Pu\u010dka pravobraniteljica uklju\u010dila se u javno savjetovanje o dugo o\u010dekivanim prijedlozima izmjena dvaju zakona, koje je pripremilo Ministarstvo pravosu\u0111a i uprave. Ovim izmjenama se, izme\u0111u ostalog, predla\u017ee uvo\u0111enje novog kaznenog djela femicida, kao i \u201eNeovla\u0161tenog otkrivanja sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje\u201c.<\/p>\n
Rije\u010d je o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i o Nacrtu prijedloga Zakona izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, kao i \u00a0s njima povezanog Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji. Ovi zakoni bili su u javnom savjetovanju do 22. listopada 2023. godine.<\/p>\n
Komentari pravobraniteljice idu u tri glavna smjera. Prije svega, pozitivna je jasna i nedvosmislena poruka o potrebi da Hrvatska ja\u010da borbu protiv rodno utemeljenog nasilja. No, da bi ove izmjene ostvarile svoju svrhu i bile u\u010dinkovito primijenjene u praksi, potrebno je doraditi neke predlo\u017eene odredbe. Tako bi kazneno djelo \u201eTe\u0161ko ubojstvo bliske \u017eenske osobe\u201c trebalo urediti na na\u010din da bude rodno uvjetovano, odnosno rodno motivirano postupanje, \u0161to femicid jest.<\/p>\n
Drugo, ovako predlo\u017eeno novo kazneno djelo \u201eNeovla\u0161teno otkrivanje sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje\u201c nedovoljno pa\u017enje pridaje pitanju interesa javnosti imo\u017ee negativno utjecati u vi\u0161e smjerova \u2013 na okrivljenikovo pravo na obranu, na novinare odnosno slobodu medija kad su u pitanju teme u javnom interesu, kao i na prijavitelje nepravilnosti (tzv. zvi\u017eda\u010de).<\/p>\n
I tre\u0107e, ovo je ili je bila prilika da se dorade i odredbe na koje pu\u010dka pravobraniteljica upozorava niz godina, na \u0161to je Ministarstvo odgovaralo da \u0107e biti obuhva\u0107ene kod idu\u0107ih izmjena i dopuna, no ipak nisu. To se odnosi na reguliranje izvr\u0161avanja kazne zatvora do jedne godine u domu (\u010dl. 44. st. 4. Kaznenog zakona), sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lije\u010denja (\u010dl. 68. Kaznenog zakona) i stegovnih mjera (\u010dl. 140. Zakona o kaznenom postupku).<\/p>\n
\u201ePreskakanje\u201c ovih odredbi dodatno je problemati\u010dno i zato \u0161to, u interesu vladavine prava, zakone ne bi trebalo pre\u010desto mijenjati. Posebno je to va\u017eno kad su u pitanju zakoni koji za pravni poredak imaju itekakav \u00a0zna\u010daj, poput Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku.<\/p>\n
Ovi komentari detaljnije su obrazlo\u017eeni u nastavku teksta.<\/p>\n
<\/p>\n
Pu\u010dka pravobraniteljica podr\u017eava namjeru da se po\u0161alje jasna i nedvosmislena poruka vezana za borbu protiv rodno utemeljenog nasilja, posebno rodno motiviranog ubojstva ili femicida.<\/p>\n
Jedan od mogu\u0107ih na\u010dina je uvo\u0111enje rodno motiviranog ubojstva ili femicida kao novog zasebnog kaznenog djela u Kazneni zakon. Trenutno je predlo\u017eeno da to bude \u201eTe\u0161ko ubojstvo bliske \u017eenske osobe (\u010dl. 7. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona), no pravobraniteljica je stava da djelo kako je predlo\u017eeno ne\u0107e ispuniti proklamirani cilj, dapa\u010de, mo\u017ee voditi do ne\u017eeljenih u\u010dinaka i problema u prakti\u010dnoj primjeni.<\/p>\n
Napokon, mogu\u0107e je i donijeti poseban zakon, koji bi imao ve\u0107i fokus na prevenciju te bi trebao omogu\u0107iti i kvalitetno statisti\u010dko pra\u0107enje pojavnosti ovih kaznenih djela. Pri tom je osobito va\u017eno podsjetiti kako za borbu protiv rodno utemeljenog nasilja nad \u017eenama, pa tako i njegovog najekstremnijeg oblika – rodno motiviranog ubojstva ili femicida – nisu dovoljne samo zakonske izmjene. Tako\u0111er je nu\u017eno pa\u017enju usmjeriti na ispravnu i ujedna\u010denu primjenu zakonskih normi i adekvatnu edukaciju onih koji ih primjenjuju. Istovremeno je potrebno i utjecati na uzroke nasilja, odnosno sveobuhvatno sna\u017enije raditi na prevenciji nasilja, uklju\u010duju\u0107i, kako pravobraniteljica \u010desto isti\u010de, kroz obrazovni sustav.<\/p>\n
<\/p>\n
Predvi\u0111eno je i da se spolno uznemiravanje ukloni iz definicije nasilja u obitelji, koja je dio Zakona o za\u0161titi od nasilja u obitelji i u kojem predstavlja prekr\u0161aj, i da se prebaci u Kazneni zakon (\u010dl. 11. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona). Time bi se spolno uznemiravanje bliske osobe tretiralo kao kazneno djelo.<\/p>\n
No, ovakva promjena u praksi mo\u017ee dovesti do bla\u017eeg ka\u017enjavanja, zbog visine predvi\u0111ene kazne, a mogu\u0107e i do manjeg broja pokrenutih postupaka, na \u0161to je ukazala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.<\/p>\n
Tako\u0111er, spolno uznemiravanje je u hrvatskom pravnom sustavu regulirano i Zakonom o suzbijanju diskriminacije i Zakonom o ravnopravnosti spolova. No, iz Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i obrazlo\u017eenja nije vidljivo jesu li i ovi zakoni bili obuhva\u0107eni u promi\u0161ljanju u\u010dinaka koje bi predlo\u017eena izmjena mogla imati.<\/p>\n
<\/p>\n
Predla\u017ee se uvo\u0111enje novog kaznenog djela – \u201cNeovla\u0161teno otkrivanje sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje\u201d (\u010dl. 16. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona). Za njega je predvi\u0111ena kazna zatvora do 3 godine za pravosudnog du\u017enosnika ili dr\u017eavnog slu\u017ebenika u pravosudnom tijelu, policijskog slu\u017ebenika ili du\u017enosnika, okrivljenika, odvjetnika, odvjetni\u010dkog vje\u017ebenika, svjedoka, vje\u0161taka, prevoditelja ili tuma\u010da koji tijekom prethodnog kaznenog postupka koji se na temelju zakona smatra nejavnim, neovla\u0161teno otkrije sadr\u017eaj izvidne ili dokazne radnje, s ciljem da ga u\u010dini javno dostupnim.<\/p>\n
Jednako tako, predla\u017ee se da: \u201cosoba kojoj je dopu\u0161ten uvid u spis tijekom prethodnog postupka upozorit \u0107e se da je neovla\u0161teno otkrivanje sadr\u017eaja izvidnih i dokaznih radnji provedenih tijekom nejavnog prethodnog postupka s ciljem da ih se u\u010dini dostupnim javnosti, kazneno djelo\u201d (\u010dl. 14. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku).<\/p>\n
Predlo\u017eene odredbe otvaraju vi\u0161e pitanja:<\/p>\n
U obrazlo\u017eenju stoji kako je ‘curenje podataka’ iz istrage postala uobi\u010dajena pojava u medijski zanimljivim kaznenim postupcima, dok ni u jednom od tih slu\u010dajeva nije utvr\u0111eno kako je do toga do\u0161lo, odnosno tko je podatke o sadr\u017eaju dokaznih radnji podijelio s medijima. Naime, ve\u0107 sada su u Kaznenom zakonu predvi\u0111ena kaznena djela \u201cOdavanje slu\u017ebene tajne\u201d (\u010dl. 300.) i \u201cPovreda tajnosti postupka\u201d (\u010dl. 307.). Prema navodima Ministarstva kao predlagatelja, ova kaznena djela su ostala nekonzumirana u dosada\u0161njim slu\u010dajevima tzv. ‘curenja informacija’.<\/p>\n
To otvara pitanje potrebe uvo\u0111enja novog kaznenog djela s taksativno navedenim potencijalnim po\u010diniteljima, ako se trenutni pravni okvir ne mo\u017ee adekvatno primijeniti, odnosno dovesti do osude i sankcioniranja po\u010dinitelja.<\/p>\n
Dio nejavnog spisa \u010dine i iskazi, i okrivljenika i \u017ertve, pa je potrebno propitati inzistiranje na kaznenopravnom sankcioniranju u slu\u010daju da oni u javnosti daju izjave koje su podudarne s njihovim nejavnim iskazima danim u prethodnom kaznenom postupku, koji se prote\u017ee sve do eventualnog potvr\u0111ivanja optu\u017enice.<\/p>\n
Naime, smatramo da je neprikladno i nerazmjerno ka\u017enjavati \u017ertvu jer je o svojem slu\u010daju javno govorila u bilo kojem razdoblju do potvr\u0111ivanja optu\u017enice, \u0161to mo\u017ee trajati i godinama.<\/p>\n
Nadalje, sankcioniranje okrivljenika zato \u0161to se brani na na\u010din koji \u017eeli, mo\u017ee pak predstavljati povredu njegovog obrambenog prava. Naime, okrivljeniku je dopu\u0161teno svoju obrambenu strategiju formirati gotovo bez ograni\u010denja, a \u0161to bi uklju\u010divalo, primjerice i davanje medijske izjave o svom slu\u010daju.<\/p>\n
Ovom normom nije predvi\u0111ena niti iznimka od ka\u017enjavanja, primjerice u slu\u010daju kada je (temeljem informacija dobivenih od druge osobe) javno objavljena nejavna informacija kojom se javno inkriminira okrivljenik ili iznose podaci o \u017ertvi. Ako nema iznimke, onda javno spominjane osobe ne bi bile u ravnopravnoj poziciji jer ne bi mogle odgovoriti na medijske objave bez posljedi\u010dnog kaznenog progona.<\/p>\n
Dodatno, \u010dinjenica da bi pojedine osobe koje imaju saznanja o radnjama prethodnog kaznenog postupka bile strogo kazneno sankcionirane za pru\u017eanje informacija medijima, npr. u situacijama kada optu\u017enica nije potvr\u0111ena ni vi\u0161e godina od njezinog podizanja, korak je unatrag u transparentnosti rada pravosudnih tijela.<\/p>\n
Razumljivo je da se kroz primjenu Europske konvencije za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda poti\u010de suzbijanje ‘curenja informacija’, kako se ne bi povrijedilo konvencijsko pravo na privatnost ili pravo na djelotvorno pravno sredstvo. Ali ovako predlo\u017eene norme mogu, osim na okrivljenikovo pravo na obranu i na izvje\u0161tavanje medija o temama od javnog interesa, imati negativne u\u010dinke i na prijavitelje nepravilnosti (tzv. zvi\u017eda\u010de).<\/p>\n
Vezano za odgovornost novinara isti\u010demo da, iako u obrazlo\u017eenju eksplicitno pi\u0161e da za ovo kazneno djelo ne mogu odgovarati novinari ni druge osobe koje nisu taksativno navedene, to u praksi ne zna\u010di da \u0107e uistinu i biti isklju\u010deni iz protupravnosti. Posebno jer takva tvrdnja nije dodatno razra\u0111ena kroz zakonsku normu pa i druge osobe mogu odgovarati, primjerice kao poticatelji na po\u010dinjenje kaznenog djela u slu\u010dajevima medijske objave informacija koje su \u201cprocurile\u201d.<\/p>\n
Naime, u obrazlo\u017eenju ovog Nacrta prijedloga zakona stoji kako bi javnost informacije iz ovog podru\u010dja trebala primati putem slu\u017ebenih priop\u0107enja nadle\u017enih tijela na objektivan i vjerodostojan na\u010din. No, medijski rad nije i ne mo\u017ee biti tek preno\u0161enje slu\u017ebenih informacija, uklju\u010duju\u0107i i dr\u017eavnih tijela, ve\u0107 je rije\u010d o dvosmjernom procesu u kojem novinari imaju pravo slu\u017ebene informacije propitivati, obra\u0111ivati i stavljati u relevantan kontekst, \u0161to nije mogu\u0107e ako im je jedini materijal priop\u0107enje za medije. Ovo se posebno odnosi na medijsko izvje\u0161tavanje o temama od javnog interesa, za koji nisu propisane iznimke.<\/p>\n
Jednako tako, prema \u010dl. 30. st. 1. Zakona o medijima, novinari nisu du\u017eni otkriti izvor objavljene informacije ili informacije koju namjeravaju objaviti. Zato je ovo pitanje ravnote\u017ee izme\u0111u cilja koji se ovim izmjenama \u017eeli posti\u0107i i ustavnopravnog jamstva slobode medije i prava gra\u0111ana da primaju informacije.<\/p>\n
Kona\u010dno, ovakvo pravno ure\u0111enje zna\u010di da u slu\u010daju nepravilnosti u radu pravosudnog aparata, okrivljenik, \u017ertva, mediji i\/ili prijavitelji nepravilnosti nemaju mogu\u0107nost javno progovoriti o uo\u010denim nepravilnostima bez da im prijeti kaznenopravna sankcija.<\/p>\n
Naime, otkrivanje sadr\u017eaja izvidnih i dokaznih radnji provedenih tijekom nejavnog prethodnog postupka mo\u017ee biti povezano s prijavljivanjem nepravilnosti temeljem Zakona o za\u0161titi prijavljivanja nepravilnosti, koje je u javnom interesu i za koje prijavitelj nepravilnosti ima pravo na za\u0161titu.<\/p>\n
Razumno je ocijeniti da nije apsolutno svako tzv. ‘curenje informacija’ i njihova objava u javnom interesu, ali pogre\u0161no je smatrati da nikad nije u javnom interesu i da je potrebno ovako \u2013 bez iznimki \u2013 ka\u017enjavati javnu objavu u ovoj fazi postupka.<\/p>\n
To bi moglo dovesti do ne\u017eeljenih dru\u0161tvenih posljedica, kao \u0161to je smanjen broj prijava nepravilnosti vezanih uz koruptivna i druga kaznena djela, kao i slabljenje medija kao \u201esedme sile\u201c i korektiva vlasti u pitanjima od javnog interesa.<\/p>\n
Ovo je osobito va\u017eno s obzirom na proklamiranu politiku nulte tolerancije na korupciju, ali i u kontekstu prisutne percepcije javnosti o neovisnosti pravosudnih tijela.<\/p>\n
Zbog svih ovih razloga, predla\u017eemo ove norme doraditi na na\u010din da se propi\u0161u iznimke od ka\u017enjavanja. Iznimkama bi trebale biti obuhva\u0107ene i osobe sa zatvorene liste, ali i druge osobe poput novinara i prijavitelja nepravilnosti (tzv. zvi\u017eda\u010da), koje djeluju u javnom interesu, a mogli bi biti sankcionirani – novinari kao poticatelji na po\u010dinjenje kaznenog djela, a prijavitelji nepravilnosti kao po\u010dinitelji.<\/p>\n
<\/p>\n
Ve\u0107 niz godina pu\u010dka pravobraniteljica ukazuje kako nedostaje normativni okvir koji bi omogu\u0107io provedbu \u010dl. 44. st. 4. Kaznenog zakona. Njome je propisano da se kazna zatvora do jedne godine mo\u017ee izvr\u0161avati u domu<\/strong> sukladno odredbama posebnog zakona. Zato takvo izvr\u0161avanje kazne jo\u0161 nije za\u017eivjelo u praksi, iako je \u201ena papiru\u201c omogu\u0107eno prije 10 godina.<\/p>\n Ovaj oblik izvr\u0161avanja kazne zatvora doprinosi individualizaciji izvr\u0161enja kazne zatvora i smanjivanju negativnih u\u010dinaka kratkotrajnih kazni zatvora, a pozitivno bi utjecao i na smanjenje trenutno najve\u0107eg problema zatvorskog sustava u RH – prenapu\u010denosti.<\/p>\n Pri tome je Ministarstvo pravosu\u0111a pro\u0161le godine obavijestilo pravobraniteljicu da \u0107e pretpostavke provedbe izvr\u0161avanja kazne zatvora u domu biti razmatrane u prvoj sljede\u0107oj radnoj skupini za izmjenu kaznenog zakonodavstva.<\/p>\n Izostavljena je i dorada \u010dlanka 140. Zakona o kaznenom postupku koji se odnosi na stegovne prijestupe istra\u017enih zatvorenika<\/strong>, kako bi prestali biti u nepovoljnijem polo\u017eaju od zatvorenika na izdr\u017eavanju kazne. Na to je pravobraniteljica posljednji put Ministarstvu pravosu\u0111a i uprave ukazala krajem srpnja ove godine<\/a>. To\u010dnije, potrebno je propisati vi\u0161e vrsta stegovnih mjera, njihovo minimalno i maksimalno trajanje, kao i postupak njihova izricanja. To je potrebno radi pravne sigurnosti i predvidljivosti pravne norme.<\/p>\n Osim ovih konkretnih izmjena, potrebno je pristupiti sustavnim izmjenama odredbi o izvr\u0161enju istra\u017enog zatvora i postupanja s istra\u017enim zatvorenicima (\u010dl.135.-143. ZKP-a), a s obzirom da ove odredbe nisu sustavno mijenjane.<\/p>\n Kona\u010dno, potrebno je dopuniti \u010dl. 68. i \u010dl. 383. Kaznenog zakona, kako bi se propisalo da se na\u010din izvr\u0161avanja sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lije\u010denja<\/strong>, koja je izre\u010dena uz kaznu zatvora, propi\u0161e posebnim propisom.<\/p>\n U presudi Europskog suda za ljudska prava Toma\u0161i\u0107 i dr. protiv Republike Hrvatske jo\u0161 iz 2009. godine, Sud je, u ve\u0107em dijelu, uzroke povrede prava prona\u0161ao u neodgovaraju\u0107im i nedovoljno preciznim odredbama hrvatskog zakonodavstva koje se ti\u010du primjene sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog lije\u010denja. Tako\u0111er je naglasio da takve mjere moraju biti dovoljno precizne da osiguraju kako je svrha kaznene sankcije odgovaraju\u0107e zadovoljena.<\/p>\n Sve komentare pu\u010dke pravobraniteljice prona\u0111ite klikom na naziv propisa:<\/p>\n Pu\u010dka pravobraniteljica uklju\u010dila se u javno savjetovanje o dugo o\u010dekivanim prijedlozima izmjena dvaju zakona, koje je pripremilo Ministarstvo pravosu\u0111a i uprave. Ovim izmjenama se, izme\u0111u ostalog, predla\u017ee uvo\u0111enje novog kaznenog djela femicida, kao i \u201eNeovla\u0161tenog otkrivanja sadr\u017eaja izvidne ili dokazne radnje\u201c. Rije\u010d je o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i o […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":18165,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[518,1835,2004,1904,1816],"class_list":["post-18164","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-pravosude","tag-nasilje-u-obitelji","tag-nasilje","tag-sloboda-medija","tag-zastita-zrtava-i-svjedoka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18164","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18164"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18164\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18167,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18164\/revisions\/18167"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/18165"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18164"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18164"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18164"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n