Hrvatski sabor usvojio je u prvom \u010ditanju prijedloge dva zakona koja su dio reforme javne uprave \u2013 Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama. Oni su iznimno va\u017eni jer imaju izravan u\u010dinak i dugoro\u010dne posljedice na \u0161iroki krug gra\u0111ana i njihova prava.<\/p>\n
Kako bismo doprinijeli da ovi zakoni budu \u0161to kvalitetniji, dali smo niz komentara u javnom savjetovanju. Mi\u0161ljenje na Prijedlog Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima dostavili smo i saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politi\u010dki sustav, dok smo mi\u0161ljenje na oba prijedloga zakona dostavili Odboru za rad i socijalno partnerstvo. Pri tom, pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter i zamjenica Dijana Kesonja sudjelovale su 3. srpnja 2023. na raspravama ovih odbora i iznijele dane komentare.<\/p>\n
U ovom tekstu donosimo komentare na Prijedlog Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama<\/strong>, dok one na Prijedlog Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>. Drago nam je da je otprilike polovica na\u0161ih komentara prihva\u0107ena u javnom savjetovanju i unesena u prijedloge zakona, no i dalje ima mjesta za pobolj\u0161anja, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u nastavku (za Prijedlog Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama) i ovdje<\/a> (za prijedlog Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima).<\/p>\n <\/p>\n Pitanje koeficijenata za obra\u010dun pla\u0107e radnog mjesta i njihovo razvrstavanje u platne razrede jedno je od klju\u010dnih pitanja ovoga Prijedloga Zakona. Njime je predvi\u0111eno da se osnovni kriteriji odre\u0111ivanja koeficijenata u potpunosti ure\u0111uju putem uredbi, no oni bi trebali biti odre\u0111eni u samom Prijedlogu Zakona.<\/p>\n Zato je potrebno dodatno pojasniti na\u010din i kriterije temeljem kojih \u0107e se utvr\u0111ivati koeficijenti u okviru raspona u pojedinom platnom razredu<\/strong>.<\/p>\n Ovim Prijedlogom Zakona predvi\u0111en je maksimalan postotak slu\u017ebenika i namje\u0161tenika koji tijekom jedne kalendarske godine mogu dobiti ocjenu \u201cizvrstan\u201d (5%) i \u201cnaro\u010dito uspje\u0161an\u201d (15%). Svakako je pozitivno \u0161to se \u017eeli stati na kraj praksi ocjenjivanja ve\u0107ine slu\u017ebenika i namje\u0161tenika najvi\u0161im ocjenama. No, osim \u0161to je ovaj postotak je iznimno malen<\/strong>, ve\u0107 je i sama ideja \u201ekvota\u201c za najvi\u0161e ocjene problemati\u010dna, iz vi\u0161e razloga<\/strong>:<\/p>\n Dodatno, kako je predvi\u0111eno da \u0107e se kod ocjenjivanja koristiti objektivni i razra\u0111eni kriteriji propisani uredbom Vlade, upravo \u0107e se na temelju tih kriterija mo\u0107i napraviti distinkcija <\/strong>izme\u0111u \u201eizvrsnih\u201c, \u201enaro\u010dito uspje\u0161nih\u201c i \u201euspje\u0161nih\u201c. Zato nema potrebe za zakonskim ograni\u010denjem postotka <\/strong>slu\u017ebenika i namje\u0161tenika koji mogu dobiti najvi\u0161e ocjene.<\/p>\n Dakle, cilj se mo\u017ee ostvariti kori\u0161tenjem razra\u0111enih kriterija ocjenjivanja te\u00a0 potom njihovom objektivnom i ozbiljnijom primjenom<\/strong>, umjesto ograni\u010davanjem postotka slu\u017ebenika i namje\u0161tenika koji mogu dobiti odre\u0111enu ocjenu.<\/p>\n No, ako bi se ipak ostalo pri ovoj ideji \u201ekvota\u201c, potrebno je poduzeti dodatne korake radi ujedna\u010dene primjene zakona, omogu\u0107avanja transparentnog i objektivnog sustava ocjenjivanja i nagra\u0111ivanja i prevencije arbitrarnog odlu\u010divanja \u010delnika tijela, ali i diskriminacije te pogodovanja nekima. To\u010dnije, potrebno je propisati i na koji na\u010din \u0107e se odlu\u010divati tko \u0107e od svih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika koji su ispunili uvjete za ocjenu \u201eizvrstan\u201c<\/strong>, kojih mo\u017ee biti i vi\u0161e od 5%, zaista i dobiti navedenu ocjenu, a tko ne\u0107e. Isto se odnosi i na ocjenu \u201enaro\u010dito uspje\u0161an\u201c.<\/p>\n Dodatno, kod ocjenjivanja i odre\u0111ivanja koji zaposlenici \u0107e dobiti dvije najbolje ocjene ne bi trebalo<\/strong> uspore\u0111ivati skupine slu\u017ebenika i namje\u0161tenika koje su po opisu posla, slo\u017eenosti i odgovornosti neusporedive. <\/strong>Umjesto toga, trebalo bi uspore\u0111ivati slu\u017ebenike i namje\u0161tenike zaposlene na istovrsnim, odnosno usporedivim mjestima<\/strong> (npr. lije\u010dnike s lije\u010dnicima, u\u010ditelje s u\u010diteljima i sl.). \u00a0U suprotnom bi postojala mogu\u0107nost da najbolje ocjene \u201ezaobi\u0111u\u201c one koji rade na poslovima manje slo\u017eenosti, iako objektivno rade izvrsno i iako je i njihov posao nu\u017ean da bi odre\u0111eno tijelo funkcioniralo, kao \u0161to su osobe zaposlene na mjestima sprema\u010d(ic)a, kuhar(ic)a, https:\/\/stagesite.ombudsman.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/post-10.pngistrativnih tajnika\/ca i sli\u010dno.<\/p>\n Tako\u0111er, ako ostane ovakav na\u010din ocjenjivanja, trebalo bi razmisliti i o mogu\u0107im iznimkama od predvi\u0111enih ograni\u010denja<\/strong> za ona dr\u017eavna tijela\/javne slu\u017ebe ili organizacijske jedinice unutar tih tijela na koja se ta ograni\u010denja ne bi odnosila zbog dodatne zahtjevnosti poslova koje zaposlenici obavljaju i visoko postavljenih uvjeta za zapo\u0161ljavanje u tim tijelima, odnosno jedinicama. To bi, primjerice, trebale biti neovisne institucije koje nadziru i ispituju rad razli\u010ditih javnopravnih tijela ili provode inspekcijske poslove i to upravo radi za\u0161tite njihove neovisnosti.<\/p>\n I kona\u010dno, osim definiranja kriterija za ocjenjivanje potrebno je osmisliti na\u010din mjerenja u\u010dinka rada<\/strong> jer kriteriji sami za sebe nisu dovoljni za ocjenjivanje u\u010dinkovitosti rada.<\/p>\n <\/p>\n Predlo\u017eeno zakonsko rje\u0161enje za utvr\u0111ivanje dodataka na pla\u0107u za u\u010dinkovitost rada <\/strong>ne\u0107e svim slu\u017ebenicima i namje\u0161tenicima pru\u017eiti dovoljnu motivaciju, budu\u0107i da \u0107e ve\u0107ini biti potrebno 6 godina rada da bi ostvarili pravo na najni\u017ei dodatak od 3%.<\/p>\n Oni s duljim radnim sta\u017eem stoga do prestanka slu\u017ebe ne\u0107e mo\u0107i ostvariti pravo na dodatak za u\u010dinkovitost rada ili \u0107e ga sti\u0107i ostvariti u niskom postotku, \u0161to \u0107e za njih biti dodatno destimuliraju\u0107e te \u0107e\u00a0 stvoriti nejednak u\u010dinak na starije slu\u017ebenike.<\/p>\n Zato je potrebno, u skladu s financijskim mogu\u0107nostima, propisati da se u kra\u0107em vremenskom razdoblju, od jedne ili dvije godine, mo\u017ee ostvariti dodatak na pla\u0107u za u\u010dinkoviti rad<\/strong>.<\/p>\n <\/p>\n Kao i kod Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima, savjetovanje sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u trajalo je svega 15 dana. Pri tom je rije\u010d o iznimno bitnim zakonima pa je tako, primjerice, Zakon o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama klju\u010dan propis koji ure\u0111uje sustav pla\u0107a u dr\u017eavnoj i javnim slu\u017ebama, odnosno za vi\u0161e od 230 tisu\u0107a zaposlenika.<\/p>\n Dodatno, iznimno je zahtjevno u tako kratkom roku komentirati dva zakona koja su pravno i sadr\u017eajno povezana. Ujedno \u0107e se vezano uz Prijedlog Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama donijeti \u010dak 10 uredbi Vade RH kojima \u0107e se propisati neka od klju\u010dnih pitanja pa je bez teksta ovih uredbi dodatno ote\u017eano procjenjivati u\u010dinke Prijedloga Zakona na slu\u017ebenike i namje\u0161tenike.<\/p>\nDoraditi na\u010din i kriterije za utvr\u0111ivanje koeficijenata<\/strong><\/h3>\n
Odustati od \u201ekvote\u201c za najvi\u0161e ocjene<\/strong><\/h3>\n
\n
Skratiti razdoblje za ostvarivanje dodatka za u\u010dinkovit rad<\/strong><\/h3>\n
Kratak rok za javno savjetovanje i ote\u017eana procjena u\u010dinaka<\/strong><\/h3>\n