ne koristi mogu\u0107nost glasovanja u posebnoj manjinskoj jedinici zbog straha i nelagode, jer se izja\u0161njavanjem pred prisutnima na bira\u010dkom mjestu za koju listu \u017eele glasovati bira\u010de u pojedinim sredinama dovodi u neugodan polo\u017eaj, a istovremeno se ugro\u017eava i tajnost njihovog glasa\u010dkog opredjeljenja. Zbog toga bi, umjesto prijedloga iznijetih u ovoj referendumskoj inicijativi, zapravo bilo dobro razmotriti prijedlog da se za pripadnike nacionalnih manjina tiska poseban izborni listi\u0107 na kojemu bi bila i op\u0107a lista izborne jedinice i manjinska lista. To bi omogu\u0107ilo da samostalno, bez izja\u0161njavanja pred prisutnima na bira\u010dkom mjestu, izaberu ho\u0107e li glasovati u op\u0107oj ili u posebnoj manjinskoj izbornoj jedinici. Ovakav prijedlog podupire i Savjet za nacionalne manjine, a nalazi se i me\u0111u preporukama u Izvje\u0161\u0107u za 2016. godinu, kojeg je pu\u010dka pravobraniteljica uputila Hrvatskom saboru.<\/p>\n
Stav prema kojem bi se manjinski zastupnici birali s op\u0107ih lista, a ne u posebnoj izbornoj jedinici na temelju posebnog bira\u010dkog prava, nu\u017eno povla\u010di pitanje njihove legitimnosti. Takav bi izbor, umjesto da dolazi od pripadnika manjina koje bi ovi zastupnici i trebali predstavljati, zavisio ponajvi\u0161e od kreiranja kandidacijskih lista (najve\u0107ih) politi\u010dkih stranaka bez manjinskog nacionalnog predznaka. Pripadnici manjina tako ne bi birali svoje zastupnike, nego bi oni ponajprije bili izbor strana\u010dkih \u010delnika i izraz volje bira\u010da iz ve\u0107inskog naroda. Ovakav prijedlog dolazi iz dijela politi\u010dkog spektra koji se isticao kritikom sli\u010dnog izbornog modela u susjednoj BiH, osporavaju\u0107i izborni legitimitet izabranom hrvatskom \u010dlanu Predsjedni\u0161tva, jer se smatralo da su za njega, u zna\u010dajnoj mjeri, glasali pripadnici mnogobrojnijeg bo\u0161nja\u010dkog naroda.<\/p>\n
<\/p>\n
*Analizu pripremio: Mladen Stojanovi\u0107, savjetnik pu\u010dke pravobraniteljice za pravne poslove i strate\u0161ko parni\u010denje<\/em><\/p>\n \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0\u00a0<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U vrijeme pribli\u017eavanja i priklju\u010denja euroatlantskim integracijama od Republike Hrvatske je zahtijevano da prava i sloboda nacionalnih manjina uredi na vrlo visokoj razini, tako da je dana\u0161nji normativni sustav ovih prava u RH jedan od suvremenijih u svijetu. RH je i me\u0111u rijetkim dr\u017eavama koje u svome zakonodavstvu osiguravaju odre\u0111eni broj parlamentarnih mjesta za zastupnike […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3405,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[432,629,2012],"class_list":["post-1827","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-nacionalne-manjine","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-analiza"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1827"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1827\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4697,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1827\/revisions\/4697"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3405"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}