Pu\u010dka pravobraniteljica uklju\u010dila se u javno savjetovanje na Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske, koje je trajalo do 1. listopada 2023. godine.<\/p>\n
Prijedlozi i komentari temelje se na iskustvu iz postupanja po pritu\u017ebama gra\u0111ana, kao i podacima Ministarstva prostornog ure\u0111enja, graditeljstva i dr\u017eavne imovine koji su pravobraniteljici dostavljani radi pripreme godi\u0161njih izvje\u0161\u0107a Hrvatskom saboru.<\/p>\n
<\/p>\n
Kao neovisna institucija koja promi\u010de i \u0161titi vladavinu prava razmatraju\u0107i pritu\u017ebe o postojanju nezakonitosti i nepravilnosti u radu dr\u017eavnih tijela, tijela jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, pravobraniteljica poti\u010de legalizaciju statusa gra\u0111ana<\/strong> u dr\u017eavnim stanovima i uvo\u0111enje reda i transparentnosti<\/strong> u postoje\u0107e stanje. Istodobno, kao institucija koja \u0161titi ljudska prava i slobode te sredi\u0161nje tijelo nadle\u017eno za suzbijanje diskriminacije, uklju\u010duju\u0107i temeljem imovnog stanja, u ovom savjetovanju je preventivno ukazala na mogu\u0107e posljedice koje predlo\u017eene odredbe mogu imati po najsiroma\u0161nije gra\u0111ane<\/strong>.<\/p>\n Naime, s kriterijima kako su postavljeni u Nacrtu prijedloga Zakona, dio gra\u0111ana koji su u nepovoljnom socijalnom statusu, bez pomo\u0107i i podr\u0161ke sustava, ne\u0107e biti u mogu\u0107nosti legalizirati i rije\u0161iti svoj status (prvenstveno najam) u dr\u017eavnoj nekretnini\/stanu koji im je jedini dom i u kojem \u017eive desetlje\u0107ima. U tom slu\u010daju posljedi\u010dno mo\u017ee do\u0107i do iseljavanja, pa i besku\u0107ni\u0161tva, \u0161to je nu\u017eno prevenirati.<\/p>\n Naime, i trenutno problem predstavlja manjak socijalnih stanova, kao i onih s priu\u0161tivom najamninom (posebno u velikim gradovima i turisti\u010dkim sredi\u0161tima) u koje bi se mogli zbrinuti najsiroma\u0161niji odnosno potrebiti gra\u0111ani ukoliko bi do\u0161lo do iseljavanja zbog nemogu\u0107nosti legalizacije. Treba imati u vidu kako podru\u010dje socijalnog stanovanja u Republici Hrvatskoj nije sustavno niti normativno regulirano, \u0161to je dijelom i posljedica \u010dinjenice da Stambena strategija nikada nije donesena, a stanovanje socijalno ugro\u017eenih ranjivih skupina rje\u0161ava se razli\u010ditim propisima i u razli\u010ditim resorima.<\/p>\n U tom kontekstu trebalo bi stoga na razini dr\u017eave poku\u0161ati izbje\u0107i da rje\u0161avanje jednog problema<\/strong> (uvo\u0111enje reda i transparentnosti u postoje\u0107e stanje\/legalizacija statusa gra\u0111ana u dr\u017eavnim stanovima) ne vodi prelijevanju u drugi problem<\/strong>.<\/p>\n Stoga je, kako bi se prevenirali mogu\u0107i negativni u\u010dinci na najsiroma\u0161nije gra\u0111ane, opravdano normativno napraviti razliku izme\u0111u onih koji mogu drugdje i sami rije\u0161iti svoje stambeno pitanje od onih koji to nisu u mogu\u0107nosti<\/strong>.<\/p>\n Pri tome, iz Obrazlo\u017eenja Nacrta prijedloga Zakona nije jasno je li u\u010dinjena analiza bespravnih korisnika dr\u017eavnih stanova te o kojem je to\u010dno broju socijalno ugro\u017eenih pojedinaca i obitelji rije\u010d.<\/p>\n <\/p>\n Vezano uz raspolaganje dr\u017eavnom imovinom u korist jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave i ustanovama u njihovom vlasni\u0161tvu, potrebno je kao poseban razlog navesti rje\u0161avanje stambenog pitanja obitelji s djecom u kriznim situacijama<\/strong>.<\/p>\n Naime, u Nacrtu Prijedloga Zakona se kao jedan od razloga navodi provo\u0111enja programa stambenog zbrinjavanja, no potrebe su daleko ve\u0107e. Pravobraniteljica je posebno istaknula da je, primjerice, Zakonom o socijalnoj skrbi propisana obveza jedinica lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave u osiguranju smje\u0161taja za krizne situacije kada obitelji s maloljetnom djecom ostanu bez svog doma i nisu u mogu\u0107nosti same osigurati smje\u0161taj. Tada imaju obvezu osigurati im smje\u0161taj u socijalnom stanu ili na drugi na\u010din, kako bi se sprije\u010dilo odvajanje djece od odraslih \u010dlanova obitelji.<\/p>\n Na \u017ealost, iz prakse je vidljivo da ova odredba \u010desto ostaje neprovediva upravo zbog manjka stanova za smje\u0161taj, pa je i ove situacije potrebno imati u vidu prilikom propisivanja razloga za raspolaganje dr\u017eavnim stanovima bez naknade<\/strong>.<\/p>\n Tako\u0111er bi bilo korisno propisati obvezu Ministarstva ili Dr\u017eavnih nekretnina d.o.o. da redovito (primjerice, kvartalno) obavje\u0161tava jedinice lokalne i podru\u010dne (regionalne) samouprave o broju stanova koje bi \u017eurno mogli biti dani za raspolaganje bez naknade.<\/p>\n <\/p>\n Ovo javno savjetovanje je pravobraniteljica istaknula i kao priliku da ponovo uka\u017ee na \u0161ire probleme koje gra\u0111ani imaju u podru\u010dju stanovanja: visoke prodajne cijene nekretnina, ali i tr\u017ei\u0161nog najma, kao i nedovoljno uvjetnih stanova za javni, a sve vi\u0161e i dugogodi\u0161nji najam u privatnim stanovima, posebno u turisti\u010dkim sredi\u0161tima.<\/p>\n U posebno te\u0161kom polo\u017eaju su mladi odnosno studenti, kao i umirovljenici podstanari, sezonski radnici, pripadnici romske nacionalne manjine i migranti odnosno strani radnici. Ekonomska kriza i inflacija utje\u010du na tzv. stambeni stres koji se javlja kada tro\u0161kovi stanovanja prelaze 30% prihoda i kada se gra\u0111ani odri\u010du drugih potreba da bi podmirili re\u017eije.<\/p>\n Velika ve\u0107ina jedinica lokalne samouprave nema dovoljno stambenih jedinica za javni najam pa ponekad gra\u0111ane zbrinjavaju u neadekvatne objekte i s nerije\u0161enim vlasni\u010dkim odnosima. Nadalje, potresi, poplave te druge izvanredne okolnosti zbog kojih ljudi sve \u010de\u0161\u0107e ostaju bez svojih domova tako\u0111er su neki od razloga zbog kojih dr\u017eava mora unaprijediti upravljanje nekretninama odnosno stanovima.<\/p>\n Pri tome je osobito va\u017eno da se stavljanje dr\u017eavne imovine u funkciju odvija po transparentnim i unaprijed poznatim pravilima te u razumnom roku, \u0161to je posebno va\u017eno kada se radi o ne\u010dijem domu.<\/p>\n Tako\u0111er, prije pokretanja sudskih postupaka iseljenja bespravnih najmoprimaca, imaju\u0107i u vidu\u00a0 da je gubitak doma najekstremniji oblik mije\u0161anja u pravo na po\u0161tivanje doma, pravobraniteljica je predlo\u017eila provo\u0111enje testa razmjernosti u odnosu na pravo na dom, imaju\u0107i u vidu stavove izra\u017eene u praksi Europskog suda za ljudska prava u predmetima \u0160krti\u0107 protiv Hrvatske, Orli\u0107 protiv Hrvatske, Gladysheva protiv Rusije, Kryvitska i Kryvitskyy protiv Ukrajine.<\/p>\n Dom je\u00a0 \u010dinjeni\u010dno pitanje koje ne ovisi o zakonitosti posjeda po doma\u0107em pravu, \u010dinom mije\u0161anja smatra se i odluka o iseljenju koja nije izvr\u0161na, a sredi\u0161nje pitanje je ocjena o razmjernosti cilja koji se \u017eeli posti\u0107i iseljenjem (je li mije\u0161anje nu\u017eno u demokratskom dru\u0161tvu) i mogu\u0107ostima da neovisni sud ocjeni o razumnosti mjere. Stoga Europski sud za ljudska prava isti\u010de kako je potrebno pokazati da je gubitak doma razmjeran legitimnim ciljevima kojima se te\u017ei, i u obzir uzeti \u010dinjeni\u010dne okolnosti stanara \u010dije je legitimne interese potrebno za\u0161tititi.<\/p>\n <\/p>\n Pritu\u017ebe gra\u0111ana koje pravobraniteljica zaprima u ovom podru\u010dju najve\u0107im se dijelom odnose na stanove i na njihov otkup, reguliranje statusa bespravnog korisnika ili odr\u017eavanje predmetnih nekretnina. Zna\u010dajan broj pritu\u017ebi ukazivao je na dugotrajnost postupanja te na izostanak ili ote\u017eanu komunikaciju sa slu\u017ebenicima nadle\u017enog Ministarstva.<\/p>\n Dio pritu\u017ebi odnosio se na dugogodi\u0161nje neodr\u017eavanje dr\u017eavnih stanova koji su \u010desto male kvadrature, podrumski ili potkrovni, od kojih su mnogi dodatno o\u0161te\u0107eni i u potresima.<\/p>\n Rad na ovim pritu\u017ebama pokazao je kako postoje\u0107i pravni okvir nedovoljno doprinosi u\u010dinkovitom upravljanju dr\u017eavnom imovinom, poglavito stanovima, kao i da je gra\u0111anima kompliciran te im za vo\u0111enje postupaka \u010desto treba stru\u010dno znanje i pomo\u0107 pa ukoliko anga\u017eiraju odvjetnike, predmetni postupci postaju skupi zbog \u010dega neki, pogotovo osobe starije \u017eivotne dobi i slabijeg imovnog stanja, od njih i odustaju.<\/p>\nUklju\u010diti i krizne situacije obitelji s djecom<\/strong><\/h3>\n
\u0160iri problemi vezani uz stanovanje<\/strong><\/h3>\n
Na \u0161to se gra\u0111ani pritu\u017euju pravobraniteljici?<\/strong><\/h3>\n