foto HINA\/ Alija KRUPI\u0106\/ ik<\/p>\n
Poplave koje su u svibnju 2023. godine zadesile vi\u0161e \u017eupanija, a posebice Zadarsku \u017eupaniju (Grad Obrovac i op\u0107inu Gra\u010dac) te Sisa\u010dko-moslava\u010dku \u017eupaniju jasan su primjer posljedica klimatskih promjena u Hrvatskoj.<\/em><\/p>\n Na\u017ealost, stanovnici pojedinih dijelova Hrvatske sve se \u010de\u0161\u0107e suo\u010davaju s problemima poplava. Pamtimo i poplavu koja je u svibnju 2014. godine pogodila podru\u010dje Vukovarsko-srijemske \u017eupanije i jo\u0161 \u010detiri \u017eupanije (Osje\u010dko-baranjsku \u017eupaniju, Po\u017ee\u0161ko-slavonsku, Brodsko-posavsku i Sisa\u010dko-moslava\u010dku). Kao rezultat pra\u0107enja implikacija za stradalnike, u prosincu 2014. godine Hrvatskom saboru smo podnijeli\u00a0\u201eIzvje\u0161\u0107e o ljudskim pravima u katastrofi uzrokovanoj poplavom u Vukovarsko-srijemskoj \u017eupaniji\u201c<\/em><\/a>,\u00a0<\/em>a u njemu sadr\u017eane preporuke su bile namijenjene i za druge budu\u0107e krizne situacije.<\/p>\n Osim poplava, Hrvatska i njeni gra\u0111ani suo\u010davaju se i sa su\u0161ama te po\u017earima, a s klimatskim promjenama se povezuje i splitski po\u017ear iz 2017. godine, no i po\u017eari u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji, koji su nova pojava, zbog svojih ekstremnih karakteristika.<\/p>\n Nalazi li se svijet u stanju globalne klimatske krize stoga nije potrebno dodatno provjeravati, nego prihvatiti, a naravno i djelovati. Va\u017eno je istovremeno dugoro\u010dno i odlu\u010dno djelovati vezano za klimatske promjene, ali i pripremljeno i adekvatno reagirati vezano za krizne situacije koje \u0107e se na\u017ealost vjerojatno sve \u010de\u0161\u0107e javljati kao posljedica klimatskih promjena – i to pripremom unaprijed radi prevencije \u0161tete, u \u0161to ve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri, te brzom i adekvatnom reakcijom nakon \u0161to do hitne situacije do\u0111e.<\/p>\n U brojnim izvje\u0161\u0107ima Me\u0111uvladinog panela o klimatskim promjenama<\/a> (IPCC – tijelo UN-a za procjenu znanosti vezane uz klimatske promjene) znanstvenici ve\u0107 godinama iznose alarmantne znanstvene podatke o razmjerima krize. U isto vrijeme daju smjernice i rje\u0161enja za ubla\u017eavanje posljedica klimatske krize, odnosno za prilagodbu klimatskim promjenama.<\/p>\n Stoga su i ove nedavne poplave prilika za podsjetiti da smo, kako Ujedinjeni narodi isti\u010du, trenutno u trostrukoj planetarnoj krizi, a ta tri povezana globalna problema su: klimatske promjene, one\u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a i gubitak bioraznolikosti. Najhitnije su pri tome klimatske promjene, zbog dugoro\u010dnih promjena u temperaturama i vremenskim obrascima koji \u0107e dugoro\u010dno potpuno promijeniti ekosustave<\/a>.<\/p>\n Istovremeno je ovo prilika i za pojasniti vezu klimatske i okoli\u0161ne krize sa ljudskim pravima. Naime, u Hrvatskoj je pravo na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161 za\u0161ti\u0107eno Ustavom, a ovo pravo\u00a0 je 2022. godine Op\u0107a skup\u0161tina UN-a priznala kao novo univerzalno ljudsko pravo pod nazivom: pravo na \u010dist, zdrav i odr\u017eiv okoli\u0161.<\/p>\n Va\u017eno je pritom prepoznati i ulogu branitelja okoli\u0161a kao branitelja ljudskih prava, u prvom redu organizacija civilnog dru\u0161tva. I mi kao nacionalna institucija za ljudska prava stoga izvje\u0161tavamo Hrvatski sabor o ostvarivanju prava na zdrav \u017eivot i zdrav okoli\u0161 u Hrvatskoj. \u010cinimo to kroz godi\u0161nja izvje\u0161\u0107a, a 2021. godine smo Saboru podnijeli i posebno Izvje\u0161\u0107e o pravu na zdrav \u017eivot i klimatskim promjenama u RH (2013.- 2020.)<\/a>.<\/p>\n Jedna od preporuka u tom Izvje\u0161\u0107u je i progla\u0161enje klimatske i okoli\u0161ne krize od strane Hrvatskog sabora, kao \u0161to je to primjerice u\u010dinio Europski parlament. Bila bi to jasna poruka, a zna\u010dilo bi uvo\u0111enje i provedbu procjene utjecaja nacionalnih politika (kroz zakonodavstvo i prora\u010dun) na klimatske promjene i ostvarivanje ljudskih prava.<\/p>\n Na\u017ealost, klimatske promjene \u0107e o\u010dekivano uzrokovati daljnje su\u0161e, po\u017eare i poplave na koje treba biti spreman adekvatno odgovoriti, nastojati prevenirati \u0161tetu koju takve pojave uzrokuju, a dugoro\u010dno i u najve\u0107oj mogu\u0107oj mjeri zaustaviti takve pojave. Potrebno je u\u010diti i iz dosada\u0161njih iskustava, zbog \u010dega i ovim putem jo\u0161 jednom skre\u0107emo pozornost na preporuke u izvje\u0161\u0107ima pu\u010dke pravobraniteljice. I najrecentnije posebno izvje\u0161\u0107e \u201eUtjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost – Preporuke za ja\u010danje otpornosti na budu\u0107e krize\u201c<\/a> iz svibnja 2022. godine sadr\u017ei devetnaest op\u0107ih preporuka donositeljima odluka u kriznim situacijama kako se ne bi ugro\u017eavala ili ograni\u010davala ljudska prava osim onih koja su nu\u017ena, utemeljena na zakonu i nediskriminatorna, vremenski ograni\u010dena te striktno potrebna u danoj kriznoj situaciji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" foto HINA\/ Alija KRUPI\u0106\/ ik Poplave koje su u svibnju 2023. godine zadesile vi\u0161e \u017eupanija, a posebice Zadarsku \u017eupaniju (Grad Obrovac i op\u0107inu Gra\u010dac) te Sisa\u010dko-moslava\u010dku \u017eupaniju jasan su primjer posljedica klimatskih promjena u Hrvatskoj. Na\u017ealost, stanovnici pojedinih dijelova Hrvatske sve se \u010de\u0161\u0107e suo\u010davaju s problemima poplava. Pamtimo i poplavu koja je u svibnju 2014. […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":17122,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2090],"tags":[494,696,1288],"class_list":["post-17121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","tag-poplave","tag-zastita-okolisa","tag-zastita-i-promocija-ljudskih-prava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17121"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17123,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17121\/revisions\/17123"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17122"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ombudsman.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}