{"id":17994,"date":"2023-10-17T09:08:46","date_gmt":"2023-10-17T07:08:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/?p=17994"},"modified":"2023-10-17T09:08:46","modified_gmt":"2023-10-17T07:08:46","slug":"medunarodni-dan-borbe-protiv-siromastva-i-socijalne-iskljucenosti-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/medunarodni-dan-borbe-protiv-siromastva-i-socijalne-iskljucenosti-2\/","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti"},"content":{"rendered":"<p><em>Na inicijativu UN-a, 17. listopada obilje\u017eava se Me\u0111unarodni dan borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti.<\/em><\/p>\n<p>Dok siroma\u0161tvo podrazumijeva nedostatak materijalnih ili nov\u010danih sredstava, socijalna isklju\u010denost ima \u0161ire zna\u010denje \u2013 osim ekonomske, uklju\u010duje i socijalnu, kulturnu, politi\u010dku i druge dimenzije. Smanjenje siroma\u0161tva odnosno rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti svakako treba biti jedan od prioriteta socijalne politike, pogotovo u razdoblju visoke inflacije i sna\u017enih poskupljenja kojima su gra\u0111ani izlo\u017eeni u svim podru\u010djima \u017eivota.<\/p>\n<p>Prema podacima Dr\u017eavnog zavoda za statistiku (DZS), stopa rizika od siroma\u0161tva u 2022. godini u na\u0161oj je zemlji iznosila 18 posto, dok je u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti bila svaka peta osoba (19,9%), iako su obje stope ni\u017ee nego godinu ranije, kada je rizik od siroma\u0161tva bio 19,2%, a postotak osoba u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti 20,9%.<\/p>\n<p>Konkretno, u 2022. svaka 14. osoba (7%) \u017eivjela je u ku\u0107anstvima koja si ne mogu priu\u0161titi adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, svaka 6. (15,7%) u onima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih te\u0161ko\u0107a kasnila s pla\u0107anjem obveza, a gotovo svaka druga (44,8%) u ku\u0107anstvima koja ne mogu podmiriti neo\u010dekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (iznos od 392 eura ili 2 950 kuna).<\/p>\n<p>Isto tako, svaka 4. osoba (26,6%) te\u0161ko je ili vrlo te\u0161ko spajala kraj s krajem, a gotovo svaka druga (42,7%) s tim je imala malih pote\u0161ko\u0107a, \u0161to je, ukupno gledaju\u0107i, vi\u0161e od dvije tre\u0107ine gra\u0111ana na\u0161e zemlje.<\/p>\n<p>Pritom su najugro\u017eenije bile osobe starije od 65, i to svaka tre\u0107a (32,4% u riziku od siroma\u0161tva, a 33,5% u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti), a posebno je zabrinjavaju\u0107a \u010dinjenica da se jedino za tu dobnu skupinu, u odnosu na godinu prije, stope i rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti nisu smanjivale, ve\u0107 su, na\u017ealost, ostale iste (stopa rizika od siroma\u0161tva iznosila je 32, 4% u 2021. i 2022.) ili \u010dak i porasle \u00a0(rizika od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, 2021. 33,3%, 2022. 33,5%).<\/p>\n<p>Na\u017ealost, najsiroma\u0161niji gra\u0111ani i dalje ne primaju dovoljnu <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">podr\u0161ku<\/a><strong>\u00a0<\/strong>\u2013 nov\u010dane naknade za najsiroma\u0161nije su nedovoljne, socijalne usluge nedostupne, a zaposlenici koji bi im trebali pru\u017eati podr\u0161ku su preoptere\u0107eni. Isto tako, broj primatelja zajam\u010dene minimalne naknade (ZMN) je u velikom padu \u2013 od 2018. do 2022. njihov broj je pao s 39. 000 na 28.000, a jedna od preporuka pu\u010dke pravobraniteljice bila je i da se napravi analiza razloga pada, no ona jo\u0161 uvijek nije provedena.<\/p>\n<p>S druge strane, Zakon o socijalnoj skrbi (ZSS) iz velja\u010de 2022. donio je pozitivne promjene za najsiroma\u0161nije osobe, i to kroz pove\u0107anje omjera za izra\u010dun ZMN-a, kao i pove\u0107anje same osnovice sa 106 eura (800 kn) na 133 eura (1000 kn), no jo\u0161 uvijek se radi o premalom iznosu za osiguravanje dostojanstvenog \u017eivota. Da bi se to postiglo ZMN bi trebao biti vezan uz prag rizika od siroma\u0161tva ili minimalnu pla\u0107u te u obzir uzeti stopu inflacije primjenjivu na siroma\u0161na ku\u0107anstva.<\/p>\n<p>Uz to, zbog propusta prilikom dono\u0161enja tog ZSS-a, kako centri nisu mogli \u201efizi\u010dki\u201c pokrenuti postupke na isti dan, nekima je ranije, a nekima kasnije priznata uve\u0107ana ZMN.<\/p>\n<p>Stoga je pu\u010dka pravobraniteljica u sklopu posljednjih zakonskih izmjena tijekom ljeta ove godine nadle\u017enom ministarstvu ponovno preporu\u010dila da se svim korisnicima ZMN-a po starom Zakonu o socijalnoj skrbi koji i dalje ispunjavaju uvjete, ova naknada prizna od dana stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi kojim je do\u0161lo i do pove\u0107anja same naknade, odnosno 17. velja\u010de 2022.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, ljudi koji \u017eive u siroma\u0161tvu osim sa socijalnoj isklju\u010deno\u0161\u0107u susre\u0107u se i sa \u00a0stigmatizacijom i diskriminacijom temeljem imovnog stanja, a rezultat je ograni\u010deni pristup, primjerice, socijalnim i zdravstvenim uslugama, obrazovanju, zapo\u0161ljavanju i stanovanju. Ostvarivanje socijalnih i ekonomskih prava uvelike ovisi i o za\u0161titi od diskriminacije te je u tom kontekstu osobito va\u017eno osvje\u0161tavanje i u\u010dinkovita za\u0161tita od diskriminacije temeljem imovnog stanja odnosno socio-ekonomskog polo\u017eaja.<\/p>\n<p>Vi\u0161e o siroma\u0161tvu, diskriminaciji temeljem imovnog stanja i utjecaju na ljudska prava, kao i koje su preporuke pu\u010dke pravobraniteljice za njihovu bolju za\u0161titu mo\u017eete saznati u <a href=\"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/socijalna-skrb-siromastvo-i-ljudska-prava-2\/\">Izvje\u0161\u0107u pu\u010dke pravobraniteljice za 2022<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na inicijativu UN-a, 17. listopada obilje\u017eava se Me\u0111unarodni dan borbe protiv siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti. Dok siroma\u0161tvo podrazumijeva nedostatak materijalnih ili nov\u010danih sredstava, socijalna isklju\u010denost ima \u0161ire zna\u010denje \u2013 osim ekonomske, uklju\u010duje i socijalnu, kulturnu, politi\u010dku i druge dimenzije. Smanjenje siroma\u0161tva odnosno rizika od siroma\u0161tva i socijalne isklju\u010denosti svakako treba biti jedan od prioriteta socijalne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":17995,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[582,629,1852,1288],"class_list":["post-17994","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-siromastvo","tag-suzbijanje-diskriminacije","tag-socijalno-ugrozeni","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17994"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17994\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17996,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17994\/revisions\/17996"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}