Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter dovr\u0161ila je ispitni postupak u slu\u010daju smrti g. Vladimira Matijani\u0107a. Na temelju svih o\u010ditovanja i informacija uputila je Ministarstvu zdravstva vi\u0161e preporuka i istaknula koja jo\u0161 pitanja ostaju otvorena, kako u konkretnom slu\u010daju, tako i vezano uz sustavno postupanje na koje slu\u010daj ukazuje.<\/p>\n
\u00a0<\/strong><\/p>\n U ovom postupku pu\u010dka pravobraniteljica ispitivala je dostupnost zdravstvene za\u0161tite<\/strong> g. Matijani\u0107u (uklju\u010duju\u0107i i dostupnost lijekova za lije\u010denje imuno kompromitiranih bolesnika oboljelih od COVID-19, i \u0161ire od konkretnog slu\u010daja), kao i ostvarenje njegova prava na potpunu informiranost<\/strong>.<\/p>\n Kako bi mogla utvrditi je li g. Matijani\u0107u povrije\u0111eno pravo na zdravlje<\/strong> te jesu li mu tijekom poku\u0161aja da ostvari zdravstvenu za\u0161titu bile pru\u017eene potrebna pomo\u0107 i podr\u0161ka<\/strong>, u ispitnom postupku zatra\u017eila je o\u010ditovanja i dokumentaciju<\/strong> od Ministarstva zdravstva, Hrvatske lije\u010dni\u010dke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara, Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra Split, kao i informacije<\/strong> od Dr\u017eavnog odvjetni\u0161tva Republike Hrvatske.<\/p>\n Podsjetimo, ispitni postupak pravobraniteljica je pokrenula u kolovozu 2022. godine, na vlastitu inicijativu, temeljem objava u medijima, a temeljem Zakona o pu\u010dkom pravobranitelju.<\/p>\n <\/p>\n Zdravstveno-inspekcijski nadzori o tijeku medicinskog zbrinjavanja Vladimira Matijani\u0107a obuhvatili su izjave zdravstvenih radnika koji su sudjelovali u medicinskom zbrinjavanju pacijenta, a izuzeta je i medicinska dokumentacija.<\/p>\n Nakon toga, imenovano je stru\u010dno povjerenstvo (u skladu sa \u010dl. 206. Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi) koje je, na temelju uvida u zapisnike o obavljenim zdravstveno-inspekcijskim nadzorima i uvida u o\u010ditovanja i medicinsku dokumentaciju, te nakon preslu\u0161avanja javno objavljenih telefonskih razgovora, donijelo stru\u010dno mi\u0161ljenje o medicinskom zbrinjavanju g. Matijani\u0107a.<\/p>\n Ovo stru\u010dno mi\u0161ljenje sadr\u017ei kronolo\u0161ke podatke bazirane isklju\u010divo<\/strong> na iskazima lije\u010dnika i drugih zdravstvenih radnika koji su bili uklju\u010deni u zdravstveno zbrinjavanje g. Matijani\u0107a. Ti navodi nisu dodatno provjeravani<\/strong> te im je, bez detaljnije analize \u00a0ili utvr\u0111enja mogu\u0107ih propusta, poklonjena puna vjera.<\/strong><\/p>\n Zdravstveno-inspekcijski nadzor i mi\u0161ljenje stru\u010dnog povjerenstva trebali bi uklju\u010divati sve dostupne izvore informacija<\/strong>, \u0161to bi trebalo biti vi\u0161e od izjava zdravstvenih djelatnika koji su bili neposredno uklju\u010deni u pru\u017eanje medicinske skrbi, ovisno o konkretnom slu\u010daju i dostupnosti drugih izvora informacija. To bi, primjerice, moglo biti i uzimanje izjava od \u010dlanova obitelji.<\/p>\n Osim \u0161to nema \u017eivotne tj. logi\u010dne prepreke, ne postoji ni<\/strong> zakonska prepreka da \u010dlanovi stru\u010dnog povjerenstva uzmu izjave osoba izvan kruga zdravstvenih djelatnika, kao npr. \u010dlanova obitelji pacijenta.<\/strong> Naime, stru\u010dno povjerenstvo je u ovom slu\u010daju osnovano na temelju \u010dl. 206. Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi koji ne regulira na\u010din rada stru\u010dnog povjerenstva, <\/strong>ve\u0107 samo otvara mogu\u0107nost imenovanja stru\u010dnjaka potrebnih za obavljanje pojedinih stru\u010dnih radnji u vezi s inspekcijskim poslovima.<\/p>\n <\/p>\n Uzimanje u obzir i drugih izvora informacija dodatno se pokazuje potrebnim \u00a0s obzirom na to da se kona\u010dna ocjena temelji na pacijentovoj pretpostavljenoj razini odgovornosti prema vlastitom zdravstvenom stanju. Naime, stru\u010dno povjerenstvo se u zaklju\u010dku bavilo i ranijim postupanjima g. Matijani\u0107a kao pacijenta, povezuju\u0107i neuzimanje terapije i necijepljenje s tragi\u010dnim ishodom, no istovremeno nisu detaljnije istra\u017eeni razlozi navedenog neuzimanja terapije i necijepljenja<\/strong>.<\/p>\n Jednako tako, stru\u010dno povjerenstvo navodi da g. Matijani\u0107u iz razli\u010ditih razloga nisu u\u010dinjene relevantne pretrage, ali izostaje informacija i o ulozi zdravstvenog sustava u neprovo\u0111enju ovih postupaka, primjerice danim informacijama o mogu\u0107im posljedicama te eventualno ponu\u0111enim opcijama, bilo alternativama ili metodama olak\u0161avanja provedbe navedenih pretraga s obzirom na pojedina\u010dne okolnosti pacijenta<\/strong>.<\/p>\n Dakle, stru\u010dno povjerenstvo se nije bavilo \u0161irim institucionalnim nedostacima ili propustima unutar sustava zdravstva<\/strong>, koji su eventualno imali utjecaja na njegov status cijepljenja i nemogu\u0107nost obavljanja potrebnih pretraga. Stoga je ostalo otvoreno pitanje kako su i koliko informacije koje je g. Matijani\u0107 kao pacijent ranije dobivao od zdravstvenih djelatnika, i prije zaraze ovim virusom, utjecale na tragi\u010dan ishod<\/strong>.<\/p>\n Umjesto toga, \u010dinjenica da nije bio cijepljen i da nije uzimao terapiju za kroni\u010dne bolesti samo su konstatirane kao uzro\u010dno-posljedi\u010dna veza tragi\u010dnog ishoda, kako u stru\u010dnom mi\u0161ljenju stru\u010dnog povjerenstva Ministarstva, tako i u stru\u010dnom mi\u0161ljenju Hrvatske lije\u010dni\u010dke komore. Osim rasvjetljavanja ovog slu\u010daja, detaljnije razmatranje ovih pitanja potrebno je i kako i se prevenirale sli\u010dne situacije u budu\u0107nosti.<\/strong><\/p>\n Istovremeno, prema stru\u010dnom mi\u0161ljenju Hrvatske lije\u010dni\u010dke komore, do tragi\u010dnog ishoda dovela je kombinacija vi\u0161e okolnosti \u2013\u00a0 izostanak antivirusnog lije\u010denja za COVID-19, neuzimanja terapije za osobne kroni\u010dne bolesti, necijepljenost protiv COVID-a i pozitivan COVID nalaz<\/strong>.<\/p>\n No, ostalo je nejasno je li antivirusni lijek bio dostupan odnosno pitanje je kako bi uop\u0107e g. Matijani\u0107 bio bolni\u010dki lije\u010den antivirusnim lijekom s obzirom na to da on, prema o\u010ditovanju KBC-a Split, u tom razdoblju nije bio dostupan.<\/strong> Suprotno tome, Ministarstvo navodi kako je toga dana na raspolaganju bio lijek Ronapreve u koli\u010dinama dostatnim za lije\u010denje 820 pacijenata. Me\u0111utim, KBC Split pak isti\u010de da se taj lijek tada ve\u0107 du\u017ee vrijeme nije preporu\u010divao za lije\u010denje COVID-19, i to ne samo prema smjernicama Ministarstva zdravstva, ve\u0107 i me\u0111unarodnim smjernicama i uputama samog proizvo\u0111a\u010da.<\/p>\n Ovakve suprotne tvrdnje otvaraju sumnje, odnosno mogu voditi do nepovjerenja ne samo u na\u010din na koji je utvr\u0111ivano o mogu\u0107im propustima u medicinskom zbrinjavanju g. Matijani\u0107a, ve\u0107 i\u00a0 do nepovjerenja u zdravstveni sustav <\/strong>na kojega se g. Matijani\u0107, kao i na stru\u010dnu procjenu njegovih djelatnika, oslonio. Premda se Ministarstvo o dostupnosti drugih lijekova o\u010ditovalo da je nabava lijekova za COVID-19 organizirana na razini Europske unije i kao takva nije podlo\u017ena urgiranju pojedine dr\u017eave \u010dlanice, \u010dinjenica je da su zdravstvene ustanove u tijeku epidemije bile bez lijekova koji mogu spasiti \u017eivote gra\u0111ana<\/strong>. U prilog tome govori o\u010ditovanje KBC-a Split u dijelu gdje se spominje da se nepostojanje antivirusnog lijeka Remdesivira mo\u017ee potvrditi u njihovoj bolni\u010dkoj ljekarni koja raspola\u017ee podacima o nerealiziranim narud\u017ebenicama ovog lijeka, \u0161to tako\u0111er ukazuje na to da su ga bolni\u010dki odjeli naru\u010divali, smatraju\u0107i da im\u00a0 je potreban za lije\u010denje pacijenata.<\/p>\n Dakle, iako je HLK u svom stru\u010dnom mi\u0161ljenju zaklju\u010dila kako je, me\u0111u ostalim uzrocima, izostanak antivirusnog lije\u010denja za COVID-19 doveo do tragi\u010dnog ishoda, niti Povjerenstvo za stru\u010dna pitanja i stru\u010dni nadzor HLK, niti stru\u010dno povjerenstvo pri Ministarstvu zdravstva nisu ispitali za\u0161to je terapija u slu\u010daju g. Matijani\u0107a izostala.<\/strong><\/p>\n Dodatno, nedogovoreno je i pitanje koji je protokol postupanja s pacijentima zara\u017eenima virusom SARS-CoV-2 koji imaju pove\u0107ani rizik od lo\u0161ijeg ishoda<\/strong>, s obzirom na prija\u0161nje zdravstveno stanje i cjepni status te koji su kriteriji za odluku o nu\u017enosti hospitalizacije pacijenta zara\u017eenog virusom SARS-CoV-2<\/strong>.<\/p>\n Ovaj slu\u010daj je nadalje ukazao na va\u017enost dostupnosti relevantnih zdravstvenih podataka o pacijentima \u00a0razli\u010ditim lije\u010dnicima,<\/strong> kako bi se poduprlo pru\u017eanje zdravstvene skrbi. Naime, iz zaprimljenih o\u010ditovanja razvidno je da zdravstveni djelatnici nisu imali sve podatke o pacijentu u trenucima kada je tra\u017eio pomo\u0107.<\/p>\n Tako, na primjer, Tim 1 hitne nije bio upoznat s \u010dinjenicom da je pacijent ve\u0107 bio na Hitnom infektolo\u0161kom prijemu, niti da je prethodno zvao Hitni infektolo\u0161ki prijem, niti da je obiteljska lije\u010dnica indicirala odlazak na Hitni infektolo\u0161ki prijem KBC-a Split.<\/p>\n Pri tome je preotegotno, pa i<\/strong> nemogu\u0107e o\u010dekivati od pacijenta, posebno kad se osje\u0107a lo\u0161e i \u017eivotno je ugro\u017een, <\/strong>da u svakom trenutku mo\u017ee dati potpune informacije o svom zdravstvenom stanju i svim zdravstvenim problemima koje ima. Stoga, da bi pacijent dobio adekvatnu zdravstvenu za\u0161titu va\u017eno je da je na razini sustava osigurana dostupnost potrebnih podataka pru\u017eateljima zdravstvene skrbi o pacijentima, a \u0161to stru\u010dno povjerenstvo Ministarstva u ovom slu\u010daju nije razmatralo.<\/strong><\/p>\n Sve navedeno pokazuje kako cjelokupnim postupanjem Ministarstva jo\u0161 uvijek nije odgovoreno na pitanja je li pacijentu pravovremeno pru\u017eena zdravstvena za\u0161tita, kao <\/strong>niti je li temeljem nalaza obdukcije procijenjeno kada su se razvila medicinska stanja koja su dovela do njegove smrti<\/strong>.<\/p>\n <\/p>\n Ovaj slu\u010daj stavio je u fokus i pitanje na\u010dina rada zdravstvene inspekcije <\/strong>Ministarstva zdravstva, u smislu postupanja prema pritu\u017ebama gra\u0111ana<\/strong>. Naime, predmeti u kojima smo postupali pokazuju kako nije jasno prema kojim kriterijima se odlu\u010duje <\/strong>o na\u010dinu postupanja temeljem takvih pritu\u017ebi.<\/p>\n Tako, prema nama dostupnim informacijama, temeljem ve\u0107ine pritu\u017ebi<\/strong> gra\u0111ana na stru\u010dnost rada lije\u010dnika, cjelokupna dokumentacija u predmetima proslje\u0111uje se HLK radi dono\u0161enja stru\u010dnog mi\u0161ljenja, dok u pojedinim slu\u010dajevima<\/strong> zdravstvena inspekcija obavlja zdravstveno-inspekcijski nadzor i, temeljem \u010dl. 206. Zakona, zaklju\u010dkom imenuje stru\u010dnjake (zdravstvene radnike odgovaraju\u0107ih djelatnosti) potrebne za obavljanje pojedinih stru\u010dnih radnji u vezi s inspekcijskim poslovima koji donose stru\u010dno mi\u0161ljenje koje, ovisno o svojem sadr\u017eaju, mo\u017ee biti podloga za daljnje postupanje nadle\u017enih tijela.<\/p>\n <\/p>\n Na temelju ispitnog postupka koji je provela u slu\u010daju g. Matijani\u0107a, pu\u010dka pravobraniteljica je Ministarstvu zdravstva izdala vi\u0161e preporuka:<\/p>\n <\/p>\n Radi \u0161to bolje informiranosti javnosti, va\u017eno je naglasiti kako je pravo na zdravlje jedno od temeljnih ljudskih prava<\/strong>, ujedno i preduvjet za ostvarenje drugih prava. Gra\u0111anima Hrvatske zajam\u010deno je Ustavom, me\u0111unarodnim i nacionalnim pravom.<\/p>\n Tako Ustav<\/strong> \u0161titi pravo na zdravstvenu za\u0161titu u skladu sa zakonom (\u010dl. 59.), Me\u0111unarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima<\/strong> navodi pravo na zdravlje (\u010dl.12.), dok prema Europskom stupu socijalnih prava<\/strong> svi imaju pravo pravovremenog pristupa pristupa\u010dnoj i kvalitetnoj preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi.<\/p>\n Prema Op\u0107em komentaru br. 14. o pravu na najvi\u0161i mogu\u0107i standard zdravlja Odbora za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih naroda<\/strong>, pravo na zdravlje \u010dine \u010detiri me\u0111usobno povezana elementa: njegova dostupnost, pristupa\u010dnost, prihvatljivost i kvaliteta.<\/p>\n Dostupnost <\/strong>– funkcionalne javnozdravstvene ustanove, dobra i usluge, kao i programi, koji u dr\u017eavi moraju biti zastupljeni u dovoljnom broju<\/p>\n Pristupa\u010dnost<\/strong> – dobra i usluge moraju biti pristupa\u010dne svima, bez diskriminacije, posebice najranjivijim i marginaliziranim dijelovima stanovni\u0161tva; ovaj element podrazumijeva i ekonomsku pristupa\u010dnost, kao i pristupa\u010dnost informacijama te pravo na tra\u017eenje i dobivanje informacije<\/p>\n Prihvatljivost<\/strong> – zdravstvene ustanove, dobra i usluge moraju po\u0161tovati medicinsku etiku i biti kulturno prikladne te ure\u0111ene tako da po\u0161tuju povjerljivost i pobolj\u0161avaju zdravstveni status onih na koje se primjenjuju<\/p>\n Kvaliteta <\/strong>– zdravstvene ustanove, dobra i usluge moraju biti znanstveno i medicinski prikladne i dobre kvalitete. To uklju\u010duje i educirano zdravstveno osoblje.<\/p>\n Kona\u010dno, Zakonom o zdravstvenoj za\u0161titi odre\u0111eno je da svaka osoba ima pravo na zdravstvenu za\u0161titu i na mogu\u0107nost ostvarenja najvi\u0161e razine zdravlja u skladu s tim zakonom te Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pu\u010dka pravobraniteljica Tena \u0160imonovi\u0107 Einwalter dovr\u0161ila je ispitni postupak u slu\u010daju smrti g. Vladimira Matijani\u0107a. Na temelju svih o\u010ditovanja i informacija uputila je Ministarstvu zdravstva vi\u0161e preporuka i istaknula koja jo\u0161 pitanja ostaju otvorena, kako u konkretnom slu\u010daju, tako i vezano uz sustavno postupanje na koje slu\u010daj ukazuje. \u00a0 \u0160to je obuhva\u0107ao ispitni postupak? U […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":14462,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[702,1875,1897],"class_list":["post-17191","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-zdravlje","tag-javno-zdravstvo","tag-osobe-narusenog-zdravlja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17191","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17191"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17191\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17192,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17191\/revisions\/17192"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14462"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17191"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17191"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17191"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u0160to je obuhva\u0107ao ispitni postupak?<\/h3>\n
Postupanje inspekcije i povjerenstva treba obuhva\u0107ati sve izvore informacija<\/h3>\n
Koja pitanja ostaju otvorena?<\/h3>\n
Nejasni kriteriji \u2013 kako sustav zdravstva postupa po pritu\u017ebama gra\u0111ana?<\/h3>\n
Preporuke pu\u010dke pravobraniteljice<\/h3>\n
\n
\u010cime je zajam\u010deno pravo na zdravlje u Hrvatskoj?<\/h3>\n