Hrvatski sabor usvojio je u prvom \u010ditanju prijedloga dva zakona koja su dio reforme javne uprave \u2013 Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima i Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama. Oni su iznimno va\u017eni jer uvode nosi sustav regulacije pla\u0107a u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama te ure\u0111uju specifi\u010dna prava i obveze iz radnog odnosa svih dr\u017eavnih slu\u017ebenika i namje\u0161tenika.<\/p>\n
Kako bismo doprinijeli da ovi zakoni, koji imaju izravan u\u010dinak i dugoro\u010dne posljedice na \u0161iroki krug gra\u0111ana i njihova prava, budu \u0161to kvalitetniji, dali smo niz komentara u javnom savjetovanju. Mi\u0161ljenje na Prijedlog Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima dostavili smo i saborskom Odboru za Ustav, poslovnik i politi\u010dki sustav, dok smo mi\u0161ljenje na oba prijedloga zakona dostavili Odboru za rad i socijalno partnerstvo. Pri tom, pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter i zamjenica Dijana Kesonja sudjelovale su 3. srpnja 2023. na raspravama ovih odbora i iznijele dane komentare.<\/p>\n
U ovom tekstu donosimo komentare na Prijedlog Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima<\/strong>, dok one na Prijedlog Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>. Drago nam je da je otprilike polovica na\u0161ih komentara prihva\u0107ena u javnom savjetovanju i unesena u prijedloge zakona, no i dalje ima mjesta za pobolj\u0161anja, o \u010demu vi\u0161e pi\u0161emo u nastavku (za Prijedlog Zakona o dr\u017eavnim slu\u017ebenicima) i ovdje<\/a> (za prijedlog Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama).<\/p>\n Potrebno je definirati rok<\/strong> u kojem dr\u017eavni slu\u017ebenik ima pravo dobiti odgovor na predstavku ili pritu\u017ebu koju uputi \u010delniku tijela. U trenutnom Prijedlogu Zakona je predvi\u0111en \u201eprimjereni rok\u201c, no potrebno ga je definirati, kako radi pravne sigurnosti i prevencije razli\u010ditog tuma\u010denja \u201eprimjerenog roka\u201c, tako i zbog spre\u010davanja odugovla\u010denja s dostavom odgovora.<\/p>\n Naime, o tom odgovoru mo\u017ee ovisiti i kori\u0161tenje drugih pravnih sredstava za\u0161tite dr\u017eavnog slu\u017ebenika.<\/p>\n U radu na pritu\u017ebama po kojima radimo istaknuo se problem \u201eza\u010daranog kruga\u201c koji onemogu\u0107ava u\u010dinkovitu za\u0161titu dr\u017eavnih slu\u017ebenika od nezakonitih rje\u0161enja – o prijemu u dr\u017eavnu slu\u017ebu, rasporedu na radno mjesto, premje\u0161taju, napredovanju, pla\u0107i, stavljanju na raspolaganje te prestanku dr\u017eavne slu\u017ebe. Kada dr\u017eavni slu\u017ebenik Odboru za dr\u017eavnu slu\u017ebu ulo\u017ei \u017ealbu na takvo rje\u0161enje, ona ne odga\u0111a njegovo izvr\u0161enje, a predvi\u0111eno je da tako i ostane.<\/p>\n Problem je \u0161to,\u00a0 kada Odbor poni\u0161tava rje\u0161enja i vra\u0107a ih na ponovni postupak, u ponovljenom postupku dr\u017eavna tijela znaju ponovno donositi ista ili sli\u010dna rje\u0161enja <\/strong>koja Odbor zatim opet poni\u0161tava. To mo\u017ee trajati godinama, pa je ovaj postupak potrebno unaprijediti i propisati da je rje\u0161enje mogu\u0107e vratiti na ponovni postupak maksimalno dva puta.<\/p>\n Na\u010delno je pozitivno \u0161to se ja\u010da objektivnost i transparentnost zapo\u0161ljavanja u dr\u017eavnoj slu\u017ebi uvo\u0111enjem centraliziranog sustava za zapo\u0161ljavanje<\/strong>. Predvi\u0111en je informacijski sustav putem kojeg \u0107e se, izme\u0111u ostalog, podnositi prijave na javni natje\u010daj, provoditi testiranja kandidata i pozivati ih na intervju.<\/p>\n Cijeli proces \u0107e detaljnije biti ure\u0111en uredbom Vlade RH, no ve\u0107 sada je potrebno voditi ra\u010duna da se digitalizacijom, odnosno automatiziranim sustavom odlu\u010divanja, ne isklju\u010duju osobe slabijeg socio-ekonomskog polo\u017eaja ili one koje \u017eive u ruralnim podru\u010djima,<\/strong> odnosno kandidati koji nemaju pristup internetu ili osobnom ra\u010dunalu. Kriterije za ocjenjivanje propisati zakonom, ne uredbom<\/strong><\/p>\n Postupak ocjenjivanja u\u010dinkovitosti rada u dr\u017eavnim i javnim slu\u017ebama tako\u0111er \u0107e biti propisan uredbama Vlade RH, no osnovni kriteriji za ocjenjivanje trebali bi biti propisani Zakonom o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama<\/strong>. Uredbe bi trebale propisati postupak i na\u010din ocjenjivanja koji bi se razlikovao ovisno o tome radi li se o dr\u017eavnoj slu\u017ebi ili javnim slu\u017ebama, uzimaju\u0107i u obzir specifi\u010dnosti svake od ovih slu\u017ebi.<\/p>\n Uz to, zbog specifi\u010dnosti poslova pojedinih dr\u017eavnih tijela, potrebno je i pravilnikom utvrditi posebne kriterije za ocjenjivanje u\u010dinkovitosti rada slu\u017ebenika i namje\u0161tenika<\/strong> u tim tijelima. Pravilnik bi donosio \u010delnik tijela, uz prethodnu suglasnost ministra nadle\u017enog za slu\u017ebeni\u010dke odnose, uz kriterije odre\u0111ene Zakonom o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama.<\/p>\n Kako bi rad Povjerenstva za odlu\u010divanje o prigovorima na ocjene bio transparentan, u\u010dinkovit i brz, potrebno je zakonom propisati kriterije po kojima se imenuju \u010dlanovi, njihov minimalni broj i razloge za njihovo razrje\u0161enje<\/strong>. Tako\u0111er je potrebno pove\u0107ati broj predstavnika radnika u Povjerenstvu<\/strong> na najmanje dva i omogu\u0107iti njihov izbor i u tijelima u kojima ne djeluje sindikat.<\/p>\n Naime, predvi\u0111eno ure\u0111ivanje ovih pitanja internim aktima svakog pojedinog tijela vodi razli\u010ditim kriterijima za sastav i imenovanje \u010dlanova Povjerenstava,<\/strong> a time i nejednakom postupanju prilikom rada i odlu\u010divanja.<\/p>\n U kona\u010dnici, otvoreno je i pitanje kako \u0107e se osigurati samostalnost rada i odlu\u010divanja<\/strong> Povjerenstva, obzirom da isto osniva \u010delnik tijela, koji ujedno i ocjenjuje slu\u017ebenike, \u0161to posredno mo\u017ee utjecati na objektivnost rje\u0161avanja prigovora.<\/p>\n U nastavku donosimo i neke od komentara koji su uva\u017eeni u javnom savjetovanju i uneseni u Prijedlog Zakona:<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Savjetovanje sa zainteresiranom javno\u0161\u0107u kod ovog Prijedloga Zakona, kao i kod Prijedloga Zakona o pla\u0107ama u dr\u017eavnoj slu\u017ebi i javnim slu\u017ebama, trajalo je svega 15 dana. Ovaj rok je prekratak, prije svega jer je rije\u010d o iznimno va\u017enim zakonima.<\/p>\n Dodatno, iznimno je zahtjevno u tako kratkom roku komentirati dva zakona koja su pravno i sadr\u017eajno povezana. Stoga bi se ubudu\u0107e trebalo omogu\u0107iti rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u savjetovanju.<\/p>\nOdrediti rok u kojem \u010delnik tijela mora odgovoriti na predstavku ili pritu\u017ebu<\/strong><\/h3>\n
Unaprijediti za\u0161titu slu\u017ebenika od nezakonitih rje\u0161enja o premje\u0161taju, pla\u0107i\u2026<\/strong><\/h3>\n
Omogu\u0107iti prijavu za posao i onima koji nemaju Internet ili ra\u010dunalo<\/strong><\/h3>\n
Dodatno urediti rad Povjerenstva za odlu\u010divanje o prigovorima na ocjene<\/strong><\/h3>\n
\n
Kratak rok za javno savjetovanje <\/strong><\/h3>\n